Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History
Faʻafitauli ua faʻailo i malamalamaʻaga masani - faʻaauau
Isi Faʻafitauli na maua i le taimi o suʻesuʻega
6. Le Faʻailoga Faʻailoga Sili ma le umi o le tautua / tausaga Faʻafitauli
Hilikia
Hilikia sa avea ma Ositaulaga Sili i le vaitaimi o le nofoaiga a Iosia. O le 2 Tupu 22: 3-4 o loo tusia ai o ia e avea ma Ositaulaga Sili i le 18th Tausaga o Iosia.
Asaraia
Asaraia le atalii o Hilikia e pei ona taua i le 1 Nofoaiga Tupu 6: 13-14.
Seraia
Seraia le atalii o Asaraia e pei ona taua i le 1 Nofoaiga Tupu 6: 13-14. O ia o le Faitaulaga Sili mo nisi taimi o le nofoaiga a Setekaia ma na fasiotia e Nepukanesa ina ua faatoa mavae le pa'ū o Ierusalema i le 11th Tausaga o Setekaia e tusa ma le 2 Tupu 25:18.
Ioasadak
Ioasadak o le atalii o Seraia ma le tama o Iosua (Iosua) e pei ona tusia i le 1 Nofoaiga a Tupu 6: 14-15 ma na ave faapagota e Nepukanesa. O le mea lea na soifua mai ai Iesua ao faaaunuua. E leʻo iai foi se tala e uiga i le toe foi mai o Ioasasa i le 1st tausaga o Kuresa ina ua pa'ū Papelonia, o lea e talafeagai ai le manatu na maliu o ia ao faaaunuua.
Ieshua (e igoa foi Iosua)
Ieshua o le Ositaulaga Sili i le taimi o le uluaʻi toe foʻi atu i Iuta i le tausaga muamua o Kuresa. (Esera 2: 2) O le mea moni lenei o le a iloa ai na maliu lona tama o Ioasadak i le taimi na ave faapagota ai le tofi o le Ositaulaga Sili. O le faamatalaga faaiu mulimuli ia Iesua o loo i le Esera 5: 2 lea na auai ai Iesua ma Serupapelu i le toe amataina o le toe fausiaina o le malumalu. O le 2 leand Tausaga o Tariu le Sili mai le anotusi ma le faʻamaumauga o Hakai 1: 1-2, 12, 14. Afai o ia pe a ma le 30 tausaga o lona matua i lona toe foʻi mai i Iuta, semanu o le a le itiiti ifo tausaga 49 i le 2nd Tausaga o Tariu.
Ioakima
Ioakima suitulaga lona tama, o Iesua. (Neemia 12:10, 12, 26). Ae foliga mai o Ioakima na sui e lona lava atalii i le taimi na sau ai Neemia e toe fausia pa o Ierusalema i le 20th tausaga o Artaxerxes faʻavae i luga o le Neemia 3: 1. E tusa ai ma Josephus[I], Joiakim o le Ositaulaga Sili i le taimi na toe foi ai Ezra i le 7th Tausaga o Artaxerxes, tusa 13 tausaga muamua. Ae ola i le 7th Tausaga o Artaxerxes I, Joiakim e tatau ona 92 tausaga le matua, sili le ono.
O le faʻafitauli lenei
Neemia 8: 5-7 o loʻo iai i le 7th po 8th tausaga o Aretaseta, faʻamaumau se Jeshua sa i ai i le taimi na faitau ai e Esera le tulafono. E i ai le mea e ono mafai ona faʻamatalaina o le Jeshua le ataliʻio Asania o loʻo taʻua i le Neemia 10: 9. Ioe, afai o le Jeshua i le Neemia 8 o le Faitaulaga Sili o se mea uiga ese le le taʻua o se auala e faʻailoa ai o ia. I tala nei ma isi tala a le Tusi Paʻia, o tagata taʻitasi e tutusa o latou igoa, o loʻo nonofo i le taimi e tasi, sa masani ona faʻailoa i le agavaʻa ole igoa ile "tama a… ”. Afai e leʻi faia lenei mea, e foliga mai o le tagata autu o lenei igoa na oti, a leai, o le aufaitau o lena taimi o le a le mautonu.
Eliasipa
Eliasipaatalii o Joiakim, ua avea ma Ositaulaga Sili i le 20th tausaga o Artaxerxes. O le Neemia 3: 1 o loo taua ai Eliasipa o le faitaulaga sili ina ua fausia pa o Ierusalema [i le 20th Tausaga o Artaxerxes] saunia e Neemia. Na fesoasoani foi Eliashib i le toe fausiaina o pa, o lea ua manaʻomia ai o ia e avea ma tama matua, lava le malosi e faia ai le galuega faigata na manaʻomia. Aʻo faʻafitauli palagi e ono latalata atu ia Eliashib i le 80 pe sili atu ile taimi lea.
E matua le talitonuina lava lenei tulaga i lalo ifo o tali masani faʻalelalolagi.
Na taua e Josephus ia Eliashib na avea ma Ositaulaga Sili i le faaiuga o le 7th Tausaga o Xerxes, ma o lea e mafai i lalo o le poto masani fofo.[Ii]
Ioata
Ioataatalii o Eliasipa, sa avea ma Ositaulaga Sili i le vaitaimi o le 33rd Tausaga o Artaxerxes. O le Neemia 13:28 o lo o taua ai e le atalii o le faitaulaga sili ia Joiada, o le na avea ma atalii faaletulafono a Sanballat le Horonite. O le talaaga o le Neemia 13: 6, o loo faailoa mai ai ose vaitaimi lea na toe foi ai Neemia i Papelonia i le 32 tausagand Tausaga o Artaxerxes. I se taimi e lei taʻu maia mulimuli ane na talosaga Neemia mo se isi aso malolo ma le toe sau i Ierusalema ina ua maua lenei tulaga. Ae ui i lea, o le i ai o Joiada o le Ositaulaga Sili i lenei taimi i faʻalelalolagi, o le a avea o ia ma 70 i le taimi lea.
E tusa ai ma Johanan, o le matua o ia e manaʻomia e ola ai foi, ina ia fetaui ma le faʻasologa o taimi ua le mafai.
Ioanena
Ioanana, atalii o Joiada, (masalo o le John, i le Josephus) e le o taua mai se mea i tusitusiga paia, isi i le laina sosoo (Neemia 12:22). O ia e masani ona taʻua o JehohanaOna ia mafai e Johanan ma Jaddua ona faatumuina avanoa i le va o Joiada seia oo ina faʻatonuina ai e Alexander le Sili i latou e avea ma ulumatua i le averesi o 45 tausaga avanoa ma mea uma e tolu, Joiada, Johanan ma Jaddua e ola finagalo i latou 80's.
E maualuga tele.
Jaddua
Jaddua, le atalii o Johanan o loo taua e Josephus o le faitaulaga sili i le taimi o Tariu le tupu mulimuli [o Peresia], o le na foliga taua o le "Darius le Peresia" i le Neemia 12:22. A faʻapea o se saʻo lea tofiga ona i ai lea o le Darius the Persian mafai ona avea le Darius III o faʻalelalolagi.
E tusa ai ma Johanan, o le matua o ia e manaʻomia e ola ai foi, ina ia fetaui ma le faʻasologa o taimi ua le mafai.
Le laina atoa o Faʻailoga Maualuga
Le laina o faitaulaga sili o le gafa o loʻo maua i le Neemia 12: 10-11, 22 o loʻo taʻua ai le gafa o faitaulaga sili, e pei o Iesua, Ioiakim, Eliashib, Joiada, Johanan ma Jaddua e tau i lalo i le nofoaiga a Tariu le Peresia (e le o Darius le Sili / Muamua) .
Le aofaiga taimi vaitaimi i masani masani faalelotu ma lotu Tusi Paia faasologa i le va o le 1st Tausaga o Kuresa ma Alesana le Sili na faatoilaloina Darius III o 538 TLM i le 330 TLM. Aofaʻi le tusa o le 208 tausaga ma le naʻo le High High Priests. O lona uiga o le averesi augatupulaga o 6 tausaga, a o le averesi tupulaga aemaise lava i lena taimi na pei o 35-20 tausaga, o se matua tele eseesega. I le umiaina o le umi o le augatupulaga, o le a tuʻuina mai pe tusa o le tapulaa o 25-120 tausaga le eseesega o nisi 150-58 tausaga.
I na o le 6, le 4th, Joiada, ua leva ona tautua o se Faitaulaga Sili i le tusa o le 32nd Tausaga o Artaxerxes I. I le taimi lea ua iai le aiga o Joiada, Tobiah le Amoni, o ia faʻatasi ma Sanballat o se tasi o taʻitaʻi teteʻe i tagata Iutaia. Ina ua toe foi Neemia i Iuta, sa ia tuli ese Tovia. E tusa ma le 109 tausaga mo le vaega o totoe o le 4th Faitaulaga Sili e oo i le 6th Faailoga Maualuga, (pe tusa ma le 2.5 High High Priests) faʻatasi ma le 3-4 o le Au Maualuga Maualuga o loʻo i lalo o le 100 Tausaga. Lenei o se tulaga sili ona le mafai vaaiga.
O le mafai ona ofuina le Faitaulaga Sili o le Peresia taimi i le faʻasologa faʻavae i luga o faʻavae i luga o tusitusiga i tusitusiga paia ma o le i lalo ifo o le 20 tausaga avanoa i le va o le fanau mai o tama ma le fanau mai o le tama e faia mo matua tele le matua. E saʻo lava lenei mo le vaitaimi pe a maeʻa le 20th Tausaga o Artaxerxes I.
E le gata i lea, o le averesi tausaga o se augatupulaga e masani lava e uiga ile 20-25 tausaga, ma e foliga mai o se ulumatua tausaga mo se ulumatua tama (poʻo le muamua na ola) o lona uiga masani e uiga ile 18-21 tausaga, ae le o le averesi o 35 tausaga manaʻomia e faʻavasega taimi.
E manino lava le masani masani e le talafeagai.
7. Le Faafitauli Tupu Medo-Persian Tupu
O le Esera 4: 5-7 o loo tusia ai mea nei: “'ua latou' aʻauina 'au e teteʻe atu' iā te i latou, e faʻalēaogā a latou taupulepulega i aso uma o Kuresa le tupu o Peresia, e oʻo i le nofoaʻiga a Tariu le tupu o Peresia. 6 O le nofoaʻiga a Asueru i le amataga o lana nofoaʻiga, na latou tusia ai le tuʻuaiga i tagata o Iuta ma Ierusalema. 7 O aso foʻi o Aretaseta, na tusi atu ai Pisila, Miteretata, Taveele ma isi ona uso, 'iā Aretaseta le tupu o Peresia.
Sa iai faʻafitauli mo le toe fausiaina o le malumalu mai ia Kuresa ia Tariu le [Sili] Tupu o Peresia.
- Na tupu faʻafitauli i le vaitaimi o tupu o Asueru ma Artaxerxes i le va o le vaitaimi o Kuresa ia Tariu pe mulimuli ane?
- E tutusa lea Asueru ma Asueru o Eseta?
- O lenei Darius e tatau ona faʻailoaina o Darius I (Hystapes), poo le mulimuli ane Darius, pei o Darius le Peresia i le / pe a mavae le taimi o Neemia? (Neemia 12:22).
- Pe tutusa ea le faʻaata o le Artaxerx ma le Artaxerxes o le Esera 7 ma le Neemia?
O fesili uma ia e manaʻomia ai le faʻamalieina faʻamalieina.
8. O se faʻafitauli i le Faʻatusatusaga o Ositaulaga ma sa Levi na toe foʻi mai ma Serupapelu ma i latou na sainia le feagaiga ma Neemia
O le Neemia 12: 1-9 o loo tusia ai le au Ositaulaga ma sa Levi na toe foi mai i Iuta ma Serupapelu i le 1st Tausaga o Kuresa. O le Neemia 10: 2-10 o loo tusia ai le au Ositaulaga ma le au sa Levi na sainia le feagaiga i luma o Neemia, o le o loo taua iinei o le Tirshatha (Kovana) lea e foliga mai na tupu i le 20th po 21st Tausaga o Aretaseta. E foliga mai foʻi o le mea lava e tasi na tupu e pei ona taʻua i le Esera 9 & 10 na tupu ina ua mavae mea na tutupu ile 7th tausaga o Artaxerxes faamaumauina i totonu Esera 8.
1st Tausaga o Kuresa | 20th / 21st Artaxerise |
Neemia 12: 1-9 | Neemia 10: 1-13 |
Faatasi ai ma Zerubbabel ma Jeshua | Neemia e avea ma Kovana |
PERISITUA | PERISITUA |
Setekaia | |
Seraia | Seraia |
Asaraia | |
Ieremia | Ieremia |
Ezra | |
Poasa | |
Amaria | Amaria |
Malia | |
Hattush | Hattush |
Sepania | |
Maluka | Maluka |
Sepania | |
Oiʻaoa | |
Harima | |
Meremota | Meremota |
Fatu ia | |
Opetaia | |
Daniel | |
Ginnethoi | Ginnethon? fetaui lelei ma Ginnethoi |
Baruka | |
Mesulama? atalii o Keinetona (Neemia 12:16) | |
Avia | Avia |
Mijamin | Mijamin |
Maadiia | Maisaia? fetaui ma Maadiah |
Pilika | Bilgai? fetaui lelei ma Bilgah |
Semaia | Semaia |
Iaoiarib | |
Ietaia | |
Salu | |
Amok | |
Hilikia | |
Ietaia | |
Aofai: 22 o latou 12 na ola pea i 20-21st tausaga Artaxerxes | Aofai: 22 |
FAIGA | FAIGA |
Ieshua | O Iesua le atalii o Azaniah |
Binnui | Binnui |
Kadmieli | Kadmieli |
Sepania | |
Iuta | |
Matania | |
Pakabukia | |
Uni | |
Hotia | |
Kelita | |
Pelaia | |
Hanana | |
Mica | |
Reopoamo | |
Hasapea | |
Zacur | |
Sekepia | Sekepia |
Sepania | |
Hotia | |
Pani | |
Peninu | |
Aofai: 8 o latou na 4 sa i ai pea iina i 20th -21st tausaga o Artaxerxes | Aofai: 17 |
? afitusi = Masalo o le tutusa tagata, ae o le igoa ei ai laiti sipelaga eseesega, e masani lava o le faʻaopopoina poʻo le leiloa o le tasi mataitusi - ono mafai e ala i tusitusiga i kopi kopi sese. |
Afai tatou te ave le 21st tausaga o Artaxerxes e avea o Artaxerxes I, o lona uiga o le 16 o le 30 na toe foʻi mai le tafeaga i le 1st tausaga o Kuresa na ola pea 95 tausaga mulimuli ane (Cyrus 9 + Cambyses 8 + Darius 36 + Xerxes 21 + Artaxerxes 21). Ona e ono 20 tausaga talu ona avea ma ositaulaga o le a avea i latou e le itiiti ifo le 115 tausaga i le 21st tausaga o Artaxerxes I.
E manino lava e matua le mafai.
9. Ole avanoa 57 tausaga ile tala ile va ole Ezra 6 ma le Ezra 7
O le tala i le Esera 6:15 o iai se aso o le 3rd o le aso 12th Masina (Adar) o le 6th Tausaga o Tariu mo le faamaeaina o le Malumalu.
O le tala i le Esera 6:19 o iai se aso o le 14th o le aso 1st masina (Nisani), mo le faia o le Paseka (o le aso masani), ma e talafeagai le faʻaiʻu e faʻasino atu i le 7th Tausaga o Tariu ma semanu e naʻo le 40 aso mulimuli ane.
O le tala i le Esera 6:14 o loo tusia ai o tagata Iutaia na toe foi mai “Fausia ma faaumaina [ona] o le faatulagaga a le Atua o Isaraelu ma ona o le faatulagaga a Kuresa ma Tariu ma Aretaseta le tupu o Peresia ”.
E pei ona faaliliuina le Esera 6:14 i le taimi nei i NWT ma isi faaliliuga faale-Tusi Paia o loo faailoa mai ai na tuuina mai e Artaxerxes se poloaiga e faauma le Malumalu. I le sili ona lelei, a avea lenei Artaxerxes e avea ma faʻalapotopotoga Artaxerxes I, o lona uiga e leʻi maeʻa le Malumalu seʻia oʻo i le 20.th Tausaga ma Neemia, pe tusa o le 57 tausaga mulimuli ane. Peitaʻi o le tala faʻa-Tusi Paia i totonu o Ezra o loʻo faʻamanino mai ai na maeʻa le Malumalu i le iʻuga o le 6th tausaga ma o le a fautuaina ai taulaga na amataina i le amataga o le 7th o Darius.
O le tala i le Esera 7:8 o iai se aso o le 5th masina o le 7th Tausaga ae tuʻuina le Tupu o Artaxerxes O le mea lea, e tele lava lo tatou faʻamatalaina o le avanoa i le tala faʻasolopito. Le tala faasolopito ua ia Darius I pule o le Tupu mo isi 30 tausaga, (atoa 36 tausaga) sosoo ai ma Xerxes ma 21 tausaga sosoo ai ma Artaxerxes I ma le muamua 6 tausaga. O lona uiga e i ai le va o le 57 tausaga i le taimi lea o Ezra e tusa ma le 130 tausaga. Ina ia talia na uma lenei taimi ma lenei tausaga matua le talitonuina, na o lea na filifili ai Ezra e taitaia se isi toe foi mai o sa Levi ma isi tagata Iutaia e toe foi i Iuta, e ui lava ina ua maeʻa ona maeʻa le Malumalu i le olaga atoa mo le toatele o tagata, e tetee i le talitonuina. Ua taofi nisi e na o le 6 poo le 7 tausaga na tupu ai Darius, o le tausaga aupito i maualuga lea o loo taʻua i tusitusiga paia, ae e le moni le faamaoniga o lenei manatu. I le mea moni, Darius I o se tasi o sili sili ona lelei o faʻamasino uma Peresia.
Matau foi le uiga o Esera i le Esera 7:10 "Aua na saunia e Esera lona loto e saili i le tulafono a Ieova ma ia fai [ma] ma aʻoaʻo atu ia Isaraelu tulafono faatonutonu ma le faamasinoga tonu". Na manao Esera e aʻoaʻo le tulafono a Ieova i tagata na toe foʻi mai. Na manaʻomia lea i le taimi lava na maeʻa ai le Malumalu ma toe faʻatautaia toe osigataulaga, ae le i tuai pe 57 tausaga.
E manino lava e matua le mafai.
10. Josephus faʻamaumauga ma le soloaʻiga o le Tupu o Peresia - Eseesega i faʻafitauli o aʻoaʻoga ma lotu, ma tusitusiga o le Tusi Paia
Fai mai le au popoto, e tele faʻafitauli ma le saʻo o tala a Josephus i ana Antiquities o tagata Iutaia. Peitai, e le faʻapea e tatau ona tatou faʻateʻaina ia lana molimau. Na ia aumaia le faʻamaumauga o le aofaʻi o 6 tupu Peresia:
Cyrus
O le faʻamatalaga a Josephus e uiga ia Kuresa e lelei. O loʻo iai le tele o faʻailoga laiti e faʻamaonia ai le tala i le Tusi Paʻia, e pei ona tatou vaʻaia mulimuli ane ai ile tatou faasologa.
Fuataga
O le tala foi a Josephus o loo i ai i le Esera 4: 7-24, ae o le eseesega o le tusi na auina atu i Cambyses, a o le Tupu ina ua maeʻa Kuresa i le Esera 4, e taʻua o Artaxerxes. Silasila i Aso Anamua o Tagata Iutaia - Tusi XI, Mataupu 2, para 1-2.[Iii]
Tariu le Sili
Na taua e Josephus, o le Tupu Darius na pulea mai Initia e oo atu i Etiopia, ma e 127 ona itumalo.[Iv] Peitai, i le Eseta 1: 1-3, o lenei faamatalaga e faatatau i le Tupu o Asueru. Na ia taua foi ia Serupapelu e avea ma kovana, ma maua se faigauo ma Tariu, a o lei avea Tariu ma tupu. [V]
Xerxes
Ua tusia e Josephus o Ioakima (Joiakim) o le Faitaulaga Sili i le Xerxes 7th tausaga. Na ia faʻamaumauina foʻi Esera e alu i Iuta i le Xerxes 7th tausaga.[vi] Peitai, o le Esera 7: 7 o loo tusia lenei mea na tupu i le 7th tausaga o Artaxerxes.
Na taua foi e Josephus o pa o Ierusalema na toe fai i le va o le 25th tausaga o Xerxes i le 28th Tausaga o Xerxes. Sekular faʻasologa naʻo le Xerxes e maua ai le aofaʻiga o 21 Tausaga. Atonu foi o le mea e sili ona taua, o Neemia ua ia tusia le toe faaleleia pa o Ierusalema o loʻo tupu i totonu o le 20th Tausaga o Artaxerxes.
Artaxerxes (ou)
Ua lauiloa foi ia Kuresa e tusa ai ma Josephus. Na ia fai mai foi o Artaxerxes na faʻaipoipo ia Eseta, ae o le tele o aso nei faʻailoa le Tusi Paʻia Ahasuerus ma Xerxes.[vii] Na faailoa e Josephus lenei Artaxerxes (Artaxerxes I o tala faasolopito) o le faaipoipo atu ia Eseta, i faiga le mautonu e le mafai ona mafai ona o lona uiga o Eseta na faaipoipo i le Tupu o Peresia i le 81-82 tausaga talu ona pa'ū Papelonia. E tusa lava pe e le o fanau Eseta seia toe foi mai le tafeaga, e faavae ia Mordecai e tusa ma le 20 i lenei taimi, o le a ia i le amataga o 60s i le taimi o lana faaipoipoga i luga o lenei faavae. Manino lelei lenei mataupu.
Tariu (II)
Fai mai Josephus, lenei Darius o le sui o Artaxerxes ma le tupu mulimuli o Peresia, faatoilaloina e Alexander le Sili.[viii]
Fai mai foi Josephus, o se toeaina Sanballat (se isi igoa autu) na maliu i le taimi o le siʻosiʻomaga o Kasa, e Alexander le Sili.[ix][x]
Alesana le Sili
Ina ua maliu Alexander o le Sili, Jaddua le Faitaulaga Sili na maliu ma Onias lona atalii na avea ma Ositaulaga Sili.[xi]
O lenei faʻamaumauga ile suʻesuʻega muamua e manino lava e le tutusa ma le faʻasologa o taimi nei ma ua tuʻu mai ai Tupu eseese mo mea taua e pei ona faʻaipoipo ai Eseta, ma o ai na avea ma Tupu ina ua toe fausia pa o Ierusalema. E ui e le talitonuina e Josephus le tusia o le 300-400 tausaga mulimuli ane e pei o le Tusi Paia, o se faʻamaumauga o aso nei o mea na tutupu, ae ui i lea o se meaai mo mafaufauga.
Mataupu e tali pe a mafai
11. Le faʻafitauli o le Faauluina igoa o Peresia Tupu i 1 & 2 Esdras
O le Eseta 3: 1-3 e faitauina “O lenei, na faia e le tupu o Tariu le 'aiga tele mo ana tagata uma, ma i latou uma na fananau i lona fale, ma aliʻi uma o Metai ma Peresia, ma aliʻi ma taʻitaʻi uma ma aliʻi sa i lalo o ia, mai Initia i Etiopia, i le selau luasefulu ma le fitu itumalo ”.
E toetoe lava a tutusa ma fuaiupu amata o le Eseta 1: 1-3 lea e faitauina: ”O lenei na tupu i le vaitaimi o Asueru, o le Ahasuerus na fai ma tupu mai Initia e oo atu i Etiopia, [sili atu] selau luasefulu-fitu itumalo pulega ... I le lona tolu o tausaga o lana nofoaiga na ia faia ai le taumafataga mo ona aloalii ma ana auauna, le 'au tau a Peresia ma Media, o tamalii ma aliʻi o itumalo faa-faamasinoga i ona luma ”.
Eseta 13: 1 (Apokarifa) faitau “O lenei o le kopi o le tusi: Ua tusi e le tupu silisili o Artaxerxes nei mea i aloalii o le selau ma le lua sefulu ma le lua itumalo mai Initia e agaʻi atu i Etiopia ma kovana o loʻo i lalo o latou tulafono.”. E i ai foʻi upu faʻapena i le Eseta 16: 1.
O nei mau i le Apokalifa Eseta e avatua ia Aretaseta o le tupu ae le o Asueru le tupu o Eseta. E faʻapea foʻi, faʻailoa e Apocryphal Esdras le Tupu Darius e faʻatusa tutusa ma le Tupu o Asueru i Eseta. O lea foi, ia maitauina o le mea moni e faapea e sili atu ma le tasi Ahasuerus, e pei ona faailoa mai o ia "O Ahasuerus o le na pule e avea ma tupu mai Initia i Etiopia, e sili atu i le 127 itumalo."
Mataupu e tali pe a mafai
12. O le Septuagint (LXX) Faamaoniga
I le Septuagint lomiga o le Tusi a Eseta, tatou te maua ai le Tupu e igoa Artaxerxes nai lo Ahasuerus.
Faataitaiga, Eseta 1: 1 e faitauina “I le lona lua o tausaga o le nofoaiga a Artaxerxes le tupu sili, i le aso muamua Nisani, Mardochaeus le atalii o Jarius, "…. "Ua oʻo mai ia mea i ona po o Artaxerxes, (o Artaxerxes lea na pule ai i le selau luasefulu fitu itumalo mai Initia)".
I le tusi Septuagint o Ezra, tatou te maua le “Assuerus” ae le o le Ahasuerus o le Masoretic tusitusiga, ma le “Arthasastha” ae le o le Artaxerxes o le Masoretic tusitusiga. Peitaʻi, o nei eseʻesega i le Igilisi, e naʻo le va o le gagana Eleni o le igoa male Eperu o le igoa.
O loo taʻua i le Esera 4: 6-7 “Ma i le nofoaiga a Asueru, e oʻo foi i le amataga o lana nofoaiga, na latou tusia ai se tusi e faasagatau ai i tagata o Iuta ma Ierusalema. Ma i aso o Arthasastha, na tusia ai ma le filemu e Tabeel ia Mithradates ma isi uma o ana uso-a-auauna: o le saofaga-faʻaputuputu na tusi atu ia Arthasastha le tupu o Peresia se tusitusiga i le gagana Suria ".
O le Septuagint mo le Esera 7: 1 o loo aofia ai Arthasastha ae le o Artaxerxes o le Masoretic tusitusiga ma faitauina “O mea foʻi ia na tupu, i le nofoaiga a Aretaseta le tupu o Peresia, na alu aʻe ai Eseta, le ataliʻio Saraias, ”
O le tulaga foi lea o le Neemia 2: 1 e faitauina “'Ua oʻo i le masina o Nisani, o le lua sefulu o tausaga o le tupu o Arthasastha, na i oʻu luma le uaina: ”.
O le Septuagint version o Esera e faʻaogaina le Darius i nofoaga lava e tasi o le Masoretic text.
Mo se faataitaiga, Esera 4:24 e faitau "Ona taofia lea o le galuega o le fale o le Atua i Ierusalema, ma ua tu seia oo i le tausaga lona lua o le nofoaiga a Tariu le tupu o Peresia." (Lomiga Septuagint).
Faaiuga:
I tusi Septuagint o Esera ma Neemia, o Arthasastha e tutusa tutusa ma Artaxerxes ma Assuerus i taimi uma e tutusa ma Ahasuerus. Peitai, Septuagint Eseta, masalo na faaliliuina e seisi faaliliu upu i le faaliliu o Esera ma Neemia, o loo iai pea Artaxerxes nai lo Ahasuerus i tusitusiga Masoretic. O le mea lava e maua ai Darius i tusitusiga Septuagint ma Masoretic.
Mataupu e tali pe a mafai
13. Faʻasalalau mataupu faʻapitoa e foia
O le tusiga A3Pa e faitauina: “O le tupu tele o Artaxerxes [III], o le tupu o tupu, o le tupu o atunuu, o le tupu o le lalolagi lenei, fai mai: O aʻu o le atalii o le tupu Artaxerise [II Mnemon]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu Tariu [II Nothus]. O Tariu o le atalii o le tupu Artaxerise [I]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu o Xerxes. O Xerxes o le tama a le tupu o Tariu [le Sili]. O Tariu o le atalii o le tamaloa e igoa Hystaspes. O Hystaspes o le atalii o le tamaloa e igoa Arsames, o le Achaemenid. "[xii]
O lenei tusiga o le a faʻailoa mai ai e lua Artaxerxes ina ua mavae Darius II. E manaʻomia le faʻamaoniga o lenei faʻaliliuga e pei ona i ai 'e aunoa ma ni faʻatusatusaga e tatau ona i totonu o [puipui.] Matau foi le faʻamatalaina na tuʻuina mai le tuʻuina atu o numera o tupu i [puipui] faʻataʻitaʻiga [II Mnemon] ona e le o i totonu o le uluaʻi tusitusiga, o numera ua avea o se tusitalafaasolopito faʻaneionapo o le galuega ia faʻailoa manino.
O loʻo manaʻomia foʻi le faʻamaoniga e faʻamaonia ai e le faʻapea o le tusitusiga e leʻo se pepelo fou poʻo se mea ua leva foi. O mea pepelo anamua, o loʻo i ai ni tusitusiga moni, ae ua na o se faʻafitauli ua tupu i le lalolagi o tala faʻasolopito, o tusitusiga ma le faʻasesei. Faatasi ai ma nisi aitema, ua faamaonia foi na pepelo i taimi anamua, o lea e tele molimau i se mea na tupu poo se mea moni ma e ese mai tutoatasi tatau ona sili.
E masani lava, o tusitusiga e leiloa vaega o le tusi [lacunae] faaumaina faʻaaoga e i ai le malamalamaaga ua i ai. E ui lava i lenei faʻamaninoga taua, naʻo ni nai faʻamatalaga o cuneiform tablet ma tusitusiga o loʻo faʻaalia ai ni faʻaaliga i [puipui], o le toʻatele e leai. O lenei iʻuga i se ono faʻasesega tusitusiga e pei o le faʻavae o faʻatasiga e manaʻomia le sili ona faʻatuatuaina i le taimi muamua ina ia mafai ona avea ma saʻo faʻatasiga talafeagai ae le o le manatu. A leai, o lenei mea e mafua ai le tele o mafaufauga, pe a faʻauigaina se tusitusiga e tusa ai ma malamalamaaga malamalama, ma faʻaaoga e faʻapea e faʻamaonia ai le malamalamaaga, ma e le mafai ona faʻatagaina. Masalo sili ona taua, i se faʻaopopoga, o le tele o tusitusiga ma laupepa ua i ai lacunae [vaega ua faʻaleagaina] ona o le matua ma le tulaga o le faʻasaoina. Ole mea lea, o se saʻo faaliliuga e aunoa ma se [interpolation] seasea.
I le taimi o le tusitusi (amataga 2020) mai le faʻamatalaga na maua o maua i le suʻesuʻega, o lenei tusitusiga ua foliga mai i le tau talafeagai e moni. Afai e moni, o lona uiga la, e foliga mai e faamaonia le laina poto o tupu ia le itiiti ifo ia Artaxerxes III, na o le tuua ai Darius III ma Artaxerxes IV ona tali atu. Ae ui i lea, e le mafai ona faʻamaonia i se laupepa laupepa i lenei taimi, ma atonu sili atu ona taua o le tusitusiga e leʻi tusia. Le aso na faia ai le tusiga e le faigofie ona faʻamaonia aua e leai se mea o aofia i totonu i le tusiga lava ia ma mafai, o le mea lea, avea ma mulimuli ane tusitusiga e faavae i sese faamatalaga, po o se sili atu aso nei pepelo. O tusitusiga pepelo ma laupepa ua leva ona i ai talu mai le tuai o 1700s i le taimi na amata ai ona maua e Archeology i lona pepe amata le lauiloa ma le taliaina. O lea e fesiligia pe o le a le tele o se faʻatuatuaga e mafai ona tuʻuina i totonu o lenei tusiga ma le lima faʻapena e tutusa ma.
Mataupu e tali pe a mafai
Faʻamolemole vaʻai i le faʻasologa o pepa mo le Cuneiform Tablets mo le malo o Peresia.
14. Faaiuga
E oʻo mai i le taimi nei, matou te iloga le le itiiti ifo ma le 12 mataupu tetele i le taimi nei o faʻalelalolagi ma taimi o lotu. E i ai le masalosalo sili atonu laiti mataupu foi.
Mai i faʻafitauli uma nei, e mafai ona tatou vaʻaia e iai se mea o loʻo matuia sese i aʻoaʻoga faʻalelotu ma malamalamaaga o loʻo iai i le Tanielu 9: 24-27. Ona o le taua o lenei valoaga i le tuuina mai o le faamaoniga o Iesu e moni o ia o le Mesia ma o le Valoaga a le Tusi Paia e mafai ona faalagolago i ai, o le faamaoni atoa o le feau o le Tusi Paia e suʻesuʻeina. O lea, e le mafai ai ona tatou le amanaʻia ia faʻafitauli moni, e aunoa ma le faia o se taumafaiga matuia e faʻamanino poʻo le a tonu le feʻau o le Tusi Paʻia, ma e faʻafefea pe afai e mafai e le talaʻaga ona faʻafesoʻotaʻi ma ia.
Ina ia taumafai e foia nei faʻafitauli, Vaega 3 & 4 i lenei faasologa o le a suʻesuʻeina faʻavae o taimi mo le taliaina o Iesu Keriso o le Mesia na folafolaina. O le a aofia ai ma le vaai totoʻa ile Tanielu 9: 24-27. I le faia o lea ona tatou taumafai lea e faʻavae se auivi i totonu o le a tatou manaʻomia e galulue, lea i le isi itu o le a taʻitaʻia ma aumai ia i tatou manaʻoga mo a tatou fofo. Vaega 5 o le a faaauauina ma le aotelega o mea na tutupu i tusi talafeagai o le Tusi Paia ma le suʻesuʻeina ma le totoʻa o vaega eseese o tala i le Tusi Paia. O le a matou faaiu lenei vaega i le faia o se fofo fautuaina.
Ona mafai lea ona tatou alu e suʻesuʻe i Vaega 6 ma 7 pe o le tali ua fautuaina e mafai ona faʻafesoʻotaʻi ma faʻamatalaga a le Tusi Paia ma mataupu na tatou iloaina i vaega 1 ma le 2. I le faia o lea, o le a tatou iloiloina ai pe faʻapefea ona tatou malamalama i mea moni ua tatou maua mai le Tusi Paia ma isi faʻamatalaga, e aunoa ma le amanaiaina o faʻamaoniga ma pe faʻafefea ona fetaui i totonu ma le matou auivi.
vaega 8 o le a iai se aotelega puʻupuʻu o mataupu taua o loʻo talia pea ma pe faʻafefea ona tatou foia.
Ia faʻaauau pea i le Vaega 3….
Mo se sili atu ma downloadable lomiga o lenei siata faʻamolemole vaʻai https://drive.google.com/open?id=1gtFKQRMOmOt1qTRtsiH5FOImAy7JbWIm
[I] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 1
[Ii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 2,5
[Iii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 2 v 1-2
[Iv] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 3 v 1-2
[V] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 4 v 1-7
[vi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 2
[vii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 6 v 1-13
[viii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 7 v 2
[ix] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 8 v 4
[x] Mo se iloiloga o le i ai o le sili atu tasi Sanballat faʻamolemole suʻesuʻe le pepa https://academia.edu/resource/work/9821128 , Archeology ma Tusitusiga i le vaitaimi Peresia: Taulaʻi i Sanballat, saunia e Jan Duseck.
[xi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 8 v 7
[xii] https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ ma
“O upu anamua a le Peresia ma tusitusiga o tusitusiga a le Achaemenid na faʻaliliu ma faaliliuina ma o lo o taua i la latou toe iloiloga lata mai nei,” saunia e Herbert Cushing Tolman, 1908. itulau.42-43 o le tusi (e le o le pdf) https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up
Ia, o nei mea sili ona manaia ou te mautinoa. Ae i lenei taimi o loʻu olaga o se 75-tausaga kerisiano ua uma ona ou ola mo le New Arrangement. Ou te fia molimauina e aʻu lava le afio mai o lo tatou Alii ma le Tupu o Iesu Keriso ma ou te faʻafetai i lo tatou Atua i aso uma o loʻo ou ola pea. Ou te fiafia tele i le tusi a Tanielu ma le auala na taʻua ai o ia o se "pele tele i le Atua" e le faatasi ae i le tele o taimi. O le tusi a Tanielu e matua televave lava, faʻafiafiaina foi. Ua ou maofa i le mea o loʻo tusia i le Mataupu 12: 4 Ae... Faitau atili »
Talofa Kerisiano, ou te fetufaai atu ou manatu. Ou te fiafia foi i le tusi a Tanielu ma ou te tulimatai atu i le faataunuuina o valoʻaga a le Tusi Paia. I se taimi atonu o le a ou toe iloiloina uma mea na faʻaalia i lenei vaega o tusitusiga ae atonu e sili atu ma aʻu. Ua ou faʻamalieina o Iesu moni lava o le Mesia folafolaina ma ou te le o lagonaina le manaʻomia e toe faʻamautinoa ia te aʻu lava lena poʻo le faʻatuatuaina o le Tusi Paʻia. O loʻo ou i ai i le gasologa o le faitauga ma le suʻesuʻeina o le Tusi Paʻia ma o loʻo ou taumafai e aʻoaʻo i le tele e mafai ai. Ou te fiafia e mafaufau loloto i tusitusiga paia... Faitau atili »
Faʻafetai Christian ma New Englander, ou te ioe i au faʻaiuga. E foliga mai ia te aʻu, o le tele tatou te iloa e le o tatou malamalama ai, o loʻo iai se faʻafitauli moni, tatou te oʻo i lalo o lo tatou faʻatuatua, se mea ua mafai ona ausia e leisi Faʻalapotopotoga mo tatou. E manino tali, ae ou te le iloa po o le a ma o fea oi ai. Atonu o nisi o tusi o Tanielu na tusia mulimuli ane, ae talu ai ona o nisi faʻauiga na foliga mai e le talafeagai, e le o se mafuaʻaga e togi ese ai le tusi atoa. E tatau ona tatou faʻatali ma... Faitau atili »
Talofa Tadua, ou te faʻamoemoe e le faʻavaivai lou manatu. Ou te leʻi manatu e faitio pe faʻateʻaina lau galuega. Ou te faamālō i so o se tasi ua i ai le faamaoni naunau e saili le aʻoaʻoga moni.
Talofa Kerisiano, ou te le malamalama foi i le tele o mea ma ou te le fefe e na ona fai atu, "Ou te le iloa". O le loloto o faamatalaga o le Tusi Paia e tele, ma o loʻu le atoatoa le malamalama o loʻu tino le atoatoa e gata. O le mafuaʻaga lena ou te manatua ai pea le mea na tusia e Paulo i le 1 Kori 13:12: "Mo le taimi nei tatou te vaʻai faʻanenefu i le faʻata, ae faʻafesagai lava. O lenei ua ou iloa vaega; "Ona fai mai lea a Paulo: E le mafai ona ou iloa mea uma, ae ua iloa lelei aʻu - ma o lena... Faitau atili »
O le nofoaga o le nofoaga o le a avea ma sui o le Peresetene o le ekalesia o Keriso. 2 Pierre 2: 1/3 “Faʻamoemoeina, o le a mafai ona e malamalama i manatu o tagata o le malo, ma o le a avea oe ma sui o le malo. Ceux-ci introduiront secrètement des courants dissenders destructeurs, et ils iront jusqu'à renier le propriétaire qui les a achetés, ce qui leur vaudra une destruction rapide. 2 Beaucoup adopteront leur conduite indigne ma effrontée, ma a mafuaʻaga i luga o parlera ma le malo o le malo. 3 E le gata i lea, o le a faʻaaogaina e le aufaipisinisi se mea e sili atu ona lelei ”Je ne peux... Faitau atili »
O lou talitonuga i le natura o fegalegaleaiga i le va o Iesu ma Ioane o se tasi lea o mea sili ona le fiafia i ai ia ou faitau ai. Ua ou mauaina o loʻo teena ma ou te faamoemoe o Eric na te aveeseina. Faʻamolemole fai le au Kerisiano moni i luga o lenei 'upega tafaʻilagi se alofa ma alu e faʻaalu au mea leaga i se isi mea.
Talofa Extreme Biblicist Ou te tetee i lau faamatalaga faapea "O lau faamatalaga faasaga i le Tusi Paia faatatau i le na o le 6-tausaga tulafono mo Darius I o pepa tusia i le tausaga 36 o Darius I. TATOU MAFAI ONA Vaai I NA AʻOAʻOGA. E TATAU ONA E SAUNIA I LATOU pe afai oe fai mai latou te feteʻenaʻi ma le Tusi Paia. ” Afai e te faitauina manino laʻu tusitusiga, o le ae vaʻai manino ou te le o faia se fautuaga ma aua neʻi faia se faʻamatalaga faapea o papamaa mo le tausaga 36 o Tariu (ma mea na lisiina i lalo) feteʻenaʻi ma le Tusi Paia. I se isi itu, o lea ou te taofi mau i le Tusi Paia ma talitonu e moni,... Faitau atili »