Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History

Faʻafitauli ua faʻailo i malamalamaʻaga masani - faʻaauau

Isi Faʻafitauli na maua i le taimi o suʻesuʻega

 

6.      Le Faʻailoga Faʻailoga Sili ma le umi o le tautua / tausaga Faʻafitauli

Hilikia

Hilikia sa avea ma Ositaulaga Sili i le vaitaimi o le nofoaiga a Iosia. O le 2 Tupu 22: 3-4 o loo tusia ai o ia e avea ma Ositaulaga Sili i le 18th Tausaga o Iosia.

Asaraia

Asaraia le atalii o Hilikia e pei ona taua i le 1 Nofoaiga Tupu 6: 13-14.

Seraia

Seraia le atalii o Asaraia e pei ona taua i le 1 Nofoaiga Tupu 6: 13-14. O ia o le Faitaulaga Sili mo nisi taimi o le nofoaiga a Setekaia ma na fasiotia e Nepukanesa ina ua faatoa mavae le pa'ū o Ierusalema i le 11th Tausaga o Setekaia e tusa ma le 2 Tupu 25:18.

Ioasadak

Ioasadak o le atalii o Seraia ma le tama o Iosua (Iosua) e pei ona tusia i le 1 Nofoaiga a Tupu 6: 14-15 ma na ave faapagota e Nepukanesa. O le mea lea na soifua mai ai Iesua ao faaaunuua. E leʻo iai foi se tala e uiga i le toe foi mai o Ioasasa i le 1st tausaga o Kuresa ina ua pa'ū Papelonia, o lea e talafeagai ai le manatu na maliu o ia ao faaaunuua.

Ieshua (e igoa foi Iosua)

Ieshua o le Ositaulaga Sili i le taimi o le uluaʻi toe foʻi atu i Iuta i le tausaga muamua o Kuresa. (Esera 2: 2) O le mea moni lenei o le a iloa ai na maliu lona tama o Ioasadak i le taimi na ave faapagota ai le tofi o le Ositaulaga Sili. O le faamatalaga faaiu mulimuli ia Iesua o loo i le Esera 5: 2 lea na auai ai Iesua ma Serupapelu i le toe amataina o le toe fausiaina o le malumalu. O le 2 leand Tausaga o Tariu le Sili mai le anotusi ma le faʻamaumauga o Hakai 1: 1-2, 12, 14. Afai o ia pe a ma le 30 tausaga o lona matua i lona toe foʻi mai i Iuta, semanu o le a le itiiti ifo tausaga 49 i le 2nd Tausaga o Tariu.

Ioakima

Ioakima suitulaga lona tama, o Iesua. (Neemia 12:10, 12, 26). Ae foliga mai o Ioakima na sui e lona lava atalii i le taimi na sau ai Neemia e toe fausia pa o Ierusalema i le 20th tausaga o Artaxerxes faʻavae i luga o le Neemia 3: 1. E tusa ai ma Josephus[I], Joiakim o le Ositaulaga Sili i le taimi na toe foi ai Ezra i le 7th Tausaga o Artaxerxes, tusa 13 tausaga muamua. Ae ola i le 7th Tausaga o Artaxerxes I, Joiakim e tatau ona 92 ​​tausaga le matua, sili le ono.

O le faʻafitauli lenei

Neemia 8: 5-7 o loʻo iai i le 7th po 8th tausaga o Aretaseta, faʻamaumau se Jeshua sa i ai i le taimi na faitau ai e Esera le tulafono. E i ai le mea e ono mafai ona faʻamatalaina o le Jeshua le ataliʻio Asania o loʻo taʻua i le Neemia 10: 9. Ioe, afai o le Jeshua i le Neemia 8 o le Faitaulaga Sili o se mea uiga ese le le taʻua o se auala e faʻailoa ai o ia. I tala nei ma isi tala a le Tusi Paʻia, o tagata taʻitasi e tutusa o latou igoa, o loʻo nonofo i le taimi e tasi, sa masani ona faʻailoa i le agavaʻa ole igoa ile "tama a… ”. Afai e leʻi faia lenei mea, e foliga mai o le tagata autu o lenei igoa na oti, a leai, o le aufaitau o lena taimi o le a le mautonu.

Eliasipa

Eliasipaatalii o Joiakim, ua avea ma Ositaulaga Sili i le 20th tausaga o Artaxerxes. O le Neemia 3: 1 o loo taua ai Eliasipa o le faitaulaga sili ina ua fausia pa o Ierusalema [i le 20th Tausaga o Artaxerxes] saunia e Neemia. Na fesoasoani foi Eliashib i le toe fausiaina o pa, o lea ua manaʻomia ai o ia e avea ma tama matua, lava le malosi e faia ai le galuega faigata na manaʻomia. Aʻo faʻafitauli palagi e ono latalata atu ia Eliashib i le 80 pe sili atu ile taimi lea.

E matua le talitonuina lava lenei tulaga i lalo ifo o tali masani faʻalelalolagi.

Na taua e Josephus ia Eliashib na avea ma Ositaulaga Sili i le faaiuga o le 7th Tausaga o Xerxes, ma o lea e mafai i lalo o le poto masani fofo.[Ii]

Ioata

Ioataatalii o Eliasipa, sa avea ma Ositaulaga Sili i le vaitaimi o le 33rd Tausaga o Artaxerxes. O le Neemia 13:28 o lo o taua ai e le atalii o le faitaulaga sili ia Joiada, o le na avea ma atalii faaletulafono a Sanballat le Horonite. O le talaaga o le Neemia 13: 6, o loo faailoa mai ai ose vaitaimi lea na toe foi ai Neemia i Papelonia i le 32 tausagand Tausaga o Artaxerxes. I se taimi e lei taʻu maia mulimuli ane na talosaga Neemia mo se isi aso malolo ma le toe sau i Ierusalema ina ua maua lenei tulaga. Ae ui i lea, o le i ai o Joiada o le Ositaulaga Sili i lenei taimi i faʻalelalolagi, o le a avea o ia ma 70 i le taimi lea.

E tusa ai ma Johanan, o le matua o ia e manaʻomia e ola ai foi, ina ia fetaui ma le faʻasologa o taimi ua le mafai.

Ioanena

Ioanana, atalii o Joiada, (masalo o le John, i le Josephus) e le o taua mai se mea i tusitusiga paia, isi i le laina sosoo (Neemia 12:22). O ia e masani ona taʻua o JehohanaOna ia mafai e Johanan ma Jaddua ona faatumuina avanoa i le va o Joiada seia oo ina faʻatonuina ai e Alexander le Sili i latou e avea ma ulumatua i le averesi o 45 tausaga avanoa ma mea uma e tolu, Joiada, Johanan ma Jaddua e ola finagalo i latou 80's.

E maualuga tele.

Jaddua

Jaddua, le atalii o Johanan o loo taua e Josephus o le faitaulaga sili i le taimi o Tariu le tupu mulimuli [o Peresia], o le na foliga taua o le "Darius le Peresia" i le Neemia 12:22. A faʻapea o se saʻo lea tofiga ona i ai lea o le Darius the Persian mafai ona avea le Darius III o faʻalelalolagi.

E tusa ai ma Johanan, o le matua o ia e manaʻomia e ola ai foi, ina ia fetaui ma le faʻasologa o taimi ua le mafai.

Le laina atoa o Faʻailoga Maualuga

Le laina o faitaulaga sili o le gafa o loʻo maua i le Neemia 12: 10-11, 22 o loʻo taʻua ai le gafa o faitaulaga sili, e pei o Iesua, Ioiakim, Eliashib, Joiada, Johanan ma Jaddua e tau i lalo i le nofoaiga a Tariu le Peresia (e le o Darius le Sili / Muamua) .

Le aofaiga taimi vaitaimi i masani masani faalelotu ma lotu Tusi Paia faasologa i le va o le 1st Tausaga o Kuresa ma Alesana le Sili na faatoilaloina Darius III o 538 TLM i le 330 TLM. Aofaʻi le tusa o le 208 tausaga ma le naʻo le High High Priests. O lona uiga o le averesi augatupulaga o 6 tausaga, a o le averesi tupulaga aemaise lava i lena taimi na pei o 35-20 tausaga, o se matua tele eseesega. I le umiaina o le umi o le augatupulaga, o le a tuʻuina mai pe tusa o le tapulaa o 25-120 tausaga le eseesega o nisi 150-58 tausaga.

I na o le 6, le 4th, Joiada, ua leva ona tautua o se Faitaulaga Sili i le tusa o le 32nd Tausaga o Artaxerxes I. I le taimi lea ua iai le aiga o Joiada, Tobiah le Amoni, o ia faʻatasi ma Sanballat o se tasi o taʻitaʻi teteʻe i tagata Iutaia. Ina ua toe foi Neemia i Iuta, sa ia tuli ese Tovia. E tusa ma le 109 tausaga mo le vaega o totoe o le 4th Faitaulaga Sili e oo i le 6th Faailoga Maualuga, (pe tusa ma le 2.5 High High Priests) faʻatasi ma le 3-4 o le Au Maualuga Maualuga o loʻo i lalo o le 100 Tausaga. Lenei o se tulaga sili ona le mafai vaaiga.

O le mafai ona ofuina le Faitaulaga Sili o le Peresia taimi i le faʻasologa faʻavae i luga o faʻavae i luga o tusitusiga i tusitusiga paia ma o le i lalo ifo o le 20 tausaga avanoa i le va o le fanau mai o tama ma le fanau mai o le tama e faia mo matua tele le matua. E saʻo lava lenei mo le vaitaimi pe a maeʻa le 20th Tausaga o Artaxerxes I.

E le gata i lea, o le averesi tausaga o se augatupulaga e masani lava e uiga ile 20-25 tausaga, ma e foliga mai o se ulumatua tausaga mo se ulumatua tama (poʻo le muamua na ola) o lona uiga masani e uiga ile 18-21 tausaga, ae le o le averesi o 35 tausaga manaʻomia e faʻavasega taimi.

E manino lava le masani masani e le talafeagai.

 

 

7.      Le Faafitauli Tupu Medo-Persian Tupu

O le Esera 4: 5-7 o loo tusia ai mea nei: “'ua latou' aʻauina 'au e teteʻe atu' iā te i latou, e faʻalēaogā a latou taupulepulega i aso uma o Kuresa le tupu o Peresia, e oʻo i le nofoaʻiga a Tariu le tupu o Peresia. 6 O le nofoaʻiga a Asueru i le amataga o lana nofoaʻiga, na latou tusia ai le tuʻuaiga i tagata o Iuta ma Ierusalema. 7 O aso foʻi o Aretaseta, na tusi atu ai Pisila, Miteretata, Taveele ma isi ona uso, 'iā Aretaseta le tupu o Peresia.

Sa iai faʻafitauli mo le toe fausiaina o le malumalu mai ia Kuresa ia Tariu le [Sili] Tupu o Peresia.

  • Na tupu faʻafitauli i le vaitaimi o tupu o Asueru ma Artaxerxes i le va o le vaitaimi o Kuresa ia Tariu pe mulimuli ane?
  • E tutusa lea Asueru ma Asueru o Eseta?
  • O lenei Darius e tatau ona faʻailoaina o Darius I (Hystapes), poo le mulimuli ane Darius, pei o Darius le Peresia i le / pe a mavae le taimi o Neemia? (Neemia 12:22).
  • Pe tutusa ea le faʻaata o le Artaxerx ma le Artaxerxes o le Esera 7 ma le Neemia?

O fesili uma ia e manaʻomia ai le faʻamalieina faʻamalieina.

8.      O se faʻafitauli i le Faʻatusatusaga o Ositaulaga ma sa Levi na toe foʻi mai ma Serupapelu ma i latou na sainia le feagaiga ma Neemia

O le Neemia 12: 1-9 o loo tusia ai le au Ositaulaga ma sa Levi na toe foi mai i Iuta ma Serupapelu i le 1st Tausaga o Kuresa. O le Neemia 10: 2-10 o loo tusia ai le au Ositaulaga ma le au sa Levi na sainia le feagaiga i luma o Neemia, o le o loo taua iinei o le Tirshatha (Kovana) lea e foliga mai na tupu i le 20th po 21st Tausaga o Aretaseta. E foliga mai foʻi o le mea lava e tasi na tupu e pei ona taʻua i le Esera 9 & 10 na tupu ina ua mavae mea na tutupu ile 7th tausaga o Artaxerxes faamaumauina i totonu Esera 8.

1st Tausaga o Kuresa 20th / 21st Artaxerise
Neemia 12: 1-9 Neemia 10: 1-13
Faatasi ai ma Zerubbabel ma Jeshua Neemia e avea ma Kovana
   
PERISITUA PERISITUA
   
  Setekaia
Seraia Seraia
  Asaraia
Ieremia Ieremia
Ezra  
  Poasa
Amaria Amaria
  Malia
Hattush Hattush
  Sepania
Maluka Maluka
Sepania  
Oiʻaoa  
  Harima
Meremota Meremota
Fatu ia  
  Opetaia
  Daniel
Ginnethoi Ginnethon? fetaui lelei ma Ginnethoi
  Baruka
  Mesulama? atalii o Keinetona (Neemia 12:16)
Avia Avia
Mijamin Mijamin
Maadiia Maisaia? fetaui ma Maadiah
Pilika Bilgai? fetaui lelei ma Bilgah
Semaia Semaia
Iaoiarib  
Ietaia  
Salu  
Amok  
Hilikia  
Ietaia  
     Aofai: 22 o latou 12 na ola pea i 20-21st tausaga Artaxerxes  Aofai: 22
   
FAIGA FAIGA
Ieshua O Iesua le atalii o Azaniah
Binnui Binnui
Kadmieli Kadmieli
  Sepania
Iuta  
Matania  
Pakabukia  
Uni  
  Hotia
  Kelita
  Pelaia
  Hanana
  Mica
  Reopoamo
  Hasapea
  Zacur
Sekepia Sekepia
  Sepania
  Hotia
  Pani
  Peninu
   
Aofai: 8 o latou na 4 sa i ai pea iina i 20th -21st tausaga o Artaxerxes Aofai: 17
   
  ? afitusi = Masalo o le tutusa tagata, ae o le igoa ei ai laiti sipelaga eseesega, e masani lava o le faʻaopopoina poʻo le leiloa o le tasi mataitusi - ono mafai e ala i tusitusiga i kopi kopi sese.

 

Afai tatou te ave le 21st tausaga o Artaxerxes e avea o Artaxerxes I, o lona uiga o le 16 o le 30 na toe foʻi mai le tafeaga i le 1st tausaga o Kuresa na ola pea 95 tausaga mulimuli ane (Cyrus 9 + Cambyses 8 + Darius 36 + Xerxes 21 + Artaxerxes 21). Ona e ono 20 tausaga talu ona avea ma ositaulaga o le a avea i latou e le itiiti ifo le 115 tausaga i le 21st tausaga o Artaxerxes I.

E manino lava e matua le mafai.

9.      Ole avanoa 57 tausaga ile tala ile va ole Ezra 6 ma le Ezra 7

O le tala i le Esera 6:15 o iai se aso o le 3rd o le aso 12th Masina (Adar) o le 6th Tausaga o Tariu mo le faamaeaina o le Malumalu.

O le tala i le Esera 6:19 o iai se aso o le 14th o le aso 1st masina (Nisani), mo le faia o le Paseka (o le aso masani), ma e talafeagai le faʻaiʻu e faʻasino atu i le 7th Tausaga o Tariu ma semanu e naʻo le 40 aso mulimuli ane.

O le tala i le Esera 6:14 o loo tusia ai o tagata Iutaia na toe foi mai “Fausia ma faaumaina [ona] o le faatulagaga a le Atua o Isaraelu ma ona o le faatulagaga a Kuresa ma Tariu ma Aretaseta le tupu o Peresia ”.

E pei ona faaliliuina le Esera 6:14 i le taimi nei i NWT ma isi faaliliuga faale-Tusi Paia o loo faailoa mai ai na tuuina mai e Artaxerxes se poloaiga e faauma le Malumalu. I le sili ona lelei, a avea lenei Artaxerxes e avea ma faʻalapotopotoga Artaxerxes I, o lona uiga e leʻi maeʻa le Malumalu seʻia oʻo i le 20.th Tausaga ma Neemia, pe tusa o le 57 tausaga mulimuli ane. Peitaʻi o le tala faʻa-Tusi Paia i totonu o Ezra o loʻo faʻamanino mai ai na maeʻa le Malumalu i le iʻuga o le 6th tausaga ma o le a fautuaina ai taulaga na amataina i le amataga o le 7th o Darius.

O le tala i le Esera 7:8 o iai se aso o le 5th masina o le 7th Tausaga ae tuʻuina le Tupu o Artaxerxes O le mea lea, e tele lava lo tatou faʻamatalaina o le avanoa i le tala faʻasolopito. Le tala faasolopito ua ia Darius I pule o le Tupu mo isi 30 tausaga, (atoa 36 tausaga) sosoo ai ma Xerxes ma 21 tausaga sosoo ai ma Artaxerxes I ma le muamua 6 tausaga. O lona uiga e i ai le va o le 57 tausaga i le taimi lea o Ezra e tusa ma le 130 tausaga. Ina ia talia na uma lenei taimi ma lenei tausaga matua le talitonuina, na o lea na filifili ai Ezra e taitaia se isi toe foi mai o sa Levi ma isi tagata Iutaia e toe foi i Iuta, e ui lava ina ua maeʻa ona maeʻa le Malumalu i le olaga atoa mo le toatele o tagata, e tetee i le talitonuina. Ua taofi nisi e na o le 6 poo le 7 tausaga na tupu ai Darius, o le tausaga aupito i maualuga lea o loo taʻua i tusitusiga paia, ae e le moni le faamaoniga o lenei manatu. I le mea moni, Darius I o se tasi o sili sili ona lelei o faʻamasino uma Peresia.

Matau foi le uiga o Esera i le Esera 7:10 "Aua na saunia e Esera lona loto e saili i le tulafono a Ieova ma ia fai [ma] ma aʻoaʻo atu ia Isaraelu tulafono faatonutonu ma le faamasinoga tonu". Na manao Esera e aʻoaʻo le tulafono a Ieova i tagata na toe foʻi mai. Na manaʻomia lea i le taimi lava na maeʻa ai le Malumalu ma toe faʻatautaia toe osigataulaga, ae le i tuai pe 57 tausaga.

E manino lava e matua le mafai.

 

10.  Josephus faʻamaumauga ma le soloaʻiga o le Tupu o Peresia - Eseesega i faʻafitauli o aʻoaʻoga ma lotu, ma tusitusiga o le Tusi Paia

 

Fai mai le au popoto, e tele faʻafitauli ma le saʻo o tala a Josephus i ana Antiquities o tagata Iutaia. Peitai, e le faʻapea e tatau ona tatou faʻateʻaina ia lana molimau. Na ia aumaia le faʻamaumauga o le aofaʻi o 6 tupu Peresia:

Cyrus

O le faʻamatalaga a Josephus e uiga ia Kuresa e lelei. O loʻo iai le tele o faʻailoga laiti e faʻamaonia ai le tala i le Tusi Paʻia, e pei ona tatou vaʻaia mulimuli ane ai ile tatou faasologa.

Fuataga

O le tala foi a Josephus o loo i ai i le Esera 4: 7-24, ae o le eseesega o le tusi na auina atu i Cambyses, a o le Tupu ina ua maeʻa Kuresa i le Esera 4, e taʻua o Artaxerxes. Silasila i Aso Anamua o Tagata Iutaia - Tusi XI, Mataupu 2, para 1-2.[Iii]

Tariu le Sili

Na taua e Josephus, o le Tupu Darius na pulea mai Initia e oo atu i Etiopia, ma e 127 ona itumalo.[Iv] Peitai, i le Eseta 1: 1-3, o lenei faamatalaga e faatatau i le Tupu o Asueru. Na ia taua foi ia Serupapelu e avea ma kovana, ma maua se faigauo ma Tariu, a o lei avea Tariu ma tupu. [V]

Xerxes

Ua tusia e Josephus o Ioakima (Joiakim) o le Faitaulaga Sili i le Xerxes 7th tausaga. Na ia faʻamaumauina foʻi Esera e alu i Iuta i le Xerxes 7th tausaga.[vi] Peitai, o le Esera 7: 7 o loo tusia lenei mea na tupu i le 7th tausaga o Artaxerxes.

Na taua foi e Josephus o pa o Ierusalema na toe fai i le va o le 25th tausaga o Xerxes i le 28th Tausaga o Xerxes. Sekular faʻasologa naʻo le Xerxes e maua ai le aofaʻiga o 21 Tausaga. Atonu foi o le mea e sili ona taua, o Neemia ua ia tusia le toe faaleleia pa o Ierusalema o loʻo tupu i totonu o le 20th Tausaga o Artaxerxes.

Artaxerxes (ou)

Ua lauiloa foi ia Kuresa e tusa ai ma Josephus. Na ia fai mai foi o Artaxerxes na faʻaipoipo ia Eseta, ae o le tele o aso nei faʻailoa le Tusi Paʻia Ahasuerus ma Xerxes.[vii] Na faailoa e Josephus lenei Artaxerxes (Artaxerxes I o tala faasolopito) o le faaipoipo atu ia Eseta, i faiga le mautonu e le mafai ona mafai ona o lona uiga o Eseta na faaipoipo i le Tupu o Peresia i le 81-82 tausaga talu ona pa'ū Papelonia. E tusa lava pe e le o fanau Eseta seia toe foi mai le tafeaga, e faavae ia Mordecai e tusa ma le 20 i lenei taimi, o le a ia i le amataga o 60s i le taimi o lana faaipoipoga i luga o lenei faavae. Manino lelei lenei mataupu.

Tariu (II)

Fai mai Josephus, lenei Darius o le sui o Artaxerxes ma le tupu mulimuli o Peresia, faatoilaloina e Alexander le Sili.[viii]

Fai mai foi Josephus, o se toeaina Sanballat (se isi igoa autu) na maliu i le taimi o le siʻosiʻomaga o Kasa, e Alexander le Sili.[ix][x]

Alesana le Sili

Ina ua maliu Alexander o le Sili, Jaddua le Faitaulaga Sili na maliu ma Onias lona atalii na avea ma Ositaulaga Sili.[xi]

O lenei faʻamaumauga ile suʻesuʻega muamua e manino lava e le tutusa ma le faʻasologa o taimi nei ma ua tuʻu mai ai Tupu eseese mo mea taua e pei ona faʻaipoipo ai Eseta, ma o ai na avea ma Tupu ina ua toe fausia pa o Ierusalema. E ui e le talitonuina e Josephus le tusia o le 300-400 tausaga mulimuli ane e pei o le Tusi Paia, o se faʻamaumauga o aso nei o mea na tutupu, ae ui i lea o se meaai mo mafaufauga.

Mataupu e tali pe a mafai

11.  Le faʻafitauli o le Faauluina igoa o Peresia Tupu i 1 & 2 Esdras

O le Eseta 3: 1-3 e faitauina “O lenei, na faia e le tupu o Tariu le 'aiga tele mo ana tagata uma, ma i latou uma na fananau i lona fale, ma aliʻi uma o Metai ma Peresia, ma aliʻi ma taʻitaʻi uma ma aliʻi sa i lalo o ia, mai Initia i Etiopia, i le selau luasefulu ma le fitu itumalo ”.

E toetoe lava a tutusa ma fuaiupu amata o le Eseta 1: 1-3 lea e faitauina: ”O lenei na tupu i le vaitaimi o Asueru, o le Ahasuerus na fai ma tupu mai Initia e oo atu i Etiopia, [sili atu] selau luasefulu-fitu itumalo pulega ... I le lona tolu o tausaga o lana nofoaiga na ia faia ai le taumafataga mo ona aloalii ma ana auauna, le 'au tau a Peresia ma Media, o tamalii ma aliʻi o itumalo faa-faamasinoga i ona luma ”.

Eseta 13: 1 (Apokarifa) faitau “O lenei o le kopi o le tusi: Ua tusi e le tupu silisili o Artaxerxes nei mea i aloalii o le selau ma le lua sefulu ma le lua itumalo mai Initia e agaʻi atu i Etiopia ma kovana o loʻo i lalo o latou tulafono.”. E i ai foʻi upu faʻapena i le Eseta 16: 1.

O nei mau i le Apokalifa Eseta e avatua ia Aretaseta o le tupu ae le o Asueru le tupu o Eseta. E faʻapea foʻi, faʻailoa e Apocryphal Esdras le Tupu Darius e faʻatusa tutusa ma le Tupu o Asueru i Eseta. O lea foi, ia maitauina o le mea moni e faapea e sili atu ma le tasi Ahasuerus, e pei ona faailoa mai o ia "O Ahasuerus o le na pule e avea ma tupu mai Initia i Etiopia, e sili atu i le 127 itumalo."

Mataupu e tali pe a mafai

12.  O le Septuagint (LXX) Faamaoniga

I le Septuagint lomiga o le Tusi a Eseta, tatou te maua ai le Tupu e igoa Artaxerxes nai lo Ahasuerus.

Faataitaiga, Eseta 1: 1 e faitauina “I le lona lua o tausaga o le nofoaiga a Artaxerxes le tupu sili, i le aso muamua Nisani, Mardochaeus le atalii o Jarius, "…. "Ua oʻo mai ia mea i ona po o Artaxerxes, (o Artaxerxes lea na pule ai i le selau luasefulu fitu itumalo mai Initia)".

I le tusi Septuagint o Ezra, tatou te maua le “Assuerus” ae le o le Ahasuerus o le Masoretic tusitusiga, ma le “Arthasastha” ae le o le Artaxerxes o le Masoretic tusitusiga. Peitaʻi, o nei eseʻesega i le Igilisi, e naʻo le va o le gagana Eleni o le igoa male Eperu o le igoa.

O loo taʻua i le Esera 4: 6-7 “Ma i le nofoaiga a Asueru, e oʻo foi i le amataga o lana nofoaiga, na latou tusia ai se tusi e faasagatau ai i tagata o Iuta ma Ierusalema. Ma i aso o Arthasastha, na tusia ai ma le filemu e Tabeel ia Mithradates ma isi uma o ana uso-a-auauna: o le saofaga-faʻaputuputu na tusi atu ia Arthasastha le tupu o Peresia se tusitusiga i le gagana Suria ".

O le Septuagint mo le Esera 7: 1 o loo aofia ai Arthasastha ae le o Artaxerxes o le Masoretic tusitusiga ma faitauina “O mea foʻi ia na tupu, i le nofoaiga a Aretaseta le tupu o Peresia, na alu aʻe ai Eseta, le ataliʻio Saraias, ”

O le tulaga foi lea o le Neemia 2: 1 e faitauina “'Ua oʻo i le masina o Nisani, o le lua sefulu o tausaga o le tupu o Arthasastha, na i oʻu luma le uaina: ”.

O le Septuagint version o Esera e faʻaogaina le Darius i nofoaga lava e tasi o le Masoretic text.

Mo se faataitaiga, Esera 4:24 e faitau "Ona taofia lea o le galuega o le fale o le Atua i Ierusalema, ma ua tu seia oo i le tausaga lona lua o le nofoaiga a Tariu le tupu o Peresia." (Lomiga Septuagint).

Faaiuga:

I tusi Septuagint o Esera ma Neemia, o Arthasastha e tutusa tutusa ma Artaxerxes ma Assuerus i taimi uma e tutusa ma Ahasuerus. Peitai, Septuagint Eseta, masalo na faaliliuina e seisi faaliliu upu i le faaliliu o Esera ma Neemia, o loo iai pea Artaxerxes nai lo Ahasuerus i tusitusiga Masoretic. O le mea lava e maua ai Darius i tusitusiga Septuagint ma Masoretic.

Mataupu e tali pe a mafai

 

13.  Faʻasalalau mataupu faʻapitoa e foia

O le tusiga A3Pa e faitauina: “O le tupu tele o Artaxerxes [III], o le tupu o tupu, o le tupu o atunuu, o le tupu o le lalolagi lenei, fai mai: O aʻu o le atalii o le tupu Artaxerise [II Mnemon]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu Tariu [II Nothus]. O Tariu o le atalii o le tupu Artaxerise [I]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu o Xerxes. O Xerxes o le tama a le tupu o Tariu [le Sili]. O Tariu o le atalii o le tamaloa e igoa Hystaspes. O Hystaspes o le atalii o le tamaloa e igoa Arsames, o le Achaemenid. "[xii]

O lenei tusiga o le a faʻailoa mai ai e lua Artaxerxes ina ua mavae Darius II. E manaʻomia le faʻamaoniga o lenei faʻaliliuga e pei ona i ai 'e aunoa ma ni faʻatusatusaga e tatau ona i totonu o [puipui.] Matau foi le faʻamatalaina na tuʻuina mai le tuʻuina atu o numera o tupu i [puipui] faʻataʻitaʻiga [II Mnemon] ona e le o i totonu o le uluaʻi tusitusiga, o numera ua avea o se tusitalafaasolopito faʻaneionapo o le galuega ia faʻailoa manino.

O loʻo manaʻomia foʻi le faʻamaoniga e faʻamaonia ai e le faʻapea o le tusitusiga e leʻo se pepelo fou poʻo se mea ua leva foi. O mea pepelo anamua, o loʻo i ai ni tusitusiga moni, ae ua na o se faʻafitauli ua tupu i le lalolagi o tala faʻasolopito, o tusitusiga ma le faʻasesei. Faatasi ai ma nisi aitema, ua faamaonia foi na pepelo i taimi anamua, o lea e tele molimau i se mea na tupu poo se mea moni ma e ese mai tutoatasi tatau ona sili.

E masani lava, o tusitusiga e leiloa vaega o le tusi [lacunae] faaumaina faʻaaoga e i ai le malamalamaaga ua i ai. E ui lava i lenei faʻamaninoga taua, naʻo ni nai faʻamatalaga o cuneiform tablet ma tusitusiga o loʻo faʻaalia ai ni faʻaaliga i [puipui], o le toʻatele e leai. O lenei iʻuga i se ono faʻasesega tusitusiga e pei o le faʻavae o faʻatasiga e manaʻomia le sili ona faʻatuatuaina i le taimi muamua ina ia mafai ona avea ma saʻo faʻatasiga talafeagai ae le o le manatu. A leai, o lenei mea e mafua ai le tele o mafaufauga, pe a faʻauigaina se tusitusiga e tusa ai ma malamalamaaga malamalama, ma faʻaaoga e faʻapea e faʻamaonia ai le malamalamaaga, ma e le mafai ona faʻatagaina. Masalo sili ona taua, i se faʻaopopoga, o le tele o tusitusiga ma laupepa ua i ai lacunae [vaega ua faʻaleagaina] ona o le matua ma le tulaga o le faʻasaoina. Ole mea lea, o se saʻo faaliliuga e aunoa ma se [interpolation] seasea.

I le taimi o le tusitusi (amataga 2020) mai le faʻamatalaga na maua o maua i le suʻesuʻega, o lenei tusitusiga ua foliga mai i le tau talafeagai e moni. Afai e moni, o lona uiga la, e foliga mai e faamaonia le laina poto o tupu ia le itiiti ifo ia Artaxerxes III, na o le tuua ai Darius III ma Artaxerxes IV ona tali atu. Ae ui i lea, e le mafai ona faʻamaonia i se laupepa laupepa i lenei taimi, ma atonu sili atu ona taua o le tusitusiga e leʻi tusia. Le aso na faia ai le tusiga e le faigofie ona faʻamaonia aua e leai se mea o aofia i totonu i le tusiga lava ia ma mafai, o le mea lea, avea ma mulimuli ane tusitusiga e faavae i sese faamatalaga, po o se sili atu aso nei pepelo. O tusitusiga pepelo ma laupepa ua leva ona i ai talu mai le tuai o 1700s i le taimi na amata ai ona maua e Archeology i lona pepe amata le lauiloa ma le taliaina. O lea e fesiligia pe o le a le tele o se faʻatuatuaga e mafai ona tuʻuina i totonu o lenei tusiga ma le lima faʻapena e tutusa ma.

Mataupu e tali pe a mafai

Faʻamolemole vaʻai i le faʻasologa o pepa mo le Cuneiform Tablets mo le malo o Peresia.

14. Faaiuga

E oʻo mai i le taimi nei, matou te iloga le le itiiti ifo ma le 12 mataupu tetele i le taimi nei o faʻalelalolagi ma taimi o lotu. E i ai le masalosalo sili atonu laiti mataupu foi.

Mai i faʻafitauli uma nei, e mafai ona tatou vaʻaia e iai se mea o loʻo matuia sese i aʻoaʻoga faʻalelotu ma malamalamaaga o loʻo iai i le Tanielu 9: 24-27. Ona o le taua o lenei valoaga i le tuuina mai o le faamaoniga o Iesu e moni o ia o le Mesia ma o le Valoaga a le Tusi Paia e mafai ona faalagolago i ai, o le faamaoni atoa o le feau o le Tusi Paia e suʻesuʻeina. O lea, e le mafai ai ona tatou le amanaʻia ia faʻafitauli moni, e aunoa ma le faia o se taumafaiga matuia e faʻamanino poʻo le a tonu le feʻau o le Tusi Paʻia, ma e faʻafefea pe afai e mafai e le talaʻaga ona faʻafesoʻotaʻi ma ia.

Ina ia taumafai e foia nei faʻafitauli, Vaega 3 & 4 i lenei faasologa o le a suʻesuʻeina faʻavae o taimi mo le taliaina o Iesu Keriso o le Mesia na folafolaina. O le a aofia ai ma le vaai totoʻa ile Tanielu 9: 24-27. I le faia o lea ona tatou taumafai lea e faʻavae se auivi i totonu o le a tatou manaʻomia e galulue, lea i le isi itu o le a taʻitaʻia ma aumai ia i tatou manaʻoga mo a tatou fofo. Vaega 5 o le a faaauauina ma le aotelega o mea na tutupu i tusi talafeagai o le Tusi Paia ma le suʻesuʻeina ma le totoʻa o vaega eseese o tala i le Tusi Paia. O le a matou faaiu lenei vaega i le faia o se fofo fautuaina.

Ona mafai lea ona tatou alu e suʻesuʻe i Vaega 6 ma 7 pe o le tali ua fautuaina e mafai ona faʻafesoʻotaʻi ma faʻamatalaga a le Tusi Paia ma mataupu na tatou iloaina i vaega 1 ma le 2. I le faia o lea, o le a tatou iloiloina ai pe faʻapefea ona tatou malamalama i mea moni ua tatou maua mai le Tusi Paia ma isi faʻamatalaga, e aunoa ma le amanaiaina o faʻamaoniga ma pe faʻafefea ona fetaui i totonu ma le matou auivi.

vaega 8 o le a iai se aotelega puʻupuʻu o mataupu taua o loʻo talia pea ma pe faʻafefea ona tatou foia.

Ia faʻaauau pea i le Vaega 3….

 

Mo se sili atu ma downloadable lomiga o lenei siata faʻamolemole vaʻai https://drive.google.com/open?id=1gtFKQRMOmOt1qTRtsiH5FOImAy7JbWIm

[I] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 1

[Ii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 2,5

[Iii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 2 v 1-2

[Iv] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 3 v 1-2

[V] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 4 v 1-7

[vi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 5 v 2

[vii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 6 v 1-13

[viii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 7 v 2

[ix] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 8 v 4

[x] Mo se iloiloga o le i ai o le sili atu tasi Sanballat faʻamolemole suʻesuʻe le pepa  https://academia.edu/resource/work/9821128 , Archeology ma Tusitusiga i le vaitaimi Peresia: Taulaʻi i Sanballat, saunia e Jan Duseck.

[xi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 8 v 7

[xii] https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ ma

“O upu anamua a le Peresia ma tusitusiga o tusitusiga a le Achaemenid na faʻaliliu ma faaliliuina ma o lo o taua i la latou toe iloiloga lata mai nei,” saunia e Herbert Cushing Tolman, 1908. itulau.42-43 o le tusi (e le o le pdf) https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up

 

Tadua

Mataupu a Tadua.
    8
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x