O loʻo faʻaauau pea le faigamalaga - E tele a mea e maua

O lenei mataupu lona lima i la tatou faasologa o le a faaauau pea i le "Journey of Discovery Through Time" amata i le tusiga muamua e faʻaaoga ai faʻailoga ma faʻamatalaga o le siosiomaga na matou maua mai otootoga o Bible Chapters mai tala (2) ma le 3 i lenei faasologa ma Fesili mo le toe iloiloga i le tusiga (3).

E pei ona i ai i le mataupu ua mavae, ia mautinoa o le faigamalaga e faigofie ona mulimuli ai, o tusitusiga ma auiliiliina o tusitusiga e masani lava ona sii mai atoa mo se faigofie faigofie, e mafai ai ona toe faitau faʻalua le faʻamatalaga ma tusitusiga ina ia mafai ai. O le mea moni, e matua faamalosia le tagata faitau e faitau mau nei i totonu o le Tusi Paia pe afai e mafai.

I totonu o lenei tusiga o le a tatou iloiloina ia fuaiupu taʻitasi o Tusitusiga Autu (faaauau) ma i le faagasologa o le tele o mea taua e maua. Faamolemole ia faaauau le faigamalaga faatasi ma i matou:

  • Ieremia 25 - Faʻaleagaina tele o Ierusalema
  • Ieremia le 28 - O Ioke o Papelonia na faʻamalosia e Ieova
  • Ieremia 29 - 70-tausaga tapulaa i le pulega a Papelonia
  • Esekielu 29 - 40 tausaga o faʻamafunaga mo Aikupito
  • Ieremia 38 - O le faʻaumatiaina o Ierusalema e oʻo i lona faʻaumatiaga, o le pologa e leai
  • Ieremia 42 - Na faʻatafunaina Iuta ona o tagata Iutaia, ae le o Papelonia

5. Ieremia 25: 17-26, Tanielu 9: 2 - Faʻataʻapeʻape tele o Ierusalema ma atunuʻu lata ane

Taimi na tusia ai: 18 tausaga ao leʻi faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "17 Ona ou ave lea o le ipu mai i le aao o Ieova, ma ou inu i nuu uma na auina mai e Ieova iā te aʻu: 18 o Ierusalema ma 'aʻai o Iuta ma ona tupu, o ona aliʻi sili, e fai ma mea faʻatafunaina, o le mea e ofo ai, o le mea e faʻamafanafanaina ai, e pei o aso nei; 19 O Farao le tupu o Aikupito, ma ana 'auʻauna, ma ona aliʻi, ma ona tagata uma; 20 ma tupu uma o ē na fefiloi, ma tupu uma o le nuu o Usa, ma tupu uma o le nuu o Filisitia, ma Asekelona, ​​ma Kasa, ma Ekerona ma ē na totoe o Asetota; 21 O Etoma ma Moapi ma le fanauga a Amoni; 22 ma tupu uma o Turo, ma tupu uma o Saitonu, ma tupu o le motu o loo i le itu o le sami; 23 ma Titanana ma Tema ma Buz ma i latou uma o loo i ai le lauulu na paʻu i malumalu; 24 ma tupu uma o sa Arapi, ma tupu uma o le 'au faipule, oe nonofo i le vao; 25 ma tupu uma o Semeri, ma tupu uma o Elama, ma tupu uma o Metai; 26 ma tupu uma o le itu i matu o ē latalata ma mamao, o le tasi ma le isi, ma isi malo uma o le lalolagi oi luga o le eleele; e inu foi le tupu o Sesese ia te i latou."

O iinei Ieremia "Ona ave lea o le ipu ai le aao o Ieova ma faia nuu uma e inu ... o Ierusalema ma aai o Iuta ma ona tupu, o ona alii sili, e avea ma nofoaga tuufua[I], o se mea e ofo ai[Ii], se mea e sulu i ai[Iii] ma se taufaaleaga[Iv], pei lava o aso nei;"[V] I le v19-26 o malo o loo siomia ai o le a inuina foi lenei ipu o le faatafunaga ma iu ai ina inu foi le Tupu o Sheshach (Papelonia) i lenei ipu.

O lona uiga o le faʻatafunaga e le mafai ona fesoʻotaʻi ma le 70 tausaga mai le fuaiupu 11 & 12 aua e fesoʻotaʻi ma isi atunuʻu. “O Farao le tupu o Aikupito, tupu o Usa, Filisitia, Etoma, Moapi, Amoni, Turo, Saitonu…”, ma isi. Nisi malo foi sa tatau ona faatafunaina, inuina le ipu lava e tasi. Peitai, e leai se vaitaimi taimi o taʻua ii, ma o nei malo uma na tigaina i le umi o vaitaimi o faatafunaga, ae le 70 tausaga na ono faatatauina faatatau ia latou uma pe a fai e faatatau ia Iuta ma Ierusalema. O Papelonia lava ia e leʻi amataina ona faʻaleagaina seʻia oʻo i le 141 TLM ma na nofoia lava seʻia oʻo i le taimi na manumalo ai le au Mosalemi i le 650 CE, mulimuli ane na galo ma nana i lalo o le oneone seʻia oʻo i le 18th seneturi.

E le o manino pe o le fuaitau "o se nofoaga faʻatauvaʻa... e pei lava o lenei aso"E faatatau i le taimi o valoʻaga (4th Tausaga Ioakima) po o se taimi mulimuli ane, atonu pe a ia toe tusia ana valoaga ina ua mavae lo latou mu e Ioakima i lona 5th tausaga (Vaai foi Ieremia 36: 9, 21-23, 27-32[vi]). Soo se auala e foliga mai o Ierusalema o se nofoaga faʻaleagaina e le 4th po 5th tausaga o Ioakima, (1st po 2nd tausaga o Nepukanesa) atonu o se taunuuga o le osofaia o Ierusalema i le 4th tausaga o Ioakima. O lenei mea aʻo lumanaʻi le faʻatafunaina o Ierusalema i le Ioakima 11th tausaga ma ao faagasolo le nofoaiga a le malo o Ioiane lea na mulimuli mai. O lenei osofaiga ma le malaia na mafua ai le maliu o Ioakima ma le avega a Ioakina i le 3 masina o le pule. O Ierusalema na faʻaumatia mulimuli i 11th tausaga o Setekaia. O lenei mea e maua ai le mamafa i le malamalama Tanielu 9: 2 "mo le faataunuuina o faʻalavelave o Ierusalema"E pei ona faatatau i nisi taimi nai lo le faaumatiaina mulimuli o Ierusalema i le Tausaga 11 o Setekaia.

E le tatau ona avea tagata Iutaia ma malo e tasi o le a mafatia i faʻalavelave. O le mea lea e le mafai ai ona fesoʻotaʻi se vaitau o 70 tausaga i nei faʻalavelave matuia.

Fig 4.5 Taumafaiga Faʻatino a Ierusalema

Aotelega Aloaia Numera 5: Ierusalema na mafatia i le tele o faʻalavelave e le naʻo le tasi. O faʻalavelave faʻafuaseʻi e leʻi fesootaʻi atu i se vaitau o 70 tausaga. O isi atunuu o le a faʻaleagaina foi e aofia ai Papelonia, ae o latou vaitaimi e le o 70 foi tausaga.

6. Ieremia 28: 1, 4, 12-14 - O le amo a Papelonia na faʻamaʻaʻa, suia mai le laupapa i le uʻamea, O le pologa e faʻaauauina

Taimi na tusia ai: 7 tausaga ao leʻi faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "1Ona oo lea i lenā tausaga, i le amataga o le malo o Setekaia le tupu o Iuta, i le tausaga lona fa, i le lima o masina, ','4Hanania (perofeta pepelo) auā ou te gauia le amo a le tupu o Papelonia '12 Ona oo mai lea o le afioga a Ieova iā Ieremia ina ua uma ona vavae ese e le perofeta o Hanania le amo mai i le ua o Ieremia le perofeta, ua faapea mai: 13 "Inā alu ia, ma e te fai atu iā Hanania, 'O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova:" Ua e nutililiiina laʻau o laau, ma e te faia ai amo amo. " 14 Auā o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI o' au, le Atua o Isaraelu: "O le amo uʻamea, 'ou te tuʻuina i le ua o nuʻu uma nei, e auauna ia Nepukanesa le tupu o Papelonia; ma e tatau ona latou auauna ia te ia. Ma e oo lava i manu vaefa o le fanua ou te avatu ia te ia. "'""

I Setekaia 4th tausaga, Iuta (ma atunuu lata ane) sa i lalo o se amo laau (o le pologa i Papelonia). O le taimi nei ona o le solia o le amo laau ma le feteenaʻi ma le valoaga a Ieremia mai ia Ieova e uiga i le auauna atu ia Papelonia o le a latou i lalo o se amo uʻamea. E lei taʻua le taua. Faasino atu ia Nepukanesa na fetalai mai Ieova "14 ... E oo lava i manu vaefa o le fanua ou te avatu ia te ia".

(Faatusatusa ma faatusatusa ma Tanielu 4: 12, 24-26, 30-32, 37 ma Tanielu 5: 18-23, lea o le a saili ai e manufeʻai o le vao le paolo i lalo o le laau (o Nepukanesa) ae o lenei o Nepukanesa sa "mau faatasi ma manu o le fanua.")

Mai le uiga o le upu, o loʻo manino mai ua maeʻa le tautua ma e le mafai ona alofia. E oo lava i le perofeta pepelo o Hanania na folafola atu e finagalo Ieova "Gauia le amo a le Tupu o Papelonia" ma faʻamaonia ai le malo o Iuta o loʻo i lalo o pule a Papelonia i le 4th Tausaga o Setekaia i le taimi lata mai. O le atoaga o lenei tautua ua faamamafaina e ala i le taʻua e faapea e oo lava i manu vaefa o le fanua o le a le tuusaunoa. Na taʻua e le Darby Translation "Auā o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI o' au, le Atua o Isaraelu: 'Ua' ou tuʻuina le amo amo i le ua o ia nuʻu uma, 'ina' ia latou auʻauna atu 'iā Nepukanesa le tupu o Papelonia; latou te 'auʻauna foʻi' iā te ia; 'ua' ou avatua foʻio ia i manu o le fanua.”Ua taʻua e le Young's Literal Translation“ma latou auauna ia te ia ma manu feʻai foi o le fanua Ua ou tuuina atu iā te ia".

Fig 4.6 Auaunaga i Papelonia

Aotelega Aloaia Numera 6: Auaunaga o loʻo agaʻi i luma i le 4th tausaga o Setekaia ma sa faʻamalosia (amo amo i amo amo) ona o le tetee i le pologa.

7. Ieremia 29: 1-14 - 70 tausaga mo le pulega a Papelonia

Taimi na tusia ai: 7 tausaga ao leʻi faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "Ma o upu nei o le tusi na auina mai e Ieremia le perofeta mai Ierusalema i le toe vaega o toeaina o tagata na ave faapagota ma ositaulaga ma perofeta ma tagata uma, o ē na ave e Nepukanesa i le tafeaga mai Ierusalema i Papelonia, 2 ina ua mavae atu Ierusalema, ona alu atu ai lea o le tupu o Iekonia, o le fafine, ma alii sili, ma alii o Iuta ma Ierusalema, ma tufuga ma tufuga. 3 O le lima o Eleasa le atalii o Safana ma Kemaria le atalii o Hilikia, o lē na auina atu e Setekaia le tupu o Iuta i Papelonia iā Nepukanesa le tupu o Papelonia, fai mai:

4 "O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova oʻau, le Atua o Isaraelu, i tagata uma na ave faapagota, oe na ou ave faapagota mai Ierusalema i Papelonia, 5 'Fausia fale ma nonofo ai [latou], toto togalaau ma' ai a latou fua. 6 Fai ava ma avea ma tama i atalii ma afafine; ma fai avā mo o outou lava atalii, ma avatu a outou lava afafine i tane, ina ia fanauina ai atalii ma afafine; ma ia tele naua iina, ma ia aua nei toalaiti. 7 E lē gata i lea, ia outou saili le filemu o le aai na ou faia ai outou e ave faatagataotaua, ma tatalo mo ia iā Ieova, auā o lona filemu o le a outou maua ai le filemu mo outou lava. 8 Auā o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI o' au, o le Atua o Isaraelu: "'Aua neʻi faʻasesēina' outou e 'outou perofeta, o ē o loʻo i totonu' iā te 'outou ma a' outou fai togafiti faʻataulāitu, ma 'outou lē faʻalogo i a latou miti. 9 Aua 'o loo latou vavalo ia te outou i loʻu igoa i loʻu pepelo. Ou te leʻi auina atu i latou, 'ua fetalai mai ai Ieova. "'"

10 "Auā o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova, 'E tusa ma le fitu sefulu o tausaga i Papelonia ou te liliu atu ai iā te outou, ou te faatumauina foʻi laʻu upu lelei iā te outou i le toe aumaia o outou i lenei mea.'

11 "Auā ua ou iloa lelei ou mafaufauga iā te outou," ua fetalai mai ai Ieova, "o mafaufauga o le filemu, ae le o mea leaga, e foaʻi mai ai iā te outou le lumanaʻi ma le faamoemoe. 12 Ona outou valaau mai lea iā te aʻu ma o mai ma tatalo mai iā te aʻu, ona ou faalogo ai lea iā te outou. '

13 "'E outou saʻili mai iā te aʻu ma maua aʻu, auā o le a outou saʻili iā te aʻu ma o outou lotoatoa. 14 Ma o le a ou tuuina atu aʻu lava ia te outou, 'o le fetalai mai lea a Ieova. 'Ou te faapotopotoina o outou tino, ma faapotopotoina outou mai i nuu uma, ma nuu uma ua ou faataapeapeina ai outou,' ua fetalai mai ai Ieova. 'Ou te toe aumaia outou i le mea na ou faia ai outou e ave faapagota.' ""

I Setekaia 4th tausaga na valoia e Ieremia o le a silasila mai Ieova i ona tagata ina ua mavae tausaga 70 mo Papelonia. Na valoia o le a "mautinoa e taʻua " Ieova "ma o mai ma tatalo i”Ia. Na avatua le valoʻaga ia i latou faatoa faaaunuua i Papelonia ma Ioakina, i le 4 tausaga ua tuanaʻi. Muamua i le fuaiupu 4-6 na ia fai atu ia i latou e nonofo i le mea na latou i ai i Papelonia, fausia fale, toto togalaau, 'ai fua, ma faaipoipo, o lona uiga o le a latou i ai iina mo se taimi umi.

O le fesili i mafaufau o le aufaitau o le savali a Ieremia o le: O le a le umi o le a ave faapagota ai i Papelonia? Ona taʻu atu lea e Ieremia ia i latou le umi o le pulega a Papelonia. Fai mai le tala, o 70 tausaga. ("e tusa ai ma le faʻamalieina o le 70 tausaga "')

Mai le afea e amata ai lenei vaitaimi o 70 tausaga?

(a) I se aso ole a le iloa? E foliga mai o le a le mafai ona toe faʻamautinoa atu i lana au faʻalogo.

(b) Mai le amataga o lo latou faʻataunuʻuina 4 tausaga muamua[vii]? A aunoa ma nisi tusitusiga paia e fesoasoani i lo matou malamalamaaga, e sili atu le tulaga nai lo le (a). O le a tuʻuina atu ia i latou se aso faaiu e tulimatai i ai ma fuafua i.

(c) I le faʻatalanoaga ma le faʻaopoopoga o le tala a Ieremia 25[viii] lea ua uma ona lapataia muamua i latou e tatau ona latou auauna atu i tagata Papelonia mo 70 tausaga; o le tausaga amata e sili ona foliga mai o le taimi lea na amata ai ona latou o mai i lalo o puleʻaga a Papelonia o le Malo o le Lalolagi (nai lo Aikupito \ Asuria). O le iʻuga lea o le 31st ma le tausaga mulimuli o Iosia, ma i le vaitau puupuu o le 3 masina o Iehoahaz, nisi 16 tausaga na muamua atu. E leai se faʻalagolago i le faatafunaga atoa o Ierusalema ua taʻua e pei o se manaoga mo 70 tausaga e amata ai, o le mafuaʻaga na amata ai lenei vaitau.

O le upu "E tusa ai ma le faʻamalieina (poʻo le faʻamaeʻa) o 70 tausaga mo [ix] Papelonia O le a ou liliu atu loʻu mafaufau ia te oe tagata"O lona uiga o lenei 70-tausaga ua uma ona amata. (Faamolemole silasila i le faʻaiʻuga taua (ix) talanoaina le tusitusiga Eperu.)

Afai o Ieremia o se vaitaimi o le 70 i le lumanaʻi, o se faʻamatalaga sili atu ona manino i ona tagata faitau o le: "Oe o le 'a (lumanai) i Papelonia mo 70 tausaga ma lea O le a ou liliu atu loʻu mafaufau ia te outou tagata ". O le faʻaaogaina o upu "faʻatumu" ma le "maeʻa" e masani ona faʻaalia ai o le mea na tupu poʻo le gaioiga ua amataina seʻi vagana ua taʻuina mai i se isi itu, ae le o le lumanaʻi. Fuaiupu 16-21 ua faamamafaina lenei mea e ala i le faapea mai o le a faafanoga i luga oe le o ave faatagataotaua, aua latou te le faalogo. O le faʻaumatiaga foi o le ai ai i latou ua ave faapagota i Papelonia, oe na fai mai o le pologa i Papelonia ma le ave faatagataotaua e le umi, e feteenaʻi ma Ieremia o le perofeta a Ieova na valoia 70 tausaga.

O fea e sili atu ona taua?[x] (i) "at"Papelonia po o (ii)"mo"Papelonia.[xi]  Ieremia 29: 14 o loʻo taʻua i luga na tuuina mai le tali pe a fai mai "ao mai outou mai nuʻu uma ma mai nofoaga uma na faʻataʻapeʻapeina ai outou ". A oi ai nisi o tagata na faaaunuua i Papelonia, o le toatele na faataapeapeina i le Malo o Papelonia e pei o masani masani o le faatoilaloina o malo (ina ia le toe mafai ona latou toe foi mai faatasi ma le fouvale).

E le gata i lea, afai (i) at Papelonia o le ai ai se aso amata amata ma se aso e le o iloa. I le toe foʻi, matou 538 TLM poʻo 537 TLM e amata aso e fuafua i le taimi na tuua ai e tagata Iutaia Papelonia, poo le 538 BCE poʻo le 537 BCE e faalagolago i le taimi na taunuu ai Iutaia i Iuta. O aso amata e amata ai, o le 608 BCE poʻo le 607 BCE e faalagolago ile aso faaiu e filifilia[xii].

Ae (ii) o loʻo i ai se aso faʻamaonia manino mai tusitusiga paia e fetaui i se aso faʻalelalolagi na taliaina e tagata uma, 539 TLM mo le pa'ū o Papelonia ma o lea o se aso amata o le 609 TLM. E pei ona taʻua muamua, o le talafaasolopito o le lalolagi o loo faailoa mai, o le tausaga lenei i le taimi na manumalo ai Papelonia i Asuria (o le Malo na muamua atu) ma avea ai ma malosiaga Fou o le Lalolagi.

(iii) E lei leva ona faʻaumatia le aofia (4 tausaga na muamua atu), ma afai e faitauina lenei fuaitau e aunoa ma Ieremia 25, atonu o le a amataina le 70 tausaga mai le amataga o le latou tafeaga (faatasi ai ma Ioiachin), ae le 7 tausaga mulimuli ane Na tupu Setekaia le faaumatiaga mulimuli o Ierusalema. Ae peitai, o lenei malamalamaga e manaomia ai le sailia o le sili atu nai lo le 10 tausaga pe o le a le maua mai le faasologa o mea faasolosolo ina ia avea lenei tausaga ma 70-tausaga e ave faapagota (pe a aofia ai le taimi e toe foi atu ai i Iuta, pe a le 68 tausaga i lalo o Papelonia).

(iv) O se filifiliga mulimuli o le mea e ono le tupu pe afai e misi le 20 poʻo 21 poʻo 22 tausaga mai le faasologa o taimi, ona mafai loa lea ona e taunuu i le faʻaumatiaga o Ierusalema i Setekaia 11th tausaga.

O le fea e sili atu ona lelei? I le filifiliga (ii) e leai foi se manaʻoga e faʻamaonia le tupu o Misuri o loʻo leiloloa, ma le tupu (s) o Papelonia na te leiloa e faʻatumu se avanoa i le 20 tausaga. Ae o le mea lena e manaʻomia ina ia fetaui ma se 607 BCE amata aso mo le 68-tausaga o le Exile mai le Ierusalema Faʻaleagaina e amata ile Setekaia 11th tausaga.[xiii]

Young's Literal Translation faitauina "Auā o loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI,' Ou te asiasi atu 'iā te oe i le tumu o Papelonia i tausaga e fitu sefulu;”Ua manino mai ai o le 70 tausaga e fesoʻotaʻi ma Papelonia, (ma o lona uiga o lona uiga o le tulafono) e le o le tino nofoaga o le a faʻatafeaina ai tagata Iutaia, poʻo le a foi le umi o le a faʻatafeaina ai i latou. E tatau foi ona tatou manatua e leʻo tagata Iutaia uma na ave faʻatagataotau i Papelonia lava ia. Ae o le toʻatele na faʻataʻapeʻapeina faataamilo i le malo o Papelonia e avea ma faamaumauga o latou toe foʻi faʻaaliga e pei ona tusia i le Esera ma Neemia.

Ata 4.7 - 70 Tausaga mo Papelonia

Aotelega Aloaia Numera 7: I Setekaia 4th Tausaga, o tagata Iutaia na faaaunuua na taʻuina atu le pologa na latou i ai nei o le a faamutaina pe a maeʻa le 70 tausaga auauna atu na maeʻa.

 

8. Esekielu 29: 1-2, 10-14, 17-20 - 40 tausaga o le Faʻafanoga mo Aikupito

Taimi na Tusia: 1 tausaga talu ai & 16 tausaga talu ona faʻatafunaina Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "O le sefulu o tausaga, o le masina lona sefulu ma le lua o le masina, na oʻo mai ai le afioga a le ALIʻI 'iā te aʻu,' ua faʻapea mai, 2 "Le atalii eo le tagata, ia e faasaga atu ia Farao le tupu o Aikupito ma vavalo e faasaga ia te ia ma Aikupito atoa ... ... '10 O le mea lea, ou te faasagatau iā te oe ma au vaitafe o le Naila, ma ou te faatamaʻia le laueleele o Aikupito, o le matutu, o le mea tuufua, mai i Mekota e oo atu i Seena ma le tuaoi o Itiopia. 11 E le ui atu i ai le vae o le tagata, e le ui atu foʻii ai vae o manu feʻai, e fagafulu foi tausaga e le mau ai. 12 Ma o le a Ou faia le laueleele o Aikupito ia tuufua i le lotolotoi o laueleele tuufua; ma o latou lava 'aʻai o le a faʻatafunaina i le totonugalemu o aai faʻatafunaina mo le fasefulu tausaga; ma o le a ou faataapeapeina tagata Aikupito i atunuu ma faataapeapeina i latou i atunuu. "

13 "'O le mea lenei ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova:" I le faaiʻuga o le fasefulu tausaga o le a ou faapotopotoina ai tagata Aikupito mai i nuu o le a latou faataapeapeina, 14 ma o le a ou toe aumaia le vaega faatagata o tagata Aikupito; ma o le a ou toe aumai i latou i le laueleele o Patoro, i le nuu o lo latou tupuaga, ma o iina e tatau ai ona avea i latou ma malo maualalo. ' ... 'O le luafulu ma le fitu o tausaga, i le masina muamua, i le aso muamua o le masina, na oo mai ai le afioga a Ieova ia te aʻu, ua faapea mai: 18 "Le atalii eo le tagata, o Nepukanesa, le tupu o Papelonia, na faia lana autau e faia se galuega tele e faasaga iā Turo. O uluga uma lava e tasi e selelale, ma o tauau uma lava e tasi na afaina. Peitai e tusa ai ma totogi, e leai se mea mo ia ma lana 'autau mai Turo mo le auaunaga na ia faia faasaga ia te ia.

19 "O le mea lea ua faapea mai ai le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, 'O lenei, ou te tuuina atu iā Nepukanesa le tupu o Papelonia le laueleele o Aikupito, ma ia ave ana'oa ma ia vete tele ma faia tele le veteina o ia; ma e tatau ona avea ma totogi mo lana 'autau.'

20 "'Ona o lana taui na faia e ia' iā te ia, 'ua' ou avatu ai 'iā te ia le nuʻuo Aikupito, auā na latou faia mo aʻu,' ua fetalai mai ai le Aliʻi Pule Silisili Ese o Ieova."

O lenei valoaga na tuuina mai i le 10th tausaga o le ave faapagota a Ioakina (10th tausaga o Setekaia). E ui o le toatele o failauga na latou tauaveina le osofaiga a Nepukanesa i Aikupito ina ua mavae lona 34th Tausaga (i lana 37th tausaga e tusa ai ma se laumei laumei) o le faatafunaga ma le ave faapagota o loo taua i le v10-12, e le manaomia e le tusitusiga lenei faaliliuga. E mautinoa lava, afai na faʻaumatia Ierusalema i le 587 TLM e ese mai i le 607 TLM e le lava ni tausaga mai Nepukanesa 37th tausaga i le taimi e faia ai e Aikupito se vavalalata i sina gafatia ma Nabonidus.[xiv]

Ae ui i lea, Ieremia 52: 30 o faamaumauga a Nepukanesa o ave nisi tagata Iutaia i le tafeaga i lona 23rd Tausaga. O nei mea e sili ona malamalama i ai e pei oi latou na sosola i Aikupito ma ave Ieremia, ma o lona faatafunaga na valoia Ieremia 42-44 (e pei ona taua foi e Josephus). Faitau mai le Nepukanesa 23rd Tausaga (8th Tausaga o Farao Hophra o le na pule i 19 tausaga), matou te o mai i le 13th tausaga o Nabonidus e tusa ai ma faasologa o taimi, ina ua toe foi mai i Papelonia mai Tema ina ua mavae 10 tausaga i Tema. O le tausaga na sosoo ai (14th) Nabonidus na faia se sootaga[xv] ma le Amasis Aoao (i lona 29th tausaga), e faasaga i le tulai mai o le Malo o Peresia i lalo o Kuresa i lenei taimi.[xvi] O lenei mea o le a fetaui lelei i le 40 tausaga o le faatafunaga e pei o tagata Aikupito ma le fesoasoani a tagata Eleni na amata ona toe maua sina aafiaga faapolokiki. E taua foi le matauina e faapea, o se Silisiliese ae le o se Farao na puleaina Aikupito mo lenei vaitau. O Amasis sili na avea ma Tupu po o Farao i lona 41st Tausaga (12 tausaga mulimuli ane) atonu o se taunuuga o le lagolago faaupufai mai Nabonidus.

Afai tatou te tilotilo Ieremia 25: 11-13 tatou te vaai ua folafola e Ieova "ia avea le laueleele o Kaletaia ma otaota tuufua mo taimi uma. " ma e leʻo faʻamaoti pe a, e ui lava e mafai e le tasi ona manatu o le a tupu loa lenei mea i le taimi lava lena. E leʻi tupu lenei mea seʻia maeʻa le 1st Century CE (TA), ao iai Peteru i Papelonia (1 Peter 5: 13[xvii]). Peitaʻi, na faʻatafunaina Papelonia e le 4th Century CE, e leʻi toe maua se taua. E lei toe fausia lava e ui lava i ni taumafaiga e aofia ai le tasi i le taimi o le 1980 na faia e le alii o Iraq, o Saddam Hussein, lea na leai se aoga.

E leai se mea faʻalavelave i le faʻatagaina o le faʻataunuʻuina o le valoaga a Esekielu e faasaga ia Aikupito e tupu i se seneturi mulimuli ane. O le mea moni, na oʻo mai i lalo o puleʻaga atoa a Peresia mai le ogatotonu o le nofoaiga a Cambyses II (le tama a Kuresa le Sili) mo le sili atu i le 60 tausaga.

Fig 4.8 Vaʻavaʻai taimi o le faʻaleagaga o Aikupito

Aotelega Aloaia Numera 8: O le faʻatafunaga o Aikupito mo 40 tausaga e lua ni faʻataunuuga talafeagai e ui lava i le tausaga 48 mai le faʻaumatiaga o Ierusalema i Papelonia i le Medes.

9. Ieremia 38: 2-3, 17-18 - E ui lava i le vagaia o Nepukanesa, ae sa le mafai ona faʻaleagaina Ierusalema.

Taimi na tusia ai: 1 tausaga aʻo leʻi faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "2 "O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova, 'O lē e nofo pea i lenei aai, o le a oti i le pelu, i le oge ma le faamai. A o lē e alu atu i Kaletaia, o le a ola, ma o le a maua lona ola e fai ma vete ma ola. ' 3 O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI,' E leai, e tuʻuina atu lenei 'aʻai i le lima o' au a le tupu o Papelonia, na te puʻeina foʻi. "'17 Ua faapea mai Ieremia iā Setekaia: "O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova le Atua oʻau, le Atua o Isaraelu, 'Afai e te alu atu i aloalii o le tupu o Papelonia, e mautinoa lava e ola, ma o lenei aai e le susunuina i le afi, ma o oe ma lou aiga o le a ola pea. 18 Ae afai e te le alu atu i aloalii o le tupu o Papelonia, e tuuina atu foi lenei aai i lima o Kaletaia, latou te susunuina foi i le afi, e te le sao foi io latou lima . """

I Setekaia 10th po 11th tausaga (Nepukanesa 18th po 19th [xviii]), lata i le iʻuga o le siʻosiʻomiaina o Ierusalema, na taʻu atu e Ieremia i tagata ma Setekaia pe a ia siilima, o le a ola o ia, ma o le a le faaumatia Ierusalema. Na faʻamamafaina faʻalua, i lenei lava fuaitau, i le fuaiupu 2-3 faʻapea foi i le fuaiupu 17-18. “Alu atu ia i Kaletaia, e ola ai oe, e le faʻaumatia foʻi le 'aʻai. "

E tatau ona fesiligia le fesili: Afai o le valoaga a Ieremia 25[xix] na mo le faatafunaina o Ierusalema aisea na fai ai valoʻaga 17 - 18 tausaga muamua, aemaise pe a leai se mautinoa o le a tupu seʻia oʻo i le tausaga ae leʻi tupu. Peitai, afai o le pologa i Papelonia na ese mai le faatafunaina o lona uiga o lona uiga. O le mea moni, o loʻo faʻamanino mai e tusitusiga paia (Darby: "afai e te alu atu i luma o tupu o Papelonia, ona ola ai lea o lou ola, e le susunuina foi lenei aai i le afi; ma o le ae ola ma lou aiga (fanau) ") o le tetee i lenei pologa na mafua ai le osofaia ma le faatafunaina o Ierusalema ma aai o totoe o Iuta.

Aotelega Aloaia Numera 9: O le faʻaumatiaina o Ierusalema e mafai ona vaʻavaʻai seia oʻo i le aso mulimuli o le osofaʻiga mulimuli i Setekaia 11th tausaga.

10. Ieremia 42: 7-17 - Sa mafai lava ona nofoia Iuta e ui lava i le fasiotia o Ketalia

Taimi na tusia ai: 2 masina talu ona faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "7O lenei, i le iʻuga o aso e sefulu, na tupu ai le afioga a le ALIʻI ia Ieremia. 8 Ona valaau lea o ia iā Iohenan le atalii o Karea, ma taʻitaʻi uma o le vaegaʻau, o ē sa faatasi ma ia, ma tagata uma, mai i le aupito iti e oo lava i le sili; 9 ma na ia faapea atu iā i latou: "O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova le Atua o Isaraelu, o lē na e auina mai aʻu e fai mai iā te oe, 10 'Afai tou te nonofo pea i lenei laueleele, ou te ati aʻe foʻi outou, ou te le saeia outou, ou te totōina outou, ou te le teʻa ese foi outou; auā o le a ou lagona le faanoanoa i le mala na ou faia ia te oe. 11 Aua tou te fefefe ona o le tupu o Papelonia, o lē ua outou fefe i ai. '

"'Aua tou te fefefe ona o ia,' ua fetalai mai ai Ieova, 'auā ou te iā te outou, ina ia ou laveaʻi iā te outou ma laveaʻi iā te outou mai i lona lima. 12 Ou te avatu foʻi iā te outou alofa mutimutivale, ona alofa mutimutivale mai lea o ia iā te outou ma toe faafoi outou i lo outou lava laueleele.

13 "'Ae afai o loo e fai mai:" Leai; matou te le nonofo i lenei laueleele! "ina ia lē usiusitai i le siʻufofoga o Ieova lou Atua, 14 ma fai atu: "Leai, a matou te ulu atu i le nuu o Aikupito, matou te le iloa ai se taua, ma le leo o le pu, matou te le faalogo ai, ma le areto matou te le fia aai ai; ma ei ai le mea o le a matou nonofo ai "; 15 o lenei, 'inā faʻafofoga mai ia i le afioga a le ALIʻI, o ē totoe o Iuta. O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le ALIʻI o' au, le Atua o Isaraelu, "'Āfai tou te faʻamalosi o latou mata e ō atu i Aikupito, a' outou ō atu e nonofo ai i nuʻu 'ese, 16 e tupu foʻi le pelu lea tou te fefefe ai, e maua ai outou i le nuu o Aikupito, ma o le oge e tou te fefe ai o le a mulimuli atu iā te outou i Aikupito; ma ei ai le mea e te oti ai. 17 Ma o le a oo mai i tagata uma oe ua faasaga atu o latou mata e ulu atu i Aikupito e nonofo ai o ni tagata ese o le a fasiotia i le pelu, i le oge ma le faamai; e leai foʻi so latou e sao pe sosola, auā o le malaia 'ou te oʻo atu ai' iā te i latou. ""

Ina ua maea le fasiotiga o Gedaliah i le 7th masina o 11th tausaga o Setekaia, 2 masina talu le faʻaumatia mulimuli o Ierusalema[xx], na taʻu atu i tagata e nonofo pea i luta e Ieremia. A latou faʻapea, e leai se faʻatafunaga poʻo se faʻafanoga e tupu, seʻi vagana ua latou le usiusitaʻi ma sosola i Aikupito. “Afai e te le nofo i lenei fanua, o le a ou atiina aʻe oe ma ou te le tosoina oe i lalo ... Aua e te fefe i le Tupu o Papelonia, o le e te fefe ai."E oo lava i lenei taimi, ina ua mavae le faatafunaina o Ierusalema, o le faatafunaga atoa o Iuta e le mafaamatalaina.

O le mea lea, o le faatafunaga o Ierusalema ma Iuta e mafai ona faitauina mai le 7th masina e le o le 5th masina. O le mataupu e sosoo ai 43: 1-13 o loʻo faʻaalia i le mea na latou le usiusitaʻi ma sosola atu i Aikupito. Na latou faʻaleagaina ma faʻaumatia nisi 5 tausaga mulimuli ane ina ua osofaia Nepukanesa (i lana 23rd tausaga) faʻataunuʻuina lenei valoʻaga ma ave atili ai i le Faʻagaotaua. (Vaai Ieremia 52: 30 lea na ave faatagataotauaina ai le au 745 Iutaia.)

Aotelega Aloaia Numera 10: O le faʻatafunaina ma le le nonofo o Iuta e mafai ona alo ese e ala i le usitai ia Ieremia ma totoe i Iuta. Aofai o le faʻatafunaina ma le leai o se nofoaga e mafai ona amata i le 7th masina e le 5th masina.

I le ono o vaega o le tatou faʻasologa o le a tatou maeʻa ai le tatou "Journey of Discovery through Time" i le suʻesuʻeina o le Tanielu 9, 2 Nofoaiga Tupu 36, Sakaria 1 & 7, Hakai 1 & 2 ma le Isaia 23. O loʻo i ai pea le tele o mea taua na mauaina e faʻaalia. . O se iloiloga puʻupuʻu o mea na maua ma faʻamanatuina ai la matou faigamalaga o le a faia i le vaega 7, sosoʻo ai ma faʻaiuga taua na mafua mai i nei sailiga i la matou Malaga.

O le Malaga o le mauaina o Taimi i le Taimi - Vaega 6

 

[I] Eperu - malosi H2721: "pule"- lelei =" lamala, e ala i le faauigaina: o se faʻatafunaga, faʻaleagaina nofoaga, faʻatafunaina, faʻaumatia, faʻatafunaina ".

[Ii] Eperu - malosi H8047: "aluma"- lelei =" faʻaleagaina, e ala i le faʻaalia: atuatuvalega, maofa, faʻatafunaina, otaota ".

[Iii] Eperu - malosi H8322: "sereqah"-" o se faʻatau, faʻailoa (i le tauemuga) ".

[Iv] Eperu - malosi H7045: "qelalah"-" Faamamaluina, fetuu ".

[V] O le upu Eperu ua faaliliuina "i lenei" o le "haz.zeh". Vaai le 2088 malosi. "zeh". O lona uiga o le "lenei", "iinei". ie taimi nei, e leʻi mavae. "fai"=" I ".

[vi] Ieremia 36: 1, 2, 9, 21-23, 27-32. I le 4th tausaga o Ioakima, na fai atu ai Ieova ia te ia e ave se lisi ma tusi upu uma o valoʻaga na ia tuuina atu ia te ia i lena taimi. I le 5th tausaga na faitau leotele nei upu i tagata uma na potopoto i le malumalu. Ona faitau atu lea e alii sili ma le tupu ia i latou, ma ina ua faitauina, na susunuina. Ona faatonuina lea o Ieremia e ave se isi tusi ma toe tusi uma valoaga na susunuina. Na ia faaopoopo foi isi valoaga.

[vii] O le tafeaga lenei i le taimi o Ioakina, ao lei tuuina Setekaia i luga o le nofoalii e Nepukanesa.

597 TLM i le faasologa o taimi a le lalolagi ma le 617 TLM i le faasologa o taimi i le JW.

[viii] Tusitusi 11 na tusia muamua i le 4th Tausaga o Ioakima, 1st Tausaga o Nepukanesa.

[ix] Upu Eperu "Ma le" ua sili ona saʻo le faaliliuina "mo" po o le "e faatatau i". Vaai https://biblehub.com/hebrewparse.htm ma  https://en.wiktionary.org/wiki/%D7%9C%D6%BE . E tusa ai ma le Biblehub le faʻaaogaina o le "l"O lona uiga" e tusa ai ma ". E tusa ai ma le Wiktionary, o lona faʻaaogaina e avea o se faʻaaliga i Papelonia (lbsabapelu) o loʻo faʻaalia i le faasologa o le faʻaaogaina (1). "I" - e avea o se nofoaga, (2). "Mo, mo" - mea faʻapitoa e faʻamaonia ai le tagata e taliaina, tagata e faʻaaogaina, tagata faʻapitoa, tagata aafia, eg meaalofa "ia" ia, (3). "O le" meatotino - e le talafeagai, (4). "I totonu, i totonu" e taʻu mai ai le suiga o suiga, (5). "Mo, manatu e uiga i le" o loo i ai le manatu. O le faʻamatalaga o loʻo faʻaalia ai le 70 tausaga o le autu ma le Papelonia o le mea lea, o le mea lea o Papelonia e le o (1) o se nofoaga mo 70 tausaga poʻo (4), poʻo (5), ae (2) Papelonia o le tagata e maua le 70 tausaga; o le a? Na taʻua e Ieremia 25 le pule, poʻo le faʻapologa. Fuaiupu Eperu o "Lepela" = le & tala. O lea "Le" = "Mo" po o "e faatatau i". O lea "mo Papelonia". "I" po o "i totonu" o le ai ai le fuafuaga "be"Po o le"ba"Ma o le a "Pepa". Vaai Ieremia 29: 10 Interlinear Bible. (http://bibleapps.com/int/jeremiah/29-10.htm)

[x] Vaʻai Ieremia 27: 7 "Ma o nuʻu uma lava e tatau 'ona' auʻauna ia te ia ma lona ataliʻi, ma le ataliʻio lona ataliʻi, e oʻo lava i le taimi e oʻo mai ai lona lava nuʻu, e tele foʻi nuʻu ma tupu sili e tatau 'ona faʻaumatia o ia e pei o le' auʻauna.

[xi] Vaʻai faʻamatalaga 37.

[xii] Ezra 3: 1, 2 faʻaalia o le 7th masina i le taimi na latou taunuʻu mai ai, ae le o le tausaga. Atonu o le 537 TLM lenei, ma le tusi a Kuresa na alu i le tausaga talu ai 538 TLM (lona tausaga muamua: 1st Regnal Year poʻo 1st Tausaga o le Tupu o Papelonia ina ua mavae le oti o Tariu le Metai)

[xiii] O le faʻaofiina o le 10 tausaga i faʻamaumauga a Papelonia i lenei taimi e faigata tele ona o le fesoʻotaʻi ma isi Atunuʻu e pei o Aikupito, Elam, Medo-Peresia. E le mafai le faʻaofiina o le 20 tausaga. Vaʻai seisi faʻasologa o Tala i le Faʻamatalaga i sauniuniga faʻamalamalamaina nei mataupu i se auiliiliga.

[xiv] O loʻo i ai foi se vaitau o le 40 tausaga e amata mai i le General Amasis e faʻamalosi ai Farao Hophra i le 35th tausaga o Nepukanesa seia oo ina folafolaina Amasis o le Tupu i lona 41st tausaga, (9th tausaga o Kuresa o le Tupu o Papelonia e tusa ai ma faasologa o taimi.

[xv] E tusa ai ma le Herodotus Book 1.77 "auā na faia e ia se faiā ma Amasisi le tupu o Aikupito ao le i faia le vavalalata ma le au Lacedemoni), ma ia valaau foi i Papelonia (aua o nei mea na faaiuina foi e le ia, Labynetos o le taimi lena o le pule o Papelonia) ". Ae ui i lea, e leai se aso poʻo se aso na maua mai e mafai ona maua mai lenei tusitusiga.

[xvi] O le tausaga tonu e le o iloa. (Vaʻai faʻamatalaga muamua). Wikipedia i lalo o le ulutala Amasis, tuʻuina 542 BCE e avea ma 29th Tausaga ma Nabonidus 14th Tausaga o le aso mo lenei fegalegaleaiga. https://en.wikipedia.org/wiki/Amasis_II. Faʻaaliga: O isi e tuʻuina atu le aso muamua o le 547 TLM.

[xvii] 1 Peter 5: 13 "O le fafine o loo i Papelonia, o se tasi ua filifilia e pei o [outou], o le a faafeiloaia outou, ma o Mareko foi loʻu atalii. "

[xviii] Tausaga a Nepukanesa ua tuuina mai o le numera o le Tusi Paia.

[xix] 17-18 na tusiaina i tausaga ua mavae i le 4th Tausaga o Ioakima, 1st Tausaga o Nepukanesa.

[xx] I le 5th Masina, 11th Tausaga, o Setekaia, 18th Tausaga Tausaga o Nepukanesa.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    3
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x