Ua Amata le Amiotonu

O le "Journey of Discovery through Time" lava ia e amata i lenei mataupu lona fa. E mafai ona tatou amataina le "Journey of Discovery" ma faʻaaoga ai faʻailoga ma le siosiomaga o faʻamatalaga na tatou maua mai otootoga o le Tusi Paia mai mataupu (2) ma (3) i lenei faasologa ma le Malamalama Aloaia na faia i le suesueina o le "Questions for Reflection "Vaega i le tusiga (3).

Ina ia mautinoa o le faigamalaga e faigofie ona mulimulitaʻia, o tusitusiga e auiliiliina ma talanoaina o le a masani lava ona sii mai atoa mo se faigofie faigofie, ma mafai ai ona toe faitau ma toe faʻasino atu le faʻamatalaga ma tusitusiga ina ia mafai ai. O le mea moni, e matua faamalosiauina le tagata faitau e faitau nei fuaitau i totonu o le Tusi Paia pe a mafai, pe a ma le tasi.

I lenei tusiga o le a tatou suesueina ma maua ai:

  • O anafea na amata ai le Fafo?
    • Esekielu, mataupu eseese
    • Esther 2
    • Ieremia 29 & 52
    • Mataio 1
  • Valoaga muamua Na faataunuuina e mea na tutupu i le Iutaia Exile ma toe foi mai
    • Levitiko 26
    • Teuteronome 4
    • 1 Kings 8
  • Fuaitau taʻitasi o Tusitusiga Autu
    • Ieremia 27 - 70 tausaga o le nofo pologa na valoia mo Iuta ma malo
    • Ieremia 25 - O le a valaauina Papelonia i le tala, faʻauma le 70 tausaga

Malamalama Autu

1. O anafea na amata ai le faaaunuua?

O se fesili sili ona taua mo le iloiloga: O anafea na amata ai le Faʻamasinoga?

E masani ona manatu o le Iutaia Exile na amata i le faatafunaina o Ierusalema e Nepukanesa i le 11th tausaga o Setekaia ma faaiuina i le toe foi mai o tagata Iutaia i Iuta ma Ierusalema faatasi ai ma le poloaiga a Kuresa i lona 1st tausaga.

Ae peitai, o le a le mea o fai mai ai tusitusiga paia e uiga i lenei mea?

Esekielu

O Esekielu o loo faasino manino atu i le Fafo e amata mai i le aveeseina o Ioakina, lea na tupu i le 11 tausaga ao lei oo i le faaumatiaga mulimuli o Ierusalema, ma aveesea Setekaia o se Tupu.

  • Esekielu 1: 2 "i le lima o tausaga o le tafeaga o le Tupu o Ioakina"[I]
  • Esekielu 8: 1 "i le tausaga lona ono " [Ii]
  • Esekielu 20: 1 "I le tausaga lona fitu"
  • Esekielu 24: 1 "I le iva tausaga 10th masina 10th aso" osofaʻiga e osofaʻi Ierusalema. (9th tausaga Setekaia)
  • Esekielu 29: 1 "i le sefulu tausaga "
  • Esekielu 26: 1 "Ma na oo mai i le sefulutasi tausaga " le tele o atunuu eo mai e tau ma Turo. Fuaiupu 7, o le a aumaia e Ieova Nepukanesa e faasaga ia Turo.
  • Esekielu 30: 20; 31: 1 "i le sefulutasi tausaga "
  • Esekielu 32: 1, 17 "I le lona sefulu lua tausaga ... o lo tatou tafeaga"
  • Esekielu 33: 21 "Na tupu i le 12th tausaga i le 10th masina ile 5th aso na sau ai ia te au le tagata sao mai Ierusalema ua faapea mai 'Ua pa le aai'. "
  • Esekielu 40: 1 "i le luasefululima tausaga o lo matou faʻauigaina, i le amataga o le tausaga, i le 10th aso o le masina i le 14th tausaga ina ua uma ona paʻu le aai "
  • Esekielu 29: 17 "i le luasefulu fitu tausaga "

Eseta

Esther 2: 5, 6 o loʻo talanoa e uiga i "Moretekai ... le atalii o Kiso, o le na ave faapagota mai Ierusalema faatasi ma tagata na ave faapagota na ave faapagota ma Iekonia le tupu o Iuta o ē na ave faʻatagataotauaina e Nepukanesa le tupu o Papelonia."

Ieremia 29

Ieremia 29: 1, 2, 4, 14, 16, 20, 22, 30. O lenei mataupu na tusia i le 4th Tausaga o Setekaia. O nei fuaiupu o loo i ai le tele o mau faasino i tagata na ave faatagataotauaina, o loo faasino manino atu ia i latou na i ai i Papelonia i le taimi na tusia ai. O nei tagata na ave faapagota oe na ave faapagota faatasi ma Ioia 4 tausaga na muamua atu.

Ieremia 52

Ieremia 52: 28-30 "Ave faapagota: i le tausaga lona fitu, 3,023 Iutaia; i le 18th [Iii] tausaga Nepukanesa, ... 832; i le 23rd tausaga o Nepukanesa, agaga 745 ". Manatua: O le tele tele o tagata na faʻaumatia na i totonu o le 7th (pulega) tausaga a Nepukanesa (ave faapagota o Ioakina ma Esekielu). (O nei fuaiupu e foliga mai o ni faaopoopoga i fuaiupu e faamaea ai le tala ma aofia ai faamatalaga e le tatau ona tuuina atu pe a tusia e Ieremia lana tala. Atonu na le mafai ona maua e Ieremia ia faatagata o tagata na faaaunuua, ae o Tanielu po o Esera o le a maua le avanoa i faamaumauga a Papelonia O le tusi a Ieremia e foliga mai e faʻaaogaina tafaoga a Aikupito mo le nofoaʻiga a Nepukanesa ma o le taimi lea o Nepukanesa na taʻua i ai o loʻo i ai pea le 1 tausaga mulimuli ane i totonu o maʻa maʻaleʻale mo aso taʻitasi.[Iv]  O nei tausaga na taʻua e foliga mai o nisi aofaiga na ave faʻatagataotauaina atonu i le amataga o le osofaʻiga i le 7 Nepukanesath tausaga faʻatasi ai ma le faʻatagaina tele o Ieonia na faia i le masina pe lua mulimuli ane i le amataga o le 8 o Nepukanesath tausaga. E faʻapea foʻi, le 18th tausaga e foliga mai na aveina faatagataotaua mai aai i fafo na aveina i le taufetuli i le taua faaiu o Ierusalema lea na tumau i le 19th tausaga o Nepukanesa. Le 23rd tausaga faʻatagataotauaina e ono faasino atu ia i latou na ave faʻatagataotauaina oe na sosola atu i Aikupito ina ua toe osofaia Aikupito i nai tausaga mulimuli ane.

Mataio

Mataio 1: 11, 12 "Na fanaua e Iosia o Ierekonia (Ioakina) ma ona uso i le taimi o le ave faapagota i[V] Papelonia. Ina ua maeʻa le ave faapagota i Papelonia, ona fanaua lea e Iekonia o Seletielu. "

Manatua: E ui lava o le aveeseina ua taua e le o taʻua faapitoa e pei o le taimi o Iekonia (Ioiachin), ona o ia o le autu autu o le taulai atu o lenei fuaitau, o lea e talafeagai ai le malamalama o le aveeseina na taua o le mea na tupu o ia lava na aveesea. E le o se mea talafeagai le faʻamaonia o le aveeseina o le a tupu i se taimi mulimuli ane, pei o Setekaia 11th tausaga, aemaise i le tala a Ieremia 52: 28 o loʻo taua i luga.

Aotelega Aloaia Numera 1: "O le tafeaga" e faatatau lea i le ave faapagota o Ioakina. Na tupu lenei mea i le 11 tausaga ao leʻi faʻaumatia Ierusalema ma Iuta. Vaʻavaʻai i le Esekielu 40: 1, lea na taʻua ai e Esekielu na pa'ū Ierusalema i le 14 tausaga muamua atu mai le 25th tausaga o le faʻauigaina, tuʻuina atu se aso o le 11th tausaga o le Aveesea mo le faatafunaina o Ierusalema ma Esekielu 33: 21 lea na ia maua ai le tala o le faatafunaga o Ierusalema i le 12th tausaga ma 10th masina toeitiiti atoa le tausaga mulimuli ane.

O se avefeau laʻitiiti na tupu i le faaiuga o le nofoaiga a Setekaia ma le faʻaumatiaga o Ierusalema ma le isi tamaititi na ave faʻatagataotauaina nisi 5 tausaga mulimuli ane, atonu mai Aikupito.[vi]

2. Valoaga Muamua Faʻataunuuina e mea na tutupu i le Taunuʻu a Iutaia ma le toe foʻi mai

Levitiko 26:27, 34, 40-42 - Salamo le mea manaʻomia tele mo le toe faʻafoʻiina mai le tafeaga - le o taimi

"27'Ae afai, peitaʻi, o lenei mea e te le faʻalogo mai ia te aʻu ma e tatau lava ona e savali e teteʻe mai ia te aʻu, 28 O le mea lea ou te savali ai ma le ita tele ia te outou, ma o aʻu, ioe, ou te aoaiina outou e faafitu ona oa outou agasala. "," '34Ma o aʻu, o le a ou faʻatafunaina le nuʻu; o ē ita foʻi 'iā te oe o le a latou vaʻai atu i ai. Ma o outou o le a ou faasalalauina i totonu o atunuu ... ma o lo outou laueleele o le a avea ma faatafunaga, ma o outou aai o le a avea ma mea tuufua. I le taimi lena, o le a totogi e le fanua ona Sapati i aso uma o lona faʻatafunaina, aʻo e i ai i le lauʻeleʻele o ou fili. O le taimi lena o le a tausia ai e le fanua le Sapati, aua e tatau ona toe totogiina ona Sapati. O aso uma o lona faʻatafunaina o le a tausia ai le Sapati, mo le mafuaʻaga na le tausia ai le Sapati i ou aso Sapati pe a e nofo ai. ' "40Ma o le a latou tautau atu a latou lava sese ma le sese oo latou tama i lo latou le faamaoni pe a latou amio le faamaoni ia te au ...41... Atonu o le taimi lena o le a faamaulaloina ai o latou loto le peritomeina, ma i lena taimi latou te totogi ai a latou mea sese. 42Ou te manatua foʻi laʻu feagaiga ma Iakopo. "

Aotelega Aloaia Numera 2: Na valoia i le 900 tausaga talu ai talu ai ona o le musu e usitai ia Ieova, o le a faataapeapeina tagata Iutaia. Na tupu lenei mea

  • (1a) Isaraelu na salalau solo i Asuria ma mulimuli ane
  • (1b) Iuta i luga o Asuria ma Papelonia
  • (2) Na lapatai mai foʻi e faapea o le a faʻatafunaina le fanua, o le mea lea, ma a o faʻatafunaina
  • (3) o le a totogi ai aso Sapati ua leiloloa.

E leai se taimi na faʻamaonia, ma o nei mea uma na faia e 3 (faʻasalalau, faatafunaina, toe totogiina o Sapati) na tupu.

Teuteronome 4: 25-31 - Salamo le mea manaʻomia tele mo le toe faʻafoʻiina mai le tafeaga - le o taimi

"O le mea lea e avea ai oe ma tama i atalii ma atalii ma ua leva ona e nofo i le eleele ma fai mea leaga ma faia se tupua ta, se foliga o soo se mea, ma faia mea leaga i le silafaga a Ieova lou Atua ina ia faatiga ia te ia, 26 Ou te avea ma molimau e faasaga iā te outou i le asō le lagi ma le lalolagi, o le a outou fano vave ai mai le laueleele o loo outou sopoʻia ai Ioritana e fai mo outou. Tou te le faafualoaina o outou aso i luga, auā o le a faaumatia outou. 27 Ma o le a faataapeapeina outou e Ieova i nuu, ma o le a totoe outou i nai nuu o le a tulia ai outou e Ieova. 28 Ma o iina o le a outou auauna ai i atua, o le oloa a lima o tagata, laau ma maa, e le mafai ona vaai pe faʻalogo pe 'ai pe manogi foi. 29 "Afai e te saʻili iā Ieova lou Atua mai i inā, e te maua lava o ia, auā e te ole atu iā te ia ma lou lotoatoa, ma lou ola atoa. 30 A e feagai ma se faʻafitauli faigata ma o nei upu uma na e mauaina i le iʻuga o aso, ona e toe foʻi atu lea iā Ieova lou Atua ma faʻalogo i lona siʻufofoga. 31 Auā o Ieova lou Atua o le Atua alofa mutimutivale. Na te le tuulafoaʻiina oe, pe faʻaumatia oe, pe galo foʻi le feagaiga a ou tamā, na ia tautō ai. "

Aotelega Aloaia Numera 2 (i.): O se feʻau talitutusa o loʻo taʻu mai i lenei mau i le mea o loo maua i le Levitiko. O le a faataapeapeina Isaraelu, ma o le toatele o le a fasiotia. Ma le isi, e tatau ona latou salamo ae lei faaalia e Ieova le alofa mutimutivale ia i latou. E le gata i lea, e le o taʻua se vaitaimi. Peitai, o le mau o loo taʻu mai ai o le iuga o le faataapeapeina o le a faalagolago i lo latou salamo.

1 Kings 8: 46-52 - Salamo o le manaʻoga sili mo le toe faʻaleleia mai le ave faʻatagataotauaina - e leʻo le taimi

 "46 "Afai latou te agasala ia te oe (aua e leai se tagata e le agasala), ma e tatau ona e ita ia i latou ma tuu atu i latou i le fili, ma o latou ave faapagota na latou ave faapagota i latou i le laueleele o le fili e mamao pe mamao atu foi. lata ane; 47 ma ua latou oʻo mai lava io latou lagona i le lauʻeleʻele lea na ave faʻatagataotauaina ai latou, ma latou toe foi mai ma talosagaina oe mo le fiafia i le fanua o latou tagata na pueina, fai mai, 'Ua matou agasala ma ua sese, ua matou amio leaga' ; 48 ma latou toe foʻi atu ia te oe ma o latou loto atoa ma o latou agaga atoa i le laueleele oo latou fili oe na ave faapagota i latou, ma latou tatalo atu ia te oe i le itu o lo latou laueleele na e tuuina atu io latou augatama, le aai na e ua filifilia ma le fale na ou fausia i lou igoa; 49 e tatau foi ona e faafofoga mai le lagi, lou nofoaga e mau ai, la latou tatalo ma la latou talosaga mo le fiafia, ma e tatau ona e faia le faamasinoga mo i latou, 50 ma e ao 'ona e faʻamāgaloina ou tagata oe na agasala' iā te oe ma a latou solitulafono uma na latou agasala ai; ma e tatau ona e faia i latou ma mea e alofagia ai i luma o latou puʻea ma e tatau ona latou alofagia i latou 51 (auā o latou tagata ia ma lou tofi, o ē na e 'aumaia mai Aikupito, mai le uʻamea ogaumu), 52 ia mafai ona faʻaalia ou mata i le talosaga mo le fiafia o lau 'auʻaunaga ma le talosaga mo le fiafia o ou tagata Isaraelu, e ala i le faʻalogo ia i latou i mea uma latou te valaʻau atu ai ia te oe."

Faʻamaumauga Aupito Maualuga Numera 2:  O lenei fuaitau o mau o loo aofia ai se savali faapena i le Levitiko ma le Teuteronome. Na valoia o le a agasala tagata Isaraelu ia Ieova.

  • O le mea lea, na te faʻataʻapeʻapeina i latou ma faʻaumatia i latou.
  • Ma le isi, e tatau ona latou salamo ae lei faafofogaina e Ieova ma toefuatai mai.
  • O le faaiuga o le tafeaga na faalagolago i le salamo, ae le o se vaitaimi.

Iloiloga o Mau Autu

3. Ieremia 27: 1, 5-7: 70 Tausaga o le Auauna na valoia

Taimi na tusia ai: pe tusa o le 22 tausaga ao lumanaʻi le faʻaumatia o Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "1I le amataga o le malo o Ioakima + le atalii o Iosia le tupu o Iuta, na oo mai ai lenei afioga iā Ieremia mai iā Ieova, ua faapea mai:5 'O Aʻu lava na faia le lalolagi, o tagata atoa ma manu vaefa i luga o le fogaeleele e ala i loʻu mana tele ma loʻu lima faaloaloa; ma ua ou tuuina atu i ai ua faamaonia i laʻu vaai. 6 O lenei foʻi, ua ou tuuina atu nei laueleele uma i le lima o Nepukanesa le tupu o Papelonia, o laʻu auauna; ma 'ua tuʻuina atu foʻi' iā te ia e manu vaefa o le fanua 'iā te ia. 7 E tatau foʻi ona auauna atu nuu uma iā te ia, ma lona atalii, ma le atalii o lona atalii, e oo lava i le taimi e oo mai ai lona lava laueleele, ma e tele nuu ma tupu sili e tatau ona latou faaaogaina o ia e avea ma auauna. '

8 "'" A o le nuu ma le malo e le auauna ia te ia, e oo lava ia Nepukanesa le tupu o Papelonia; o le na te le tuu lona ua i lalo o le amo a le tupu o Papelonia, ma le pelu, ma le oge, ma le faamai, ou te gauai atu i lena nuu, 'ua fetalai mai ai Ieova,' seia ou maua na faʻaumatia i latou e lona lima.''

O le amataga o le nofoaiga a Ioakima, (v1 o loo taua "I le amataga o le malo o Ioakima"), o tusitusiga paia i le fuaiupu 6, o loo taʻua ai o Iuta uma, Etoma, ma isi, na tuuina atu i le lima o Nepukanesa e Ieova. E oo lava i manufeʻai o le vao (vavalalata ma Tanielu 4: 12, 24-26, 30-32, 37 ma Tanielu 5: 18-23) na tuʻuina atu

  • e auauna atu ia te ia,
  • lona atalii (Evil-Merodach, na lauiloa foi Amel-Marduk, Tupu o Papelonia) ma
  • le atalii o lana tama[vii] (O Pelesara, le atalii o Nabonidus[viii] Tupu o Papelonia, na avea ma Tupu sili o Papelonia i lona faatafunaina)
  • seia oʻo i le taimi o lona lava laueleele [Papelonia].
  • O le upu Eperu "reshith"O lona uiga o le" amataga "e pei o le" amataga o "poʻo," muamua "nai lo" vave ".

Fuaiupu o 6 “O lenei foi, o aʻu lava {Ieova] na tuuina atu ia nuu uma i le lima o Nepukanesa” faʻailoa mai ai le gaioiga o le foaʻi ua uma ona faia, a le o le faaupuga o le a agai i luma "O le a ou avatu". Vaʻai faʻamaonia tuʻuina atu i le 2 Kings 24: 7 le mea o loʻo taʻua ai le faʻamaumauga e faʻapea, i le taimi lata mai, i le taimi o le maliu o Ioakima, e le sau ai le Tupu o Aikupito mai lona laueleele, ma o le laueleele uma mai le Vaitafe o Torrent o Aikupito i Eufirate na aumaia i lalo o le pule a Nepukanesa .

(A na fai o le Tausaga 1 o Ioakima, semanu o Nepukanesa o le aloalii a le malo ma o le taʻitaʻi sili o le 'au a Papelonia (alii sili o le palealii sa masani lava ona manatu o tupu, aemaise ai lava o latou o le sui tofia), a o avea o ia ma tupu i le 3rd Tausaga o Ioakima).

O Iuta, Etoma, Moapi, Amona, Turo ma Saitonu o lea la ua i lalo o le pulega a Nepukanesa na auauna ia te ia i lea vaitaimi.

O loʻo faʻamamafaina e le Fuaiupu 7 lenei mea pe a taʻua "Ma o malo uma e tatau ona auauna atu ia te ia"Toe taʻu mai ai o malo e tatau ona faʻaauau le auauna atu, a leai o le fuaiupu o le a taʻu mai (i le lumanaʻi faʻalavelave)" ma o le a maua e malo uma auauna ia te ia ". Le “Tautua ia, o lona ataliʻi, ma le ataliʻi a lona ataliʻi (ataliʻi a lona ataliʻi)” faʻaavanoaina se vaitaimi umi, o le na o le faʻamutaina pe a "e oo lava i le taimi o lona lava laueleele e sau ai, ma o le tele o malo ma tupu sili e tatau ona faaaoga ia te ia '”. O lona uiga, o le iʻuga o le nofo pologa o malo e aofia ai ma Iuta, o le a pa'ū Papelonia, lea sa tupu i le 539 TLM, ae le o se taimi na valoia mulimuli ane (e pei o le 537 TLM). O le pologa ia Kuresa ma Metai ma Peresia e le aofia ai i lenei valoʻaga.

O le faamamafa atoa o le vaega lea, o le pologa ia Papelonia, ia na amataina, ma e iʻu i lalo i Papelonia. O lenei mea na tupu ile puleaina e Meto-Peresia, Eleni, ma Roma aʻo leʻi mou ese atu atoa ile pogisa ma le lafoaʻi.

Fig 4.3 Amata ma le umi o le Tautua i Papelonia

Aotelega Aloaia Numera 3: Na valoia le 70 tausaga o le pologa ia Papelonia, na amata i le amataga o le nofoaiga a Ioakima.

 

4.      Ieremia 25: 9-13  - 70 tausaga maeʻa tautua; Na tali atu Papelonia.

Taimi na tusia ai: 18 tausaga ao leʻi faʻaumatia Ierusalema e Nepukanesa

Mau: "1O le upu na tupu ia Ieremia e faʻatatau i tagata uma o Iuta i le fa o tausaga o Ioakima le atalii o Iosia, le tupu o Iuta, o le tausaga muamua lea o Nepukanesa le tupu o Papelonia; '

 “O lenei, o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova o 'au,'" Aua ua outou le faʻalogo i aʻu upu, 9 o lea ou te auina atu ma o le a ou ave aiga uma o le itu i mātū, ”ua fetalai mai ai Ieova,“ e oʻo lava i le auina atu o Nepukanesa le tupu o Papelonia, laʻu auauna, ma o le a ou aumaia i latou e tetee i lenei mea laueleele ma e faasaga i ē nonofo ai ma isi atunuu uma faataamilo; ma o le a ou tuuto atu i latou i le faafanoga ma avea i latou ma mea e ofo ai ma o se mea e tagi ai ma nofoaga ua faʻatafunaina i le taimi le gata. 10 Ma o le a ou faaumatia mai ia i latou le leo o le fiafia, ma le leo o le fiafia, o le leo o le faatoafaiava ma le leo o le teine ​​faaipoipo, o le leo o le lima falaoa ma le malamalama o le moli. 11 Ma o lenei laueleele uma e tatau ona avea ma mea ua faatafunaina, o se mea e ofo ai, ma o nei malo latou te auauna atu i le tupu o Papelonia mo le fitusefulu tausaga. ”

12 "'Pe a mavae tausaga e fitugafulu, ona ou valaau atu lea i le tupu o Papelonia, ma lena nuu,' ua fetalai mai ai Ieova, 'o lo latou sese, e oo lava i le nuu o Kaletaia, ma O le a ou faʻatafunaina e faʻavavau. 13 Ma o le a ou aumaia i luga o lena laueleele aʻu upu uma na ou tautala ai e tetee atu ai, e oo lava i mea uma ua tusia i lenei tusi na valoia e Ieremia e faasagatau i atunuu uma. 14 Aua foi o latou lava, e tele malo ma tupu silisili, ua latou fai ma auauna; ma o le a ou toe totogi atu ia i latou e tusa ma a latou gaioiga ma e tusa ma galuega a o latou lima. '"

I le 4th tausaga o Ioakima, sa valoia e Ieremia o le a valaauina Papelonia e faʻasino ana gaioiga i le maeʻa o 70 tausaga. Na ia vavalo “ma o lenei laueleele uma o le a faaititia i le malaia ma o le a avea ma mea e fefe tele; ma o nei malo e tatau ona latou auauna atu i le tupu o Papelonia mo le 70 tausaga. (13) Ae ina ua 70 tausaga ua faataunuuina 'ua faʻaumatia,' ou te faʻasino atu le tupu o Papelonia ma lenā nuʻui lo latou sesē, 'ua fetalai mai ai le ALIʻI,' ou te faia foʻi le nuʻuo Kaletaia ma mea faʻatafunaina e faʻavavau.".

"O nei malo e tatau ona latou auauna i le Tupu o Papelonia mo le 70 tausaga ”

O a mea na “Nei malo” e tatau ona auauna i le Tupu o Papelonia mo le 70 tausaga? Sa taʻua i le fuaiupu e 9, “le laueleele nei .. ma le teteʻe i nei malo uma o lo o i ai. ” E alu le fuaiupu 19-25 i le lisi o malo o lo o siomia ai: “O Farao le tupu o Aikupito… o tupu uma o le nuʻu o Usa… o tupu o le nuʻuo Filisitia,… o Etoma, ma Moapi, ma le fānauga a Amoni; o tupu uma o Turo, ma Saitonu, ma Titana, ma Tema, ma Pasi, ma tupu uma o Arapi, ma tupu uma o Semeri, ma Elama, ma Metai."

Aisea na faatonuina ai Ieremia e vavalo o le a tau atu Papelonia e tali atu pe a uma le 70 tausaga? Fai mai Ieremia, “mo a latou mea sese”. Ona o le faamaualuga ma le mimita o Papelonia i le osofaʻia o tagata o le Atua, e ui lava na faataga e Ieova i latou e aumaia faasalaga ia Iuta ma nuu lata ane.

O fuaitau “tatau ona tautua ” Ma "e tatauO loʻo i le tulaga sili ona lelei e faʻailoa mai ai ia malo (lisiina i lalo o fuaiupu) e tatau ona maeʻa le faʻatinoga o le tautuaina o le 70 tausaga. O le mea lea, o Iuta ma isi malo ua uma ona i lalo o le pulega a Papelonia, auauna ia latou ma o le a tatau ona latou faia pea seia maeʻa lenei vaitaimi o 70 tausaga i luma. E leʻo le lumanaʻi na o le taimi ae leʻi amataina. O lea ua faʻamaonia mai ile v12 talanoa ile taimi na maeʻa ai le 70 tausaga.

O le Ieremia 28 o loo tusia ai le auala i le 4th tausaga o Setekaia na faiatu e Hanania, le perofeta, se valoaga sese faapea o le a soloia e Ieova le amo a le Tupu o Papelonia i totonu o le lua tausaga. O le Ieremia 28:11 o lo o faailoa mai ai o le amo sa amo “o le ua o atunuu uma ”, e le naʻo Iuta na iai i lena taimi.

O le fitusefulu tausaga o le a iʻu foʻi, a maeʻa, faʻataunuʻuina.

O afea e tupu ai lenei mea? O le fuaiupu 13 o loo taua ai o le a oʻo i le taimi na valaʻauina ai Papelonia e faʻamalo, ae le o le taimi muamua ma le mulimuli ane.

O anafea na valaauina ai Papelonia e faʻapaleni?

Tanielu 5: 26-28 faamaumau mea na tutupu i le po o le paʻu o Papelonia: “Ua ou faitaulia aso o lou malo ma ou faauma ai,… na fuatia oe i fua faatautau ma ua e le lava,… ua vaevaeina lou malo ma tuuina atu i Metai ma Peresia.. ” Faʻaaogaina le aso taliaina i le ogatotonu o Oketopa 539 TLM[ix] mo le paʻu o Papelonia tatou te faaopoopoina le 70 tausaga lea e toe avatu ai tatou i le 609 T.L.M. O mala ma faatafunaga na valoia ona sa le usitaia e tagata Iutaia le faatonuga a Ieova e auauna ia Papelonia (tagai Ieremia 25: 8[x]) ma le Ieremia 27: 7[xi] taʻua o le a latou “auauna atu i Papelonia seia oo mai lo latou taimi (Papelonia)".

Pe a tatou Oketopa 539 TLM ma toe faaopoopo le 70 tausaga, tatou te oʻo i le 609 T.L.M. E mata, ne tupu se mea tāua i te 609 T.L.M. / 608 T.L.M.? [xii] Ioe, e foliga mai o le fesuiaʻiga o le Lalolagi Mana mai le manatu o le Tusi Paia, mai Asuria i Papelonia, na tupu ina ua ave e Nabopalassar ma lona alo o le Aloalii, Nebuchadnezzar Harran, le taulaga mulimuli o totoe o Asuria ma motusia lona malosi. O le Tupu mulimuli a Asuria, Ashur-uballit III na fasiotia i totonu o le itiiti ifo ma le tausaga i le 608 TLM ma ua le toe i ai Asuria o se malo ese.

Ata 4.4 - 70 Tausaga le Auauna i Papelonia, Papelonia na faamasinoina

 Manatu Iloa Numera 4: O le a valaauina Papelonia e faʻamatalaina le iʻuga o le 70 tausaga pologa. O lenei mea na tupu ile aso ua tatou iloa o Oketopa 539 TLM e tusa ai ma le Daniel 5 o lona uiga o le pologa na tatau ona amata ia Oketopa 609 BC.

O le vaega lona lima o la matou faasologa o le a faʻaauau pea ma le matou "Journey of Discovery through Time", mafaufau i ni taua o fuaiupu i le Ieremia 25, 28, 29, 38, 42 ma le Esekielu 29. Ia saunia a o o mai mea ua maua ma le mafiafia.

O le Malaga o le mauaina o Taimi i le Taimi - Vaega 5

 

[I] O le 5th tausaga o le tafeaga Ioakina tutusa i le 5th Tausaga o Setekaia.

[Ii] Manatua: Ona o nei mataupu sa tatau ona faitauina o se vaega o le tusi e tasi (tusi), e le manaʻomia mo Esekielu le toe faia o le fuaitau "o le tafeaga a Ioakina ”. O lona uiga o lenei mea.

[Iii] O le Ieremia 52: 28-30 e ono faasino i tagata na ave faapagota mai isi taulaga o Iuta ao lei siosiomia Ierusalema aua na o masina na o i ai le faatafeaga autu na tusia i le Tusi o Tupu ma Nofoaiga Tupu ma isi nofoaga o le Ieremia.

[Iv] Faʻamolemole vaʻai le tala 1 o lenei faʻasologa mo se talanoaga o kalena ma tausaga tupu.

[V] O le faa-Eleni o le faaupu iinei o le "Papelonia" o le Papelonia ae le o le "Papelonia", tagai Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures (1969)

[vi] vaʻai Ieremia 52

[vii] E leʻo manino pe faʻapea o lea fuaitau sa fuafua e avea ma tupu tama-teine ​​poʻo fanau, pe o augatupulaga o se laina o tupu mai Nepukanesa. Neriglissar sui le atalii o Nebuchadnezzar Evil (Amil) -Marduk ma o ia foi o le atalii-o-tulafono ia Nebuchadnezzar. O le atalii o Neriglissar Labashi-Marduk pule na o le 9 masina ae le i filifilia e Nabonidus. Poʻo le faʻamatalaina e fetaui ma mea moni ma o lea na faʻataunuʻuina ai le valoʻaga. Silasila i le 2 Nofoaiga a Tupu 36:20.auauna ia te ia ma ona atalii ”.

[viii] O Nabonidus atonu o se atalii faaletulafono a Nepukanesa aua e talitonu na ia faaipoipo foi i se afafine o Nepukanesa.

[ix] E tusa ai ma le Nabonidus Chronicle (o se laupepa omea cuneiform) o le Pa'ū o Papelonia na i luga o le 16th aso o Tasritu (Papelonia), (Eperu - Tishri) tutusa ma le 13th Okitopa.

[x] Ieremia 25: 8 "O lenei, o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova o 'au,' Mo le mea na outou le usiusitaʻi ai i aʻu upu, '

[xi] Ieremia 27: 7 "Ma o nuʻu uma lava e tatau 'ona' auʻauna ia te ia ma lona ataliʻi, ma le ataliʻio lona ataliʻi, e oʻo lava i le taimi e oʻo mai ai lona lava nuʻu, e tele foʻi nuʻu ma tupu sili e tatau 'ona faʻaumatia o ia e pei o le' auʻauna.

[xii] Pe a sii mai aso ole faasologa ole taimi i lenei vaitau i le talafaasolopito e tatau ona tatou faaeteete i le taua o aso i se faasologa masani ona e seasea lava se maliega autasi i se mea faapitoa e tupu i se tausaga patino. I lenei pepa na ou faʻaaoga ai le faasologa o taimi faʻatulagaina mo mea e le tutupu i le Tusi Paia seʻi vagana ua taʻu mai.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    3
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x