I totonu o le tusiga E faapefea ona tatou faamaonia pe a avea Iesu ma Tupu? saunia e Tadua, lomia i le 7th Tesema 2017, o molimau e ofoina atu i se talatalanoaga o mau. Ua valaʻauina le au faitau e mafaufau i Tusitusiga Paia e ala i se faasologa o fesili mafaufauga ma faʻaleleia o latou mafaufau. O lena tusiga faatasi ai ma le tele o isi ua luitauina le talitonuga faalotu na tuuina atu e le Vaega Pule (GB) a Molimau a Ieova mo le Mesia i le aso o Oketopa, 1914. O lenei tusiga o le a taulaʻi atu i le aʻoaʻoga GB o le mea na tupu ia Iesu i lona toe foi atu i le lagi ma le matafaioi na tuuina atu ia te ia ao lumanai le Penetekoso 33 CE.

O le a le Malo na tuuina atu ia Iesu?

I le galuega faasinomia na lomia e Le Olomatamata ma le Tract Society Bible (WTBTS) na faaulutalaina Malamalama i Tusitusiga Paia (faapuupuuina i o-1 poʻo le-2, mo voluma e lua) matou te maua le tali lea i le fesili o le soāulutala:

"O Le Malo o le Alo o Lona Alofa.[1] I le sefulu aso talu ona afio aʻe Iesu i le lagi, i le Penetekoso o le 33 TA, na iai i ona soo faamaoniga na “faaeaina o ia i le itu taumatau o le Atua” ina ua liligiina ifo e Iesu le agaga paia iā i latou. (Ga 1: 8, 9; 2: 1-4, 29-33) Na amata atu iā i latou le “feagaiga fou,” ma na avea i latou ma totonugalemu o le “nuu paia” fou, Isaraelu faaleagaga. — Epe 12:22 -24; 1 Pe 2: 9, 10; Ga 6:16.

O Keriso sa nofo nei i le itu taumatau o lona Tama ma o le Ulu o lenei faʻapotopotoga. (Efe 5:23; Epe 1: 3; Fp 2: 9-11) Ua taʻua i le Tusi Paia e faapea, mai le Penetekoso 33 TA, ua amata ai ona faatuina se malo faaleagaga i luga o ona soo. Ina ua tusi atu le aposetolo o Paulo i Kerisiano i le uluaʻi senituri i Kolose, na ia taʻua Iesu Keriso ua uma ona fai lona malo: "Na faasaoina i tatou e le [Atua] mai le pule a le pouliuli, ma avatu i tatou i le malo o lona Alo pele." - Kol 1:13; faatusatusa Ga 17: 6, 7.

O le malo o Keriso mai le Penetekoso o le 33 T.A. ma faasolo atu ai, sa avea ma malo faale-agaga na puleaina Isaraelu faaleagaga, o Kerisiano na fanaua e le agaga o le Atua e avea ma fanau faaleagaga a le Atua. (Ioa 3: 3, 5, 6) Pe a maua e na Kerisiano faauuagagaina lo latou taui faalelagi, o le a lē toe avea i latou ma tagatanuu faalelalolagi o le malo faaleagaga o Keriso, ae o le a avea ma tupu faatasi ma Keriso i le lagi. - Fa 5: 9 , 10.

O loʻo faʻaogaina i luga e le Faalapotopotoga e faʻamatalaina le mau i totonu Kolose 1: 13[2], o loʻo taua ai "Na ia laveaʻiina i tatou mai le pule o le pouliuli ma aveina atu i tatou i le malo o lona Alo pele."O le tusi i Kolose o loʻo tusia i le 60-61 CE ma o se tasi lea o tusi e fa na lafoina e Paulo aʻo faʻatali le faʻamasinoga i Roma.

E ui o le Kolose 1: 13 o loʻo faʻamaonia manino mai na i ai Iesu le malo mai le seneturi muamua agai i luma, o loʻo aʻoaʻoina e le WTBTS lenei mea o se malo faaleagaga i le faʻapotopotoga Kerisiano e pei ona faʻaalia i lalo.

Na faavaeina e Iesu se malo faaleagaga i luga o le faapotopotoga Kerisiano o ona uso faauuina. (Col. 1: 13) Ae, e tatau ona faatali Iesu e ave le pule atoatoa i luga o le fogaeleele o le "fanau." Folafolaina.  (w14 1 / 15 p. 11 i le 17)

Peitai, na ia mauaina se "malo" ma ni mataupu na usitai ia te ia. Na faailoa mai e le aposetolo o Paulo lena malo ina ua ia tusi e faapea: “Na laveaʻi e le [Atua] i tatou [Kerisiano faauuina agaga] mai le pule a le pouliuli ma aveina atu i tatou i le malo o lona Alo pele.” (Kolose 1:13) Na amata lenei laveaʻiga i le Penetekoso 33 TA, ina ua liligi ifo le agaga paia i luga o soo faamaoni o Iesu. (w02 10 / 1 p. 18 pars 3, 4)

I LE PENTECOST 33 TA, o Iesu Keriso, o le Ulu o le faʻapotopotoga, amata ona galue malosi i le malo o ana pologa ua faauuina i le agaga. E faapefea? E ala mai i le agaga paia, agelu, ma se tino vaaia manino ....I le faaiuga o "taimi atofaina o malo," Na faateleina e Ieova le pule a Keriso, ma faalautele atu i tua atu o le faapotopotoga Kerisiano. (w90 3 / 15 p. 15 pars 1, 2)

O mau uma o loo taʻua i luga mai le WTBTS lomiga ua manino ona aoao mai, ina ua toe afio Iesu i le lagi, na tuuina atu ia te ia le pule i le faapotopotoga Kerisiano i le 33 CE Latou te aoao mai foi na nofotupu Iesu o le Mesia Mesia i 1914.

O lea, seʻi o tatou mafaufau i lenei tino o le tusitusi ma le manatu o se malo faaleagaga na faavaeina i le 33 CE i le malamalama o "faaaliga" fou o loʻo aʻoaʻoina nei e le GB.

O le a le faavae o tusitusiga paia mo le faaiuina lena Colossian 1: 13 faasino i le malo i luga o le aulotu Kerisiano? O le tali e leai! E leai se faamaoniga mo lenei faaiuga. Faʻamolemole faitau le lagolago mau o loʻo taʻua mai i talaaga ma aunoa ma le tuʻuina atu o se isi poto faʻalelotu. Na aumaia mai le o-2 vaega i lenei autu.

Efeso 5: 23 "Aua o le tane o le ulu o lana ava pei foi o Keriso o le ulu o le ekalesia, o ia o se faaola o lenei tino."

Eperu 1: 3 "O ia o le ata o le mamalu o le Atua ma o le sui tonu o lona lava tagata, ma na te lagolagoina mea uma i le upu o lona mana. Ma ina ua uma ona ia faia le faʻamamāina mo a tatou agasala… ”

Filipi 2: 9-11 "" Ona o lenei lava mafuaaga, na faaeaina ai o ia e le Atua i se tulaga maualuga ma tuuina atu ma le agalelei ia te ia le igoa e sili atu i lo isi igoa uma, 10 ina ia tootutuli tulivae uma i le suafa o Iesu-oi latou oi le lagi ma i latou i luga o le fogaeleele ma i lalo o le eleele- 11 ma e tatau i laulaufaiva uma ona faailoa atu faalauaitele o Iesu Keriso o le Alii mo le mamalu o le Atua le Tama. ""

E leai se mea i fuaiupu o loo i luga o loo faia ai se faamatalaga manino e uiga i le malo ua tuuina atu ia Iesu i le 33 CE o loo na o le pule lava i le faapotopotoga Kerisiano, e leai foi se faamatalaga e faatatau i lena tulaga. Ua faʻamalosia le malamalama, ona o le GB ei ai muamua manaomia le puipuia o le aʻoaʻoga na faavaeina le malo Mesia i le 1914. Afai e le oi ai lena aoaoga, e mafai ona mulimulitaʻia le faitauga masani o tusitusiga paia.

O le mea mataʻina, i le Kolose 1: 23 Paul o loʻo taʻua ai "... o le tala lelei na faʻalogoina ma folafolaina i mea uma na faia i lalo o le lagi ..." O se fesili e faʻafefea ona fesootaʻi atu i fetalaiga a Iesu i le Mataio 24: 14?

O se isi faʻamatalaga i le lauga o loʻo maua i le 15th Ianuari 2014 Leoleo tusiga na taua i luga. O loʻo i ai le faʻamatalaga lenei:

"Na faavaeina e Iesu se malo faaleagaga i le faapotopotoga Kerisiano o ona uso faauuina. (Col. 1: 13) Ae ui i lea, e tatau ona faatali Iesu e ave le pule atoatoa i luga o le fogaeleele o le "fanau" folafolaina. Na fetalai Ieova i lona Alo: "Ia e nofo i loʻu itu taumatau seʻia ou tuuina ou fili e fai ma mea e tu ai ou vae." - Sala. 110: 1. ""

Aisea e tatau ai ona faatalitali Iesu? Mataio 28: 18 o loo taʻua "Na faalatalata atu Iesu ma fetalai atu ia i latou, ua faapea mai: 'Ua tuuina mai ia te au le pule uma i le lagi ma luga o le fogaeleele. '"O lenei fuaiupu e le o taua mai e tatau ona faatali mo le pule e tuuina atu ia te ia i tulaga. O le faʻamatalaga manino lava na tuʻuina atu ia te ia le pule uma.

I le male, 1 Timothy 6: 13-16 taʻua: "… Ou te tuu atu ia te oe poloaiga e tausi le poloaiga i se le pisia ma le le mafaamatalaina ala seia oo i le faaaliga o lo tatou Alii o Iesu Keriso, lea o le fiafia ma na o le Potenate o le a faʻaalia i ona lava taimi atofaina. O Ia o le Tupu oi latou o loʻo pule o tupu ma Alii o ē pule o ni aliʻi, o le toatasi ua i ai le tino ola pea, o le e afio i le malamalama le faʻalatalata atu, e leai se tagata na vaʻai pe mafai ona vaʻai. Ia ia te ia le viiga ma le malosi e faavavau. Amene. ” O iinei o loʻo taʻua ai Iesu o le avea ma tupu ma tupu i mea uma.

I lenei tulaga e mafai ona tatou iloa o loo i ai le tele o mau o loo faia ai faamatalaga manino i lana pule ma tulaga o loo ia umia faatasi ma lona tino ola pea i le natura.

O le ā na Tupu i le Malo o Iesu?

O lenei ua mafai ona tatou agai atu i luga o le manatu o GB o loo aoao mai o Iesu o le Tupu o le faapotopotoga Kerisiano. E i ai se faaletonu leaga i le lotu ona o le "malamalama fou" i le Olomatamata o le Olomatamata o Novema 2016. E lua mataupu o suʻesuʻega, "Valaʻau mai i le Pogisa" ma le "Latou te Faʻasaʻoloto Mai Lotu Sesē".[3]

I nei mataupu e lua ua tuuina mai ai le toe faamatalaina o le faapologaina faaonapo nei o Papelonia. Mo le tele o tausaga, na aʻoaʻoina ai e faapea sa i ai se faʻapologaina i ona po nei mo Kerisiano moni e ala i le faiga faʻalotu a Papelonia i tausaga o 1918 ma 1919.[4] Faamolemole silasila i lalo o le lolomiga Faaaliga-O Lona Faaiuga Mataʻutia i Luma mataupu 30 parakalafa 11-12.

11 E pei ona taʻua muamua, o le faamaualuga o le aʻai o Papelonia na paʻu leaga mai le paoa i le 539 TLM Ona lagona ai lea o le alaga: “Ua paʻu! Ua paʻu Papelonia! ” O le nofoa sili o le malo o le lalolagi na paʻu atu i vaegaʻau a Metai-Peresia i lalo o le pulega a Kuresa le Sili. E ui lava na sao le taulaga mai le manumalo, ae o lona pa'ū mai le paoa na moni, ma na mafua ai le faasaolotoina o ana tagata Iutaia sa ave faapagota. Na latou toe foʻi i Ierusalema e toe fausia le tapuaʻiga mamā iinā. — Isaia 21: 9; 2 Nofoaiga Tupu 36: 22; Ieremia 23: 51, 7.

12 I lo tatou taimi na faʻalogoina le alaga ua pa'ū Papelonia le Aai Tele! O Papelonia faa-Peretania faa-Peretania o le manuia le tumau i le 1918 na matua fesuisuiai i le 1919 ina ua toefuatai mai le toe vaega o le au faauuina, o le vasega Ioane, e ala i le toetu faaleagaga. O Papelonia le Aai Tele na paʻu'ū e tusa ai ma le saisaitia o tagata o le Atua. Faʻapei o sē akerise, o uso faʻauʻuina o Keriso na lolofi mai le to, ua sauni mo le gaioiga. (Faʻaaliga 9: 1-3; 11:11, 12) O i latou nei o le "auauna faʻamaoni ma le mafaufau," ma na tofia i latou e le Matai e pule i ana mea uma i le lalolagi. (Mataio 24: 45-47) O lo latou faaaogaina i lenei auala na faamaonia ai sa matua teena e Ieova Kerisinetoma e ui lava i lona finau mai o ona sui i le lalolagi. O le tapuaiga mamā na toefausiaina, ma na avanoa le auala e faamaeʻa ai le galuega o le faʻamaufaʻailogaina o le toe vaega o le 144,000 - o totoe o le fanau a le fafine, le fili ua leva o Papelonia le Aai Tele. O nei mea uma na faailoa mai ai le toʻilaloina o le lotu a satani.

O le malamalamaaga fou o loʻo taʻutaʻu mai lava e iai le faʻagataotaua faapagota o Papelonia mo le faʻapotopotoga Kerisiano, ae o le suiga e sili nai lo le naʻo le 9 masina, na faʻataunuʻuina lenei tausaga i 1800 tausaga. E mafai ona iloa lenei mea mai le muamua o mataupu e lua, "Valaauina mai le Pogisa", lea e taʻua ai:

OI LE LALOLAGI O LE ASO ASO?

Ua i ai ea i Kerisiano se mea e tutusa ma le tafeaga a Papelonia? Mo le tele o tausaga, o lenei tusi o talaaga na fautua mai ai o le au paia o aso nei ua ulufale atu i le tafeaga a Papelonia i le 1918 ma ua faasaʻoloto mai Papelonia i le 1919. Ae ui i lea, mo mafuaaga o le a tatou otooto atu i lenei tusiga ma le tasi o loʻo mulimuli mai, e tatau ona toe suʻesuʻeina le mataupu.

Mafaufau: O Papelonia le Aai Tele o le emepaea o lotu sese i le lalolagi. O lea la, ina ia mafai ona faʻamalosia Papelonia i le 1918, o tagata o le Atua e tatau ona faʻapologaina i lotu sese i nisi auala i lena taimi. Peitai, ua faaalia i mea moni, i le faitau sefulu o tausaga a o lumanaʻi le Taua Muamua a le Lalolagi, na saoloto ai auauna faauuina a le Atua mai Papelonia le Aai Tele, ma le faapologaina ai. E ui lava e moni na sauaina le au faauuina i le taimi o le taua muamua a le lalolagi, o puapuaga na latou oo i ai na mafua mai lava i pulega faalelalolagi, ae le o Papelonia le Aai Tele. E foliga mai la, e leʻi faaaunuua tagata o Ieova i Papelonia le Aai Tele i le 1918.

I le parakalafa 6, o le manatu na faia e uiga i le toe suʻesuʻega o le malamalamaaga muamua. Palakalafa 7 fai mai o tagata o le Atua e tatau ona faapologaina i lotu sese i nisi auala. Palakalafa 8-11 faʻamatalaina se talafaʻasolopito i le faʻafefea ona liliu ese le faʻa-Kerisiano. I le parakalafa 9, o tagata taʻutaʻua e igoa, pei o le Emperor Constantine, Arius ma Emperor Theodosius. Faʻamolemole manatua, e ui lava, e leai ni faʻasino i le mafuaʻaga o nei faʻamatalaga. Naʻo le tusitusiga e faʻasino i tusitalafaʻasolopito o loʻo faia a latou tagi mo le suiga, ae le maua ai ni faʻamatalaga faʻaopoopo mo le tagata faitau e suʻesuʻe na o ia. O le mea e ofo ai, o tusitusiga i le Mataio 13: 24-25, 37-39 o loʻo faʻaaoga e fai mai ai na malemo le siʻufofoga faʻaKerisiano.

Soo se tasi na te faitauina nei fuaiupu i le aotelega o le a ia matauina e leai se mea i le "faataoto i le saito ma vao leaga" o loo faapea mai o le saito e alu atu i Papelonia faatagataotauaina.

Mai parakalafa 12-14, ua tuuina mai ia i matou faʻamatalaga pe faapefea ona amata i le mea fou faatoa faia i le lomitusi lolomi ile mid-15th Century ma le tulaga na ave e nai tagata, na amata ona faaliliuina ma amata le Tusi Paia i gagana masani. Ona osooso ai lea i le 1800 ua maeʻa, lea na amata ai e Charles Taze Russell ma nisi o tagata ona amataina se suʻesuʻega o le Tusi Paia ina ia maua ai upu moni o le Tusi Paia.

Palakalafa 15 o loʻo tuʻuina mai se faʻasalalauga o loʻo taʻua ai "O lea ua tatou iloa ai o Kerisiano moni na o mai i le tafeaga faapagota i Papelonia ina ua mavae le oti o le au aposetolo mulimuli." O le isi e faia fesili e taliina i le tusitusiga lona lua.

E tele mea e mafai ona fai e uiga i manatu o loʻo faʻalauiloa i lenei tusiga. O le a tatou taulaʻi atu i le manatu o Iesu o le Tupu o le faapotopotoga Kerisiano. O le tusiga o loʻo faia ai se faasologa o faʻamatalaga e aunoa ma se lagolago mai Tusitusiga Paia.

E pei ona faʻaalia, o le GB na faia se tulafono e fuafua ai se ituaiga ma le antitype. Leai ni fuaiupu o le Tusi Paia [5] ua tuuina atu pe le mafai foi ona maua e lagolago ai le tautinoga o le ave faatagataotauaina o Papelonia Iutaia o se ituaiga ma o le a feagai le faapotopotoga Kerisiano ma se tafeaga faapologaina e Papelonia le Aai Tele. O le ave faapagota Iutaia na mafua ona o le solia o le feagaiga o le Tulafono ma faʻamaoniga na tuʻuina mai i le Tulafono o le taunuuga lea. E leai se faamatalaga faapena na faia mo le faapotopotoga Kerisiano.

O le tautinoga o Charles Taze Russell ma ana paaga o le toefuataiina o upumoni o le Tusi Paia e faigofie ma e le tusa ai ma lana lava faamatalaga:

“Na faʻapefea ona iloa e Russell le sao o ia ma ana paʻaga i le lolomiina o le upu moni mai le Tusi Paia? Na ia faamatala: “O la matou galuega. . . na tatau ona aumaia faʻatasi nei fasi vaega umi o le faʻamaoni o le upu moni ma tuʻuina atu i tagata o le Alii - ae le o fou, e le pei tatou lava, ae o le Atua. . . . E tatau ona tatou faʻaleaogaina soʻo se tala e tusa lava mo le mauaina ma le toe fetuʻunaʻiga o maataua o le upu moni. " Na ia taʻua foi: "O le galuega na finagalo le Alii e faaaoga ai a matou taleni lotomaualalo, sa le o se galuega o le amataga mai nai lo le toefausiaina, fetuʻunaʻi, fealofani." "(Emphasis i le faatusilima mai le amataga; lototele faaopoopo)[6]

O le mea lea, afai e le fou, lona uiga la, o nei upu moni sa tatau ona faʻasalalau. Ma, mai fea na latou aʻoaʻoina ai i latou? I se faaopopoga, sa faatino foi e Russell se galuega maoae o le tufatufaina o malamalamaaga faale-Tusi Paia i sāvali, tusi, mekasini, lauga o nusipepa ma le muai leo tomai faapitoa mo le aʻoaʻo atu. Faʻafefea na mafai ai ona faʻatagataotauaina i latou pe a fai o lenei feʻau na folafolaina ma tufatufaina lautele? E mautinoa lava e leʻo le malemo o le leo. E foliga mai o tagata na saisaitia na faʻaalia saoloto o latou manatu.

O lenei malamalamaga toe fetuʻunaʻi e uiga i le tafeaga a Papelonia ma le faʻauʻuina o Keriso Iesu o le Tupu o le faʻapotopotoga Kerisiano e le faʻamalosi. E lei faaleagaina Iesu e Satani i le lagi po o le lalolagi. E oo lava i se tagata e mafai e Iesu ona fai mai:

“Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le manuia ia te aʻu. I le lalolagi o le a e maua puapuaga, ae ia lototetele! Ua ou manumalo i le lalolagi. "(Ioane 16: 33).

O le faaiuga lea o lana lauga faaiu i le aso na maliu ai o ia. Ina ua toe foi atu o ia i le lagi, na tuuina atu ia te ia le tino ola pea ma avea ma Tupu o tupu ma Alii o alii. Ma le isi, na tuuina atu ia te ia le pule uma. O le fesili o le: Na faapefea ona puleaina e Satani le faaleagaina ma ave faapagota le Malo o Iesu o le faapotopotoga Kerisiano? E faapefea ona faatoilalo e Satani le Tupu o tupu?

Na folafola mai e Iesu i le Mataio 28: 20: "... Ma faauta! Ou te faatasi ma outou i aso uma seʻia oo i le iʻuga o le faiga o mea a le lalolagi. "O anafea na tuulafoaʻia ai e Iesu ana tagat ¯ anuu pe leai foʻi se folafolaga?

O nei aʻoaʻoga faʻapiʻopiʻo ua faia e lagolago ai le talitonuga o le Malo Faʻa-Mesia na faatuina i le 1914. Faatasi ai ma nei aoaoga, o le GB le faia o lo tatou Alii mamalu o Iesu e foliga mai ua toilalo, aveesea se malo mo le 1800 tausaga, ma faaeaina Satani e sili atu ona malosi, mo sina taimi. E faapefea ona faʻaleagaina le Atua ma lona Tupu? E moni lava, e le o punou o tatou tulivae ma taʻutino atu o Iesu o le Alii i le mamalu o le Tama.

O le fesili o le: Pe o nei aʻoaʻoga e sili atu i le upuleaga faasaga ia Iesu Keriso? E tatau i tagata taitoatasi ona tusi a latou lava faaiuga.

__________________________________________________

[1] o-2 pp. 169-170 Malo o le Atua

[2] O mau uma mai tusitusiga paia e mai le New World Translation (NWT) o le Tusi Paia 2013 lomiga sei vagana ua taʻuina mai i se isi itu.

[3] Itulau 21-25 ma 26-30 i le faasologa. Faʻamolemole faitau tusiga ma vaʻavaʻai pe faapefea ona le lagolagoina e tusitusiga o loʻo taʻua pe sii mai ia faʻamatalaga.

[4] O le uluaʻi faʻamatalaga i lena mea e maua i le Watchtower 1st Aokuso 1936 i lalo o se tusiga ua faaautuina "Obadia" Vaega 4. Palakalafa 26 ma 27 o loʻo taua ai:

26 Vaʻai nei i le faʻataunuʻuina o le valoʻaga: O le 'au o Isaraelu faʻaleagaga na saisaitia i le faʻapotopotoga a Satani, o Papelonia lea, i luma atu ma i le 1918. E oʻo i lena taimi na latou amanaʻia foʻi taʻitaʻi o lenei lalolagi, o auauna a O Satani, o le "mana maualuga". Na latou faia mea valea, ae na tumau faamaoni ma faamaoni ia Ieova. O le folafolaga e faapea o nei tagata faʻamaoni o le a latou mauaina le nofoaga o loʻo nofoia sese e i latou na sauaina i latou. O se ata o le faʻafofogaina ma le faʻaeteete e le Atua o i latou e tumau faʻamaoni ma faʻamaoni ia te ia ma i le taimi atofaina laveaʻiina i latou ma tuʻuina atu ia i latou se nofoaga sili i luga o latou fili ma ona fili. O nei upu moni e aunoa ma le masalosalo ua faʻatagaina nei e le Aliʻi ona tagata ia malamalama e mafai ona latou maua le faʻamafanafanaga ma le onosaʻi tuliloaina a latou galuega ua ia tofia ia latou.

27 "O le faatagataotauaina o Ierusalema," e pei ona faaaogaina e le perofeta o Opetaia, o lona uiga o le faataunuuga o lenei vaega o le valoʻaga amata i se vaitaimi ina ua mavae le 1918 ma ao totoe o loʻo i ai pea i luga o le fogaeleele ma ao lei maeʻa a latou galuega i le lalolagi. "Ina ua toe liliu le Alii i le faatagataotauaina o Siona, sa pei i matou o na miti." (Sala.126: 1) Ina ua vaʻaia e le toe vaega ua latou saoloto mai noataga o le faʻalapotopotoga a Satani, saoloto ia Keriso Iesu, ma latou amanaʻia le Atua ma Keriso .O Iesu o le "Malosi Maualuluga", ia e tatau ona latou i ai i taimi uma usitai na matua faafouina ai na pei o se miti, ma le tele o fai mai.

O loʻo suʻesuʻeina e le tusiga le ituaiga ma le faʻaaogaina o aʻoaʻoga e le taliaina e le GB sei vagana ua faʻamatala manino e le Tusi Paia. E mafai ona maua lea i le March15th 2015 Study Edition Le Olomatamata.

[5] O nisi atonu e faatatau i le Faaaliga 18: 4 o se lagolago mo se antitype. O lenei mea o le a tagofia i se mataupu i le lumanaʻi.

[6] Tagaʻi i Molimau a Ieova o Loo Faalauiloaina le Malo o le Atua Mataupu 5 itulau 49 (1993)

Eleasar

JW mo le silia ma le 20 tausaga. Na faamavae talu ai nei o se toeaina. E na o le afioga lava a le Atua o le upu moni ma e le mafai ona toe faaaogaina ua tatou i ai i le upu moni. Eleasaro o lona uiga "Ua fesoasoani le Atua" ma ou te tumu i le faafetai.
    12
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x