O le faʻamaufaʻailoga lona fitu ma le mulimuli ia tatou faasologa faaiʻuina o le "Journey of Discovery through Time". O le a iloilo ai le mauaina o signposts ma faailo tatou vaai i le taimi o la tatou malaga ma le faaiuga e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai i latou. O le a faʻatalanoaina puupuu foi le tulaga o le ola e suia ai le taua o nei faaiuga.

Ina ia iloiloina le faamatalaga faamaonia o le faaiuga na tuuina mai iinei mo se tasi o nei suesuega autu faafiafia tagai i le vaega talafeagai i vaega muamua o lo tatou "Malaga i le Discovery e ala i Taimi" faasologa o mataupu.

O le talafaamaumau a le Tusi Paia e ioe i ana lava Valoaga ma le Faasologa o Mea.

1. O le faaaunuua autu na amata ia Ioakinain i le 11 tausaga ae lei faatafunaina ia Ierusalema i lalo o le pulega a Setekaia - (Esekielu, Eseta 2, Ieremia 29, Ieremia 52, Mataio 1), (tagai Vaega 4)

Lenei na mafua e Nepukanesa ma le faapagota o le Tupu o Ioakina, ina ua aveesea le tele o le pule o le vasega ma le tagata faigaluega tomai.

2. O le salamo o le manaʻoga sili lea mo le toe faʻafoʻiina o Iuta mai le tafeaga - (Levitiko 26, Teuteronome 4, 1 Tupu 8), (tagai Vaega 4)

E le o le faaiuga o se vaitaimi.

3. 70 tausaga o le nofo pologa, i Papelonia na valoia ma ua uma ona alualu i luma pe a o lona umi na valoia i le amataga o le nofotupu o le Tupu o Iutaia Ioakima - (Ieremia 27), (tagai Vaega 4)

Le pologa sa i le malo o Neo-o Papelonia, e Nepukanesa ma lona atalii ma e sui tulaga ia. E le o Medo-Peresia, pe i le tulaga o Papelonia foi.

4. Nei malo (aofia ai ma Iuta) o le a auauna ia Papelonia 70 Tausaga, pe a o le a faamasinoina ai (ia Oketopa 539) - (Ieremia 25: 11-12, 2 Nofoaiga Tupu 36: 20-23, Tanielu 5:26, Tanielu 9: 2), (tagai Vaega 4)

Vaitaimi Taimi: Oketopa 609 TLM - Oketopa 539 TLM = 70 Tausaga

Faʻamaoniga: 539 TLM - Faʻaleagaina o Papelonia e Kuresa faʻamutaina le puleaina o Iuta e le Tupu o Papelonia ma ana fanau. O le toe galue i tua i le 70 tausaga na aumaia ai i tatou i le 609 TLM - I le paʻu o Harran, ua avea ai Asuria ma vaega o le Emepaea o Papelonia, lea ua avea ma malo malosi o le lalolagi. O loʻo faʻamalosia e Papelonia lona malosiʻaga i le lalolagi e ala i le osofaʻia ma le faʻatonutonuina o Isaraelu na muamua, ma le pule faʻamalosi ia Iuta.

5. Na tele puapuaga na afaina ai Ierusalema, e le na o le tasi - (Ieremia 25, Tanielu 9), (tagai Vaega 5)

I 4 a Ioakimath Tausaga, i le faaiuga o le nofoaiga a Ioakima e ala i le nofoaiga a Ioiachin 3, ma i le Setekaia 11th Tausaga, o se galuega itiiti.

6. Na atili mamafa le amo a Papelonia (uʻamea ae le o fafie) ona o le tetee ia Ieova i le 4 a Setekaiath Tausaga - (Ieremia 28), (tagaʻii le Vaega 5)

7. O le a faaauau pea le pulega a Papelonia ma atoa le 70 tausaga (Setekaia 4th Tausaga) - (Ieremia 29:10), (tagai Vaega 5)

Taimi o Taimi: Toe foʻi mai le 539 BCE e tuʻuina atu 609 BCE.

Faʻamaoniga: O le "Aua" e faʻaaoga e fetaui lelei ma le faʻamatalaga na faʻatulagaina e le Ieremia 25 (vaʻai 2) ma vaefaʻamatalaga ma tusitusiga i le Vaega 3 ma o le faʻaliliuga i le toeititi o Tusi uma. O isi auala e le tutusa ma mea moni ma talaʻaga.

8. Faʻatafunaina o Aikupito mo le 40 tausaga - (Esekielu 29), (vaʻai le Vaega 5)

Ae mafai pea ona i ai le va o 48-va i le va o le faʻaumatiaga o Ierusalema ma le pa'ū o Papelonia.

9. Le faatafunaina o Ierusalema aloese mai ai seia oo i le aso na paʻu ai - (Ieremia 38), (tagai Vaega 5)

Ana fai o Setekaia o le a toe faafoʻisia Ierusalema o le a le faaumatiaina, ae o Iuta o le a faaauau pea ona nofo pologa ia Papelonia seia oo i le faamaeaina o tausaga faatonuina 70.

10. Sa mafai lava ona nofoia Iuta e tusa lava pe a uma le fasiotiga o Ketalia - (Ieremia 42), (tagai Vaega 5)

11. Na iloa e Tanielu o le 70 tausaga o le nofo pologa ia Papelonia ua maeʻa nei ina ua ia faaliliuina tusitusiga i luga o le pa i le tupu Papelonia o Pelesara. Semanu e oti Tanielu i le taimi o le faʻatafunaga a Kuresa o Papelonia pe a fai o le faʻatafunaga mulimuli a Ierusalema o le 607 TLM ma le 68 tausaga le faatafeaina nai lo le alualu i luma e pei ona taʻua i le Tusi Paia - (Tanielu 6:28), (tagai Vaega 5)

O se 70 tausaga na ave faʻatagataotaua mai le pau o Ierusalema i le 11th tausaga o Setekaia o lona uiga o Tanielu ua matua (95 tausaga) e manuia i le Malo o Tariu le Metai ma Kuresa le Peresia. Na iloa e Tanielu le tausaga o le tautua a le 70 na faamutaina ina ua paʻu Papelonia ia Kuresa i le 539 TLM e le lua tausaga mulimuli ane i le 537 TLM.

12. Sa mafai ona lava le malologa o le lauʻeleʻele o luta e faʻataunuʻuina ona tausaga Sapati na misia. O le Faʻatauaʻiga i Papelonia ma le faʻasaʻolotoina o tagata Iutaia na ave i Papelonia i le faʻaiuga mulimuli o Ierusalema, na o gatasi ma le amataga ma le tapunia o le taamilosaga a le Iupeli 50-tausaga o tagata Iutaia - (2 Nofoaiga a Tupu 36: 20-23), (tagai Vaega 6)

Taimi o Taimi: 7th Masina 587 TLM e 7th Masina 537 BCE = 50 tausaga.

Molimau: Ierusalema gaogao i 5th Masina 587 TLM ma le fanua na faʻaogaina e le 7th Masina 587 TLM ina ua maeʻa le fasioti tagata o Gedaliah ma sosola atu i Aikupito e ala i le nonofo pea o tagata, na sau Kuresa i se taimi i le 538 TLM - o le Iupeli Tausaga na taunuu mai i lo latou atunuu e 7th masina 537 TLM (tagai Ezra 3: 1,2[I]). Sa fetaui lelei ma le taamilosaga tausaga Sapati o le 50 tausaga ina ua oʻo mai le faasaʻolotoina ma le toe foi mai. O le mea lea o le a maua ai le malologa o le laueleele e fai ma sui mo tausaga Sapati uma na solia.

13. O le 70-tausaga vaitaimi o taʻua i le Sakaria e le o faasino i le pologa, ae o le taʻusalaina - (Sakaria 1:12), (tagai Vaega 6)

Taimi o Taimi: 11th masina 520 TLM e 10th masina 589 TLM = 70 Tausaga

Molimau: tusia Sakaria 11th masina 2nd Tausaga Tariu le Sili (520 TLM). Faʻaleagaina o Ierusalema ma Iuta mai le amataga o le siʻoina ma le faʻaleagaina o 'aʻai o Iuta e Nepukanesa lona 17th Tausaga, ma 10th masina 9th Tausaga o Setekaia. (Vaʻai Ieremia 52: 4)

14. Toʻatele o tagata matutua o lutaia na vaʻaia le toe fausiaina o le Malumalu amata ia Tariu le Sili 2nd tausaga sa lava le laiti e manatua ai pea le Malumalu o Solomona ao lei faʻatafunaina. E naʻo le 48 tausaga le umi e faʻatagaina ai nai lo le 68 tausaga le va i le va o le faʻatafunaga mulimuli a Ierusalema ma le paʻu o Papelonia ia Kuresa - (Hakai 1 & 2), (tagai Vaega 6)

Na toe amataina le toe fausiaina o le Malumalu pe tusa o le 20 tausaga talu ona paʻu Papelonia ia Kuresa. O nei tagata matutua Iutaia o le a avea ma o latou 90 pe a fai o Ierusalema na faʻaumatia i le 607 TLM. O le tusa o le 70 o latou tausaga na mafai ona faavae i luga o le faatafunaga i Ierusalema i le 587 TLM.

15. O le 70 tausaga o le anapogi o loʻo taʻua i le Sakaria 7 e le fesoʻotaʻi ma le 70 tausaga o le pologa. E aofia ai mai le tausaga o le tusitusi i le 4th tausaga o Tariu le Sili i tua atu o le faʻatafunaga mulimuli o Ierusalema - (Sakaria 7: 1,5), (tagai Vaega 6)

Taimi o Taimi: 9th masina 518 TLM e 7th masina 587 TLM = 70 Tausaga

Molimau: Ua faaleagaina e le Malumalu 587 BCE, toe fausia le 520 BCE, le 2nd Tausaga o Tariu. Sa tusia e Sakaria le 4th Tausaga o Tariu le Sili (518 BCE). Toe fausia le malumalu e 516 BCE, 6th Tausaga o Tariu.

16. O le 70-tausaga vaitaimi mo Turo o se isi vaitaimi le fesoʻotaʻi 70-tausaga tausaga ma e lua taimi talafeagai e faʻamalieina ai le manaʻoga o le valoʻaga - (Isaia 23: 11-18), (tagaʻii le Vaega 6)

Taimi o Taimi: 10th masina 589 TLM? - 11th masina 520 TLM? = 70 Tausaga

Faʻamatalaga: Ierusalema na osofaʻia mai le 589 BCE e vavae ese fefaʻatauaiga. Ua faaleagaina e le Malumalu 587 BCE, toe fausia le 520 TLM, le 2nd Tausaga o Tariu le Sili.

Faʻaalia faaiuga taua ma faʻauiga o nei 16 suʻesuʻega

  • O aʻoaʻoga a le Olomatamata e uiga i le faʻaumatia mulimuli o Ierusalema e tagata Papelonia na tutupu i le 607 TLM e manino lava le saʻo.
  • Afai e sese le 607 BCE mo le faʻaumatiaina o Ierusalema, ona le mafai lea e le Faʻalapotopotoga ona faʻatulagaina taimi o Gentile Times o 7 taimi e amata i 607 BCE ma e le mafai ona muta i le 1914 CE.
  • O lona uiga o le 1914 CE e le mafai ona avea ma aso o le faatuina o le Malo o Keriso i le lagi.
  • O le valoaga o 7 taimi / tausaga i le Daniel 4 na faataunuuina i le faasalaga na mafatia ai Papelonia Papelonia o Nepukanesa. E leai se lagolago mai le Tusi Paia mo se mea e sili atu nai lo lena. E leai se m ¯ afuaaga tatau pe aise ¯ ae faaaog ¯ ae Ieova le toe faafoʻisia o se Tupu faapaupau i lona nofoalii e fai ma sui o Iesu o loo nofotupu i le lagi.
  • A o leʻi nofo Iesu i 1914 CE e tusa ai ma valoaga o le Tusi Paia,[Ii] ona leai lea o se faavae mo le fai mai o le pologa faamaoni ma le faautauta na asiasia ma tofia i nai tausaga mulimuli ane i le 1919 CE. Vaʻai faʻamatalaga i le Iulai 2013 Study Study study article.
  • A aunoa ma le asiasia ma tofiga e Iesu ma o lea e leai se faʻatonuga mai ia Iesu ona o le Vaega Pule o Molimau a Ieova e manino lava filifilia latou lava ma o lea e leʻo le Faʻalapotopotoga a le Lalolagi a Ieova.
  • Pe o le a faʻamalosia e Iesu se tasi e taitaieseina i latou o le a oʻo mai ia te ia? E leai. O lea la, e faapefea ona lagolagoina e Iesu Le Olomatamata o le Tusi Paia ma le Tract Society / Molimau a Ieova pe a latou faasesēina tagata e tusa ai ma le aso na soifua ai Iesu.
  • O le moni o la tatou autu autu o tusitusiga paia o loo aumaia, "A ia tuu le Atua e moni, e ui o tagata uma e pepelo." (Roma 3: 4)

 

[I] Ezra 3: 1, 2 "Ina ua oo i le masina lona fitu na i ai le fanauga a Isaraelu io [latou] aai. Ma sa amata ona faapotopoto tagata e avea ma tagata e toatasi i Ierusalema. 2 Ona tulaʻi lea o Iesua + le atalii o Iosefatu ma ona uso o ositaulaga ma Serupapelu le atalii o Sealielu ma ona uso ma fausia le fata faitaulaga a le Atua o Isaraelu e ofo ai i luga o taulaga mu, e tusa ma mea ua tusia i le tulafono a Mose le tagata o le Atua moni. "

[Ii] Vaʻavaʻai i mataupu eseese e talanoaina - E faapefea ona tatou faamaonia pe a avea Iesu ma Tupu?

Tadua

Mataupu a Tadua.
    3
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x