Tagata e faamaonia le talafaamaumau o le Tusi Paia
O fea e tatau ona tatou amata ai? Aisea, e moni lava e sili atu ona lelei le amata i le amataga. O iina o le Tusi Paia tala amataina foi.
Kenese 1: 1 o loo taua "I le amata foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi ".
O le faitauga o le Taulaga i le tuaoi o Saina e faitauina faapea “I aso anamua, i le amataga sa i ai le vevesi tele… O oe, le Pule Silisili Ese… na faia le lagi. Na e faia le lalolagi. Na e faia le tagata… ”[I]
O Atamu o le tagata muamua. Luka 3:38 o loo faamatalaina ai o ia "Atalii o le Atua". 1 Korinito 15: 45,47 setete "O le tagata muamua o Atamu na avea ma se tagata ola ... o le uluai tagata ua i fafo mai le eleele ma ua faia i le pefu ...". (Vaai foi i le Kenese 2: 7) Afai e te manao e manatua nei mea moni e uiga i le tagata muamua, o le a le mea na ia i ai ma le auala na faia ai o ia, e mafai faapefea ona e faia lena mea?
I le amataga sa matou tuuina atu nisi o tagata autu. Sei o tatou vaʻai i mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina pe a faʻapotopoto faatasi ma isi tagata ma pe o le a le uiga o na faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasia i le gagana Samoa e oʻo lava i le aso.
Le Foafoaga o le Tagata ma le Fafine
O le a le mea na faia e Atamu?
O le pefu po o le eleele. O lea lava (Tǔ)土.
Na tuuina atu ia lea ola (moa) Faʻaauau.
o Ia o le (muamua) tagata atali'i a le Atua 儿 (atalii, tamaititi).
Nei o loo tuufaatasia i tulaga tasi (xian - muamua).
Ioe, o le muamua o le tagata o se atalii o le Atua, na faia i le pefu po o le eleele ma tuuina atu le manava o le ola. E tusa lava pe faitau le Kenese 2: 7 "Ua faia e Ieova le Atua le tagata nai le efuefu mai i le eleele, ma ua sulu i ona pogaiisu le mānava o le ola, ma ua avea le tagata ma tagata ola."
O le a le mea na folafola mai e le Atua?
O le tala i le Kenese 1:26 ei ai le Atua fai mai, folafola atu, faalauiloa "Ia tatou faia ia le tagata i lo tatou faatusa".
Faaopopoina o tagata mo le pefu + ola + manava / gutu, tatou te maua ai le amio mo le "taʻu", "faasilasila", "tautino" e faapenei:
土 (tǔ - palapala) => Faʻaauau (shēng - ola) +口(kǒu - gutu) = Gaoioiga e Faatosina Mai Ai(gao - taʻu, logo, folafola).
Ona fetalai atu lea o le Atua e faapea: "Ia tatou fai [pe faia] tagata i la tatou ata ".
Afai tatou te faʻaalia le uiga o le taʻu, logoina, faʻaalia mai luga ma faʻaopoopo le savali e faʻaalia ai le gaioiga tatou te iloa o loʻo ia i tatou le uiga faigata o le fatuina lea o loʻo faʻamatalaina na fetalai / folafolaina e le Atua ma manavaina le ola i mea ma latou siitia.
pefu + ola + manava / gutu = taʻu, faasilasila, folafola + Savali / gaoioiga (tautala le Atua, ma sa matua mea)
土 (tǔ - lalolagi) => Faʻaauau (sheng - ola) + 口(kǒu - gutu) = Gaoioiga e Faatosina Mai Ai(taʻu, logo, tautino)
+ 辶 (savali, gaioiga) = Fai ("oso"- foafoa, faia, fatuina).
E ala i le afioga a le Atua po o le tautinoga, na tupu mea.
Aiseā na faia ai e le Atua Eva?
Kenese 2:18 o loo aumaia le mafuaaga e pei "E le lelei mo le tamaloa ona alu na o ia. O le a ou faia se fesoasoani mo ia, e pei o faʻapitoa o ia ".
A faʻapitoa o se mea e maeʻa.
Afai tatou te faʻaopoopoina faʻamaumauga mo le tama / alii + tasi + tasi, tatou te "muamua" pei o mea nei:
儿 + Tasi + Tasi = 元 (xiān = muamua).
Ona faaopoopo lea 宀 (taualuga) = Puʻe (Wán) o lona uiga "atoa, atoatoa, faauma".
O lea e mafai ai ona tatou malamalama i le ata o lona uiga "o le tagata e toatasi ma le isi tagata [Eva] na faia le uluaʻi [ulugalii] lea i lalo o se taualuga [o se fale] ua maeʻa [o se aiga].
O le a le mea na faia e le Atua ina ua uma ona faia le tane ma le fafine?
Kenese 1:28 o loo faapea mai "E le gata i lea, le Atua faamanuiaina latou [tagata] ma fetalai atu le Atua ia i latou, Ia fanafanau ".
Le amio mo faamanuiaga, fiafia is "Fú" 福.
Afai tatou te amata mai i le taumatau o lenei uiga faigata e fausia mai le tagata: tasi + gutu + togalaau.
O lea lava Tasi+口+Oloa. I nei tagata o le amio mo le Atua / agaga (shì) ua faʻaopopo 礻ma tatou maua ai le amio mo faamanuiaga / fiafia 福.
E mafai la ona tatou malamalama i lenei uiga e faapea o le "Atua na fetalai i le tasi i se togalaau (Etena)". O le mea moni lava o se faamanatu o le mea na tusia e le Kenese 1:28. O leʻi agasala Atamu ma Eva, o se faamanuiaga o le a talanoa le Atua ia i latou i le faatoaga, o se mea o le a taofia pe a latou agasala (Kenese 3: 8).
O fea na tuu ai e le Atua le tane ma le fafine na ia foafoaina?
Na tuu foi e le Atua Atamu ma Eva i se togalaau, o le Faatoaga o Etena.
le "Tián" amio uiga "fanua, laufanua, totoina", OOloa.
O lenei amio e sili ona manaia e pei o tapeti e lua o Peresia ma togalaau o togalaau ma togalaau masani a Peresia e masani ona mamanuina i lenei foliga. O le mea moni, e le o se mea na tupu, ona o le Kenese 2: 10-15 o loo faamatalaina ai le auala na i ai le vaitafe i Etena ma vaevaeina ai i le fa o vaitafe o vaitafe e 4, e tofu i latou ma itu eseese e mafai ona tatou iloa mai le faamatalaga o loo tuuina mai i le Tusi Paia. O le mea lenei o se faʻamatalaga mai taimi o le lolovai, ae o loo i ai pea le lua e faigofie ona iloa i nei aso, o le Tigris (Heddekel) ma le Eufirate lea e foliga mai e fetaui lelei ma le itu i sasae ma le itu i saute.
le "Uuán" amio mo togalaau, paka, po o togavao o loʻo faia mai i lalo o le tala o loʻo taʻua i lalo tala / eleele / efuefu + gutu + tagata + fafine + o loʻo fusia.
土+口+ (tagata+女) = Atu(aiga) + tapuni (wéi) =Potu (Yuán).
e mafai ona faamatalaina lenei mea e faapea "na faia efuefu e tautinoga i alii ma tamaitai [po o le aiga] sa tuu i totonu o se pa lea o se togalaau." O lenei mea o loo faamatalaina ai mea o loo faamaumauina i le Kenese 2: 8 "E le gata i lea, na totoina e Ieova le Atua se togalaau i Etena ..., ma o iina na ia tuuina ai le tagata na ia faia".
O fea oi ai lenei Faatoaga?
I tagata Saina, o le Sisifo o fea na latou i ai nei. Afai tatou te faʻaopoopoina le faʻamaumauga mo le tasi + atalii, alii, tagata puipui + tatou te mauaina Sisifo (xi).
Tasi + 儿 + 囗= ioe (Sisifo).
Ioe, i le sisifo o Saina lea sa i ai le tagata muamua (toatasi) (atalii o le Atua) na tuʻuina i totonu o le pa puipui po o le togalaau.
Pe na tuuina atu e le Atua ia i latou ni tapulaa?
Ina ua tuu e le Atua Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena, na ia tuuina atu ia i laua le tasi taofiga.
Kenese 2: 16-17 tusia lenei mea o le "Mai laau uma o le faatoʻaga e mafai ona e 'ai ma faʻamalieina. Ae o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga e le tatau ona e 'ai ai, aua o le aso e te ai ai e te oti ai lava. "
Le amio "Shu" mo taofi, puleaina, fusifusia, e faia i ni mea se lua se laau + le gutu. 木 + 口= 巧.
O le a se auala sili atu e manatua ai le "poloaiga (gutu, tautala) e le 'ai i le laau" e pei "ia taofia".
I le talanoaina o lenei tala o le Tusi Paia, e masani ona tatou faapea atu o Atamu ma Eva Faasaina e 'ai i le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, ae na latou oʻoi luma ma' ai fua faasaina. Le amio mo Faasaina lea e "Ipu" = Faʻamaonia.
A o leʻi agasala i latou, na taʻuina atu ia i latou mea e le tatau ona latou faia ma faʻaali i laau. E le taua le le mafai ona 'ai mai le tasi laau mai laau uma i le togalaau.
Faʻaali Faʻaali (shī - show), o loʻo faia e le nusipepa o le tasi + tasi + laʻititi, laitiiti, leai se taua)
Tasi+ Tasi+ laʻititi.
Pe a faʻaalia le faʻaaliga i ni laau se lua [tele laau] matou te maua 木 + 木 + Faʻaali = Faʻamaonia.
E mafai ona malamalama lenei mea "o le tele o laau na [latou] faaalia pe faasino atu i se mea e le taua [e fai, ae le o le tasi o le tele o laau]". Pe o le mea lenei e le o faamatalaina ai mea na tutupu o loo tusia i le Kenese 2: 16-17 o loo faapea mai "Na tuuina atu foi e Ieova le Atua lenei poloaiga i luga o le tagata, 'Mai laau uma o le togalaau e mafai ona e ai i le faamalieina. Ae o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga [tasi laau i totonu o laau uma, le taua] e le tatau ona e 'ai [faasaina]. '"
O le a le mea e tupu pe afai latou te le usitai?
Kenese 2:17 faaiu i "O le ae lelei le".
O le a le amio Saina mo "Fasiotia"? O lena zhū, 誅.
E aofia ai tala nei: upu (yan), + o se uiga faigata e faia i le tasi + laau + KangXi faʻasolosolo 4 o lona uiga "slash".
言 + 丿+ 木 + Tasi = 誅.
O lenei faʻamatalaga e tutusa lelei ma le Iapani mo le "leai". Afai tatou te tago i lenei ata e mafai ona malamalama o le "fasiotia" o le taunuuga lea o le le amanaiaina o le poloaiga ia "aua nei [aua nei 'ai] mai le tasi laau", po o "upu e uiga i le tasi laau na taitai / taitai atu i le oti / oti".
Ia toe faauau …. Faʻamaoniga o le Kenese Record mai se mea e leʻi fuafuaina - Vaega 3
[I] James Legge, O Manatu o Saina e uiga i le Atua ma Agaga. (Hong Kong 1852 i. 28. Toe lomia Taipei 1971)
[…] Aumaia le ola, pei lava ona taua i le Kenese 2: 7. Mo le auiliiliga auiliiliga faamolemole tagaʻi i le tala lenei: Faʻamaonia o le Kenese Faʻamaumauga mai se Faʻamoemoeina Puna - Vaega 2 (ma le vaega o totoe o le faʻasologa) […]
[…] Vaega 2 https://beroeans.net/2020/03/17/16806/ [...]
[…] Aumaia le ola, pei lava ona taua i le Kenese 2: 7. Mo le auiliiliga auiliiliga faamolemole tagaʻi i le tala lenei: Faʻamaonia o le Kenese Faʻamaumauga mai se Faʻamoemoeina Puna - Vaega 2 (ma le vaega o totoe o le faʻasologa) […]
Sa ma i ai ma loʻu toalua i se faapotopotoga Saina ma aoao nisi o tagata, ae leʻi mafaufau e matamata i le amataga o uiga e pei o lena mea po o mea tutusa o tapuaiga e pei o Shang Di. Faafetai mo le faia o lena mea! E manaia tele ma aoga. O le a ou faʻasoa moni lava lenei tusiga.
Manaia lau galuega Sherlock! Lau faʻaeteete matauga ma le aoina o faʻamaoniga faʻateleina i se sili faʻamautinoaina tulaga o le fesoʻotaʻiga tuʻusaʻo o le ata Saina-kalama ma o latou uiga o loʻo iai nei, i mea o tutupu faʻamatalaina i le Tusi Paia. O le mea lea o le faʻaopopoina o le mamafa i le mataupu o mea na tutupu i le Tusi Paia, e moni ma e le naʻo ni tala. O tagata faitio atonu o loo tusia ai isi tala anamua o lologa ma isi manatu, ma fautua mai le Tusi Paia e faanumera nei, ae o le tele o molimau mai nei Saina ata kalama, o loo auiliili mai ai le tele o manatu mai le tala o le Kenese Genesis ua amata ona foliga mausali ia te au! I le faʻamasinoga faʻaonapo nei... Faitau atili »