vaega 2

O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 1 ma le 2

Aʻoaʻoina mai se Suʻesuʻega Lelei Atu o le Tusi Paia

tua

Ole suʻesuʻega lea o se suʻesuʻega maeʻaeʻa o le Tusi Paia tala o le Foafoaga Kenese mataupu 1: 1 e oʻo i le Kenese 2: 4 mo mafuaaga e aliali mai i le vaega 4. Na aumaia le tusitala na talitonu o aso foafoaga e 7,000 tausaga. taʻitasi i le uumi ma lena i le va o le iʻuga o le Kenese 1: 1 ma le Kenese 1: 2 sa i ai se avanoa le mafaamatalaina taimi. O lena talitonuga na suia mulimuli ane i le i ai o taimi le mautinoa o taimi mo aso foafoaga uma e ofi ai le taimi nei saienisi manatu i luga o le tausaga o le lalolagi. O le matua o le lalolagi e tusa ma le salalau o mafaufauga faasaienitisi, o le mea moni faʻavae i luga o le taimi manaʻomia mo evolusione e faia ma le taimi nei tafaoga faamasani metotia faʻalagolago i ai e saienitisi o le mea moni mafuaʻaga sese i latou lava faʻavae.[I].

O le isi mea o loʻo sosoʻo mai o le malamalama faʻamasani lea ua taunuʻu atu i ai le tusitala, e ala i le suʻesuʻe maeʻaeʻa i le tala a le Tusi Paia. O le tilotilo i tala a le Tusi Paia e aunoa ma ni manatu faʻapitoa na mafua ai le suia o le malamalamaaga mo nisi o mea na tutupu o loʻo tusia i le tusi Creation. O nisi, e moni lava, e ono faigata ona talia nei faʻamatalaga e pei ona faʻaalia. Peitaʻi, e ui e leʻo faʻamaoni le tusitala, ae e faigata lava ona finau faʻasaga i mea ua folasia, ae maise o le amanaʻia o faʻamatalaga na maua mai i le tele o talanoaga i tausaga ua tuanaʻi, ma tagata o loʻo taofiofia le mau manatu eseese. I le tele o taimi, o loʻo iai foʻi isi faʻamaoniga ma faʻamatalaga e lagolagoina ai se malamalamaaga faapitoa na aveina ii, ae mo le lelei o le faʻavavega ua aveʻesea mai lenei faʻasologa. E le gata i lea, e tatau lava ia i tatou uma ona faʻaeteete ia aua neʻi tuʻuina i totonu o tusitusiga paia ni manatu sa muaʻi mafaufauina, aua o le tele o taimi e mulimuli ane maua ai e le saʻo.

Fautuaina le au faitau e siaki uma faʻamatalaga mo latou e latou te iloa ai le mamafa o faʻamaoniga, ma le talaaga ma faʻavae o faaiuga i lenei vaega o tusitusiga, mo latou lava. E tatau foi i tagata faitau ona lagona le saoloto e faʻafesoʻotaʻi le tusitala i ni itu taua pe a latou mananaʻo i se faʻamatalaga auiliili ma se fesoasoani mo manatu na taʻua iinei.

Kenese 1: 1 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga

“Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga”.

O upu ia e masani ai le tele o tagata faitau o le Tusi Paʻia. O le fasifuaitau “I le amataga ” o le upu Eperu “fa'aleagah"[Ii], ma ole igoa Eperu lea mo lenei tusi muamua o le Tusi Paʻia faʻapea foʻi ma tusitusiga a Mose. O tusitusiga a Mose e masani ona lauiloa i aso nei o le Pentateuch, o se upu Eleni e faatatau i tusi e lima o loʻo faia ai lenei vaega: Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, Teuteronome, poʻo le Torah (le Tulafono) pe a fai o se tasi e faʻatatau i le faʻatuatuaga a tagata Iutaia. .

O le a le mea na faia e le Atua?

Le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai, faʻapea foʻi ma le lagi na mafai ona vaʻaia e Mose ma lana au faʻalogologo i luga aʻe o latou luga, pe a latou tilotilo aʻe, i le ao ma le po. I le faaupuga lagi, na ia faatatau i le vaʻaia uma vaʻaia ma le atulaulau le vaʻaia e mata. O le upu Eperu ua faaliliuina "foafoaina" o le "Bara"[Iii] o lona uiga ia mamanuina, fausia, fausia. Manaia le maitauina o le upu "Bara" pe a faʻaaogaina i lona tulaga atoatoa e faʻaaoga faʻapitoa lava i le fesoʻotaiga ma le gaioiga a le Atua. E naʻo ni nai taimi o le upu e agavaʻa ma le faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma se gaioiga a le Atua.

O le "lagi" o le "shamayim"[Iv] ma e toʻatele, o loʻo aofia uma ai. O le talaaga e mafai ona agavaʻa iai, ae i lenei matalalaga, e le naʻo le faʻasino i le lagi, poʻo le vanimonimo o le lalolagi. E atili manino lena mea a o tatou faitau pea i isi mataupu.

Ua ioe iai le Salamo 102: 25 “O aso ua leva na e faʻavaeina ai le lalolagi, o le lagi foʻi le galuega a ou lima” ma sa taʻua e le Aposetolo o Paulo i le Eperu 1:10.

O se mea manaia le o loʻo iai nei mafaufauga faʻafanua o le faʻavaeina o le lalolagi o loʻo iai le autu uʻamea o le tele o faaputuga, ma papatusi tectonic[V] fausiaina o se paʻu poʻo se paʻu, lea e fausia ai le laueleele e pei ona tatou iloa ai. E i ai le manatu o se maʻa papaʻe o le konetineta e oʻo atu i le 35km le mafiafia, ma lona paʻu samasama manifinifi, i luga o le lalolagi ofu tele o loʻo ufitia ai fafo ma totonu totonugala.[vi] O lenei faʻavae e faʻavae ai luga o maʻa eseese, metamorphic, ma maʻa maʻa ma eleele palapala faʻatasi ai ma vao leaga.

[vii]

O le vaʻaiga o le Kenese 1: 1 e agavaʻa ai foʻi le lagi, e ui lava e sili atu nai lo le atemosifia o le lalolagi, e talafeagai le faʻapea e le mafai ona aofia ai le afioʻaga o le Atua, e pei ona faia e le Atua nei lagi, ma o le Atua ma lona Alo ua uma na i ai ma o lea na maua ai se mea e mau ai.

E tatau ona tatou faʻafesoʻotaʻia lenei faʻamatalaga i le Kenese i soʻo se talitonuga masani i le lalolagi o saienisi? Leai, aua a faigofie, o saienisi e naʻo ona talitonuga, e suia pei o le tau. E pei o le taʻaloga o le faʻamau o le siʻusiʻu i luga o le ata o le asini a o fusi ona mata, o le avanoa e saʻo ai ona saʻo, e leai se mea, ae e mafai uma ona tatou taliaina o le asini e tatau ona iʻu lona siʻusiʻu ma le mea o loʻo i ai!

O le a le amataga o lenei?

Le atulaulau pei ona tatou iloa.

Aisea tatou te fai atu ai o le atulaulau?

Aua e tusa ai ma le Ioane 1: 1-3 “Sa i le amataga le Lokou, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Lokou. O lenei sa i le amataga ma le Atua. Na ia faia mea uma lava, e leai foi se mea e tasi na faia ”. O le mea e mafai ona tatou maua mai i lenei mea o le Kenese 1: 1 talanoa e uiga i le Atua foafoaina le lagi ma le lalolagi, na aofia ai foi le Upu, pei ona manino taʻua mai, "O mea uma lava na faia e ala ia te ia".

O le isi fesili masani, na faʻafefea ona iai le Upu?

O le tali e tusa ai ma le Faataoto 8: 22-23 o “O Ieova lava na faia aʻu e avea ma amataga o ona ala, o le amataga lava lea o ana taumafaiga i aso ua leva. Mai le vavau na ou faʻapipiʻiina ai, mai le amataga, mai taimi na muamua atu nai lo le lalolagi. Ina ua leai ni vai loloto, na aumaia aʻu e pei o tiga o galuega ”. O lenei fuaitau o mau e talafeagai ma le Kenese mataupu 1: 2. O loʻo taʻua mai ai e leai se lalolagi ma pogisa, na ufitia i le vai. Lenei o le a toe faʻailoa mai ai o Iesu, o le Upu sa i ai lava i luma o le lalolagi.

Le muamua foafoaga?

Ioe. O faamatalaga o le Ioane 1 ma le Faataoto 8 o loʻo faamaonia i le Kolose 1: 15-16 pe a faatatau ia Iesu, na tusia e le Aposetolo o Paulo “O Ia o le faatusa o le Atua le vaaia, o le ulumatua o foafoaga uma; aua o ia na faia mea uma lava i le lagi ma le lalolagi, o mea e vaaia ma mea e le vaaia. … O isi [isi] mea uma na faia e ala ia te ia ma mo ia ”.

I se faʻaopopoga, I le Faʻaaliga 3:14 Iesu i le tuʻuina atu o le faʻaaliga i le Aposetolo o Ioane na tusia "O mea ia na fai mai le Amene, o le molimau faʻamaoni ma le moni, o le amataga o mea na faia e le Atua".

O nei mau e fa o loʻo manino ona faʻailoa mai o Iesu o le Upu a le Atua, na muaʻi faia ona auala mai ai lea ia te ia, ma lana fesoasoani, o isi mea uma na faia ma amataina.

O le a le tala a Geologists, Physicists, ma Astronomists e uiga i le amataga o le atulaulau?

O le mea moni, e faʻamoemoe i le saienitisi foʻi e te tautala ai. O le salalau talitonuga e suia ma le tau. O se talitonuga lauiloa mo le tele o tausaga o le Big-Bang teori e pei ona molimauina i le tusi “Lalolagi Laitiiti”[viii] (saunia e P Ward ma D Brownlee 2004), i le itulau 38 fai mai, "O le Big Bang o le mea lea e toeititi lava o fomaʻi uma ma le au vaʻai fetu e talitonu ai o le amataga moni o le atulaulau". O lenei talitonuga na taliaina e le tele o Kerisiano o se faamaoniga o le tala a le Tusi Paia e uiga i le foafoaga, ae o lenei talitonuga a o le amataga o le atulaulau ua amata ona amata ona le fiafia i ai i nisi itu nei.

I lenei vaitau, e lelei le faʻalauiloa atu o le Efeso 4:14 o se upu o le lapataʻiga o le a faʻaaogaina i lenei vaega e le faʻaaogaina o upu, e tusa ai ma mafaufauga o loʻo i ai nei i saienitisi nuʻu. O iina na faʻamalosia ai e le Aposetolo o Paulo le au Kerisiano “Ina neʻi toe avea i tatou ma tama meamea, ua lafoina e peau ma feaveaʻi i matagi uma o aʻoaʻoga e ala i togafiti a tagata”.

Ioe, afai tatou te faʻatusatusa e tuʻu uma a tatou fuamoa i le ato e tasi ma lagolagoina le tasi talitonuga o saienitisi i le taimi nei, o le toʻatele o latou e leai se faʻatuatua i le i ai o le Atua, tusa lava pe o lena talitonuga e tupu e lagolagoina ai le tala a le Tusi Paia, e mafai ona tatou iu i fuamoa i luga oo tatou foliga. Ae o le mea e sili ona leaga, e ono taʻitaʻia ai i tatou e masalosalo i le moni o le Tusi Paia. E leʻi lapataʻi mai ea le faisalamo ia tatou, aua neʻi tuu lo tatou faatuatuaga i tamalii, e masani ona vaai iai tagata, lea ua suia e saienitisi i aso nei (Vaai i le Salamo 146: 3). O le mea lea, seʻi o tatou agavaʻa ia tatou tala i isi, pei o le faapea atu "afai na tupu le Big Bang, pei ona talitonu i ai le tele o saienitisi, e le feteʻenaʻi ma le tala a le Tusi Paia o le lalolagi ma le lagi na i ai le amataga."

Kenese 1: 2 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga (faʻaauau)

"Ma sa le faia le lalolagi ma gaogao ma le pouliuli sa i luga o le mata o le loloto. Ma o le Agaga o le Atua na fealualuaʻi i luga ma luga luga o le vai. ”

O le fuaitau muamua o lenei fuaiupu o le "We-haares", o le fesootai waw, o lona uiga "i le taimi e tasi, i se faʻaopopoga, faʻaopoopoina", ma isi.[ix]

O le mea lea, e leai se nofoaga linguistically e faʻailoa ai se va taimi i le va o le fuaiupu 1 ma le fuaiupu 2, ma e moni o isi fuaiupu 3-5. O se tasi faifai pea gaioiga.

Suavai - Geologists ma Astrophysicists

I le taimi muamua na foafoaina ai e le Atua le lalolagi, sa ufitia atoa i le vai.

O lenei e manaia le maitauina o le mea moni o le vai, aemaise lava i le aofaʻi o loʻo maua i le lalolagi, e seasea maua i fetu, ma paneta i le tatou la ma i le lautele lautele lalolagi e pei ona silafia nei. E mafai ona maua, ae leai i se mea pei o le aofaʻi e maua i le lalolagi.

O le mea moni, Geologists ma Astrophysicists i ai se faʻafitauli e pei o a latou sailiga e o mai i le taimi nei ona o se faʻatekinolosi ae taua auiliiliga pe faʻafefea ona faia le vai i le molemole tulaga latou fai mai "Faafetai i Rosetta ma Philae, saienitisi iloa o le fua faatatau o mamafa vai (vai faia mai deuterium) i le "masani" vai (faia mai masani hydrogen) i luga o komete ese mai nai lo luga o le Lalolagi, fautua mai e, sili atu, 10% o le Lalolagi vai mafai ona amataina i luga o le kometa ”. [x]

O lenei mea moni e feteʻenaʻi ma a latou talitonuga silisili e uiga i le faʻafefea e fausia ai paneta.[xi] E mafua uma ona o le saienitisi manaʻomia lagona e suʻe se tali e le manaʻomia faʻapitoa foafoaga mo se faʻamoemoe faʻapitoa.

Ae o le Isaia 45:18 o loʻo manino mai ai le mafuaaga na faia ai le lalolagi. Ua taʻu mai e le mau ia i tatou “Aua o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova, o le na faia le lagi, o Ia o le Atua moni, o le na faia le lalolagi, ma na faia ia mea, o Ia o le na mausali lona faʻavaeina, o le na le foafoaina fua, o lē na faia ia āia e āinā".

O loʻo lagolagoina le Kenese 1: 2 o loʻo fai mai, o le lalolagi sa leai se mea ma leai se ola na nonofo ai a o le i faia e le Atua le lalolagi ma foafoaina le ola e ola ai.

E le finauina e saienitisi le mea moni e toeititi lava ola uma i le lalolagi e manaʻomia pe iai ni vai e ola ai i se tulaga maualalo pe sili atu foi. Ioe, o le averesi o le tino o le tagata e latalata ile 53% vai! O le mea moni lava e tele vai ma e le pei o le tele o vai o loʻo maua i luga o isi paneta poʻo kometi, o le a tuʻuina mai ni faʻamatalaga taua mo le foafoaga ma o lea e o gatasi ai ma le Kenese 1: 1-2. Faʻatau faigofie, aunoa ma le vai, ola pei ona tatou iloa e le mafai ona i ai.

Kenese 1: 3-5 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga (faʻaauau)

"3 Ma sa faaauau ona fetalai mai le Atua: "Tuʻu mai le malamalama". Ona oo mai ai lea o le malamalama. 4 Ua uma ona vaai le Atua ua lelei le malamalama, ona tuu mai lea e le Atua le eseesega i le va o le malamalama ma le pouliuli. 5 Na amata ona taʻua e le Atua le malamalama o le Ao, aʻo le pouliuli na ia taʻua o le Po. Ma ua oʻo mai i le afiafi ma ua sau foi o le taeao, o le muamua aso ".

Aso

Peitai, i lenei aso muamua o le foafoaga, e leʻi maeʻa le Atua. Na ia uia le isi laʻasaga i le sauniaina o le lalolagi mo soʻo se ituaiga o ola, (o le muamua na faia le lalolagi ma vai i ona luga). Na ia faia malamalama. Na ia vaevaeina foi le ao [o 24 itula] i ni vaitaimi se lua o le Ao [malamalama] ma le tasi o le Po [leai se malamalama].

O le upu Eperu ua faaliliuina i le "aso" o le “Yom”[xii].

O le upu "Yom Kippur" atonu e masani ai i latou matutua i tausaga. O le igoa faaEperu mo le “Aso o le togiola ”. Na amata ona lauiloa lautele ona o le taua a Yom Kippur na amataina i luga o Isaraelu e Aikupito ma Suria i le 1973 i lenei aso. Yom Kippur o loʻo ile 10th o le aso 7th masina (Tishri) i le Kalena a Iutaia o le faʻaiuga o Setema, amataga o Oketopa i le kalena Gregorian e masani ona faʻaaogaina. [xiii]  E oʻo mai lava i aso nei, o se aso malolo faʻatulafono i Isalaelu, e leai se faʻasalalauga i luga o leitio poʻo le TV, e tapunia malae vaʻalele, leai ni felauaiga lautele, ma faleoloa uma ma pisinisi ua tapunia.

O le "Yom" o le upu Peretania "day" i lona uiga mafai ona uiga:

  • 'ao' e ese mai i le 'po'. Matou te vaʻaia manino lenei faʻaaogaina i le fuaitau "Na amata e le Atua ona taʻua le malamalama o le Ao, aʻo le pogisa na ia taʻua o le Po ".
  • Aso o se vaevaega o taimi, pei o se aso faigaluega [se aofaʻi o itula poʻo le oso aʻe o le goto o le la], o se aso malaga [toe o se numera o itula poʻo le oso aʻe o le goto o le la]
  • I le tele o (1) poʻo le (2)
  • Ao e pei o le po ma le ao [e uiga i le 24 itula]
  • Isi faʻaoga tutusa, ae agavaa i taimi uma pei o le aso kiona, le aso timu, aso o loʻu puapuaga.

O le mea lea, tatou manaʻomia ai ona fesili poʻo le fea o nei faʻaaogaina o loʻo faʻasino i ai le aso i lenei fuaitau i le “Ua oʻo mai le afiafi ma ua taeao, o le aso muamua lea ”?

O le tali e tatau ona i ai o se foafoaga aso sa (4) o se Aso e pei o le po ma le ao atoa 24 itula.

 E mafai ona finau e pei ona fai mai nisi e le o se 24-itula aso?

O le taimi lata mai o le a le faʻailoa mai leai. Aisea? Aua e leai se agavaʻa o le "aso", e le pei o le Kenese 2: 4 lea o loʻo manino mai ai le fuaiupu o aso o le foafoaga ua taʻua o se aso o se vaitaimi o taimi pe a fai mai "O lea lava o se talafaasolopito o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoa ai, i le aso na faia e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi. ” Matau ia fasifuaitau “O se talafaʻasolopito” ma “I le ao” e sili Ai "on le aso ”lea e faʻapitoa. Kenese 1: 3-5 o se aso faʻapitoa foi ona e le agavaʻa, ma o le mea lea o le faʻauigaina le valaauina mo i le anotusi e malamalama ai ia ese.

E fesoasoani leisi vaega o totoe o le Tusi Paia e fai ma ana tala?

O upu Eperu mo le "afiafi", o le "oi"[xiv], ma mo le "taeao", o le "boqer"[xv], e sili atu ma le 100 taimi na tusia ai i tusitusiga paia Eperu. I taimi uma (i fafo atu o le Kenese 1) e masani ona latou vaʻai i le masani masani o le afiafi [amataina le pogisa pe a ma le 12 itula le umi], ma le taeao [amata le ao e tusa ma le 12 itula le umi]. O le mea lea, e aunoa ma se agavaʻa, e i ai leai se faʻavae ia malamalama i le faʻaaogaina o nei upu i le Kenese 1 i se eseʻese auala poʻo taimi.

O le mafuaaga mo le aso sapati

Ua taua i le Esoto 20:11 “Manatua le aso sapati e te faapaiaina, 9 oe tatau ona faia tautua ma oe tatau ona faia uma au galuega i aso e ono. 10 Ae o le aso lona fitu o le sapati ia Ieova lou Atua. Aua neʻi e faia se galuega, o oe poʻo lou ataliʻi, poʻo lou afafine, poʻo lau 'auʻauna fafine poʻo lau teine ​​pologa, poʻo lau manu vaʻaia, po o le tagata' ese e te nofo i totonu o ou faitotoʻa. 11 Mo i aso e ono na faia ai e Ieova le lagi ma le lalolagi, le sami ma mea uma oi ai, ma na ia malolo foi i le aso fitu. O le mea lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati ma faapaiaina ”.

O le faatonuga na tuuina atu ia Isaraelu e tausia le paia o le aso fitu o le manatua lea na malolo le Atua i le aso fitu mai lana foafoaga ma lana galuega. Ole molimau malosi lea ile mea na tusia ai lenei tusitusiga o aso na faia ai e taʻi 24 itula le umi. O le poloaʻiga na aumaia ai le mafuaaga o le aso sapati o le mea moni na malolo le Atua mai le galueina i le aso fitu. Na faʻatusatusaina pei mo pei, a leai o le faʻatusatusaga semanu e agavaʻa. (Vaai foi Esoto 31: 12-17).

O loʻo faʻamaonia mai e le Isaia 45: 6-7, mea na tutupu i nei fuaiupu o le Kenese 1: 3-5, ina ua fai mai “Ina ia iloa ai e tagata mai le oso aʻe o le la ma lona goto e leai se tasi vagana aʻu. O aʻu o Ieova, ae leai seisi. Fausia le malamalama ma fausia le pouliuli ”. O le Salamo 104: 20, 22 i manatu lava ia e tasi o loo tautino mai ai e uiga ia Ieova, “E te faʻapupuʻu le pouliuli, e ono avea ai ma po… Ua amata ona susulu mai le la - ua latou o ese [manu feʻai o le vao] ma latou taooto i latou mea ua lalafi ai ”.

Ua faʻamaonia mai e le Levitiko 23:32 o le sapati e tumau mai le afiafi [goto o le la] e oʻo atu i le afiafi. Fai mai, "Mai le afiafi i le afiafi e tatau ona e tausia le sapati".

O loʻo iai foʻi matou faʻamaoniga o le sapati na faʻaauau lava ona amata i le goto o le la i le Seneturi muamua e pei foi o aso nei. O le tala i le Ioane 19 e faʻatatau i le maliu o Iesu. Ioane 19:31 fai mai "O tagata Iutaia, talu ai o le Sauniuniga, ina neʻi tumau tino i luga o faʻasatauroga i le Sapati,… na latou faʻatonuina Pilato e gagau o latou vae ma aveʻesea tino ". Luka 23: 44-47 o loʻo faʻapea mai ina ua maeʻa le itula e iva (o le 3 i le afiafi) ma le sapati amata i le 6 i le afiafi, le sefulu ma le lua itula o le ao.

O le aso sapati e amata lava i le goto o le la e oʻo mai lava i aso nei. (O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o loʻo faʻaalia lelei i le ata tifaga O se Faʻaseʻe i luga o le Taualuga).

O le aso sapati amata i le afiafi o se faamaoniga lelei foi mo le taliaina o mea na faia e le Atua i le aso muamua na amata i le pogisa ma faaiuina i le malamalama, faaauau pea i lenei taʻamilosaga e oo i aso taʻitasi o le foafoaga.

Faʻamatalaga mai eleele mai le lalolagi mo se talavou lalolagi-tausaga

  • O le lalolagi a maamora autu, ma le afa-ola o Polonium: Polonium o se elemeni elemeni ma le afa-ola o 3 minute. O se suʻesuʻega o le 100,000 faʻatasi ai ma le tele o vaega lanu na gaosia e le leiloa radioaktif o Polonium 218 na maua ai o le leitio sa i totonu o le amataga maamora, e mafua foi ona o le puʻupuʻu o le afa-ola le maamora e tatau ona malu ma crystallized muamua. Molten maamora malulu malulu o lona uiga uma Polonium semanu e alu ese ae le i malulu ma o lea o le a leai se faʻailoga o ia. E umi se taimi e faʻaliliua ai le eleele faʻalepo. Lenei finau mo vave fausiaina, nai lo le fausiaina i luga o selau o miliona o tausaga.[xvi]
  • O le pala i le lalolagi maneta fanua ua fuaina i le tusa 5% i le selau tausaga. I lenei fua, o le lalolagi o le a leai se malosiʻaga maneta i le AD3391, naʻo le 1,370 tausaga mai le taimi nei. Extrapolating tua faʻatapulaʻaina le tausaga tapulaʻa o le lalolagi maneta fanua i le faitau afe o tausaga, ae le selau miliona.[xvii]

Tasi le manatu mulimuli e maitauina e ui lava sa i ai le malamalama, sa leai se faʻauigaina pe faʻailoaina malamalama malamalamaaga. O lena e sau mulimuli ane.

Aso 1 o le Foafoaga, o le La ma le Masina ma Fetu na foafoaina, aumaia le malamalama i le aso, i sauniuniga mo mea ola.

Kenese 1: 6-8 - Le Lona Lua Aso o Foafoaga

"Ona fetalai mai lea o le Atua:" Ia iai le vanimonimo i le va o vai, ma ia vaeluaina vai ma vai. " 7 Ona faia lea e le Atua o le va nimonimo ma vaelua le va o vai e tatau ona i lalo o le vanimonimo ma vai ia i luga aʻe o le vanimonimo. Ma sa faapea lava. 8 Ma amata loa ona taʻua e le Atua le vanimonimo o le Lagi. Ua sau foʻi le afiafi, ua oʻo foʻi le taeao, o le aso lua lea ”.

Lagi

Le upu Eperu “Shamayim”, ua faaliliuina le lagi,[xviii] e faʻapena foi ona tatau ona malamalama ile mataupu.

  • E mafai ona faʻasino i le lagi, le vanimonimo o le lalolagi e felelei ai manulele. (Ieremia 4:25)
  • E mafai ona faʻasino i Fafo i fafo, o loʻo iai fetu o le lagi ma faaputuga fetu. (Isaia 13:10)
  • E mafai foi ona faasino i le faatasi mai o le Atua. (Esekielu 1: 22-26).

Lenei lagi mulimuli, afio mai o le Atua, atonu o le uiga o le Aposetolo o Paulo ina ua ia talanoa e uiga i le avea "Segia ese atu faapena i le lagi lona tolu"  o se vaega o le “Faaaliga vaaia faalelagi ma faaaliga a le Alii” (2 Korinito 12: 1-4).

Aʻo taʻua e le tala o le foafoaga le lalolagi ua nofoia ma nonofo ai, o le faitauga masani ma le talaaga, i le taimi muamua na vaʻaia ai, o le a faʻailoa mai ai o le vanimonimo i le va o vai ma vai e faʻasino i le vanimonimo poʻo le lagi, nai lo le vanimonimo poʻo le afio mai o le Atua. pe a faʻaaogaina le upu "Lagi".

I luga o lenei faavae, e mafai ai ona malamalama o vai i luga atu o le vanimonimo a le o le faasino i ao ma o le mea lea o le vai taʻamilosaga mo sauniuniga mo le lona tolu aso, po o se ausa vaega e le o toe i ai. O le vaega mulimuli e ono avea ma sui tauva ona o le faʻatinoina o le aso 1 o le malamalama na sosolo atu i luga o le vai, atonu e ala i se ausa vaega. Lenei vaega mafai ono siitia maualuga e fausia ai se sili manino siʻosiʻomaga i le sauniuni mo le fausiaina o le 3rd aso.

Peitai, o lenei vanimonimo i le va o vai ma vai o loʻo taua foi i le 4th aso foafoa, pe a Kenese 1:15 talanoa e uiga i malamalamaaga fai mai “Ma e ao ona avea i latou ma malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi”. O lenei o le a faʻailoa mai ai o le la ma le masina ma fetu o loʻo i totonu o le vanimonimo o le lagi, ae le o fafo atu o le lagi.

O le mea lea o le a tuʻuina ai le vai lona lua o vai i le pito o le lalolagi lauiloa.

 O le Salamo 148: 4 e mafai foi ona faasino i lenei mea ina ua uma ona taʻua le la ma le masina ma fetu o le malamalama ona faapea mai lea, "Vivii atu ia ia te ia, le lagi o le lagi, o outou foi vai i luga aʻe o le lagi ”.

Na faʻaiʻuina le 2nd aso fatufatu, se afiafi [pouliuli] ma le taeao [ao malamalama] na tutupu uma ae le i uma le aso aʻo toe amata le pogisa.

Aso 2 o le Foafoaga, o nisi vai na aveʻesea mai luga o le lalolagi e sauniuni ai mo le Aso 3.

 

 

le vaega e sosoʻo o lenei faʻasologa o le a iloiloina le 3rd ma 4th aso o le Foafoaga.

 

 

[I] O le faʻaalia o mea le saʻo i metotia faʻamasani o tafaoga o se tusitusiga atoa ia te ia lava ma fafo atu o le lautele o lenei vaega. Ua lava e faapea atu i talaatu o le 4,000 tausaga ae leʻi oʻo mai i le taimi nei, e ono amata ona tupuolaola le ono maua mai o mea sese. O se tusitusiga i lenei mataupu ua fuafuaina i le lumanaʻi e faʻaopoopoina lenei vaega.

[Ii] Beresit,  https://biblehub.com/hebrew/7225.htm

[Iii] Bara,  https://biblehub.com/hebrew/1254.htm

[Iv] Shamayim,  https://biblehub.com/hebrew/8064.htm

[V] https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_tectonic_plates

[vi] https://www.geolsoc.org.uk/Plate-Tectonics/Chap2-What-is-a-Plate/Chemical-composition-crust-and-mantle

[vii] https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Earth_cutaway_schematic-en.svg

[viii] https://www.ohsd.net/cms/lib09/WA01919452/Centricity/Domain/675/Rare%20Earth%20Book.pdf

[ix] O le Fesoʻotaʻiga o se upu (i le gagana Eperu o le mataitusi) e faʻailoa ai se fesoʻotaʻiga poʻo se soʻotaga i le va o mea e lua na tutupu, lua faʻamatalaga, lua mea moni, ma isi.

[x] https://www.scientificamerican.com/article/how-did-water-get-on-earth/

[xi] Tagaʻi i le palakalafa Le Uluaʻi Lalolagi i le tusitusiga lava lea e tasi o le Scientific American e faʻaulutalaina "Na faʻapefea ona maua le Vai i le Lalolagi?" https://www.scientificamerican.com/article/how-did-water-get-on-earth/

[xii] https://biblehub.com/hebrew/3117.htm

[xiii] 1973 Arapi-Isalaelu taua o le 5th-23rd Oketopa 1973.

[xiv] https://biblehub.com/hebrew/6153.htm

[xv] https://biblehub.com/hebrew/1242.htm

[xvi] Gentry, Robert V., "Iloiloga Faaletausaga o Nuclear Science," Vol. 23, 1973 itu. 247

[xvii] McDonald, Keith L. ma Robert H. Gunst, O se Suʻesuʻega o le Lalolagi maneta o le Lalolagi mai le 1835 i le 1965, Iulai 1967, Essa Technical Rept. IER 1. US Malo Lomitusi Ofisa, Uosigitone, DC, Laulau 3, i. 15, ma Barnes, Thomas G., Amataga ma iʻuga o le Lalolagi maneta o le Lalolagi, Tomai Faʻapitoa, Institute for Creation Research, 1973

[xviii] https://biblehub.com/hebrew/8064.htm

Tadua

Mataupu a Tadua.
    51
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x