vaega 2
O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 1 ma le 2
Aʻoaʻoina mai se Suʻesuʻega Lelei Atu o le Tusi Paia
tua
Ole suʻesuʻega lea o se suʻesuʻega maeʻaeʻa o le Tusi Paia tala o le Foafoaga Kenese mataupu 1: 1 e oʻo i le Kenese 2: 4 mo mafuaaga e aliali mai i le vaega 4. Na aumaia le tusitala na talitonu o aso foafoaga e 7,000 tausaga. taʻitasi i le uumi ma lena i le va o le iʻuga o le Kenese 1: 1 ma le Kenese 1: 2 sa i ai se avanoa le mafaamatalaina taimi. O lena talitonuga na suia mulimuli ane i le i ai o taimi le mautinoa o taimi mo aso foafoaga uma e ofi ai le taimi nei saienisi manatu i luga o le tausaga o le lalolagi. O le matua o le lalolagi e tusa ma le salalau o mafaufauga faasaienitisi, o le mea moni faʻavae i luga o le taimi manaʻomia mo evolusione e faia ma le taimi nei tafaoga faamasani metotia faʻalagolago i ai e saienitisi o le mea moni mafuaʻaga sese i latou lava faʻavae.[I].
O le isi mea o loʻo sosoʻo mai o le malamalama faʻamasani lea ua taunuʻu atu i ai le tusitala, e ala i le suʻesuʻe maeʻaeʻa i le tala a le Tusi Paia. O le tilotilo i tala a le Tusi Paia e aunoa ma ni manatu faʻapitoa na mafua ai le suia o le malamalamaaga mo nisi o mea na tutupu o loʻo tusia i le tusi Creation. O nisi, e moni lava, e ono faigata ona talia nei faʻamatalaga e pei ona faʻaalia. Peitaʻi, e ui e leʻo faʻamaoni le tusitala, ae e faigata lava ona finau faʻasaga i mea ua folasia, ae maise o le amanaʻia o faʻamatalaga na maua mai i le tele o talanoaga i tausaga ua tuanaʻi, ma tagata o loʻo taofiofia le mau manatu eseese. I le tele o taimi, o loʻo iai foʻi isi faʻamaoniga ma faʻamatalaga e lagolagoina ai se malamalamaaga faapitoa na aveina ii, ae mo le lelei o le faʻavavega ua aveʻesea mai lenei faʻasologa. E le gata i lea, e tatau lava ia i tatou uma ona faʻaeteete ia aua neʻi tuʻuina i totonu o tusitusiga paia ni manatu sa muaʻi mafaufauina, aua o le tele o taimi e mulimuli ane maua ai e le saʻo.
Fautuaina le au faitau e siaki uma faʻamatalaga mo latou e latou te iloa ai le mamafa o faʻamaoniga, ma le talaaga ma faʻavae o faaiuga i lenei vaega o tusitusiga, mo latou lava. E tatau foi i tagata faitau ona lagona le saoloto e faʻafesoʻotaʻi le tusitala i ni itu taua pe a latou mananaʻo i se faʻamatalaga auiliili ma se fesoasoani mo manatu na taʻua iinei.
Kenese 1: 1 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga
“Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga”.
O upu ia e masani ai le tele o tagata faitau o le Tusi Paʻia. O le fasifuaitau “I le amataga ” o le upu Eperu “fa'aleagah"[Ii], ma ole igoa Eperu lea mo lenei tusi muamua o le Tusi Paʻia faʻapea foʻi ma tusitusiga a Mose. O tusitusiga a Mose e masani ona lauiloa i aso nei o le Pentateuch, o se upu Eleni e faatatau i tusi e lima o loʻo faia ai lenei vaega: Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, Teuteronome, poʻo le Torah (le Tulafono) pe a fai o se tasi e faʻatatau i le faʻatuatuaga a tagata Iutaia. .
O le a le mea na faia e le Atua?
Le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai, faʻapea foʻi ma le lagi na mafai ona vaʻaia e Mose ma lana au faʻalogologo i luga aʻe o latou luga, pe a latou tilotilo aʻe, i le ao ma le po. I le faaupuga lagi, na ia faatatau i le vaʻaia uma vaʻaia ma le atulaulau le vaʻaia e mata. O le upu Eperu ua faaliliuina "foafoaina" o le "Bara"[Iii] o lona uiga ia mamanuina, fausia, fausia. Manaia le maitauina o le upu "Bara" pe a faʻaaogaina i lona tulaga atoatoa e faʻaaoga faʻapitoa lava i le fesoʻotaiga ma le gaioiga a le Atua. E naʻo ni nai taimi o le upu e agavaʻa ma le faʻaaogaina e fesoʻotaʻi ma se gaioiga a le Atua.
O le "lagi" o le "shamayim"[Iv] ma e toʻatele, o loʻo aofia uma ai. O le talaaga e mafai ona agavaʻa iai, ae i lenei matalalaga, e le naʻo le faʻasino i le lagi, poʻo le vanimonimo o le lalolagi. E atili manino lena mea a o tatou faitau pea i isi mataupu.
Ua ioe iai le Salamo 102: 25 “O aso ua leva na e faʻavaeina ai le lalolagi, o le lagi foʻi le galuega a ou lima” ma sa taʻua e le Aposetolo o Paulo i le Eperu 1:10.
O se mea manaia le o loʻo iai nei mafaufauga faʻafanua o le faʻavaeina o le lalolagi o loʻo iai le autu uʻamea o le tele o faaputuga, ma papatusi tectonic[V] fausiaina o se paʻu poʻo se paʻu, lea e fausia ai le laueleele e pei ona tatou iloa ai. E i ai le manatu o se maʻa papaʻe o le konetineta e oʻo atu i le 35km le mafiafia, ma lona paʻu samasama manifinifi, i luga o le lalolagi ofu tele o loʻo ufitia ai fafo ma totonu totonugala.[vi] O lenei faʻavae e faʻavae ai luga o maʻa eseese, metamorphic, ma maʻa maʻa ma eleele palapala faʻatasi ai ma vao leaga.
O le vaʻaiga o le Kenese 1: 1 e agavaʻa ai foʻi le lagi, e ui lava e sili atu nai lo le atemosifia o le lalolagi, e talafeagai le faʻapea e le mafai ona aofia ai le afioʻaga o le Atua, e pei ona faia e le Atua nei lagi, ma o le Atua ma lona Alo ua uma na i ai ma o lea na maua ai se mea e mau ai.
E tatau ona tatou faʻafesoʻotaʻia lenei faʻamatalaga i le Kenese i soʻo se talitonuga masani i le lalolagi o saienisi? Leai, aua a faigofie, o saienisi e naʻo ona talitonuga, e suia pei o le tau. E pei o le taʻaloga o le faʻamau o le siʻusiʻu i luga o le ata o le asini a o fusi ona mata, o le avanoa e saʻo ai ona saʻo, e leai se mea, ae e mafai uma ona tatou taliaina o le asini e tatau ona iʻu lona siʻusiʻu ma le mea o loʻo i ai!
O le a le amataga o lenei?
Le atulaulau pei ona tatou iloa.
Aisea tatou te fai atu ai o le atulaulau?
Aua e tusa ai ma le Ioane 1: 1-3 “Sa i le amataga le Lokou, sa i le Atua le Upu, o le Atua foi le Lokou. O lenei sa i le amataga ma le Atua. Na ia faia mea uma lava, e leai foi se mea e tasi na faia ”. O le mea e mafai ona tatou maua mai i lenei mea o le Kenese 1: 1 talanoa e uiga i le Atua foafoaina le lagi ma le lalolagi, na aofia ai foi le Upu, pei ona manino taʻua mai, "O mea uma lava na faia e ala ia te ia".
O le isi fesili masani, na faʻafefea ona iai le Upu?
O le tali e tusa ai ma le Faataoto 8: 22-23 o “O Ieova lava na faia aʻu e avea ma amataga o ona ala, o le amataga lava lea o ana taumafaiga i aso ua leva. Mai le vavau na ou faʻapipiʻiina ai, mai le amataga, mai taimi na muamua atu nai lo le lalolagi. Ina ua leai ni vai loloto, na aumaia aʻu e pei o tiga o galuega ”. O lenei fuaitau o mau e talafeagai ma le Kenese mataupu 1: 2. O loʻo taʻua mai ai e leai se lalolagi ma pogisa, na ufitia i le vai. Lenei o le a toe faʻailoa mai ai o Iesu, o le Upu sa i ai lava i luma o le lalolagi.
Le muamua foafoaga?
Ioe. O faamatalaga o le Ioane 1 ma le Faataoto 8 o loʻo faamaonia i le Kolose 1: 15-16 pe a faatatau ia Iesu, na tusia e le Aposetolo o Paulo “O Ia o le faatusa o le Atua le vaaia, o le ulumatua o foafoaga uma; aua o ia na faia mea uma lava i le lagi ma le lalolagi, o mea e vaaia ma mea e le vaaia. … O isi [isi] mea uma na faia e ala ia te ia ma mo ia ”.
I se faʻaopopoga, I le Faʻaaliga 3:14 Iesu i le tuʻuina atu o le faʻaaliga i le Aposetolo o Ioane na tusia "O mea ia na fai mai le Amene, o le molimau faʻamaoni ma le moni, o le amataga o mea na faia e le Atua".
O nei mau e fa o loʻo manino ona faʻailoa mai o Iesu o le Upu a le Atua, na muaʻi faia ona auala mai ai lea ia te ia, ma lana fesoasoani, o isi mea uma na faia ma amataina.
O le a le tala a Geologists, Physicists, ma Astronomists e uiga i le amataga o le atulaulau?
O le mea moni, e faʻamoemoe i le saienitisi foʻi e te tautala ai. O le salalau talitonuga e suia ma le tau. O se talitonuga lauiloa mo le tele o tausaga o le Big-Bang teori e pei ona molimauina i le tusi “Lalolagi Laitiiti”[viii] (saunia e P Ward ma D Brownlee 2004), i le itulau 38 fai mai, "O le Big Bang o le mea lea e toeititi lava o fomaʻi uma ma le au vaʻai fetu e talitonu ai o le amataga moni o le atulaulau". O lenei talitonuga na taliaina e le tele o Kerisiano o se faamaoniga o le tala a le Tusi Paia e uiga i le foafoaga, ae o lenei talitonuga a o le amataga o le atulaulau ua amata ona amata ona le fiafia i ai i nisi itu nei.
I lenei vaitau, e lelei le faʻalauiloa atu o le Efeso 4:14 o se upu o le lapataʻiga o le a faʻaaogaina i lenei vaega e le faʻaaogaina o upu, e tusa ai ma mafaufauga o loʻo i ai nei i saienitisi nuʻu. O iina na faʻamalosia ai e le Aposetolo o Paulo le au Kerisiano “Ina neʻi toe avea i tatou ma tama meamea, ua lafoina e peau ma feaveaʻi i matagi uma o aʻoaʻoga e ala i togafiti a tagata”.
Ioe, afai tatou te faʻatusatusa e tuʻu uma a tatou fuamoa i le ato e tasi ma lagolagoina le tasi talitonuga o saienitisi i le taimi nei, o le toʻatele o latou e leai se faʻatuatua i le i ai o le Atua, tusa lava pe o lena talitonuga e tupu e lagolagoina ai le tala a le Tusi Paia, e mafai ona tatou iu i fuamoa i luga oo tatou foliga. Ae o le mea e sili ona leaga, e ono taʻitaʻia ai i tatou e masalosalo i le moni o le Tusi Paia. E leʻi lapataʻi mai ea le faisalamo ia tatou, aua neʻi tuu lo tatou faatuatuaga i tamalii, e masani ona vaai iai tagata, lea ua suia e saienitisi i aso nei (Vaai i le Salamo 146: 3). O le mea lea, seʻi o tatou agavaʻa ia tatou tala i isi, pei o le faapea atu "afai na tupu le Big Bang, pei ona talitonu i ai le tele o saienitisi, e le feteʻenaʻi ma le tala a le Tusi Paia o le lalolagi ma le lagi na i ai le amataga."
Kenese 1: 2 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga (faʻaauau)
"Ma sa le faia le lalolagi ma gaogao ma le pouliuli sa i luga o le mata o le loloto. Ma o le Agaga o le Atua na fealualuaʻi i luga ma luga luga o le vai. ”
O le fuaitau muamua o lenei fuaiupu o le "We-haares", o le fesootai waw, o lona uiga "i le taimi e tasi, i se faʻaopopoga, faʻaopoopoina", ma isi.[ix]
O le mea lea, e leai se nofoaga linguistically e faʻailoa ai se va taimi i le va o le fuaiupu 1 ma le fuaiupu 2, ma e moni o isi fuaiupu 3-5. O se tasi faifai pea gaioiga.
Suavai - Geologists ma Astrophysicists
I le taimi muamua na foafoaina ai e le Atua le lalolagi, sa ufitia atoa i le vai.
O lenei e manaia le maitauina o le mea moni o le vai, aemaise lava i le aofaʻi o loʻo maua i le lalolagi, e seasea maua i fetu, ma paneta i le tatou la ma i le lautele lautele lalolagi e pei ona silafia nei. E mafai ona maua, ae leai i se mea pei o le aofaʻi e maua i le lalolagi.
O le mea moni, Geologists ma Astrophysicists i ai se faʻafitauli e pei o a latou sailiga e o mai i le taimi nei ona o se faʻatekinolosi ae taua auiliiliga pe faʻafefea ona faia le vai i le molemole tulaga latou fai mai "Faafetai i Rosetta ma Philae, saienitisi iloa o le fua faatatau o mamafa vai (vai faia mai deuterium) i le "masani" vai (faia mai masani hydrogen) i luga o komete ese mai nai lo luga o le Lalolagi, fautua mai e, sili atu, 10% o le Lalolagi vai mafai ona amataina i luga o le kometa ”. [x]
O lenei mea moni e feteʻenaʻi ma a latou talitonuga silisili e uiga i le faʻafefea e fausia ai paneta.[xi] E mafua uma ona o le saienitisi manaʻomia lagona e suʻe se tali e le manaʻomia faʻapitoa foafoaga mo se faʻamoemoe faʻapitoa.
Ae o le Isaia 45:18 o loʻo manino mai ai le mafuaaga na faia ai le lalolagi. Ua taʻu mai e le mau ia i tatou “Aua o le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova, o le na faia le lagi, o Ia o le Atua moni, o le na faia le lalolagi, ma na faia ia mea, o Ia o le na mausali lona faʻavaeina, o le na le foafoaina fua, o lē na faia ia āia e āinā".
O loʻo lagolagoina le Kenese 1: 2 o loʻo fai mai, o le lalolagi sa leai se mea ma leai se ola na nonofo ai a o le i faia e le Atua le lalolagi ma foafoaina le ola e ola ai.
E le finauina e saienitisi le mea moni e toeititi lava ola uma i le lalolagi e manaʻomia pe iai ni vai e ola ai i se tulaga maualalo pe sili atu foi. Ioe, o le averesi o le tino o le tagata e latalata ile 53% vai! O le mea moni lava e tele vai ma e le pei o le tele o vai o loʻo maua i luga o isi paneta poʻo kometi, o le a tuʻuina mai ni faʻamatalaga taua mo le foafoaga ma o lea e o gatasi ai ma le Kenese 1: 1-2. Faʻatau faigofie, aunoa ma le vai, ola pei ona tatou iloa e le mafai ona i ai.
Kenese 1: 3-5 - Le Uluaʻi Aso o Foafoaga (faʻaauau)
"3 Ma sa faaauau ona fetalai mai le Atua: "Tuʻu mai le malamalama". Ona oo mai ai lea o le malamalama. 4 Ua uma ona vaai le Atua ua lelei le malamalama, ona tuu mai lea e le Atua le eseesega i le va o le malamalama ma le pouliuli. 5 Na amata ona taʻua e le Atua le malamalama o le Ao, aʻo le pouliuli na ia taʻua o le Po. Ma ua oʻo mai i le afiafi ma ua sau foi o le taeao, o le muamua aso ".
Aso
Peitai, i lenei aso muamua o le foafoaga, e leʻi maeʻa le Atua. Na ia uia le isi laʻasaga i le sauniaina o le lalolagi mo soʻo se ituaiga o ola, (o le muamua na faia le lalolagi ma vai i ona luga). Na ia faia malamalama. Na ia vaevaeina foi le ao [o 24 itula] i ni vaitaimi se lua o le Ao [malamalama] ma le tasi o le Po [leai se malamalama].
O le upu Eperu ua faaliliuina i le "aso" o le “Yom”[xii].
O le upu "Yom Kippur" atonu e masani ai i latou matutua i tausaga. O le igoa faaEperu mo le “Aso o le togiola ”. Na amata ona lauiloa lautele ona o le taua a Yom Kippur na amataina i luga o Isaraelu e Aikupito ma Suria i le 1973 i lenei aso. Yom Kippur o loʻo ile 10th o le aso 7th masina (Tishri) i le Kalena a Iutaia o le faʻaiuga o Setema, amataga o Oketopa i le kalena Gregorian e masani ona faʻaaogaina. [xiii] E oʻo mai lava i aso nei, o se aso malolo faʻatulafono i Isalaelu, e leai se faʻasalalauga i luga o leitio poʻo le TV, e tapunia malae vaʻalele, leai ni felauaiga lautele, ma faleoloa uma ma pisinisi ua tapunia.
O le "Yom" o le upu Peretania "day" i lona uiga mafai ona uiga:
- 'ao' e ese mai i le 'po'. Matou te vaʻaia manino lenei faʻaaogaina i le fuaitau "Na amata e le Atua ona taʻua le malamalama o le Ao, aʻo le pogisa na ia taʻua o le Po ".
- Aso o se vaevaega o taimi, pei o se aso faigaluega [se aofaʻi o itula poʻo le oso aʻe o le goto o le la], o se aso malaga [toe o se numera o itula poʻo le oso aʻe o le goto o le la]
- I le tele o (1) poʻo le (2)
- Ao e pei o le po ma le ao [e uiga i le 24 itula]
- Isi faʻaoga tutusa, ae agavaa i taimi uma pei o le aso kiona, le aso timu, aso o loʻu puapuaga.
O le mea lea, tatou manaʻomia ai ona fesili poʻo le fea o nei faʻaaogaina o loʻo faʻasino i ai le aso i lenei fuaitau i le “Ua oʻo mai le afiafi ma ua taeao, o le aso muamua lea ”?
O le tali e tatau ona i ai o se foafoaga aso sa (4) o se Aso e pei o le po ma le ao atoa 24 itula.
E mafai ona finau e pei ona fai mai nisi e le o se 24-itula aso?
O le taimi lata mai o le a le faʻailoa mai leai. Aisea? Aua e leai se agavaʻa o le "aso", e le pei o le Kenese 2: 4 lea o loʻo manino mai ai le fuaiupu o aso o le foafoaga ua taʻua o se aso o se vaitaimi o taimi pe a fai mai "O lea lava o se talafaasolopito o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoa ai, i le aso na faia e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi. ” Matau ia fasifuaitau “O se talafaʻasolopito” ma “I le ao” e sili Ai "on le aso ”lea e faʻapitoa. Kenese 1: 3-5 o se aso faʻapitoa foi ona e le agavaʻa, ma o le mea lea o le faʻauigaina le valaauina mo i le anotusi e malamalama ai ia ese.
E fesoasoani leisi vaega o totoe o le Tusi Paia e fai ma ana tala?
O upu Eperu mo le "afiafi", o le "oi"[xiv], ma mo le "taeao", o le "boqer"[xv], e sili atu ma le 100 taimi na tusia ai i tusitusiga paia Eperu. I taimi uma (i fafo atu o le Kenese 1) e masani ona latou vaʻai i le masani masani o le afiafi [amataina le pogisa pe a ma le 12 itula le umi], ma le taeao [amata le ao e tusa ma le 12 itula le umi]. O le mea lea, e aunoa ma se agavaʻa, e i ai leai se faʻavae ia malamalama i le faʻaaogaina o nei upu i le Kenese 1 i se eseʻese auala poʻo taimi.
O le mafuaaga mo le aso sapati
Ua taua i le Esoto 20:11 “Manatua le aso sapati e te faapaiaina, 9 oe tatau ona faia tautua ma oe tatau ona faia uma au galuega i aso e ono. 10 Ae o le aso lona fitu o le sapati ia Ieova lou Atua. Aua neʻi e faia se galuega, o oe poʻo lou ataliʻi, poʻo lou afafine, poʻo lau 'auʻauna fafine poʻo lau teine pologa, poʻo lau manu vaʻaia, po o le tagata' ese e te nofo i totonu o ou faitotoʻa. 11 Mo i aso e ono na faia ai e Ieova le lagi ma le lalolagi, le sami ma mea uma oi ai, ma na ia malolo foi i le aso fitu. O le mea lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati ma faapaiaina ”.
O le faatonuga na tuuina atu ia Isaraelu e tausia le paia o le aso fitu o le manatua lea na malolo le Atua i le aso fitu mai lana foafoaga ma lana galuega. Ole molimau malosi lea ile mea na tusia ai lenei tusitusiga o aso na faia ai e taʻi 24 itula le umi. O le poloaʻiga na aumaia ai le mafuaaga o le aso sapati o le mea moni na malolo le Atua mai le galueina i le aso fitu. Na faʻatusatusaina pei mo pei, a leai o le faʻatusatusaga semanu e agavaʻa. (Vaai foi Esoto 31: 12-17).
O loʻo faʻamaonia mai e le Isaia 45: 6-7, mea na tutupu i nei fuaiupu o le Kenese 1: 3-5, ina ua fai mai “Ina ia iloa ai e tagata mai le oso aʻe o le la ma lona goto e leai se tasi vagana aʻu. O aʻu o Ieova, ae leai seisi. Fausia le malamalama ma fausia le pouliuli ”. O le Salamo 104: 20, 22 i manatu lava ia e tasi o loo tautino mai ai e uiga ia Ieova, “E te faʻapupuʻu le pouliuli, e ono avea ai ma po… Ua amata ona susulu mai le la - ua latou o ese [manu feʻai o le vao] ma latou taooto i latou mea ua lalafi ai ”.
Ua faʻamaonia mai e le Levitiko 23:32 o le sapati e tumau mai le afiafi [goto o le la] e oʻo atu i le afiafi. Fai mai, "Mai le afiafi i le afiafi e tatau ona e tausia le sapati".
O loʻo iai foʻi matou faʻamaoniga o le sapati na faʻaauau lava ona amata i le goto o le la i le Seneturi muamua e pei foi o aso nei. O le tala i le Ioane 19 e faʻatatau i le maliu o Iesu. Ioane 19:31 fai mai "O tagata Iutaia, talu ai o le Sauniuniga, ina neʻi tumau tino i luga o faʻasatauroga i le Sapati,… na latou faʻatonuina Pilato e gagau o latou vae ma aveʻesea tino ". Luka 23: 44-47 o loʻo faʻapea mai ina ua maeʻa le itula e iva (o le 3 i le afiafi) ma le sapati amata i le 6 i le afiafi, le sefulu ma le lua itula o le ao.
O le aso sapati e amata lava i le goto o le la e oʻo mai lava i aso nei. (O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o loʻo faʻaalia lelei i le ata tifaga O se Faʻaseʻe i luga o le Taualuga).
O le aso sapati amata i le afiafi o se faamaoniga lelei foi mo le taliaina o mea na faia e le Atua i le aso muamua na amata i le pogisa ma faaiuina i le malamalama, faaauau pea i lenei taʻamilosaga e oo i aso taʻitasi o le foafoaga.
Faʻamatalaga mai eleele mai le lalolagi mo se talavou lalolagi-tausaga
- O le lalolagi a maamora autu, ma le afa-ola o Polonium: Polonium o se elemeni elemeni ma le afa-ola o 3 minute. O se suʻesuʻega o le 100,000 faʻatasi ai ma le tele o vaega lanu na gaosia e le leiloa radioaktif o Polonium 218 na maua ai o le leitio sa i totonu o le amataga maamora, e mafua foi ona o le puʻupuʻu o le afa-ola le maamora e tatau ona malu ma crystallized muamua. Molten maamora malulu malulu o lona uiga uma Polonium semanu e alu ese ae le i malulu ma o lea o le a leai se faʻailoga o ia. E umi se taimi e faʻaliliua ai le eleele faʻalepo. Lenei finau mo vave fausiaina, nai lo le fausiaina i luga o selau o miliona o tausaga.[xvi]
- O le pala i le lalolagi maneta fanua ua fuaina i le tusa 5% i le selau tausaga. I lenei fua, o le lalolagi o le a leai se malosiʻaga maneta i le AD3391, naʻo le 1,370 tausaga mai le taimi nei. Extrapolating tua faʻatapulaʻaina le tausaga tapulaʻa o le lalolagi maneta fanua i le faitau afe o tausaga, ae le selau miliona.[xvii]
Tasi le manatu mulimuli e maitauina e ui lava sa i ai le malamalama, sa leai se faʻauigaina pe faʻailoaina malamalama malamalamaaga. O lena e sau mulimuli ane.
Aso 1 o le Foafoaga, o le La ma le Masina ma Fetu na foafoaina, aumaia le malamalama i le aso, i sauniuniga mo mea ola.
Kenese 1: 6-8 - Le Lona Lua Aso o Foafoaga
"Ona fetalai mai lea o le Atua:" Ia iai le vanimonimo i le va o vai, ma ia vaeluaina vai ma vai. " 7 Ona faia lea e le Atua o le va nimonimo ma vaelua le va o vai e tatau ona i lalo o le vanimonimo ma vai ia i luga aʻe o le vanimonimo. Ma sa faapea lava. 8 Ma amata loa ona taʻua e le Atua le vanimonimo o le Lagi. Ua sau foʻi le afiafi, ua oʻo foʻi le taeao, o le aso lua lea ”.
Lagi
Le upu Eperu “Shamayim”, ua faaliliuina le lagi,[xviii] e faʻapena foi ona tatau ona malamalama ile mataupu.
- E mafai ona faʻasino i le lagi, le vanimonimo o le lalolagi e felelei ai manulele. (Ieremia 4:25)
- E mafai ona faʻasino i Fafo i fafo, o loʻo iai fetu o le lagi ma faaputuga fetu. (Isaia 13:10)
- E mafai foi ona faasino i le faatasi mai o le Atua. (Esekielu 1: 22-26).
Lenei lagi mulimuli, afio mai o le Atua, atonu o le uiga o le Aposetolo o Paulo ina ua ia talanoa e uiga i le avea "Segia ese atu faapena i le lagi lona tolu" o se vaega o le “Faaaliga vaaia faalelagi ma faaaliga a le Alii” (2 Korinito 12: 1-4).
Aʻo taʻua e le tala o le foafoaga le lalolagi ua nofoia ma nonofo ai, o le faitauga masani ma le talaaga, i le taimi muamua na vaʻaia ai, o le a faʻailoa mai ai o le vanimonimo i le va o vai ma vai e faʻasino i le vanimonimo poʻo le lagi, nai lo le vanimonimo poʻo le afio mai o le Atua. pe a faʻaaogaina le upu "Lagi".
I luga o lenei faavae, e mafai ai ona malamalama o vai i luga atu o le vanimonimo a le o le faasino i ao ma o le mea lea o le vai taʻamilosaga mo sauniuniga mo le lona tolu aso, po o se ausa vaega e le o toe i ai. O le vaega mulimuli e ono avea ma sui tauva ona o le faʻatinoina o le aso 1 o le malamalama na sosolo atu i luga o le vai, atonu e ala i se ausa vaega. Lenei vaega mafai ono siitia maualuga e fausia ai se sili manino siʻosiʻomaga i le sauniuni mo le fausiaina o le 3rd aso.
Peitai, o lenei vanimonimo i le va o vai ma vai o loʻo taua foi i le 4th aso foafoa, pe a Kenese 1:15 talanoa e uiga i malamalamaaga fai mai “Ma e ao ona avea i latou ma malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi”. O lenei o le a faʻailoa mai ai o le la ma le masina ma fetu o loʻo i totonu o le vanimonimo o le lagi, ae le o fafo atu o le lagi.
O le mea lea o le a tuʻuina ai le vai lona lua o vai i le pito o le lalolagi lauiloa.
O le Salamo 148: 4 e mafai foi ona faasino i lenei mea ina ua uma ona taʻua le la ma le masina ma fetu o le malamalama ona faapea mai lea, "Vivii atu ia ia te ia, le lagi o le lagi, o outou foi vai i luga aʻe o le lagi ”.
Na faʻaiʻuina le 2nd aso fatufatu, se afiafi [pouliuli] ma le taeao [ao malamalama] na tutupu uma ae le i uma le aso aʻo toe amata le pogisa.
Aso 2 o le Foafoaga, o nisi vai na aveʻesea mai luga o le lalolagi e sauniuni ai mo le Aso 3.
le vaega e sosoʻo o lenei faʻasologa o le a iloiloina le 3rd ma 4th aso o le Foafoaga.
[I] O le faʻaalia o mea le saʻo i metotia faʻamasani o tafaoga o se tusitusiga atoa ia te ia lava ma fafo atu o le lautele o lenei vaega. Ua lava e faapea atu i talaatu o le 4,000 tausaga ae leʻi oʻo mai i le taimi nei, e ono amata ona tupuolaola le ono maua mai o mea sese. O se tusitusiga i lenei mataupu ua fuafuaina i le lumanaʻi e faʻaopoopoina lenei vaega.
[Ii] Beresit, https://biblehub.com/hebrew/7225.htm
[Iii] Bara, https://biblehub.com/hebrew/1254.htm
[Iv] Shamayim, https://biblehub.com/hebrew/8064.htm
[V] https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_tectonic_plates
[vi] https://www.geolsoc.org.uk/Plate-Tectonics/Chap2-What-is-a-Plate/Chemical-composition-crust-and-mantle
[vii] https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Earth_cutaway_schematic-en.svg
[viii] https://www.ohsd.net/cms/lib09/WA01919452/Centricity/Domain/675/Rare%20Earth%20Book.pdf
[ix] O le Fesoʻotaʻiga o se upu (i le gagana Eperu o le mataitusi) e faʻailoa ai se fesoʻotaʻiga poʻo se soʻotaga i le va o mea e lua na tutupu, lua faʻamatalaga, lua mea moni, ma isi.
[x] https://www.scientificamerican.com/article/how-did-water-get-on-earth/
[xi] Tagaʻi i le palakalafa Le Uluaʻi Lalolagi i le tusitusiga lava lea e tasi o le Scientific American e faʻaulutalaina "Na faʻapefea ona maua le Vai i le Lalolagi?" https://www.scientificamerican.com/article/how-did-water-get-on-earth/
[xii] https://biblehub.com/hebrew/3117.htm
[xiii] 1973 Arapi-Isalaelu taua o le 5th-23rd Oketopa 1973.
[xiv] https://biblehub.com/hebrew/6153.htm
[xv] https://biblehub.com/hebrew/1242.htm
[xvi] Gentry, Robert V., "Iloiloga Faaletausaga o Nuclear Science," Vol. 23, 1973 itu. 247
[xvii] McDonald, Keith L. ma Robert H. Gunst, O se Suʻesuʻega o le Lalolagi maneta o le Lalolagi mai le 1835 i le 1965, Iulai 1967, Essa Technical Rept. IER 1. US Malo Lomitusi Ofisa, Uosigitone, DC, Laulau 3, i. 15, ma Barnes, Thomas G., Amataga ma iʻuga o le Lalolagi maneta o le Lalolagi, Tomai Faʻapitoa, Institute for Creation Research, 1973
[…] Le lalolagi mo ola tagata, ae i le atoaga o foafoaga. E pei ona faia e le tele o tagata Foafoaga, na ia tusia foi i se tusitusiga se tasi o loo faamatala mai i le Kenese 1: 1-5 - o le foafoaga o le atulaulau faapea foi ma le malamalama ua paʻu atu i luga […]
Ou te matua le malie i le manatu na foafoaina le atulaulau na o ni nai afe tausaga talu ai. O le nonoaina o le fuaiupu 1 ma le 2 o le Kenese i se aso e tasi o le foafoaga ona faia lea o lena aso 24 itula umi e solia ai le saienisi. Saienisi o lona uiga o le poto, mea moni. Matou te leʻo talanoaina ni aʻoaʻoga, e saʻo ona faʻailoa e le tusitala e mafai ma e masani ona suia e pei ona faʻaalia le saienisi faʻaalia, ae o mea moni e mafai ona faʻamautuina i talaatu o masalosaloga uma. Afai o le atulaulau na foafoaina na o le 7000 tausaga talu ai, lona uiga la e na o ni nai lima o fetu e vaʻaia i le lagi, i latou i totonu o le 7000 malamalama tausaga o le mamao... Faitau atili »
Ce nʻest quʻau 4eme jour que le soleil, la lune servent de marqueurs pour le temps qui passe SUR LA TERRE. Kenese 1:14 [14] Dieu dit: Quil y ait des luminaires dans létendue du ciel, pour séparer le jour davec la nuit; QUE CE SOIENT DES SAINO POUR MARQUER LES ÉPOQUES, LES JourS ET LES ANNÉES. Il n'y a donc aucune raison de dire que les 3 premiers jours faisaient 24 heures puisque Dieu nʻavait pas encore etabli le soleil comme marqueur du temps pour la terre et donc le cycle des 24 h n'était pas encore établi avant le 4ème... Faitau atili »
O nai fesili e oso mai i lou mafaufau pe a mafaufau pe o aso o le foafoaga sa na o le 24 itula moni le umi: O moli (la ma le masina) o loʻo faʻamatalaina ai le tatou 24 itula aso, o tatou tausaga ma vaitau e leʻi foafoaina seʻia oʻo i le aso 4. Na faia e le Atua le mataupu o malamalama i le aso tasi, ae le o le la ma le masina, o le mea moni na leai se afiafi po o se taeao e pei ona tatou iloa ai, peitaʻi e le o lona uiga e leʻi faʻaaogaina e le Atua le malamalama na ia faia e tausi ai le ola. I le lona ono o aso na faia ai e Ieova le Atua manu, ona ia faia lea o Atamu ma ia... Faitau atili »
O lea la, o le tala o le tala a Dani En 24 na amataina e le au faafeiloaʻi ma le au faʻafiafiaga, ae o le mea moni, o le a le faia se faʻailoga i se molimau a le fanau. Il fallait beaucoup de temps pour ressentir le besoin dʻune compagne. Adam avait tant à découvrir! Ma le isi, Kenese 1: 11-12 mai: [11] Puis Dieu dit: Que la terre produise de la verdure, de lherbe portant de la semence, des arbres fruitiers donnant du fruit selon leur espèce et ayant en eux leur semence sur la terre Et cela fut ainsi. [12] La terre produisit de la verdure,... Faitau atili »
O le aso lona ono e faʻaiʻuina i le faʻaiuga o le Kenese 1. O le tala i le faaigoaina o ia manu e le tupu seʻia oʻo i le Kenese 2. O le parakalafa muamua o le Kenese 2 o loʻo talanoa e uiga i le aso malolo o le Atua, le. Faʻaauau e talanoa e uiga i le Togalaau, igoa o manu ma le foafoaina o Eva. Afai o loʻo tatou talanoa e uiga i aso moni, o le faʻatali ia Atamu mai le po o le Aso Faraile e oʻo i le Aso Toʻonaʻi i le goto o le la ae le i aumaia i le Faʻatoaga e le talafeagai. Sa ou faʻalogo i taʻitaʻi lotu fai mai o manu-laueleele ma Atamu na foafoaina ma na faaigoa e Atamu ia manu, na faia Eva ma... Faitau atili »
Kenese.2: 19-20 fai mai na faia e Ieova manu feʻai uma ma amata ona aumaia i latou i le tamaloa e vaai poʻo le a le igoa e taʻua e ia taʻitasi ... O lea na faʻaigoa ai e le tamaloa manu uma ma manu felelei ae mo le tagata e leai se fesoasoani. . O lea na faamoegase ai e Ieova ona faia lea o Eva. Lenei faʻaalia ia te aʻu na faʻatagaina e le Atua ia Atamu e iloa lona le lava paʻaga e ala i le maitauina o foafoaga ma le vaʻai o manu na faia tane ma fafine. Fai mai le mau Ona "faʻapea"… .pe mo le mafuaʻaga lea na faia ai loa e le Atua Eva. Ma e foliga mai e le fetaui ma... Faitau atili »
Ou te ioe atoatoa. E le talafeagai le tupu o nei mea uma ile aso e tasi, poʻo se taimi puʻupuʻu foʻi. Kenese 1 e faʻaiʻu ile faaiuga o le aso 6. O le Kenese 2 e amata ile aso fitu. O le mea o loʻo ou fautuaina atu, o le Kenese 2 e mulimuli faʻasolosolo i le Kenese 1. Ua lelei, na faia e le Atua mea uma, o manu uma ma Atamu. Tagata na faia o se mea feusuaʻi; o le kenera faʻamatalaga mo le tane ma le fafine na faia i le taimi o le foafoaga a Atamu. I le Kenese 2, o loʻo talanoa ai e uiga ia Atamu na faia, o le Atua na ia totoina se togalaʻau i Etena, ona faʻatulagaina lea o le tamaloa... Faitau atili »
Chet, tu dis: il n'y a pas dʻecriture qui dit que Eva a été créée le 6eme jour. Kenese 1:27, 28 vaʻaiga: Et Dieu se mit a créer l'être humain a son image; à lʻimage de Dieu il le créa. Il les créa homme et femme. 28 Après cela, Dieu les bénit et leur dit: «Soyez féconds et devenez nombreux” Fuaiupu 31: Aprés cela, Dieu faatataua tout ce quʻil avait fait et vit que c'était très bon. O le mea ua tupu i lenei tausaga: ono ono tausaga. ” AUA E LE O SE PASA FAʻAMAONI? Ie... Faitau atili »
Chet, tu dis quʻil ya une incompréhension entre le 1er et le 3eme jour. Faʻamalosia le aoga i le lumanaʻi o loʻo i ai le aufaigaluega i le aso nei. Mais au 1ème jour, Dieu crée lʻetendue du ciel. Kenese 2:1 [17] Ma e le gata i le taulaga, e tatau ona e aveina laumua, ”I luga o le puʻeina o le vai, ma le fasimoli. Cʻest DANS CETTE ETENDUE que Dieu place les luminaires deja existants dans les cieux. Il a peut-être fait disparaître des “poussières cosmiques” qui empêchaient les luminaires dʻapparaitre dans notre ciel. Peut-etre a tʻil déplacé ces astres pour quʻils soient dans le ciel de... Faitau atili »
Selon Genèse 1:27, 31 Dieu crea l'homme ET la femme le 6eme jour.
Selon Genèse 2: 7 “O le a feʻaveaʻi e le Aliʻi le Atua ma le au taʻutaʻua, ma i latou e masani ai, ma mea e mafai ona fai.
".
Le chapitre 2 parle AUSSI du 6eme jour.
Apres avoir parlé du debut du 7eme jour, le chapitre 2 donne des détails du 6eme jour qui n'étaient pas dans le chapitre 1.
L'histoire du 6eme jour ne se vaitaimi o le vasega 1:31
Ae ese lava, Kenese 1 faʻaiu i le faaiuga o le aso 6. Ou te faʻamatalaina le Tusi Paia i mea na ou faitaua mai ai ae le o soʻo se tauaofiaga a le aufailotu. Sa ono manatu tagata na faia tane ma fafine i le taimi na faia ai Atamu. O le faʻamatalaga na faʻatagaina ai tane ma fafine fafine e iai na iai i le taimi o le foafoaga a Atamu. Na manino lava o Atamu o se tamaloa ma o le muamua o le ola manu o le afai ei ai se tamaloa, e iai fafine. Matau lelei o le Kenese 2:22 e le o fai mai ai Eva... Faitau atili »
O le mea lea o le a faʻaauau ai pea le umi o talanoaga e tusa ai ma aʻoaʻoga a saienitisi. Jʻen suis incapable et nʻen vois pas lʻintérêt. Faʻatonuina le aʻoga faigofie a le Tusi Paia e uiga ia Eva ma le mea na tupu i le 6eme jour. Quel est le sens de Genèse 1:28 (6ème jour) [28] Dieu les bénit, et Dieu leur dit: Soyez féconds, multipliez, remplissez la terre, et l`assujettissez; et dominez sur les poissons de la mer, sur les oiseaux du ciel, et sur tout animal qui se meut sur la terre. ” Dieu LES bénit: il ne dit pas LE benit. Faamatalaga peut... Faitau atili »
Na ou iloaina ina ua ou saunia lenei suʻesuʻega o le Kenese, aemaise le vaega o le Foafoaga, o ona vaega o le a feteʻenaʻi mo le toatele. Pau laʻu tala o le, na ou oʻo atu i ai i le mea ou te mafaia ma tuʻufaʻatasia iʻuga o aʻu sailiga, ina ua maeʻa suʻesuʻega ma le faʻaeteete e faʻalua ona siaki aʻu faʻamatalaga. Ua suia loʻu malamalama i le tele o mea. Ou te mautinoa o le a faia i lena agaga. Pe malilie se tasi pe le malie i mea uma poʻo ni vaega o aʻu sailiga ou te fautuaina tagata uma e vailiili ma le totoʻa ia mea moni na tuʻuina mai ina ia mafai ona atiaʻe ai lo tatou faʻatuatua, o le... Faitau atili »
Tadua, e le o se mea faigofie le tu i luga ma faʻapipiʻi auiliiliga suʻesuʻega tuʻuina atu i tatou iina mo le manuia o lo tatou Atua, o tatou talitonuga ma o tatou uso.
Oe faia lenei mea masani ma e talisapaia, moni.
Jack
Faʻafetai mo le tala lelei Tadua. Peitai, sa ou fiafia i le tala a Siaki. O loʻo alu pea le au faʻamasino mo aʻu e uiga ile Kenese 1 ma le 2. Ua fai si oʻu le malamalama pe aisea e te faʻaopopoina ai le vaega a Iesu. Ae maise pe a fai o le Ioane 1: 1 atonu o le sili ona finauina tusitusiga i le Tusi Paʻia ma e mautinoa e le o se mautinoa mea o loʻo alu i soo se auala. O loʻo talanoa le Faataoto 8 e uiga i le tofa fafine ae le o Iesu, ma o Iesu o le ulumatua o foafoaga uma i le ala na ia ulumatua e toetu ai i le lagi, o le tagata fou. O le "foafoaga uma" o loo talanoa e uiga i... Faitau atili »
Talofa swaffi, ou te malilie faatasi ma oe i lenei. Ou te manatu o le talitonuina o Iesu sa i ai se mea e faia i le Kenese foafoaga o se tele le malamalama sese. E tele fasifuaitau o loʻo faʻailoa mai ai o le Atua na o ia lava na Foafoaina. E oʻo lava ia Iesu lava na fetalai: O Ia na foafoaina i latou mai le amataga… (Mataio 19: 4). Aisea na ia le faaaofiaina ai o ia? Ma o fuaitau e pei o Kolose 1 ma Faʻaaliga 3:14 e manino e uiga i le fou foafoaga pe a e mafaufau i le anotusi. Uma foafoaga o Kolose 1:15 o loʻo faʻamatalaina i leisi fuaiupu ma a e vaʻai i ai, e mautinoa le foliga mai o le Kenese foafoaga.
(Mataio 1: 21-23). . O le a ia fanaua se tama tama, ma e te faaigoa ia te ia o Iesu, aua o le a ia laveaʻi ona tagata mai a latou agasala. " 22 Na taunuu nei mea uma ina ia taunuu ai le mea na fetalai mai ai Ieova e ala i lana perofeta, ua faapea mai: 23 “Faauta! O le a tō le taupou ma fanaua se tama tama, ma o le a latou faaigoa ia te ia o Im · manueli, ”o lona uiga pe a faaliliuina, “O Loo Faatasi Ma Tatou le Atua.”
(Ioane 10:30) 30 O aʻu ma le Tama e tasi i matou ... .
(Ioane 1: 1-3) 1 I le [amataga] o le Upu sa, ma sa i le Atua le Lokou, o le Atua foi le Lokou. 2 O ia na i le amataga mai i le Atua. 3 Na ia faia mea uma lava, ma e leai se mea e tasi na tupu mai ia te ia ... .
(Kenese 1:26). . Ona fetalai mai lea o le Atua: "Tuu us faia le tagata i totonu tatou faatusa, tusa tatou faatusa. . .
O le "us”E tatau ona avea ma Atua ma Lona Alo. E leai se faamaumauga i le Tusi Paia na faia e agelu a le Atua. Na o le pau lea o le vaaiga a le Atua ma Lona Alo.
Sa i le Atua le Atua, lona Tama.
Muamua lava mea uma e tatau ona e manatu o le Upu a Ioane 1 o se tagata. E te manatu o le upu i le Salamo 33: 6 mo se faʻataʻitaʻiga o le tagata? E leai seisi nofoaga i le Tusi Paia e taʻua ai le upu 'upu' o le tagata poʻo le igoa o le tagata. Aisea la le mea o le ai ai iinei? Aua o nisi tagata faʻaliliu upu ua tuʻu le mataitusi tetele W i le fuaiupu? E le o mea faʻaliliu uma e faia lena mea i le ala, o nisi faʻaliliuga togafitia le upu o le a ma e leʻo ia. Ma Kenese 1:27 fai mai na o le Atua lava na faia le tagata,... Faitau atili »
E faigata ona talia. (Isaia 9: 6). . Aua na fanau mai mo i tatou le tama, ua fanau mai foi le atalii mo tatou; ma o le a tulaʻi mai le pule i luga o lona tauʻau. Ma o lona igoa o le a taua o Wonderful Counselor, Mighty God, Eternal Father, Prince of Peace. .. Na malamalama tagata Iutaia i le mamafa o le fetalaiga a Keriso: (Ioane 5:18). . O lenei tala, e moni lava, na atili ai ona saili tagata Iutaia e fasioti ia te ia, aua e le gata na ia solia le Sapati ae na ia taʻua foi o le Atua lona lava Tama, faia ia tutusa i le Atua. E ui lava e leʻi fai mai Keriso... Faitau atili »
E leai se tasi o fai mai o ia o soʻo se "masani" tamaloa ae le o lona uiga na tatau ona i ai o ia i se isi ituaiga muamua. O le mea moni e leai sona tamā tagata faia ia matua ese lava ae o ia o le Atalii o le Tagata = Tagata.
Ioane 17: 5 "Loʻu Tama e, ia e faʻamamalu mai ia te aʻu faʻatasi ma oe, i le mamalu na ou maua ma oe, ao leʻi faia le lalolagi."
E tele taimi na faʻamatalaina ai lenei mau, tau ina vaʻai i le tali a Alithia ile talanoaga o le Trinity video pe a e fiafia iai.
Na tusia e Alithia: Ma na ia fai mai i le Ioane 17 fuaiupu 5; 'o lenei, loʻu Tama e, ia e faʻamamalu mai ia te aʻu i ou tafatafa ma le mamalu na ou maua faʻatasi ma oe ae e leʻi i ai le lalolagi. I luga o lenei faʻamatalaga e mafai ona tatou maua se mea ma le Atua ae leʻi fanau mai le tasi, ma a maeʻa le maliu o le tasi. Aua o le fuafuaga a le Atua, o le finagalo o le Atua e faia. O le faitauga manino o fuaiupu i lalo o Iesu na sau moni mai le Atua. E le o se fuafuaga, poʻo se faʻamoemoe, ae o se moni sau mai le Atua. Ioane 16:27 "aua e alofa le Tama lava ia ia te oe, aua ua e alofa mai ia te aʻu ma ua... Faitau atili »
O loʻu malamalama lena. O le foafoaga agaga na afio mai i le lalolagi e pei o le Keriso na afio mai moni mai le Atua Silisiliese. Na o ia lava le foafoaga e moni lenei.
Faʻafefea la ona i totonu o Iesu fai mai o le tutusa mamalu na avatua ia Iesu e faʻapea foi ona tuʻuina atu i Kerisiano e leʻi fananau mai i lena taimi? (Ioane 17: 20-22) Pe na latou iai foi i le lagi a o le i o latou olaga o ni tagata? E manino lava e leai ae o loo taʻua e Iesu se mea na fuafuaina mo i latou talu mai le amataga o le lalolagi pei o le Efeso 1: 4 fai mai. E uiga i le sau mai le Tama ma lona uiga mafaufau Ioane 8:47: NWT: O ia mai le Atua faʻalogo i afioga a le Atua Lelei faʻaliliuga tala: O ia e sau mai le Atua... Faitau atili »
Ou te faʻaaloalo i lou manatu na e faʻaalia faʻatele. Peitai, ou te le malie. Afai o le a tatou faʻalauiloa faalauaʻitele o tatou manatu, ona tatau lea ona tatou maua se lava mafiafia paʻu e onosaia le le fiafia o isi. Ina ia mulimulitaʻi i ou manatu, soʻo se tasi e fiafia i se tala e tatau foi ona faʻailoa mai le mafuaʻaga latou te fiafia ai. A e iai i se aofia ma e pati, e faʻaalia lou faʻamaonia. E leai se tasi e faʻamoemoe e te faʻamatalaina le mafuaʻaga ua e pati ai. Faʻapena foi, afai e te boo, leai se tasi e faʻamoemoe e te alaga aisea. O le fiafia i ai pe le fiafia i se tala o se lelei ae faʻaaloalo... Faitau atili »
“Tasi le fuaiupu pe naʻo nai upu ua lava. O ai na fai mai e uiga i le faia o se talanoaga? ” Mafaufau e uiga i lenei. Vaʻai i mea uma na e tusia ma faʻafefea ona finau. O oe o le tasi faʻaosooso se talanoaga. Lenei umi faʻamatalaga e tumu i luitau, faitioga, ma le saʻo mafuaʻaga o tagi mai mo se tali, ae o le a ou le tali atu, aua o le poto masani na faʻaalia mai ia te aʻu o se agaʻi i lalo e na ona faʻaleagaina le filemu ma le toʻafilemu e tatau ona i ai. Oe tusi: "Ua ou vaʻaia le BP liliu i totonu o se siʻosiʻomaga le fiafia mo sina taimi". Afai o lea, o ai le tasi... Faitau atili »
Talofa Eric, ou te le mautinoa pe na e faʻauigaina lena faamatalaga mo aʻu? Ou te le manatuaina loʻu fai atu o se mea e uiga i le pei / le fiafia foliga ae atonu ua galo ia te aʻu ... Ae ui i lea, na ona ou manao e fai atu ou te le ita. 🙂
Jean 1: 14-15
[14] Et la parole a été faite chair, et elle a habité parmi nous, pleine de grâce et de vérité; et nous avons contemplé sa gloire, une gloire comme la gloire du Fils tulaga ese tulaga ese ma Père.
[15] Jean lui a rendu témoignage, et s
est écrié: C
est celui aua le jai dit: Celui qui vient après moi m
a précédé, taavale e masani ai moi.La parole est bien Keriso.
I le Faʻaaliga, o loʻo faʻamatalaina ai e Ioane Iesu ma taʻua ai, ua valaauina o ia i le igoa "o le afioga a le Atua"
Mautinoa. Ae le faʻapea na o le "upu" ae o le "afioga a le Atua" ma o loʻo faʻapea mai o se igoa iina. E leʻo saʻo le mea lea i le Ioane 1: 1, e leʻi fai mai Ioane o le "upu" o le igoa lea o se tasi.
Moni John1: 1 faʻaaogaina le upu "le upu"… i le amataga o le "le upu"… vaai faalemafaufau pe a fai na faʻaaoga e Ioane le ulutala atoa i le Ioane.1: 1: e faitauina "I le amataga o le afioga a le Atua ma le Upu o le Atua sa i le Atua ma o le Upu a le Atua o le Atua. ” E foliga mai e fetaui lelei ia te aʻu lona faapuupuuina i le "le upu" ina ia tafe ma e le fenumiai.
Fuaiupu 14 ona fai mai lea o lenei lava upu na liutino tagata ma nofo i totonu o matou ma sa matou vaʻai i lona mamalu. Mamalu faʻapei o se atalii e toʻatasi mai le tama. "
Atonu e fetaui pe a fai e tele a tatou mau o loʻo taʻua ai lenei upu tagata - ae leai.
E mafai ona avea le afioga a le Atua ma soʻo se mea e finagalo iai le Atua. Po o le a lava le mea na te fai mai ai, e tupu, Isaia 55:11. E mafai ona avea ma malamalama e pei o le Kenese 1: 2 pe mafai foi ona avea ma tagata soifua, tino e pei o le Ioane 1:14.
O le uiga o laʻu tala i le Kenese 1: 3
Ua ou maua le le mautonu lagona o loʻo tatou o ese mai lo tatou loloto iinei. I le taimi lava e tasi ou te vaʻai i faʻamatalaga sese o loʻo tuʻuina atu. O se vaega puʻupuʻu o le lalolagi autu i totonu o le 2 vaega o loʻo taua saʻo ae le faia i le Granite ae o se uʻamea filogia o le Iron ma Nickle ma o le auala lena e tatau ona i ai e faʻatupuina le maneta mala e puipuia ai tatou mai le tele o lamatiaga leaga. Granite o se maopoopo tuʻufaʻatasia tupu i luga e le lalolagi ofu tele. O le mamao mai le autu i le ogatotonu o la tatou aniva e tusa ma le 25,000 malamalama tausaga ma i le pito o... Faitau atili »
Talofa Kerisiano ou te manatu masalo e sese lau faitau i laʻu faʻamatalaga. Naʻo le kilia na ou tusia ai "O loʻo iai le manatu o le eleele o le Continental crust e oʻo atu i le 35km le mafiafia, ma lona paʻu samasama manifinifi, i luga aʻe o le ofu o le lalolagi o loʻo ufitia ai fafo ma totonu totonu." Ou te ioe faatasi ma oe o le autu ua talitonuina o se uʻamea filogia o le Iron ma Nickle. Ou te tu atu i laʻu faamatalaga i tusitusiga paia pe a fai o le "yom" e faatatau i se taimi umi atu ona agavaa loa lea. Tatou te le tau mateina. E leai se faʻailoga faʻapitoa e uiga i aso o le foafoaga. Tatou uma,... Faitau atili »
E tasi le mea e uiga i faʻataʻitaʻiga, pei o na e ave mai le Vostok, o le faʻauigaina o mea uma. O le tele o faʻamatalaga loloto o taimi e faʻaaoga e le tagata lava ia. Latou te faʻaaogaina le talaʻiga, pei o lenei maʻa o loʻo iai se fossil e 65 miliona tausaga le matua, o lona uiga o le papa e tatau ona 65 miliona tausaga le matua, pe sili atu foi. Ae o le taimi na iloa ai e se tasi o le tafafao faamasani o se fossil e le o mea uma aʻiaʻi ma atonu e faʻavae i luga o se isi tulaga. Ile iʻuga, o le faʻauiga e sau i lalo i le lalolagi vaʻai. Afai e taofi e se tasi se ata loloto i le Deep Time, o le faʻamaoniga o le a faʻamatalaina faʻapea. Mo le tele o aʻu... Faitau atili »
E faateʻia aʻu i loʻu taʻuina atu o lenei mea, ae ina ua maeʻa suʻesuʻega taua, ua ou fiafia i se manatu o le Lalolagi Fou. E i ai saienitisi talitonu i le Tusi Paia ua faʻaiʻuina o le 6 aso o le foafoaga e moni. O i latou e le o ni valelea tagata na faia a latou faaiuga, e le faʻavae i lagona, ae i luga o latou malamalamaaga o a latou saienisi matata. O le tafaoga faamasani faaaogaina e mainstream saienisi e mamao mai se saienisi aʻiaʻi, ma o nisi taimi, i luga o auala o le a feteʻenaʻi ma le isi. O le mauaina o fusipau faʻamaʻa i fossil o le mea sili ona ou fiafia i ai. A o nisi i le saienitisi nuu scurry e saili se auala... Faitau atili »
Le Aso o Malologa a Ieova, Lona Sapati, ua afe ma afe tausaga.
O le mea lea e masani ai o le Creative Days i luma atu o le Aso Sapati a le Atua o le a tutusa le umi.
O le Atua o le Atua maopoopo.
Lau pele Jack O le mea oe taua o le mea na ou talitonuina seʻia ou suʻesuʻeina i sauniuniga mo lenei tusitusiga. Ou te maitauina e te le aumaia ni mau e lagolagoina ai lau saunoaga. E pei ona e silafia le Eperu 3 & 4 i le NWT faʻasino i le malologa a le Atua. Peitai, e le o taʻua manino mai o le malologa a le Atua e tusa ma le faitau afe o tausaga, pe o lo o faaauau pea. E le gata i lea o le upu Eleni Faʻaliliuina 'malologa' E mafai foi ona faauigaina o nofoaga mau e fetaui lelei ma le faʻamatalaga sili atu o se vaega e faʻasino i tagata le faʻamaoni Isaraelu na le ulu atu i le Nuu Folafolaina e malolo ai mai latou... Faitau atili »
(Kenese 2: 1-3) 2 Na faʻaiʻuina le lagi ma le lalolagi ma a latou 'au uma. 2 Ua oo i le fitu o aso, ua faaiu e le Atua lana galuega na ia faia, ona malolo ai lea o ia i le aso fitu i ana galuega uma na ia faia. 3 Na faʻamanuia foʻi e le Atua i le aso fitu, ma na faʻapaʻiaina; auā na mapu ai o ia i ana galuega uma na faia e le Atua. E te talitonu o le aso fitu o le aso 24 foi? Afai o lea, o fea la le "Ma le... Faitau atili »
E ono aso na faia ai e le Atua le lagi ma le lalolagi ia Siaki, ma pei ona e fai mai na malolo o ia talu mai lena taimi ma e leai se tasi e mafai ona ulu atu i lona malologa ae na o i latou e talitonu. (Epe 4: 3)
O lea ua e talanoa i le aso fitu, o lea ua e talanoa e uiga i le ALII le Atua poʻo le toʻatele o tagata iinei taʻua o ia o le Atua le Atua na galue talu mai le Atua na malolo i lona malologa. Ua tusia uma i lalo i le Tusi Paia. (Ken 2: 4)
Salamo
Ken 2: 3 'Ona faʻamanuia lea e le Atua i le aso fitu, ma na faʻapaʻiaina; aua na malolo ai i lana galuega uma na faia e le Atua ma faia. Na malolo le Atua mai Lana galuega i le aso fitu. Ken 2: 4 O gafa ia o le lagi ma le lalolagi, na faia ai, i le aso na faia ai e le Atua le lalolagi ma le lagi. Kenese 2: 4 amataina le mea e taʻua e nisi o le foafoaga lona lua (ou te le talitonu o le lona lua o tala o le foafoaga faʻaletino) lea na foafoaina ai e le Atua Atua Atamu mai le efuefu, Eva mai lona itu, le Togalaʻau na totoina... Faitau atili »
O Ieova o le Atua o tagata Iutaia, le Tama o Keriso ma o ia na amataina lo tatou olataga e pei ona taʻua mai i le Kenese 3:15.
Lelei manatu Jack, e leʻi mafaufauina lena. O aʻu foʻi na amata mai tausaga nei mai le finauga i leisi
Na taʻua manino e Iesu, o loo galue pea Ieova i le Jon.5: 17 ma e faapena. O le maitauina Atulaulau e 93 piliona malamalama malamalama i le isi itu, o lea foafoaga alu i le leai se taofi. Ou te manatu o tagata soifua o loʻo tatou pupula tele ia i tatou lava ma galo ai o Ieova ma Iesu o ni foafoa uma-sili lelei. E i ai se aso o le a tatou malamalama atili ai ia latou galuega, tasi le 'iom' i le taimi.
Gen 2: 1 Ma sa faia le lagi ma le lalolagi, ma 'au uma oi latou.
Ken 2: 2 O le fitu o aso na faʻauma ai e le Atua lana galuega na ia faia; ma sa ia malolo i le aso fitu i ana galuega uma na ia faia.
Na maeʻa le galuega a le Atua i le foafoaga o le o le lagi ma le lalolagi Na maeʻa ma i lena tulaga na Ia malolo foi.
Ae i isi uma itu o loʻo ia faʻaauau pea ona galue, faʻaauau pea ona fesoasoani i le tagata ia avea ma tagata sa ia fuafuaina mai le amataga, o se ataliʻi o le Atua.