O se suʻega o le Tanielu 11: 1-45 ma le 12: 1-13
faʻatomuaga
"Ou te le fefe i le upu moni. Ou te talia na. Ae ou te manaʻo ia avea aʻu mea moni uma i le latou talaʻaga lelei.”- Gordon B. Hinckley
Ma le isi, e toe faʻasino mai se faʻamatalaga a Alfred Whitehead, "E tele na ou mafatia i le au tusitala na latou sii maia lenei po o lena fuaiupu o le [tusitusiga paia] a le o lona i ai i totonu o le mataupu pe i se mea e sui ai ni mataupu le talafeagai [lona] uiga, pe faaumatia uma."
O lea, "Mo aʻu, o le autu o le ki - mai lena e sau le malamalamaaga o mea uma." -Keneth Noland.
A suʻesuʻeina le Tusi Paʻia aemaise lava ni mau e faʻatatau i valoaga, e tatau i se tasi ona malamalama i le mau i lona faʻatulagaina. Atonu o ni nai fuaiupu poʻo ni mataupu i itu uma o le vaega o loʻo suʻesuʻeina. E tatau foʻi ona tatou iloa poʻo ai tonu le ausoo saʻo ma poʻo a ni mea latou te malamalama i ai. E tatau foi ona tatou manatua o le Tusi Paia na tusia mo tagata masani, ma ina ia malamalama i ai. E le i tusia mo nai vaega toaitiiti o le au atamamai e na o latou e taofi le poto ma le malamalama, pe i taimi o le Tusi Paia pe o le taimi nei poo le lumanaʻi.
Ole mea lea e taua ai le suʻesuʻeina ma le faʻamatalaina le suʻesuʻega, ma ia faʻauigaina e le Tusi Paia lava ia. E tatau ona tatou faʻatagaina tusitusiga paia e taʻitaʻia tatou i se iʻuga masani, nai lo le faʻalatalata i manatu ua leva.
O mea o mulimuli mai o iʻuga ia o se suʻesuʻega o le Tusi Paʻia o le Tanielu 11, i lona sogasoga e aunoa ma ni manatu sa i ai, sa taumafai e vaʻai pe faʻapefea ona tatou malamalama i ai. Soʻo se tala o mea na tutupu e le masani ona iloa o le a tuʻuina atu i faʻamatalaga e faʻamaonia ia mea, ma o le mea lea o le malamalamaaga fautuaina.
I le mulimulitaia o nei taʻiala ua taua i luga tatou te maua ai le mea nei:
- Muamua, o le aofia, o tagata Iutaia ia a o iai pea i le tafeaga i Papelonia, pe o le a toe foi i le laueleele o Iuta ina ua toeitiiti atoa le taimi o le tafeaga.
- O lea, e masani lava, o mea na tutupu na faamaumauina, o mea na e sili ona talafeagai mo le malo o Iutaia, o tagata na filifilia e le Atua.
- O le valoaga na tuuina mai e le agelu ia Tanielu, o se Iutaia, e lei leva ona pa'ū Papelonia ia Darius le Metai ma Kuresa le Peresia.
- E masani lava, o Tanielu ma isi tagata Iutaia na naunau i le lumanaʻi o lo latou malo, ona o lea ua uma le pologa ia Papelonia i lalo o Nepukanesa ma ona atalii.
Faatasi ai ma nei talaʻaga i le mafaufau seʻi o tatou amata la tatou fuaiupu e ala i le suʻega o fuaiupu.
Tanielu 11: 1-2
"1 O aʻu foʻi, i le uluaʻi tausaga o Tamaseko le Metai, na ou tulaʻi ai e avea ma faʻamalosi ma le olo iā te ia. 2 Ma o le a le mea moni ou te taʻu atu ia te oe:
“Vaai! E toʻatolu tupu e tutū mo Peresia, ma o lona toʻafa o loʻo tele a latou oloa nai lo isi. Ma o le taimi lava ua avea malosi ia i ana oa, o le a ia fafaguina mea uma faasaga i le malo o Eleni.
O Iutaia na pulea e Peresia
O le faʻamanatu, e tusa ai ma le fuaiupu 1, o loʻo talanoa le agelu ia Tanielu i lalo o le pulega a Tariu le Metai ma Kuresa le Tupu o Peresia, i le tausaga muamua ina ua faʻatoilaloina Papelonia ma lona malo.
O lea, o ai e tatau ona faʻailoaina ma tupu 4 o Peresia o loʻo taua iinei?
O nisi ua latou faailoaina Cyrus le Sili o le Tupu muamua ma le amanaiaina Bardiya / Gaumata / Smerdis. Ae e tatau ona tatou manatua le tala.
Aisea tatou te fai ai lenei mea? O le Tanielu 11: 1 o loo aumaia ai le taimi e faatatau ai lenei valoaga i le 1st tausaga o le Tariu le Metai. Ae e taua le iloa e tusa ai ma le Tanielu 5:31 ma le Tanielu 9: 1, o Tariu le Metai o le Tupu o Papelonia ma mea na totoe o le malo o Papelonia. Ae le gata i lea, ole Tanielu 6:28 o loʻo talanoa ai e faʻatupu le manuia o Tanielu ile malo o Tariu [ia Papelonia] ma le malo o Kuresa le Peresia.
Ua avea Kuresa ma Tupu o Peresia mo le tusa o le 22 tausaga[I] a o le i pueina Papelonia ma nofo tumau le Tupu o Peresia seia oo i lona maliu i le 9 tausaga mulimuli ane. O le mea lea, pe a fai mai le mau,
"Vaavaai! e tolu tupu ”,
ma o loʻo taʻua le lumanaʻi, e naʻo le tatou faʻaiʻuga e mafai ona isi Tupu Peresia, ma le muamua Peresia tupu o lenei valoaga, e avea le Peresia le nofoalii o Cambyses II, le atalii o Kuresa le Sili.
O lona uiga o le lona lua o tupu o le valoaga e avea Bardiya / Gaumata / Smerdis a o tupu lenei malo Cambyses II. Bardiya, i le isi, na suitulaga ia Tariu le Sili o le tatou, o le mea lea, tatou te iloa o lo tatou tolu tupu.[Ii]
Pe o Bardiya / Gaumata / Smerdis o se tagata pepelo pe le taua mea, ma e moni lava, e itiiti se mea e iloa e uiga ia te ia. E i ai le le mautonu i luga o lona moni igoa lea o le igoa faʻatolu na tuuina mai ii.
O Tariu le Sili, o le tupu lona tolu na suitulaga lea ia Xerxes I (le Sili), o ia la o le a avea ma tupu e fa.
Fai mai le valoaga e uiga i le tupu lona fa lea:
"ma le lona fa o le a sili atu oa nai lo isi [isi]. Ma o le taimi lava ua malosi ai ana oa, o le a ia fafaguina mea uma faasaga i le malo o Eleni ”
O le a le faʻaaliga o le tala faʻasolopito? O lona fa o Tupu sa manino lava o Xerxes. Naʻo ia lava ole Tupu e fetaui lelei ile faʻamatalaga. O lona tama Darius I (le Sili) sa faaputuputu le tamaoaiga e ala i le faʻailoaina o se faiga o lafoga masani. Na maua e le Xerxes lea mea ma ua faaopoopo iai. E tusa ai ma Herodotus, ua aoina e Xerxes se vaegaʻau tele ma le vaʻa e osofaia ai Eleni. "Na faapotopoto e Xerxes lana 'autau, saili itu uma o le konetineta. 20. I le fa tausaga atoa mai le faatoilaloina o Aikupito na ia tapenaina le 'autau ma mea na aoga mo le autau, ma i le ala o lona lima o tausaga 20 na ia amataina lana tauiviga ma le tele o motu o tagata. Aua o vaegaau uma ua tatou iai i ai le poto, ua faʻamaonia e sili mamao le sa tele; ” (Vaai Herodotus, Tusi 7, palakalafa 20,60-97).[Iii]
I le ma lea, o Xerxes e tusa ai ma talaʻaga o le tala o le tupu mulimuli lea a Peresia e osofaʻia Eleni aʻo leʻi osofaia Peresia e Alesana le Sili.
Faatasi ai ma Xerxes manino faailoa o le 4th tupu, ona avea lea o lenei e faʻamaonia ai o lona tama, Darius le Sili sa tatau ona avea ma 3rd tupu ma isi faʻailoga Cambyses II o le 1st tupu ma Bardiya o le 2nd e saʻo le tupu.
I se aotelega, o tupu e fa e mulimuli ia Darius le Metai ma Kuresa le Sili
- Cambyses II, (atalii o Cyrus)
- Bardiya / Gaumata / Smerdis, (? Uso o Cambyses, poo le pepelo?)
- Darius I (le Sili), ma
- Xerxes (atalii o Darius I)
O Tupu o Peresia o totoe sa leai se mea na afaina ai le tulaga o le malo o Iutaia ma le laueleele o Iuta.
Tanielu 11: 3-4
3 “E tulaʻi foi se tupu malosi, ma pule i lona malo tele e fai e tusa ma lona finagalo. 4 Ma o le a tulai o ia, o lona malo o le a malepe ma vaevaeina agai i matagi e fa o le lagi, ae le o lana fanau ma e le tusa ma lana pule na ia pule ai; aua o lona malo e mafuli, e oo lava i isi nai lo nei.
"3E tulaʻi foʻi se tupu malosi ”
O le Tupu na sosoo ai e aʻafia ai le lauʻeleʻele o Iuta ma tagata Iutaia o Alesana le sili ma tupuʻaga e fa o le Emepaea. E oo lava i le tele o masalosalo i le malamalamaaga o nei fuaiupu o lo o faasino ia Alesana le Sili. E manaia le maitauina o se tasi o mafuaʻaga na osofaia ai e Alexander le Peresia, aua e tusa ai ma Arrian le Nicomedian (amataga 2nd Seneturi), “ANa tusia e le lexander se tali, ma auina Thersippus ma tagata na o mai mai ia Tariu, ma faʻatonuga e avatu le tusi ia Darius, ae aua le talatalanoa e uiga i se mea. Sa faapea ona tusia le tusi a Alesana: “O ou tuaa na o mai i Maketonia ma isi vaega o Eleni ma na matou togafitia matou, leai se isi manuʻa mai ia matou. O aʻu, talu ona tofia aʻu o le taʻitaʻi-sili-sili o tagata Eleni, ma na ou manaʻo e taui ma sui atu i tagata Peresia, na sopoia atu i Asia, ua amata ni sauaga. .... " [Iv]. O lea la ua tatou iai foi se sootaga i le va o le fa Tupu o Peresia ma Alesana le Sili.
"Ma pule ma le malo tele ma faia e tusa ai ma lona finagalo"
Alesana le Sili na tulaʻi ma vaneina se malo tele i le sefulu tausaga, na agaʻi mai Eleni agaʻi i le itu i matu-sisifo o Initia ma aofia ai laueleele o le malo o Peresia na faatoilaloina, na aofia ai Aikupito ma Iutaia.
Iutaia na pulea e Eleni
“A tulai o ia, ona malepe lea o lona malo”
Peitai, i le maualuga o ana manumalo, na maliu ai Alesana i Papelonia, e lei leva ona faamutaina lana faiga palota 11 tausaga talu ona amatalia lana osofaʻiga o le malo o Peresia, ae na o le 13 tausaga talu ona avea ma Tupu o Eleni.
“O lona malo o le a nutililiia ma vaevaeina agai i matagi e fa o le lagi” Ma "o lona malo o le a mafuli, ma o isi mo na o nei ”
Ina ua mavae se vaitaimi toeitiiti atoa le luasefulu tausaga o feteʻenaʻiga, na soli lona malo i malo e 4 na pulea e le 4 Kenera. Tasi i sisifo, Cassander, i Maketonia ma Eleni. O le tasi i le itu i matu, Lysimachus, i Asia Itiiti ma Thrace, le tasi i le itu i sasae, Seleucus Nicator i Mesopotamia ma Suria ma le tasi i le itu i saute, Ptolemy Soter i Aikupito ma Palesitina.
“Ae le o lana fanau ma e le tusa ma lana pule na pule ai o ia”
O ana fanau, lana fanau, e le gata i lea ae e le tutusa, na feoti uma pe na fasiotia foi i le vaitaimi o le taua. O le mea lea, e leai se mea na faia e Alesana na alu atu i lona aiga poo le fanau.
E leʻi manuia foʻi lana pule i le fesuiaʻi o le auala sa ia manaʻo ai. Na ia manaʻo i se malo faʻatu, ae peitaʻi, ua vaeluaina nei i vaega e fa.
O se mea e mataʻina ai le mea moni o le mea na tupu ia Alesana ma lona malo sa matua auiliiliina ma manino lelei i nei fuaiupu i le Tanielu 11, e faʻapea e faʻaaoga e nisi e taʻua ai o le talaʻaga na tusia ina ua mavae le mea moni nai lo tusia faaavanoa!
Ae tusa ai ma le tala e Josephus, o le Tusi o Tanielu sa tatau ona tusia e le taimi o Alesana le Sili. E faasino ia Alesana, na tusia e Josephus "Ma ina ua faaali atu ia te ia le Tusi a Tanielu, na faailoa mai ai e Tanielu o se tasi o Eleni e tatau ona faatamaia le malo o Peresia, na manatu o ia o lona lava tagata na faamoemoeina. ” [V]
O lenei vaeluaga na valoia foi i le Tanielu 7: 6 [vi] ma le nameri e fa ona ulu, ma 4 nifo iloga i le 'oti o Tanielu 8: 8.[vii]
O le Tupu malosi o Alesana le Sili o Eleni.
O malo e fa na pulea e kenera e fa.
- Cassander na ave Maketonia ma Eleni.
- Na ave e Lysimachus Asia Itiiti ma Thrace,
- Seleucus Nicator na ave Mesopotamia ma Suria,
- O Ptolemy Soter na ave Aikupito ma Palesitina.
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute.
Tanielu 11: 5
5 “E malosi foʻi le tupu o saute, o le tasi o ona aliʻi; ma o le a manumalo lava ia ia te ia, ma e mautinoa lava o le a pule ma le malo tele [sili atu nai lo] le pule malosi a se tasi.
I totonu o le 25 tausaga talu ona faʻavae le 4 Malo, na suia mea.
“O le tupu o saute o le a malosi”
Muamua le Tupu o Saute, Ptolemy i Aikupito e sili malosi.[viii]
“E faapea foi ma le tasi o ona alii sili”
Seleucus o Ptolemy lautele [o se perenise], o le na avea ma malosi. Na ia vaneina se vaega o le malo o Eleni mo ia lava o Seleucia, Suria ma Mesopotamia. E leʻi umi ae faʻapena e Seleucus isi malo e lua o Cassander ma Lysimachus.
“Ma o le a manumalo foi ia te ia, ma e mautinoa lava o le a pule faatasi ma le malo tele [sili atu i lo] lena pule malosi].
Peitai, na manumalo Ptolemy e faasaga ia Seleucus ma faamaonia ai le sili atu lona malosi, ma i le faaiuga na maliu Seleucus i le lima o se tasi o atalii o Ptolemy.
Lenei na avatu ai le Tupu malosi o Saute e pei o Ptolemy 1 Soter, ma le Tupu o Matu o Seleucus I Nicator.
Tupu o Saute: Ptolemy I
Tupu o Matu: Seleucus I
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
Tanielu 11: 6
6 “Ma i le faaiuga o [nisi] tausaga, o le a latou faifaimea faatasi ma le tasi i le isi, ma o le afafine lava o le tupu o le itu i saute e sau i le tupu o le itu i matu e fai se faiga talafeagai. Ae na te le taofia le mana o lona lima; ma o le a le tu o ia, po o lona lima; ma o le a tuuina atu foi ia te ia, ia lava, ma i latou o lo o aumaia ia, ma le na mafua ai lona fanau mai, ma le na avea o ia ma malosi ia [na] taimi. ”
"6Ma i le faaiuga o [nisi] tausaga o le a latou fetaui faʻatasi ma isi, ma o le afafine lava o le tupu o le itu i saute o le a o mai i le tupu o le itu i matu e faia se talafeagai fuafuaga. "
I ni tausaga talu mai mea na tutupu i le Tanielu 11: 5, na avatua e Ptolemy II Philadelphus (atalii o Ptolemy I) lana “afafine o le tupu o saute ” Berenice, ia Antiochus II Theos, le atalii o le atalii o Seleucus o se faletua "se faiga talafeagai. ” Ole tulaga lea ile Antiochus na tuu ai lona toʻalua o Laodice e “soa faʻatasi i latou ma le tasi ma le isi ”. [ix]
Tupu o Saute: Ptolemy II
Tupu o Matu: Antiochus II
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
“Ae na te le taofia le mana o lona lima;”
Ae ole afafine ole Ptolemy II, na faia e Berenice “aua neʻi taofia le mana o lona lima ”, lona tulaga o le Masiofo.
“E le tu foi o ia, po o lona lima;”
Na maliu lona tama e leʻi leva talu ona ia tuua Berenice e aunoa ma se puipuiga.
Ma o le a tuuina atu o ia, ia lava, ma i latou e aumaia ia te ia, ma o ia lea na mafua ai lona fanau mai, ma le na avea o ia malosi ia i [na] taimi ”
Na tuu e Antiochus ia Berenice e fai ma ana ava ma toe fao lona toalua o Laodice, ae tuua Berenice e aunoa ma se puipuiga.
O le iʻuga o nei faʻaaliga, na fasiotia ai e Antiochus ia Laodice ma tuʻuina ia Berenice ia Laodice na fasiotia o ia. Na amata e Laodice ona fai lana tama o Seleucus II Callinicus, le Tupu o Seleucia.
Tanielu 11: 7-9
7 Ma o le tasi mai le pupuga o ona aʻa o le a mautinoa lava ona tu i lona tulaga, ma o le a alu atu i le 'au tau ma o mai e tau ma le' olo o le tupu o le itu i matu ma o le a mautinoa lava gaoioi e faasaga ia i latou ma manumalo ai. 8 Ma faʻapea foi ma o latou atua, ma a latou tupua uʻamea, ma a latou mea manaʻomia o ario ma auro, [ma] faʻatasi ai ma le tafeaga, o le a ia alu atu i Aikupito. Ma o ia lava mo [nisi] tausaga o ese mai le tupu o le itu i matu. 9 "Ma o le a sau moni lava o ia i le malo o le tupu o saute ma toe foʻi i lona lava eleele."
fuaiupu 7
“Ma o le tasi i luga o ona aʻa o le a mautinoa lava ona tu i lona tulaga,”
E faasino lea i le uso a Berenice na fasiotia, o Ptolemy III Euergetes. O Ptolemy III o le tama a ona matua, “Ona aʻa”.
"Ma o le a alu atu o ia i le 'autau faʻasaga i le' olo o le tupu o le itu i matu ma e mautinoa lava o le a faʻasaga ia i latou ma manumalo"
Osi o Ptolemy III “tu i luga ” i le tulaga o lona tama ma alu atu e osofaia Suria “o le 'olo o le tupu o le itu i mātū ” ma manumalo ai ia Seleucus II, le Tupu o Matu. "[x]
Tupu o Saute: Ptolemy III
Tupu o Matu: Seleucus II
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
fuaiupu 8
“Faʻapea foʻi ma a latou atua, ma a latou tupua, ma a latou mea manaʻomia i le ario ma le auro, [ma] faʻatasi ai ma le tafeaga, o le a ia alu atu i Aikupito"
O Ptolemy III na toe foʻi i Aikupito ma le tele o vete na ave e Cambyses mai Aikupito i le tele o tausaga na muamua atu. [xi]
"Ma o ia lava na te faʻaoleina mo le [nisi] tausaga mai le tupu o le itu i matu."
Ina ua maeʻa lea, na i ai le filemu i le taimi na fausia ai e Ptolemy III se malumalu tele i Edfu.
fuaiupu 9
9 "Ma o le a sau moni lava o ia i le malo o le tupu o saute ma toe foʻi i lona lava eleele."
Ina ua mavae se vaitaimi o le toʻafilemu, na taumafai Seleucus II Callinicus e osofaʻia Aikupito i le tauimasui ae sa le i faʻamanuiaina ma na tatau ona toe foʻi i Seleucia.[xii]
Tanielu 11: 10-12
10 “Aʻo ona ataliʻi, latou te faʻaosofia latou lava ma faʻaputuputu faʻatasi ni 'au se toʻatele o le vaegaʻau. Ma o le a afio mai o ia, e mautinoa lava le sau ma lolofi atu ma pasi. Ae o le a toe foi, ma o le a ia faaosoina o ia lava i le auala atoa i lona olo. 11 “Ma o le tupu o saute o le a faatupuina ia lava ma o le a tatau ona alu atu ma tau ma ia, [o lona uiga], ma le tupu o le itu i matu; ma e mautinoa lava o le a ia tulai mai le motu o tagata e toʻatele, ma e tuʻuina atu le motu o tagata i le lima o lena. 12 Ma o le motu o tagata e mautinoa lava o le a aveeseina. O lona loto o le a avea ma faaeaina, ma o le a ia faia mautinoa le fiasefulu o afe e pau; ae na te le faʻaaogaina lona tulaga malosi. ”
Tupu o Saute: Ptolemy IV
Tupu o Matu: Seleucus III ona iai lea o Antiochus III
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
"10O lenei, mo ona atalii, o le a latou faaosofia latou lava ma faʻaputuputu faʻatasi faʻaputuputu se toʻatele o 'au tau tele "
O Seleucus II e toʻalua ona alo tama, o Seleucus III ma lona uso laʻititi o Antiochus III. Na fiafia lava Seleucus III ia ma faʻatupuina ai fitafita e taumafai e toe maua mai vaega o Asia Itiiti na leiloa e lona tama ma le faʻamanuiaina manuia. Na oona i le na o le lua tausaga o lana nofoaiga. Na sui lona uso o Antiochus III ma ua sili atu lona manuia i Asia Itiiti.
“Ma o le a afio mai o ia, e mautinoa lava le sau ma tafe mai ma ui atu. Ae o le a ia toe foʻi i tua, ma o le a ia faaosoina o ia lava seia oo i lona olo. ”
Ona osofaʻi ai lea e Antiochus III Ptolemy IV Philopator (o le tupu o saute) ma faatoʻilaloina le taulaga o Anetioka ma alu i saute e puʻeina Turo “Lolofi atu ma pasia (ui)” le teritori o le Tupu o Saute. Ina ua uma ona ui atu i Iuta, na taunuu Anetioka i le tuaoi o Aikupito i Raphia lea na faatoilaloina ai e Ptolemy IV. Na toe foʻi Anetioka i le fale, ma na o le taofia lava o le taulaga o Anetioka mai ana muaʻi maua.
"11Ma o le tupu o le itu i saute o le a faatupuina ia lava ma o le a tatau ona alu atu ma tau ma ia, [o lona uiga], ma le tupu o le itu i matu; ma e mautinoa lava o le a ia tulai mai le motu o tagata e toʻatele, ma e tuʻuina atu le motu o tagata i le lima o lena.
O lenei e faʻamaonia mea na tutupu i sili auiliili. O Ptolemy IV ua feita ma o lo o alu i fafo ma le tele o 'au ma o le tupu o le itu i matu o le toatele o fitafita ua fasiotia (tusa 10,000) pe puʻeina (4,000)ua tuu i le lima o le na ” (tupu o le itu i toga).
"12 Ma o le motu o tagata e mautinoa lava o le a aveeseina. O lona loto o le a avea ma faaeaina, ma o le a ia faia mautinoa le fiasefulu o afe e pau; ae na te le faʻaaogaina lona tulaga malosi. ”
O Ptolemy IV e fai ma tupu o le itu i saute na manumalo, ae peitai, na ia le mafai ona faaaoga lona tulaga malosi, ae, na ia faia se leleiga ma Antiochus III le tupu o le itu i matu.
Tanielu 11: 13-19
13 “Ma o le tupu o le itu i matu e tatau ona toe foi ma faatu se motu o tagata e sili atu nai lo le muamua; ma i le faaiuga o taimi, [nisi] tausaga, o le a sau o ia, faia i le tele o malosiaga a le militeli ma le tele o oloa. ”
Tupu o Saute: Ptolemy IV, Ptolemy V
Tupu o Matu: Antiochus III
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
Pe a ma le 15 tausaga mulimuli ane le tupu o Matu, Anetioka III, toe foi ma se isi 'autau ma osofaia le talavou Ptolemy V Epiphanes, o le tupu fou o saute.
14 "Ma i na taimi o le a tele e i latou e tetee atu i le tupu o le itu i saute."
I na vaitaimi o Filipo V o Maketonia na malilie e osofaʻi ia Ptolemy IV, o le na maliu ae lei faia le osofaiga.
“Ma o atalii o le au fao mea a le tou nuu o le a latou, ia latou, o le a aveina atu ma taumafai e fai se faaaliga moni; ma e tatau ona latou tautevateva. ”
Ina ua pasia e Antiochus III ia Iuta e osofaʻia Ptolemy V, e toʻatele tagata Iutaia, na faʻatauina sapalai o Antiochus ma mulimuli ane fesoasoani ia te ia e osofaʻia le vaegaau a Aikupito i Ierusalema. O le sini a nei Iutaia "o loʻo taumafai e faʻaosofia se faʻaaliga o le maua lea o le tutoʻatasi, ae latou te le i faia. O Antiochus III na togafitia lelei latou ae na te leʻi aumaia mea uma na latou mananaʻo ai.[xiii]
15 “O le tupu foi o le itu i matu e sau ma oso i tua le puʻe ma faoa le 'aʻai ma' olo. A o lima o saute, latou te le tumau, poʻo tagata o ē na filifilia; ma o le a leai se mana e tutumau ai. ”
O Antiochus III (le Sili), tupu o le itu i matu, na vagaia ma pueina Saitonu i le 200 TLM, lea na sosola ai Ptolemy's (V) lautele o Scopas ina ua mavae lona toilalo i le vaitafe o Ioritana. Na auina atu e Ptolemy lana fitafita sili ma fitafita e taumafai e faʻateʻa ia Scopas, ae na latou faiaʻina foi, “E leai se mana e tumau ai”.[xiv]
16 “Ma o le e sau ia te ia o le a faia e tusa ma lona finagalo, ma o le a leai se tasi e tu i ona luma. Ma o le a tu i le laueleele o le teuteuga, ma o le a faaumatiaina i lona lima.
E pei ona taʻua i luga e le 200-199 TLM Antiochus III na nofoia le “Laueleele o le teuteuga”, ma leai se tasi e alualu i luma ma le manuia i lona tetee atu ia te ia. O vaega o Iutaia, o vaaiga ia o le tele o taua ma le Tupu o Saute, ma mafatia ai i maliu ma faʻatafunaga o le faʻaiuga.[xv] Na talia e Antiochus III le igoa “le Tupu Sili” e pei o Alesana i ona luma ma ua faaigoaina foi e Eleni ia “le Sili”.
Na sau Iutaia i lalo o le pulega a le tupu o le itu i matu
17 “Ma o le a ia faia ona foliga e o mai ma le malosi o lona malo atoa, ma o le a tutusa lelei [faaupuga] ma ia; ma o le a ia gaoioi lelei. Ma e tusa ai ma le afafine o fafine, o le a tuu ia te ia e aumaia ai o ia malaia. Ma o le a le tu, ma o le a le faaauau pea ona avea ma ona. ”
Ona sailia lea e Antiochus III le filemu ma Aikupito e ala i le tuuina atu o lona afafine ia Ptolemy V Epiphanes, ae peitai sa le mafai ona aumaia se fegalegaleaiga filemu.[xvi] O le mea moni, o Cleopatra, o lona afafine na auai ma Ptolemy nai lo lona tama, o Antiochus III. “O le a le faʻaauau ona avea ma ia”.
18 "Ma o le a ia liliu ona mata toe foʻi i le talafatai ma maua moni le toatele".
O talafatai o loʻo malamalama e faʻasino i talafatai o Turkey (Asia Minor). Eleni ma Italia (Roma). E tusa o le 199/8 TLM Antiochus osofaʻia Cilicia (South East Turkey) ma Lycia (South West Turkey). Ona mulimuli lea o Thrace (Eleni) i ni nai tausaga mulimuli ane. Na ia ave foi le tele o atumotu o le Aegean i lenei vaitaimi. Ae i le va o 192-188 na ia osofaia ai Roma, ma ana uo o Pergamon ma Rhodos.
E tatau foi i se taʻitaʻi ona taofi le faalumaina mai ia te ia, [ina ia] leai o sona luma. O le a ia faia le mea na te liliuina i luga. 19 Ma o le a ia liliu ona foliga i tua i le puipuiga o lona [lona] lava laueleele, ma o le a mautinoa lava ona tautevateva ma pa'ū, ma o le a le maua. ”
O lenei mea na faʻataunuʻuina o se Roma sili Lucius Scipio Asiaticus "se taʻitaʻiʻau" aveese le faitioga mai ia te ia lava e ala i le faatoʻilaloina o Antiochus III i Magnesia pe tusa o le 190 BC. Ona faasaga atu lea o le taitai au Roma i “mata o toe foi i 'olo o lona lava nuu”, e ala i le osofaʻia o tagata Roma. Peitai, na vave ona faiaʻina o ia e Scipio Africanus, ma fasiotia e ona lava tagata.
Tanielu 11: 20
20 “Ma e tatau ona tu i luga i lona tulaga se tasi na te faʻatupuina le tala i le malo matagofie, ma i nai aso o le a malepelepe, ae le o le ita poʻo le taua.
Ina ua mavae se tausaga umi Antiochus III maliu ma “I lona tulaga”, lona atalii o Seleucus IV Philopater na tulaʻi e fai ma sui.
O le Seleucus IV na ia faʻatonuina lona taʻitaʻi o Heliodorus e faʻatupeina se tupe mai Roma “Tino e ui atu i le malo matagofie” (vaʻai i le 2 Maccabees 3: 1-40).
O Seleucus IV na o le 12 tausaga na puleaina “Ni nai aso” faatusatusa i le pule a lona tama e 37 tausaga. O le Heliodorus na 'au ia Seleucus na maliu "E le o le ita pe o se taua".
Tupu o Matu: Seleucus IV
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i matu
Tanielu 11: 21-35
21 “Ma e tatau ona tu i luga i lona tulaga se tasi e tatau ona inosia, ma o le a latou le mautinoa lava o le a le tuuina atu ia te ia le mamalu o [le] malo; ma o le a ulufale tonu mai lava o ia i le taimi o le saʻolotoga mai le tausiaina ma le pule i [le] malo e ala i se lamolemole. ”
O le isi tupu o le itu i matu e igoa ia Antiochus IV Epiphanes. O le 1 Maccabees 1:10 (Tala Lelei o le Faʻaliliuga) o loʻo faʻaaogaina le tala “O le pule amioleaga o Atioko Epiphanes, o le atalii o le Tupu o Atioko le lona tolu o Suria, o se e tupuga mai i se tasi o le au aoao a Alesana. O Antiochus Epiphanes sa avea ma pagota i Roma aʻo leʻi avea o ia ma tupu o Suria… ” . Na ia ave le igoa "Epiphanes" o lona uiga "iloga" ae avea ma igoa "Epimanes" o lona uiga "le valea". O le nofoalii na tatau ona alu i le Demetrius Soter, le atalii o Seleucus IV, ae nai lo lea Antiochus IV faoa le nofoalii. O ia o le uso o Seleucus IV. “O le a latou le tuuina atu foi ia te ia le mamalu o le malo”, nai lo lena na ia faaseʻeina le Tupu o Pergamon ma faoa loa le nofoalii faatasi ai ma le fesoasoani a le Tupu o Pergamon.[xvii]
"22 A e o lima o le lolo, e lofia ai e tala ia te ia, ona motusia ai lea; o le Taʻitaʻi foi o [le] feagaiga. ”
O Ptolemy VI Philometer, o le tupu fou o saute, ona osofaʻia lea o le malo o Seleucid ma le tupu fou o le itu i matu o Antiochus IV Epiphanes, ae o le autau a lologa na faoa ma talepeina.
Na mulimuli ane aveesea foi e Antiochus Onias III, le faitaulaga sili Iutaia, lea e ono taʻua o le “Taitai o le feagaiga”.
Tupu o Saute: Ptolemy VI
Tupu o Matu: Antiochus IV
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i saute
"23 Ma ona o lo latou faifaimea faatasi ma ia, o le a ia tauaveina pea le taufaasese ma oʻo i luga ma avea ma malosi e ala i se tamaʻi atunuʻu. "
Na faamatala e Josephus, o le taimi lea na faia ai se tauiviga i Iuta lea na manumalo ai Onias [III] le faitaulaga sili i lena taimi. Peitai, o se vaega, atalii o Tobias, “se atunuu laititi ”, latou faʻatasi ma Antiochus. [xviii]
Na faaauau le tala a Josephus e faapea “O lenei, ua mavae le lua tausaga,… ona maliu atu lea o le tupu i Ierusalema, ma, faafoliga o le filemu, na ia mauaina ia aai i le taufaaʻoleʻole; i le taimi sa ia le faasaoina tele e pei o tagata na talia o ia i totonu, ona o le oa na ia taoto i le malumalu ”[xix]. Ioe, o loʻo ia lava i le faʻaseseina, ma faʻatoilaloina Ierusalema ona o le “Malo laititi” o Iutaia faʻaʻoleʻole.
"24 I le taimi o le saʻolotoga mai le tausiga, e oʻo lava i le lololo o le itu faʻamasino e ulufale ai i totonu ma fai le mea moni na le faia e ona tama ma tama o ona tama. Vili ma fao mea ma oloa o le a ia faataapeapeina i latou; ma i nofoaga malupuipuia o le a ia fuafuaina ana faiga, ae seʻi vagana.
Na toe fai mai Josephus “; ae, na taitaia e lona manaʻo tele, (ona sa ia vaai sa i ai i totonu se tele o auro, ma le tele o mea teuteu sa faapaiaina mo ia e matua tele le aoga,) ma ina ia faoa ana oa, na ia taumafai e talepe le Liki na ia faia. 'Ona tuʻua loa lea e ia le malumalu, ma' ave le moligaʻo auro, ma le fata auro, ma le laʻoʻai, ma le fata, ma le taulaga mu; ma sa lei ‘alo ese foi i ie puipui, na faia i ie lino lelei ma ie mumu. Na ia faʻaumatiaina foi ana oa faalilolilo, ma leai se mea na totoe; ma o le ala lea ua lafoaʻi ai ma le auega a tagata Iutaia, ona ua ia faasa ia i latou e faia na taulaga i aso uma na latou osi atu i le Atua, e tusa ma le tulafono. ” [xx]
Aunoa ma le tausiga o iʻuga, na faatonu e Antiochus IV le faʻateʻaina o le malumalu Iutaia i ana oa. O se mea lenei “o ona tama ma tama o ona tamā [leʻi] faia ”, e ui i le puʻeina o Ierusalema e le toʻatele o tupu o saute i taimi tuanaʻi. Ma le isi mea, i le faasaina o taulaga i aso uma i le Malumalu, na ia sili atu i soo se mea na faia e ana tapuaiga.
25 “Ma o le a ia faaosoina lona mana ma lona loto e faasaga i le tupu o saute ma se autau malosi; ma o le tupu o le itu i saute, mo lana vaega, o le a faaosofia ai o ia lava mo le taua ma se malosi sili atu le malosi ma le autau malosi. Ma o le a lē tu, ona o le a latou matau faasaga ia te ia fuafuaga. 26 Ma i latou na aina ana meaai lelei o le a aumaia ai lona malaia. ”
I le toe foʻi atu i le fale ma faʻavasega mataupu o lona malo, 2 Maccabees 5: 1 faʻamaumauga na alu ai loa Antiochus ma osofaʻia le osofaʻiga lona lua o Aikupito, le tupu o le itu i saute.[xxi] Na osofaia le 'au a Anetioka i Aikupito.
A faʻapea lana au tau, e lolofi ese atu,
I Pelusium, i Aikupito, na feosofi mai malosiaga a Ptolemy i luma o Antiochus.
ma e toʻatele o le a paʻuʻu'ū i lalo fasiotia.
Peitai, ina ua faalogo Anetioka i lipoti o le feteʻenaʻi i Ierusalema, na ia manatu o loʻo fouvale Iutaia (2 Maccabees 5: 5-6, 11). O le mea lea, na ia tuʻua ai Aikupito ae toe foʻi i Iutaia, ma fasi tagata Iutaia e toʻatele a o o mai ma faoa le malumalu. (2 Maccabees 5: 11-14).
O le fasioti tagata lea na “O Iuta le Maccabeus, faatasi ai ma le iva isi, na o ese atu i le vao” na amataina ai le fouvalega a tagata Maccabees (2 Maccabees 5:27).
27 “Ma i latou nei tupu e toʻalua, o latou loto o le a faananau e faia le mea leaga, ma i le tasi laulau o le pepelo, o le a latou faaauau le tautala. Ae leai se mea e manuia ai, aua [o le] iʻuga e leʻi oʻo i le taimi atofaina.
E foliga mai e faasino lea i le maliega i le va o Antiochus IV ma Ptolemy VI, ina ua toʻilalo Ptolemy VI i Memphis i le vaega muamua o le taua i le va o laʻua. O Antiochus e fai ma sui o ia o se puipuiga o le talavou Ptolemy VI e faasaga ia Cleopatra II ma Ptolemy VIII ma e faamoemoe e tumau lava le fetauaʻi. Ae ui i lea, o Ptolemies e lua na faia se leleiga ma o lea na osofaʻia ai e Antiochus se osofaʻiga lona lua e pei ona tusia i le 2 Maccabees 5: 1. Silasila i le Tanielu 11:25 i luga. I lenei maliliega, o tupu uma e lua na faʻataua, ma o lea e leʻi faʻamanuiaina, aua o le iʻuga o le taua i le va o le tupu o le itu i saute ma le tupu o le itu i matu e mo se taimi mulimuli ane, “O le iʻuga e oʻo lava i le taimi atofaina”.[xxii]
28 “O le a toe foi o ia i lona laueleele ma le tele o oloa, ma o le a tetee lona loto i le feagaiga paia. Ma o le a ia gaoioi lelei ma mautinoa e toe foi i lona laueleele.
Lenei e foliga mai i se aotelega o mea na tutupu faʻamatalaina atili auiliili i fuaiupu nei, 30b, ma le 31-35.
29 “I le taimi atofaina o le a ia toe foʻi i tua, ma e saʻo ona sau o ia e faasaga i saute; ae o le a le faamaonia e avea i le mulimuli e tutusa ma i le muamua. 30 Ma o le a mautinoa lava sau i luga ia te ia vaa o Kitʹtim, ma o le a tatau ona avea ma faanoanoa.
E foliga mai o lenei o loo talanoaina atili le osofaʻiga lona lua a Antiochus IV, le tupu o le itu i matu e faasaga ia Ptolemy VI, le tupu o saute. A o ia manumalo i Ptolemy, taunuu i Alexandria i lenei taimi, le Roma, "O vaa o Kittim", sau ma faamalosi ia te ia ia litaea mai Alesania i Aikupito.
"Mai le senate a Roma, Popillius Laenas na ave ia Antiochus se tusi e faasa ai ona ia auai i taua ma Aikupito. Ina ua fesiligia e Antiochus se taimi e mafaufau ai, na tusia e le avefeau se lio i le oneone faataamilo ia Antiochus ma ia faatonuina o ia e tuuina mai lana tali a o lei laa ese mai le lio. Na tuuina atu e Antiochus i Roma ni talosaga mo le tetee atu o le faalauiloa lea o taua i Roma. ” [xxiii]
"30bMa o le a ia toe foʻi i tua ma lafo faitioga e faasaga i le feagaiga paia ma faatino lelei; ma e tatau ona ia toe foʻi i tua ma tuuina atu le mafaufau ia i latou oe tuua le feagaiga paia. 31 Ma o le ai ai lima o le a tu i luga, agai mai ia te ia; latou te faʻaleagaina le malumalu, o le 'olo ma le' olo
"Ma latou te mautinoa lava le aumaia o le mea inosia o loo mafua ai le faatafunaina."
Ua toe faamatala e Josephus le tala lea i lana taua a tagata Iutaia, Tusi I, Mataupu 1, para 2, “E leʻi faamalieina Antiochus i lona taotaina o le aai, po o le faapologaina, poo le tele o lona fasiotiga na ia faia iina. ae ina ua ia manumalo i ona lagona faʻamalosi, ma na ia manatuaina ai le mea sa tigaina ai o ia i le taimi o le pulega, na ia faʻamalosia ai tagata Iutaia e soloia tulafono a lo latou atunuʻu, ma tausia a latou pepe le peritomeina, ma fai le taulaga o le puaa aano i luga o le fata faitaulaga; ”. Josephus, Wars of the Jewish, Tusi I, Mataupu 1, para 1 ua taʻu mai ai foi ia i tatou lena mea “Na ia [Antiochus IV] faʻaleagaina le malumalu, ma taofia le faʻaauau o le faia o le taulaga o taulaga e faia i aso uma mo le tolu tausaga ma le ono masina.”
32 “Ma oi latou oe ua amioletonu i [le] feagaiga, o le a ia taitaiina i le liliuese e ala i upu lamolemole. Aʻo tagata e iloa lo latou Atua, latou te manumalo ma gaoioi lelei. ”
O nei fuaiupu e iloa ai vaega e lua, o le tasi e amioletonu faʻasaga i le feagaiga (Mosaea), ma le fegalegaleai ma Antiochus. O le vaega amioleaga na aofia ai Iason le Faitaulaga Sili (ina ua mavae Onias), o le na faailoa mai tagata Iutaia i le Eleni ala o le ola. Silasila i le 2 Maccabees 4: 10-15.[xxiv] O 1 Maccabees 1: 11-15 o loʻo aoteleina lenei mea i le vaega lea: " I na aso, o taʻitaʻi fouvale na o mai mai Isaraelu ma faʻaseseina le toʻatele, ma fai mai, "Tatou o e o e osia se feagaiga ma tagata o Nuʻuʻese o loo siomia ai i tatou, aua talu ona tatou o ese mai ia i latou, e tele mala ua oʻo mai ia i tatou." 12 O lenei fuafuaga fiafia i latou, 13 o isi o le nuʻu na o atu ma le naunautai i le tupu, o le na faʻatagaina i latou e tausia sauniga o Nuu Ese. 14 Ma sa latou fausia se faletaalo i Ierusalema, e tusa ai ma aganuu a Nuuese, 15 ma aveʻesea faʻailoga o le peritomeina, ma lafoaʻi le feagaiga paia. Na latou faʻatasi ma tagata o Nuʻuʻese ma faʻatau atu i latou e faia le leaga. ”
E tetee i lenei “amio leaga faasaga i le feagaiga” o isi ositaulaga, o Mattathias ma ona atalii e toalima, o le tasi o ia o Judas Maccabeus. Na latou tulaʻi aʻe i le fouvale ma ina ua maeʻa le tele o mea na tutupu o faʻamatala i luga na iʻu ina latou manumalo.
33 Ma e uiga ia i latou ei ai le malamalamaaga i tagata, latou te tuuina atu le malamalama i le tele. Ma o le a mautinoa le faia e tautevateva i le pelu ma le afi, i le tafeaga ma le fao faamalosi, mo [nisi] aso.
O Iuta ma le vaega tele o lana vaegaau na fasiotia i le pelu (1 Maccabees 9: 17-18).
O Ionatana le isi tama, na fasia foʻi ma le afe o tagata. Na susunuina e le pule sili o lafoga a Anetioka ia Ierusalema i le afi (1 Maccabees 1: 29-31, 2 Maccabees 7).
34 Peitai a fai i latou ia tautevateva, o le a fesoasoani i sina fesoasoani itiiti; ma e toatele o le a mautinoa faʻatasi ma i latou e ala i le lamolemole.
O Iuta ma ona uso i le tele o taimi na latou faatoilaloina le tele o 'autau na lafo atu ia i latou ma le fesoasoani a se numera toaitiiti.
35 Ma o nisi o latou ua i ai le malamalama o le a faia e tautevateva, ina ia faia ai le galuega toega ona o latou ma ia faia se faamamaina ma faia se faʻamamaina, seia oʻo i le taimi o [le] iʻuga; aua e oʻo mai mo le taimi atofaina.
O le aiga o Matataʻa na fai ma ositaulaga ma aʻoaʻo mo le tele o augatupulaga seʻia oʻo i le iʻuga o le vaitaimi Hasmonean ma Aristobulus o le na fasiotia e Herota.[xxv]
Faʻatali i gaioiga a tupu o le itu i matu ma tupu o saute e aʻafia tagata Iutaia.
O Iutaia na pulea e le Iutaia Hasmonean Dynasty, e tutoʻatasi i lalo o le tupu o le itu i matu
“Aua e oʻo mai mo le taimi atofaina.”
O le vaitaimi ina ua maeʻa nei taua i le va o le tupu o le itu i matu ma le tupu o le itu i saute o se filemu filemu ma tagata Iutaia e tutoatasi le pule ona e leai se soloaʻiga o nei tupu na lava lona malosi e faatino ai le malosiaga pe pulea ai Iutaia. Na amata mai le tusa o le 140 TLM i le 110 TLM, o le taimi lea na malepe ai le Emepaea o Seleucid (o le tupu o le itu i matu). O lenei vaitau o le tala faasolopito a Iutaia ua taua o le Hasmonean Dynasty. Na paʻu i le tusa o le 40 TLM - 37 TLM ia Herota le Sili o se Idumean na faia Iutaia ma malo o Roma. Na avea Roma ma tupu fou i matu e ala i lona aveʻesea o toega o le Emepaea o Seleucid i le 63 TLM.
E oʻo mai i le taimi nei, ua tatou vaʻaia le taua na faia ia Xerxes, Alexander le Sili, le Seleucids, le Ptolemies, Antiochus IV Epiphanes ma le Maccabees. O le vaega mulimuli o le paso, seʻia oʻo i le afio mai o le Mesia ma le faʻaumatiaga mulimuli o le faʻatulagaina o tagata Iutaia, e manaʻomia le tatalaina.
Tanielu 11: 36-39
O le feteenaiga i le va o le tupu o saute ma le tupu o le itu i matu e toe faafouina faatasi ma le "tupu".
36 “E faia foi e le tupu mea e tusa ma lona loto, e na te faʻaeaina o ia ma faʻamaualuga ia te ia e silisili i atua uma; ma faasaga i le Atua o atua o le a ia tautala mea ofoofogia. Ma e mautinoa lava lona faʻamaonia seia maeʻa [le] faʻamasinoga ona oʻo i lona iʻuga; aua o le mea e tatau ona filifilia e tatau ona faia. 37 E leai foʻio ia i le Atua o ona tamā; e leai foʻi sona manatu i le manaʻo o fafine ma isi atua uma, 'ae faʻamaualuga i tagata uma lava. 38 Ae i le atua o 'olo, i lona tulaga o le a ia avatu le mamalu; ma i se atua na le iloa e ona tama o le a ia avatua le mamalu e ala i le auro ma ario ma ala o maa taua ma ala o mea manaomia. 39 Ma o le a ia gaoioi lelei faasaga i 'olo sili ona malosi, faatasi ai ma se atua ese. Po o ai lava ua tuuina atu ia te ia le lauiloa, o le a ia maua tele i le mamalu, ma o le a faia moni i latou pule i le tele o; ma [le] eleele o le a ia vaevaeina mo se tau.
E malie lava o lenei vaega amata “Le tupu” e aunoa ma le faʻamaonia pe o ia o le tupu o le itu i matu po o le tupu o saute. O le mea moni, faʻavae i luga o le fuaiupu 40, e le o ia o le tupu o le itu i matu po o le tupu o le itu i saute, aʻo ia faʻatasi ma le tupu o le itu i saute e teteʻe i le tupu o le itu i matu. E faailoa mai ai o ia o se tupu i Iutaia. Na pau lava le tupu o soo se faʻamatalaga ma se taua tele e faʻatatau i le afio mai o le Mesia ma aʻafia Judea o Herota le Sili, ma na ia pulea Iutaia i le tusa o le 40 BC.
Le Tupu (Herota le Sili)
"Ma o le tupu faia moni e tusa ma lona lava finagalo "
E maeu le malosi o lenei tupu foi sa faʻaalia foʻi i lenei fasi fuaitau. E toʻatele tupu e malolosi tele e fai le mea latou te mananaʻo ai. I le soloaʻiga o tupu i lenei valoʻaga na o isi tupu e mauaina lenei paoa o Alesana le Sili (Tanielu 11: 3) oe “E pule ma le malo tele ma faia e tusa ma lona finagalo” , ma Anetioka le Sili (III) mai le Tanielu 11:16, o ai e fai mai ai “ma le na sau ia te ia, o le a faia e tusa ma lona finagalo, ma e leai se tasi e tu i ona luma ”. E oʻo lava ia Antiochus IV Epiphanes, o le na aumaia faʻalavelave i Iutaia, na le maua le tele o lea paoa, pei ona faʻaalia e le faʻaauau pea o le teteʻe atu o le au Maccabees. Ole mea lea e faʻaopopo ai le mamafa e iloa ai Herota le Sili o le "le tupu".
“Ma o le a ia faʻaeaina o ia lava ma faasilisilia o ia nai lo atua uma; ma faasaga i le Atua o atua o le a ia tautala mea ofoofogia ”
Na tusia e Josephus e faapea na avea Herota ma kovana o Kalilaia i le 15 o ona tausaga e Aneti.[xxvi] O le tala alu pea e faʻamatala e faʻapefea ona ia faoa vave le avanoa e faʻalauteleina ai o ia lava.[xxvii] Na vave ona maua e ia le igoa o le tagata saua ma le toa.[xxviii]
Na faʻapefea ona ia tautala faʻailoga ofoofogia e uiga i le Atua o atua?
Na valoia mai le Isaia 9: 6-7.Aua ua i ai le tama fanau mai ia i tatou, ua i ai se atalii tuuina mai ia i tatou, ma o le a sili pule le pule i lona tauau. Ma o lona igoa e faʻaigoaina Wonderful Counselor, Atua Malosi, Tama e Faavavau, Aloalii o le Filemu. E le uma se mea i le tele o le pule a le malo ma le filemu”. Ioe, sa tautala Herota i le Atua o atua [Iesu Keriso, le Atua e ona le malosi, i luga atu o atua o malo.] A o ia faatonuina ana fitafita e fasiotia le pepe o Iesu. (Tagai i le Mataio 2: 1-18).
A o le itu e manatu, o le gaioiga o le fasiotia o pepe taʻumamaina o se tasi lea o solitulafono sili ona mataga e mafai ona faia. E faapitoa le afaina ona o lo tatou mafaufau i le Atua, ma o le faia o ia mea o le teteʻe i lea lotofuatiaifo ua tuuina mai e le Atua ma Iesu o tatou na faia.
“Atua uma” e ono faasino i isi kovana ma faipule, (e malolosi) na ia siitia o ia lava i luga. Faatasi ai ma isi mea na ia tofia foi lona lava-tuagane o Aristobulus e avea ma faitaulaga sili, ma e lei leva, na fasiotia o ia. [xxix]
O Iutaia na pulea e le Tupu, o le na te auauna i le tupu fou o le itu i matu o Roma
“Ma o le a mautinoa lava lona alualu i luma seʻia maeʻa [le] faitioga; aua o le mea e faia i luga e tatau ona faia. ”
O le a le auala na iloa ai e Herota “Faʻamaonia manuia seia maeʻa le faʻasalaga a le malo o Iutaia.” Na faamaonia le faamanuiaina o lana fanau na pule i vaega o le malo o Iutaia seia latalata i lo latou faaumatiaga i le 70 T.A. O Herota Anetipa, o le na fasiotia Ioane le Papatiso, Herota Akeripa I, o le na fasiotia Iakopo ma faafalepuipuia ia Peteru, a o Herota Akeripa II na auina atu le Aposetolo o Paulo i filifili i Roma, e lei umi se taimi na fouvale ai tagata Iutaia i tagata Roma, ma aumaia le malaia ia i latou lava.
37 “O le Atua foʻio ona tamā, na te le faʻamatalaina. o le manaʻo foʻi o fafine i isi Atua, na te lē faʻamoemoe i ai, aʻo tagata uma na te faʻamaualuga. ”
E tele ina faʻaaoga e le Tusi Paia le fuaitau “Le Atua o ou tama” e faʻasino i le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (eg vaʻai Esoto 3:15). O Herota le Sili e le o se lutaia, ae o ia o le Idumean, ae talu ai fefiloi faʻaipoipoga i le va o Etoma ma tagata Iutaia, na masani ai ona manatu tagata Idume o tagata Iutaia, aemaise lava pe a avea ma tagata liulotu. O ia o le ataliʻi o le Etoma Etoma. Na faaigoa o ia e Josephus o le 'Iutaia-afa.[xxx]
O lenei foi, na tupuga mai Etoma mai Esau, le uso o Iakopo, ma o le Atua o Aperaamo ma Isaako, sa tatau foi ona avea ma lona Atua. E le gata i lea, e tusa ai ma le tala a Josephus, o Herota na masani ona ia faʻailoaina o ia o se Iutaia pe a talanoa i tagata Iutaia.[xxxi] O le mea moni, o nisi o ona tagata Iutaia sa vaai ia te ia o le Mesia. Ma o lea sa tatau lava ona mafaufau Herota i le Atua o ona tamā, le Atua o Aperaamo, ae peitai, sa ia faailoa atu le tapuaiga a Kaisara.
O le naunautaiga o fafine Iutaia uma o le tauaveina lea o le Mesia, ae pei ona tatou vaʻai i lalo, e leʻi faʻalogo i nei manaʻo, ina ua ia fasiotia uma tama i Peteleema i se taumafaiga e fasioti Iesu. Sa ia le faʻatatauina i se isi "atua" a o ia fasiotia se tasi na ia manatu o se lamatiaga taufaamataʻu.
38 “Aʻo le atua o olo, i lona tulaga na te avatu ai le mamalu; ma i se atua na le iloa e ona tama o le a ia avatua le mamalu e ala i auro ma siliva ma maa taua ma mea manaomia. ”
Sa naʻo le faʻalogo a Herota i le malosi o le Lalolagi a Roma, ma le militaristic, pei o uʻamea "Atua o olo". Na ia foai muamua le mamalu ia Julius Caesar, sosoo ai ma Antony, sosoo ai ma Antony ma Cleopatra VII, sosoo ai ma Augustus (Octavian), e ala i le usugafono ma meaalofa taugata. Na ia fausia le Kaisareia o se taulaga matagofie na faaigoaina e faamamalu ai o Kaisara, ma mulimuli ane toe fausia Samaria ma faaigoa ia Sebaste (Sebastos e tutusa ma Augustus). [xxxii]
E leʻi iloa foi e ona tama le atua lea, le malosi o le lalolagi a Roma faʻatoʻa leva ona fai ma malo o le lalolagi.
39 “Ma o le a ia galue faʻaaloalo i 'olo malosi, faʻatasi ai ma le atua ese. Po o ai lava ua tuuina atu ia te ia le lauiloa, o le a ia maua tele i le mamalu, ma o le a faia moni i latou pule i le tele o; ma [le] eleele o le a ia vaevaeina mo se tau. ”
Ua tusia e Josephus e faapea, ina ua uma ona tuu e Kaisara ia Herota se isi itumalo e pule ai, na faatulaga e Herota ia faatagata o Kaisara e tapuai i nofoaga malupuipuia ma fausia ni aai na taua o Kaisareia. [xxxiii] I lenei mea na ia tuuina atu “ai se tasi na avatua ia te ia le amanaiaina…. tele i le mamalu ”.
O le olo sili ona malosi i le laueleele o Iutaia o le malumalu. Na gaoioi malosi Herota e faasaga i ai, e ala i le toe fausiaina, ma i le taimi lava e tasi na ia avea ma 'olo mo ana ia lava mafuaʻaga. O le mea moni, na ia fausia se 'olo malosi i le itu i matu o le Malumalu, le amanaia o ia, na ia faaigoaina le' olo o Antonia (ina ua mavae Mark Antony). [xxxiv]
Ua taʻu mai foi ia i tatou e le Josephus se mea na tupu ina ua faatoa uma ona fasiotia e Herota lona toʻalua o Mariamne,Sa nofoia Alesana i lenei taimi i Ierusalema; ma ina ua taʻu atu i le tulaga o Herota, sa ia taumafai ia mauaina ia nofoaga malupuipuia e uiga i le taulaga, lea e lua, o le tasi e patino i le taulaga, o le isi ia le malumalu; ma oi latou e ono tuuina atu i latou i lima ua i ai le malo atoa i lalo o lo latou malosi, aua a aunoa ma le latou taʻitaʻi, e le mafai ona faia a latou taulaga; [xxxv]
Tanielu 11: 40-43
40 “Ma i le taimi o [le] iuga, o le tupu o le itu i saute o le a galulue faatasi ma ia i le tuleia, ma faasaga ia te ia le tupu o le itu i matu e osofaʻi ma kariota ma solofanua ma vaa e tele; e ulu atu foi o ia i nuu ma lolovaia ma ui atu.
tupu o le itu i saute: Cleopatra VII o Aikupito ma Mark Antony
tupu o le itu i matu: Augustus (Octavian) o Roma
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i matu (Roma)
“Ma i le taimi o le iuga”, ua tuu nei mea tutupu lata mai i le taimi o le iʻuga o tagata Iutaia, tagata o Tanielu. Mo lenei mea, tatou te maua ai le tutusa o mea tutusa i le Actian War, lea sa malosi ai Antony i Cleopatra VII o Aikupito (i le fitu tausaga o le pulega a Herota i Iutaia). O le uluaʻi tulei i lenei taua na faia e le tupu o saute, o le na lagolagoina i lenei taimi “Talanoa ma ia” saunia e Herota le Sili o le na avatua sapalai.[xxxvi] E masani lava ona filifili taua e le 'au fitafita, ae o le mea na ese ai aua na osofaʻia ma manumalo le' au a Aukuso Kaisara, ma manumalo ai le taua tele o le vaegaau o Actium i le talafatai o Eleni. Na tulei Antony e fusu ma lana neivi nai lo le eleele e Cleopatra VII e tusa ai ma Plutarch.[xxxvii]
41 “E ulu atu foi o ia i le fanua o le teuteuga, ma e tele foi [fanua] o le a faia e tautevateva. Ae o mea nei o le a sosola ese ai mai lona lima, o Etoma ma Moapi, ma le vaega autu o le fanauga a Amoni. ”
Ona mulimuli atu lea o Aukuso ia Antony e o i Aikupito, ae i le laueleele, e ala ia Suria ma Iutaia, lea “Herota talia o ia ma mea tau tupu ma 'oa tele ” faia le filemu ma Augustus e ala i le suia tele itu. [xxxviii]
A o alu saʻo lava Aususo i Aikupito, na aauina atu e Aukuso nisi o ana au i lalo o Aelius Gallus na faatasi atu ai ma nisi o le au a Herota e tau ma Etoma, Moapi ma Amona (eria faataamilo i Amman, Ioritana), ae na le manuia. [xxxix]
42 “Ma o le a tulei atu pea lona lima i eleele; ma e tusa ai ma le laueleele o Aikupito, o le a le faʻamaonia o ia o le sola ese. ”
Mulimuli ane ao faʻaauau le taua i Alesania, na tuʻua o ia e le neivi a Antony ma auai i le au tau o Aukuso. O lana au fitafita na tuʻufua foi i le itu o Aukuso. O le mea moni, o le tele o vaa ma le tele o kariota ma tagata tietie solofanua, na faatagaina le tupu o le itu i matu, o Augustus e faatoilaloina ia Mark Antony, o le na pule i le ola.[xl] Ua iai nei ia Aikupito le Aukuso. E leʻi leva, ae ave i lalo le fanua ia Herota lea na ave e Cleopatra mai ia Herota.
43 “E pule lava ia i oloa natia o le auro ma le ario ma mea uma lelei uma a Aikupito. E tutu ai le 'au Filipi ma Etoma. ”
O Cleopatra VII na nana ana oa i maa faamanatu e latalata i le malumalu o Isis, lea na pulea ai e Aukuso. [xli]
O le Libyans ma le Aitiope ua i ai nei i le alofa mutimutivale o Augustus ma 11 tausaga mulimuli ane na ia auina atu Cornelius Balbus e puʻeina Libya ma i latou i saute ma sautesisifo o Aikupito.[xlii]
Na faagasolo foi e Aukuso le tuuina o le tele o itumalo i totonu o Iutaia na puleaina Herota.
O le tala ia Tanielu na toe foʻi ane i le “tupu”, Herota.
Tanielu 11: 44-45
44 “Peitai o le a iai lipoti o le a faapopoleina ai o ia, mai le oso aʻe o le la ma fafo o le itu i matu, ma o le a mautinoa lava lona alu atu ma le ita tele ina ia fano ma faaalu le toatele i le faatafunaga.
Le Tupu (Herota le Sili)
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i matu (Roma)
O le tala o le Mataio 2: 1 o loʻo taʻu mai ai lena mea “Ina ua uma ona fanau Iesu i Peteleema i Iutaia i le vaitaimi o Herota le tupu, vaai tagata sailiili mai itu i sasae na o mai i Ierusalema”. Ioe, ripoti na faʻatiga tele ai Herota le Sili na sau i le oso aʻe mai le itu i sasaʻe (le mea na afua ai e fetu fetuʻi).
Na faaauau le Mataio 2:16 “Ona iloa ai lea e Herota, ona o ia na taʻitaʻia e tagata tau nau fetu, ma sa matua ita tele ma sa ia auina atu i fafo, ma aveese uma tama i Peteleema ma ona itumalo uma, mai le lua tausaga i lalo ifo.” Ioe, Herota le Sili na alu atu i le ita tele ina ia fano ma faaalu le toatele i le faafanoga. Ua faaauau le Mataio 2: 17-18 “Ona faataunuu ai lea o le upu a Ieremia le perofeta, fai mai, 'Ua lagona le leo i Rama, o tagi ma le tele aue; o Rasela ua tagi mo lana fanau ma ua le manaʻo e faʻamafanafana, aua ua le toe i ai ”. O lenei faataunuuga foi o le valoaga a Tanielu o le a aumaia se mafuaaga mo le aofia ai o lenei tala i le tusi a Mataio.
Pe tusa o le taimi lava lea e tasi, pe tusa o le 2 pe lua tausaga talu ai, o lipoti na matua faalavelaveina Herota na sau mai le itu i matu. O fautuaga a le isi o ona atalii (Antipater) e toʻalua o ona ataliʻi mai Mariamne na taupulepule faʻasaga ia te ia. Na faamasinoina i Roma ae faasaʻoloto. Peitai, e leʻo le taimi lea na manatu ai Herota ua fasiotia i latou.[xliii]
E i ai le tele o isi mea na tutupu e faʻamaonia ai le fia iloa o Herota. Ua tusia e Josephus i le Antiquities of the Jewish, Tusi XVII, Chapter 6, Para 3-4, na ia susunuina i le oti nisi Matatia ma ana soa na tosoina i lalo ma na talepeina le Roma Eagle na tuu e Herota i luga o le Malumalu.
45 Ma o le a ia totoina ona fale puipui i le va o le [sami] tele ma le mauga paia o teuteuga; ma o le a tatau ona sau i le ala atoa e oʻo i lona iuga, ma o le a leai se fesoasoani mo ia.
Na fausia e Herota lua maota “Faleie teuteu” i lerusalema. Tasi i luga o le North-Western Wall o le Upper City o Ierusalema i le itu i sisifo. O le maota autu lenei. O i saʻo foi i sisifo o le Malumalu “i le va o le sami tele”[Le Metitirani] ma “Le mauga paia o teuteuga” [Le Malumalu]. Sa i ai foi ia Herota le isi maota o le maota i le itu i saute o lenei fale mautotogi, i autafa o le pa i sisifo, i le eria ua lauiloa nei o le Armenian Quarter, o le mea lea ua i ai “Faleies".
Sa faaauau pea ona oti Herota ona o se le fiafia i mafatiaga ua leai se fofo. Na ia taumafai foi e pule i le ola. Ioe, sa iai “Leai se fesoasoani mo ia”.[xliv]
Tanielu 12: 1-7
Tanielu 12: 1 faʻaauau pea lenei valoaga o loʻo aumaia le mafuaʻaga ma le autū o mafuaʻaga na aofia ai, e faʻasino i le Mesia ma le iʻuga o le faʻavae o faiga a Iutaia.
Le Tupu Sili: O Iesu ma "Ua taunuu mea uma"
O Iutaia na pulea e le tupu o le itu i matu (Roma)
"1Ma i lena vaitaimi o le a tulaʻi ai Mikaele, le perenise sili, o loʻo tulaʻi mo sui o fanau a ou tagata. "
I le faʻasologa o mea na tutupu aʻo tatou siʻomia i latou i le Tanielu 11, o lona uiga e pei ona faʻaalia e Mataio mataupu 1 ma le 2, Iesu le Mesia “le perenise sili ”, “Mikaele, o ai e pei o le Atua?” tutu i luga o le taimi lea. Na soifua mai Iesu ile mulimuli tasi pe lua tausaga ole olaga ma pulega ole Tupu Herota le Sili. Na ia tu i luga e laveai le “o atalii o ou tagata "Tanielu" pe tusa ma le 30 tausaga mulimuli ane ina ua ia papatiso i Ioritana e Ioane le Papatiso [i le 29 TA] (Mataio 3: 13-17).
"Ma e mautinoa lava o le a tupu se taimi o puapuaga e pei ona leʻi faia, talu ai ona oʻo mai le malo seʻia oʻo i lena taimi"
Na lapataʻi e Iesu ona soo e uiga i le oʻo mai o le taimi o puapuaga. O le Mataio 24:15, Mareko 13:14, ma le Luka 21:20 o loo tusia ai lana lapataiga.
O loʻo taua i le Mataio 24:15 fetalaiga a Iesu, “O le mea lea, a e vaʻai i le mea mataga ua tupu ai le faʻatafunaga, e pei ona tautalagia e le perofeta o Tanielu, o tu i le mea paʻia, (faʻataga le tagata faitau i le faʻautauta), ona faʻatagaina lea oi latou i Iutaia e amata ona sosola i mauga.”
Mareko 13:14 faamaumauga "Peitai, pe a e vaʻai i le mataga mea e mafua ai le faʻatafunaga, tu i le mea e le tatau, (tuu i le tagata faitau faʻaaogaina le faautauta), ona tuu atu lea ia i latou i Iutaia amata ona sosola i mauga."
Ua taʻu mai e le Luka 21:20 ia i tatou “Oe vaai i Ierusalema o siosiomia e 'au tau, ona e iloa ai ua latalata le faatafunaina o ia. Ia tuu atu ia i latou i Iutaia ia sosola i mauga, ia tuu atu ia i latou o loo i totonu o [Ierusalema] aveese, ma tuu atu ia i latou i nuu mamao e le ulufale atu ia te ia. ”
O nisi e fesoʻotaʻi Tanielu 11: 31-32 i lenei valoʻaga a Iesu, ae ui i lea o le tulaga faifai pea a Tanielu 11, ma o le Tanielu 12 na ia faaauauina (mataupu o nei ona po o se faafoliga tuai), e sili atu le talafeagai pe a fesoʻotaʻi le valoaga a Iesu ma Tanielu 12: 1b o loʻo faʻaalia ai se taimi o puapuaga e sili atu lona leaga i lo se isi lava mea e faʻatigaina ai le malo o Iutaia e oʻo mai i lena taimi. Na faailoa mai foi e Iesu, o se taimi o puapuaga ma puapuaga e le toe tupu i le malo o tagata Iutaia (Mataio 24:21).
E le mafai ona tatou taofia le matauina tutusa tutusa i le va Tanielu 12: 1b ma Mataio 24:21.
Tanielu 12: "Ma e mautinoa lava o le a tupu se taimi o puapuaga e pei ona leʻi faia, talu ai ona oʻo mai le malo seʻia oʻo i lena taimi"
Mataio 24: “Aua e oo mai ile taimi nei e i ai puapuaga tele / faigata e pei ona le i tupu talu mai lalolagi amata mai nei”
Josephus 'Taua a Iutaia, Faaiuga o le Tusi II, Tusi III - Tusi VII auiliiliga lenei taimi o puapuaga na lamatia i le malo o Iutaia, e sili atu le leaga i lo se mea faigata na oo ia i latou muamua, e tusa lava pe amanaia le faatafunaga o Ierusalema e Nebuchadnezzar ma o le tulafono o Antiochus IV.
"Ma i lena taimi o tagata o le a sosola ese, tagata uma o loo maua o lo o tusia i lalo i le tusi."
O Iutaia na taliaina Iesu o le Mesia ma ua latou usitai i ana lapataʻiga i le lumanaʻi o le faatafunaga, ma latou sao ai. Na tusia e Eusebius "Ae o tagata o le ekalesia i Ierusalema na faatonuina e le faaaliga, folafola i tagata faamaonia iina ao lei amataina le taua, e tuua le taulaga ma nonofo i se tasi taulaga o Perea e taʻua o Pela. Ma ina ua o mai i latou na talitonu ia Keriso mai Ierusalema, ona pei ai lea o le malo o tagata Iutaia ma le laueleele atoa o Iutaia na matua mativa lava i tagata paia, o le taimi mulimuli ane na oʻo mai ai le faʻasalaga a le Atua ia i latou na faia le tele o le ita. Keriso ma ona aposetolo, ma matua faaumatia lena augatupulaga o tagata le amioatua. ” [xlv]
O na tagata faitau Kerisiano na latou faʻaaogaina le faʻautauta ina ua faitauina afioga a Iesu, na sao mai lava.
"2 Ma o le toʻatele oi latou o loo momoe i le efuefu o le eleele o le a ala mai, o i latou i le ola e faʻavavau ma i latou e faʻalumaina ma inosia e faʻavavau. ”
O Iesu na ia faia le toetu e 3, o Iesu lava ia na toe soifua mai ma le au Aposetolo na toe tutu le isi 2, ma le tala i le Mataio 27: 52-53 e mafai ona faʻailoa mai ai le toe tu mai i le taimi o le maliu o Iesu.
"3 Ma i latou o loʻo i ai le malamalamaʻaga o le a susulu e pei o le pupula o le vanimonimo, ma i latou e aumaia le toʻatele i le amiotonu, e pei o fetu i le taimi nei, e faʻavavau.
A o le malamalamaaga i le valoaga a le Tanielu 11, ma le Tanielu 12: 1-2, o i latou e i ai le malamalama ma na pupula e pei o le pupula o le lautele i tupulaga leaga o Iutaia, o tagata Iutaia ia na latou talia Iesu o le Mesia ma avea ma Kerisiano.
"6 … O le a le umi o le taimi e gata mai ai nei mea matagofie? 7 … O le a faia mo se taimi atofaina, taimi atofaina ma le afa."
Ua faaliliuina le upu Eperu “Matagofie” o loʻo tauaveina le uiga o le sili atu, e faigata ona malamalama i ai, poʻo le feutagaiga a le Atua ma ona tagata, poʻo aga a le Atua e faʻamasino ma faʻaolaina ai.[xlvi]
O le a le umi na faia le faʻamasinoga a Iutaia? Mai le solomuli o Roma o Ierusalema i le pa'ū ma le faʻatafunaga o se vaitaimi o le tolu ma le afa tausaga.
"Ma o le taimi lava e uma ai ona maeʻa le malosi o le au paʻia, o nei mea uma o le a maeʻa. ”
O le faatafunaina o Kalilaia, ma Iutaia e Vespasian ona sosoo ai lea ma lona atalii o Titus, na iʻu i le faatafunaga o Ierusalema, faatasi ai ma le Malumalu e leʻo iai se maa o totoe i luga o se maa, na uma loa le malo o Iutaia o se malo. Na amata mai i lena lava taimi, ua le o toe avea ma atunuu ese, ma le i ai uma o gafa o faamaumauga na leiloloa ma le faatafunaga o le Malumalu, e leai se tasi na mafai ona faamaonia o i latou o tagata Iutaia, pe o le a le ituaiga na latou o mai ai, e le mafaia foi e se tasi ona fai mai latou te i ai le Mesia. Ioe, o le lalata mai o le mana o le 'au paʻia [le malo o Isaraelu], na mulimuli ma aumai ai lenei valoʻaga i lona maeʻa ma le vaega mulimuli o le faʻataunuʻuina.
Tanielu 12: 9-13
"9 Ma sa ia [le agelu] alu atu faapea: Alu, Tanielu, aua o upu ua natia faalilolilo ma faamauina seia oo i le taimi o le iuga.
O nei upu na faamaufaailogaina seia oo i le taimi o le iʻuga o le malo Iutaia. Ona faatoa lapataʻiina lea e Iesu tagata Iutaia i le uluaʻi senituri, e oʻo mai le vaega mulimuli o le faʻataunuʻuina o le valoaga a Tanielu, ma o le a faʻataunuʻuina lea i o latou augatupulaga. O lena augatupulaga na na o le 33-37 tausaga na sosoʻo ai ae leʻi faʻaumatia i le 66 TA ma le 70 TA.
"10 E toʻatele o le a faʻamamaina i latou ma faʻamafanaina i latou ma faʻamamaina. E faia foʻi amio leaga a tagata amio leaga, e leai foʻi se amio leaga e faʻamalamalama ai, aʻo tagata e i ai le poto, e faʻamalamalama ia. ”
O le tele o tagata loto saʻo o tagata Iutaia na avea ma kerisiano, faʻamamaina i latou lava i le papatisoga ile vai ma le salamo i o latou ala sa iai, ma taumafai e faʻapei o Keriso. Sa faʻamamaina foi i latou e sauaga. Peitaʻi, o le toʻatele o tagata Iutaia, aemaise taʻitaʻi lotu e pei o le au faresaio ma le au satukaio, latou te amio leaga, e ala i le fasiotia o le Mesia ma sauaina ona soo. Na latou le malamalama foi i le taua o lapataʻiga a Iesu e uiga i le faafanoga ma le faataunuuga mulimuli o le valoʻaga a Daniels o le a oʻo mai ia i latou. Peitai, oi latou na i ai le malamalamaaga, i latou na faʻaaogaina le faʻautauta, na utagia le lapataʻiga a Iesu ma sosola ese mai Iutaia ma Ierusalema i le taimi lava na latou mafai ai i le taimi na latou vaʻaia ai le faʻaupuga Roma 'au ma a latou faʻailoga a o latou atua, o loʻo tutu i le Malumalu pe a le tatau ai, i le 66CE ma ina ua solomuli le autau a Roma mo ni mafuaaga le mailoa, na faaaoga le avanoa e sola ese ai.
"11 Ma talu mai le taimi o le vaega tumau na aveeseina ma o loʻo i ai se tuʻuina o le mea inosia e mafua ai le faʻatafunaga, o le a i ai le afe afe lua selau ma le iva sefulu aso. "
O le faʻamoemoega o lenei fuaitau e leʻo manino Peitai, o foliga masani i foliga mai o le faasino atu lea i taulaga i aso uma i le Malumalu. Na taofia i totonu o le malumalu o Herota pe tusa o le 5th Aukuso, 70 TA. [xlvii] pe a na le lava alii e ofoina atu le perisitua. Lenei e faʻavae mai ia Josephus, Wars of the Jewish, Tusi 6, Mataupu 2, (94) lea e faʻapea “Na taʻu atu e [Tito] i le aso lava lea o le 17th aso o Panemus[xlviii] (Tammuz), o le taulaga ua taʻua “le Taulaga i Aso Taitasi” ua le manuia, ma e leʻi ofoina i le Atua ona o le manaʻo o tagata latou te avatua. ” Le mea inosia lea o loʻo mafua ai le faʻatafunaga, malamalama i ai o 'au a Roma ma o latou' atua ', latou legion faʻailoga, na tutu i totonu o le Malumalu fale i nai tausaga muamua i se tafaoga i le va o le 13th ma 23rd Novema, 66 AD.[xlix]
1,290 aso mai le 5th Aukuso 70 AD, o le a aumaia oe i le 15th Fepuari, 74 AD. E le o mailoa tonu le taimi na amata ai ma faʻamutaina le pule a Masada, peitaʻi o tupe na tusia ile 73 TA na maua ai iina. Ae e leʻi umi ni masina talu ai ona faia ni luʻi Roma. 45 aso atonu o le saʻo avanoa (i le va o 1290 ma 1335) mo le seige. O le aso na tuʻuina e Josephus, Wars of the Jewish, Tusi VII, Mataupu 9, (401) o le 15th aso o Xanthicus (Nisani) lea o le 31 Mati, 74 TA. i le Kalena Iutaia.[l]
E ui o kalena na ou faʻaogaina e eseese, (Turo, ona faʻa Iutaia), e foliga mai o se mea tele na tupu o le avanoa sa 1,335 aso i le va o 5th Aukuso, 70 TA. ma 31st Mati 74 TA., I le pa'ū o le mulimuli tetee o le fouvalega a Iutaia ma le iʻuga aoga o taua.
"12 Amuia le tasi o loʻo faʻatali mo le faʻamoemoe ma e taunuu i le afe tolu selau tolu sefulu ma le lima aso! "
E mautinoa lava, soo se Iutaia na sao mai i le iʻuga o le 1,335 aso sa ono fiafia i le ola ai i le oti ma le faʻatafunaga uma, ae maise, latou na tausia nei mea na tutupu i le faʻamoemoe, le au Kerisiano na semanu e i ai i le tulaga sili fiafia.
"13 A o oe lava, alu i le iʻuga; ma o le ae malolo, ae o le ae tu atu mo lou tofi i le faaiuga o aso. ”
A o Tanielu, na faʻamalosia o ia e faʻaauau le ola, agaʻi atu i le [taimi o le] iuga[li], [le taimi o le faamasinoga a tagata Iutaia], ae na taʻuina atu ia te ia o le a ia malolo [moe i le oti] aʻo leʻi oo i lena taimi.
Peitaʻi, o le faʻamalosiʻau mulimuli a ia, na ia tu ai i luga [toe tu aʻe] ia maua lona tofi, lona taui [o lona tofi], e le i le taimi o le iʻuga [o le faiga faʻa-Iutaia o se malo] ae i le iuga o aso, ia e sili atu pea i le lumanaʻi.
(Aso Mulimuli: vaʻai i le Ioane 6: 39-40,44,54, Ioane 11:24, Ioane 12:48)
(Aso Faamasino: tagai i le Mataio 10:15, Mataio 11: 22-24, Mataio 12:36, 2 Peteru 2: 9, 2 Peteru 3: 7, 1 Ioane 4:17, Iuta 6)
I le 70 TA,[alii] faʻatasi ma Roma i lalo o Tito faʻatamaʻia Iutaia ma Ierusalema “o mea uma ia o le a oʻo mai i le latou faʻaiuga ”.
O Iutaia ma Kalilaia na faatamaia e le tupu o le itu i matu (Roma) i lalo o Vespasian ma lona atalii o Tito
I le lumanaʻi, o tagata paia o le Atua o le a avea ma Kerisiano moni, e mai tupuaga Iutaia ma Nuuese.
Aotelega o Daniels Valoaga
Tusi a Tanielu | Tupu o Saute | Tupu o Matu | Iutaia e puleaina | ese |
11: 1-2 | Peresia | 4 isi Peresia Tupu e aʻafia le Nuu Iutaia
Xerxes o le 4th |
||
11: 3-4 | Greece | Alesana le Sili,
4 Kenera |
||
11:5 | Ptolemy I [Aikupito] | Seleucus I [Seleucid] | Tupu o Saute | |
11:6 | Otooto II | Anetioka II | Tupu o Saute | |
11: 7-9 | Otolemi III | Seluko II | Tupu o Saute | |
11: 10-12 | Otooto IV | Seluko III,
Anetioka III |
Tupu o Saute | |
11: 13-19 | Tulomaio IV,
Oiʻa Ptolemy V |
Anetioka III | Tupu o Matu | |
11:20 | Oiʻa Ptolemy V | Seluko IV | Tupu o Matu | |
11: 21-35 | Tupu o VI | Anetioka IV | Tupu o Matu | Tulai mai o Maccabees |
Le tupu Iutaia Hasmonean | Taimi o le Maccabees
(Semi-autonomous i lalo o le Tupu o le itu i matu) |
|||
11: 36-39 | Herota, (i lalo o le Tupu o Matu) | le Tupu: Herota le Sili | ||
11: 40-43 | Cleopatra VII,
(Mareko Antony) |
Aukuso [Roma] | Herota, (i lalo o le Tupu o Matu) | Malo o Saute faʻaumatia e le Tupu o le itu i Matu |
11: 44-45 | Herota, (i lalo o le Tupu o Matu) | le Tupu: Herota le Sili | ||
12: 1-3 | Tupu o Matu (Roma) | Le Aloalii: Iesu,
Sa faʻaolaina tagata Iutaia na avea ma Kerisiano |
||
12:1, 6-7, 12:9-12 | Vespasian, ma le atalii o Titus | Tupu o Matu (Roma) | Le iʻuga o le malo o Iutaia,
Faaiuga o le valoaga. |
|
12:13 | Le iʻuga o Aso,
Le Aso Mulimuli, Aso Faamasino |
mau:
[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Nabonidus_Chronicle O le faamaumauga a Nabonidus o loo tusia ai le talaina o le gaoiga e Kuresa o Ecbatana, le laumua o Astyages, o loo faamauina i le lona ono o tausaga o le nofoaiga a Nabonidus. … O le isi tauiviga na faia e Kuresa ua faamaumauina i le lona iva o tausaga, atonu e fai ma sui o lana osofaiga ia Lydia ma le pueina o Sarataisa. ” E pei ona malamalama na paʻu Papelonia i le 17th tausaga o Nabonidus, lea na tuʻu ai Kuresa o le Tupu o Peresia a itiiti mai e 12 tausaga ae leʻi faʻatoilaloina Papelonia. Na sau o ia i le nofoalii o Peresia pe tusa o le 7 tausaga ae leʻi osofaia Astyages, o ia o le Tupu o Media. Tolu tausaga mulimuli ane na ia faiaina e pei ona tusia i le tala a Nabondius. I le aofaʻi tusa o le 22 tausaga ae leʻi pa'ū Papelonia.
Ae faimai foi Cyropedia o Xenophon, ina ua mavae le tolusefulu-lua tausaga o le mautu tumau, na le maua e Astyages le lagolago a ana tamaloloa i le taimi o le taua faasaga ia Cyrus, o le na malamalama Xenophon o le Astyages 'grandson. Na mafua ai le faavaeina o le malo o Peresia e Kuresa. (tagaʻi i le Xenophon, 431 TLM-350? TLM i le Cyropaedia: O le Aʻoga o Cyrus - E ala ile Polokalama Gutenberg.)
[Ii] https://www.livius.org/articles/place/behistun/ Mo le faʻamaoniga ua faʻailoa mai e Darius le Sili ia Bardiya / Gaumata / Smerdis vaʻai le Behistun tusitusiga lea na tusia ai e Darius [I] lona alu aʻe i le pule.
[Iii] https://files.romanroadsstatic.com/materials/herodotus.pdf
[Iv] O LE ANABASIS O ALEXANDER, faaliliuga o Arrian le Nicomedian, Mataupu XIV, http://www.gutenberg.org/files/46976/46976-h/46976-h.htm, mo faʻamatalaga i luga o Arrian vaʻai https://www.livius.org/sources/content/arrian/
[V] Le Atoa Galuega a Josephus, Anamua o tagata Iutaia, Tusi XI, Mataupu 8, para 5. P.728 pdf
[vi] Se suʻesuʻega o le mataupu 7 o Tanielu e le o iai i le tele o le faʻatatau i lenei tusitusiga.
[vii] Se suʻesuʻega o le mataupu 8 o Tanielu e le o iai i le tele o le faʻatatau i lenei tusitusiga.
[viii] https://www.britannica.com/biography/Seleucus-I-Nicator E tusa ai ma le Encyclopaedia Britannica, sa tautua ai Seleucus ia Ptolemy mo ni nai tausaga e avea ma taʻitaʻiga a Ptolemy, ao leʻi aveina ia Papelonia, ma ia faia le 4 ala e soalaupule ai e faataunuuina ai valoaga a le Tusi Paia. O Seleucus na tuuina atu ia Suria e Cassander ma Lysimachus ina ua latou faatoilaloina Antigonus, ae i le taimi nei, na nofoia e Ptolemy le itu i saute o Suria, ma Seleucus na tuuina atu lenei mea ia Ptolemy, ma avea ai ma Ptolemy, o le tupu malosi. O Seleucus na mulimuli ane fasiotia foi o ia e se atalii o Ptolemy.
[ix] https://www.britannica.com/biography/Ptolemy-II-Philadelphus “Na faamuta e Ptolemy le taua ma le Emepaea o Seleucid, i le faaipoipo atu lea i lona afafine, o Berenice — na avatua i ai le tele o le tupe a le teine — i lona fili o Antiochus II. O le maoaʻe o lenei faaupuga faaupufai e mafai ona fua i le mea moni e faapea, o Antiochus, ae e leʻi faaipoipo i le purinisese Ptolemaic, sa tatau ona faateʻa ese lona toalua muamua, Laodice. "
[x] https://www.britannica.com/biography/Ptolemy-III-Euergetes "Na osofaʻia e Ptolemy Coele Suria, e taui ma sui ai le fasiotia o lona tuafafine, le fafine ua oti lana tane o le tupu Seleucid o Antiochus II. O le neivi a Ptolemy, masalo na fesoasoani i ai le au fouvale i taulaga, agaʻi atu i le itu taua a Seleucus II e oʻo atu i Thrace, i le isi itu o Hellespont, ma na latou puʻeina foi nisi motu mai le talafatai o Asia Iti, ae na siakiina. c. 245. O le taimi lea, o Ptolemy, ma le ami, na ulu loloto i Mesopotamia, ma oʻo atu i Seleucia i le Tigris, latalata i Papelonia. E tusa ai ma faʻamatalaga masani na faʻamalosia o ia e taofi lona lumanaʻi ona o faʻafitauli tau fale. O oge ma le maualalo o le Naila, faapea foi ma le feitagai i le va o Maketonia, Seleucid Syria, ma Rhodes, atonu o isi mafuaaga. O le taua i Asia Itiiti ma le Aegean na faateteleina a o le Achaean League, o se tasi o le aufaatasi a Eleni, na aufaatasi atu ia Aikupito, ae o Seleucus II na malilie uma au i le Black Sea itulagi. Na tulia Tulomaio mai Mesopotamia ma se vaega o North Syria i le 242–241, ma o le tausaga na sosoo ai na maua ai le filemu. ”
[xi] https://www.livius.org/sources/content/mesopotamian-chronicles-content/bchp-11-invasion-of-ptolemy-iii-chronicle/Faʻapitoa lava, le upusii mai le 6th Century monk Cosmas Indicopleustes “Sili Tupu Ptolemy, le atalii o le Tupu Ptolemy [II Philadelphus] ma le Tupu Tamaitai Arsinoe, le Uso- ma Tuafafine Atua, o fanau a le Tupu Ptolemy [I Soter] ma le Masiofo Berenice le Faaola Atua, tupuaga i le itu tama o Heracles le atalii o Zeus, i luga o le tina o Dionysus le atalii o Zeus, na maua mai i lona tama le malo o Aikupito ma Libya ma Suria ma Phoenicia ma Kuperu ma Lycia ma Caria ma atumotu o le Cyclades, na taitaia se tauiviga i Asia ma vaega o le vao ma solofanua solofanua ma fuavaʻa ma Troglodytic ma Aitiope elefane, lea o ia ma lona tama na muamua sailia mai nei laueleele ma, toe aumaia i latou i Aikupito, e fetaui lelei mo le militeli.
Ma avea ma pule o le laueleele uma lenei itu o le Eufirate ma Kilikia ma Pamfylia ma Ionia ma le Hellespont ma Thrace ma o malosiaga uma ma elefane Initia i nei laueleele, ma ua uma ona latou pule i perenise uma i (eseese) itulagi, na ia sopoia le vaitafe o le Eufirate ma ina ua uma ona pule ia te ia lava Mesopotamia ma Papelonia ma Sousiana ma Persis ma Media ma le vaega totoe uma e oo atu i Bactria ma na sailia mea uma o le malumalu na aveina mai Aikupito e Peresia ma aumaia latou toe foʻi atu ma le tele o le oa mai le (eseʻese) itulagi na ia auina atu ana 'au i Aikupito e ala i alavai na eli. " Sii mai [[Bagnall, Derow 1981, Nu. 26]
[xii] https://www.livius.org/articles/person/seleucus-ii-callinicus/ Vaʻai le tausaga 242/241 TLM
[xiii] Taua a Iutaia, saunia e Josephus Tusi 12.3.3 p745 o le pdf “Ae mulimuli ane, ina ua faʻatoʻilaloina e Atioko ia 'aʻai o Celesyria lea na maua e Scopas, ma Samaria faʻatasi ma latou, na o ane foʻi tagata Iutaia, i la latou lava maliega. , ma talia o ia i le taulaga [Ierusalema], ma foaʻi atu le anoanoaʻi o ana 'au uma, ma ana elefane, ma fesoasoani vave ia te ia ina ua ia siʻomia le leoleoga sa i le' olo o Ierusalema.
[xiv] Jerome -
[xv] Taua a Iutaia, e Josephus, Tusi 12.6.1 itulau e 747 o le pdf , ma Phoenicia, e ala i le taʻutaʻua. Ma i luga o le vaevaega o lafoga i le va o tupu e lua, o alii sili uma na fausia ai lafoga o a latou isi atunuu, ma aoina le aofaʻi na totogi mo i latou, totogi tutusa i tupu e toalua. O lenei la o le taimi na tupu olaola ai tagata Samaria, ma matua mafatia ai tagata Iutaia, vavaeʻese vaega o lo latou laueleele, ma ave ese pologa. ”
[xvi] https://www.livius.org/articles/person/antiochus-iii-the-great/ Silasila i le Tausaga 200BC.
[xvii] https://www.livius.org/articles/person/antiochus-iv-epiphanes/
[xviii] O Taua a Iutaia, saunia e Josephus, Tusi I, Mataupu 1, palakalafa 1. itu. 9 lomiga pdf
[xix] The Antiquities of the Jew, saunia e Josephus, Book 12, Chapter 5, Para 4, pg.754 pdf version
[xx] The Antiquities of the Jew, saunia e Josephus, Book 12, Chapter 5, Para 4, pg.754 pdf version
[xxi] https://www.biblegateway.com/passage/?search=2+Maccabees+5&version=NRSV "E tusa o le vaitaimi lea na faia ai e Antiochus lona lua osofaʻiga i Aikupito. ”
[xxii] https://www.livius.org/articles/concept/syrian-war-6/ aemaise mea tutupu o le 170-168 BC.
[xxiii] https://www.livius.org/articles/person/antiochus-iv-epiphanes/ Silasila i le 168 TLM. https://www.britannica.com/biography/Antiochus-IV-Epiphanes#ref19253 palakalafa 3
[xxiv] "Ina ua malie iai le tupu ma Iasoni[d] O mai i le ofisa, sa vave ona ia faʻauʻuina ona uso a tagata i le olaga faʻa Eleni. 11 Na ia faataatia ese le mea tautupu o loʻo iai i tagata Iutaia, na puipuia ia Ioane le tamā o Eupolemus, o le na alu i le misiona e faavae ni faigauo ma fegalegaleai ma tagata Roma; ma sa ia faʻaumatiaina auala tatau o le olaga ma folasia aganuu fou faʻasaga i le tulafono. 12 Na fiafia o ia i le faʻatuina lea o se faletaʻalo i lalo tonu o le 'olo, ma sa ia faʻatonuina ai le taupulea o tauleleʻa e ofuina le pulou Eleni. 13 Na i ai le matuia tele o Hellenization ma faateleina le vaetamaina o auala ese ona o le televave o le amio leaga o Iasoni, o ia e le amioatua ma leai se moni[e] faitaulaga sili, 14 ua le toe mananaʻo ositaulaga i la latou auaunaga i le fata faitaulaga. O le le amanaiaina o le malumalu ma le le amanaiaina o taulaga, na latou faanatinati ai e auai i le tulafono faasolitulafono i le fagatuaga i le maea ai o le faailo mo le discus-togi, 15 aua le manatu faatauaina na faamamaluina e o latou tua'ā ma tuu atu le faʻatauaina sili i faʻa Eleni uiga o le mamalu. ”
[xxv] Josephus, Antiquities of the Jewish, Tusi XV, Mataupu 3, para 3.
[xxvi] Josephus, Antiquities o tagata Iutaia, Tusi XIV, Mataupu 2, (158).
[xxvii] Josephus, Antiquities o tagata Iutaia, Tusi XIV, Mataupu 2, (159-160).
[xxviii] Josephus, Antiquities o tagata Iutaia, Tusi XIV, Mataupu 2, (165).
[xxix] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 5, (5)
[xxx] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 15, (2) "Ma se Idumean, o le afa Iutaia"
[xxxi] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 11, (1)
[xxxii] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 8, (5)
[xxxiii] Josephus, O Taua a Iutaia, Tusi I, Mataupu 21 palakalafa 2,4
[xxxiv] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 11, (4-7)
[xxxv] Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XV, Mataupu 7, (7-8)
[xxxvi] Plutarch, Olaga o Antony, Mataupu 61 http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:2008.01.0007:chapter=61&highlight=herod
[xxxvii] Plutarch, Olaga o Antony, Mataupu 62.1 http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0007%3Achapter%3D62%3Asection%3D1
[xxxviii] Josephus, Taua a Iutaia, Tusi I, Mataupu 20 (3)
[xxxix] Ancient Universal History Vol XIII, p 498 ma Pliny, Strabo, Dio Cassius sii mai i Prideaux Connections Vol II. pp605 i luga.
[xl] Plutarch, Olaga o Antony, Mataupu 76 http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0007%3Achapter%3D76
[xli] Plutarch, Olaga o Antony, Mataupu 78.3 http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A2008.01.0007%3Achapter%3D78%3Asection%3D3
[xlii] https://en.wikipedia.org/wiki/Lucius_Cornelius_Balbus_(proconsul)#cite_note-4
[xliii] Josephus, O Taua a Iutaia, Tusi I, Mataupu 23 Parakalafa 2
[xliv] Josephus, Aneti a Iutaia, Tusi XVII, mataupu 6, para 5 - Mataupu 8, para 1 https://www.ccel.org/j/josephus/works/ant-17.htm
[xlv] https://www.newadvent.org/fathers/250103.htm Eusebius, History of the Church Tusi III, Mataupu 5, para 3.
[xlvi] https://biblehub.com/hebrew/6382.htm
[xlvii] https://www.livius.org/articles/concept/roman-jewish-wars/roman-jewish-wars-5/ mo le faʻafitauli i le tuʻuina atu o faʻamasani mo lenei vaitau. O aʻu ua avea le Turo aso iinei.
[xlviii] Panemus o le masina Maketonia - masina o Iuni (kalena masina), tutusa ma Iutaia Tammuz, o le muamua masina o le taumafanafana, o le lona fa masina, o lea ia Iuni ma ia Iulai faalagolago i le sao amataga o Nisan - pe Mati pe ia Aperila.
[xlix] https://www.livius.org/articles/concept/roman-jewish-wars/roman-jewish-wars-5/ mo le faʻafitauli i le tuʻuina atu o faʻamasani mo lenei vaitau.
[l] https://www.livius.org/articles/concept/roman-jewish-wars/roman-jewish-wars-5/ mo le faʻafitauli i le tuʻuina atu o faʻamasani mo lenei vaitau. Ua ou avea le aso faʻa-Iutaia i inei.
[li] Silasila i le Tanielu 11:40 mo upu tutusa
[alii] Ui i lea, 74 TA. I le paʻu o Masada ma toega mulimuli o le malo faʻa-Iutaia.
[…] Kaynak: Tadua ve anonim (https://beroeans.net/2020/07/04/the-king-of-the-north-and-the-king-of-the-south/) […]
“2 Et beaucoup de ceux qui dorment dans la poussière de la terre se réveilleront, ceux-ci à la vie éternelle et ceux à la honte et au mépris éternel. ” Na faia e Iesu le 3 toetū, Iesu lui-même a été ressuscité et les apôtres ont ressuscité 2 autres, ma le tusi o Mataio 27:52-53 qui pourrait indiquer des résurrections i le taimi o le maliu o Iesu. E mafai ona toe fa'afo'isia le fa'afouga o le fa'amatalaga: « BEAUCOUP de ceux qui dorment dans la poussière se réveilleront » ? Ces ressuscités sont-ils allés à la vie éternelle ? Ne sont-ils pas morts à nouveau... Faitau atili »
Talofa Tadua, e matua saoloto lava le faitau i lau faʻamatalaga nai lo le le mautonu mai le JW. O aʻu pei o le JW na matua le mautonu lava, o le latou faʻamatalaga na matua uiga ese lava, o faʻamatalaga uma i le taimi muamua e uiga i le tupu o le itu i saute ma matu ma le 2000 tausaga mulimuli ane ma Siamani Rusia ma isi mea. foliga mai o le valoʻaga a Tanielu e tau atu i le iʻuga o le lalolagi. ” Ma ou te fiafia foi i lau silasila i le Dan 2:44 as... Faitau atili »
[…] Ma talaʻaga faʻasolopito, ma mau e siaki ai? Fai ma faʻataʻitaʻiga lenei tusitusiga i luga o lenei 'upega tafaʻilagi "Le Tupu o le itu i Matu ma le Tupu o Saute" faʻatusatusa i tusitusiga i le Me 2020 Suʻesuʻega Le Olomatamata. O ai e ofoina atu le tele o mau ma le […]
[...] https://beroeans.net/2020/07/04/the-king-of-the-north-and-the-king-of-the-south/ [...]
[...] https://beroeans.net/2020/07/04/the-king-of-the-north-and-the-king-of-the-south/ [...]
Talofa, ExtremeBiblicist
Ou te le malamalama i lau faʻamasinoga. E te fai mai na toe foi mai Keriso i le 1992. Ae aisea? Matou te leʻi vaai ia te ia i le 1992, ae na taʻua e le Mataio 24 o le a matou vaai ia te ia. O le lalolagi o aso o Noa, e leʻi iloa pe a oʻo mai le lolo, ma tatou te le iloa foi poʻo afea Iesu e afio mai ai seʻia afio mai ma tatou vaʻai ia te ia. Na te le tuʻua i tatou e le masalosalo o le a vaʻai tagata uma ma iloa le mea o loʻo tupu.
Manaia! Na amata ona ou vaai i lenei vaega o mau pe tusa o le tolu tausaga talu ai, ae o loʻu le malamalama i le talaʻaga na le mafai ai. Sa ou faitauina isi faamatalaga o loʻo manino ona aoga i se taimi tutusa, ae o le mea na e tuʻuina ua matua manino. E le lava lau faafetai ia te oe mo le faʻamaeaina o mea ou te le mafaia. Ou te fefe e mafaufau pe o le a le tele o taumafaiga na alu i nei mea uma. Tasi le mea laititi. I lalo o Xerxes, o lo o taua ai, sa ia osofaia Peresia. Ou te manatu o lenei o le typo, ma sa tatau ona faitauina Eleni. E leai se valea tele iai o ni faamalamalamaga a le Olomatamata... Faitau atili »
Tele faafetai mo au manatu Leonardo,
Ioe, o le typo, o lea ua faʻasaʻoina!
Mālie! e faʻamalamalamaina le tele o mea o loʻo i ai nei le malamalama. Se mapusaga fiafia pe a maeʻa le 45 tausaga o le Watchtower fog. O le upu moni ua atili ai ona avea le pulega e pei o ni clown i aso uma a o latou tautevateva i le pogisa ae faatatau i tusitusiga paia pei o le Tanielu 12: 4 ia i latou lava: A o oe, Tanielu, tausi faalilolilo ia upu, ma faamaufaailoga le tusi seia oo i le taimi o le iuga. E toʻatele e feoaʻi solo, ma o le malamalama moni o le a tupu tele lava. ”
Mea ofoofogia, faafetai mo au galuega faigata uma i lenei! O faʻamatalaga a Le Olomatamata e foliga mai ua valea nei. E manino lava o le valoʻaga e faʻatatau lava i tagata Iutaia ma le iʻuga o le faiga a Iutaia, pe a maeʻa ona taʻua uma "ou tagata" i le tele o taimi, faʻapea foi i le Tanielu 10:14. O se vaaiga manaia ia Mikaele i le 12: 1. E i ai le uiga o Iesu o loʻo taʻua i lenei valoʻaga i lena taimi o taimi. O le perenise sili e faigofie ona malamalama ae o Mikaele… lelei, o lea e lāgā ai ni fesili… Faamata e le fetaui le Tanielu 12: 2 i le toetu faʻalelotu e toʻatele... Faitau atili »
Ou te manatu o le mafuaʻaga autu na tuleia ai e le Faʻalapotopotoga manatu o Iesu o se agelu o se tali i le Tolutasi aʻoaʻoga. Latou te mananaʻo e taumamao ese mai latou mai le Tolutasi, o lea na latou unaʻia ai pea le latou aʻoaʻoga i se isi mea ogaoga. Ioane 17: 3 faʻaalia mai ia tatou o le malamalama uma i le Tama ma le Alo o le faʻavae poʻo le sini o le ola e faʻavavau, o lea la soʻo se mea e aveʻesea ai i tatou mai se malamalamaaga sili atu e faʻagaioia ma le sini autu o le olaga, mauaina le atoʻaga ma le malamalama atoatoa i le paia. O le mataupu e le o le taʻuina o ia o se agelu faʻamaulaloina o ia. Afai na amata ona e faʻasino... Faitau atili »
Manaia le tusitusiga Tadua! Meleti Vivlon, e iai ni tusitusiga e faʻatatau i le autu o se prehuman vs tagata Iesu?