Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History
Faaiuga le Fofo
Aotelega o Sailiga i Aso
I lenei suʻesuʻega marathon mamao lava, matou te mauaina mai le mau mea nei:
- O lenei vaifofo na faʻaiʻuina ai le iʻuga o le 69 fitu i le 29 TA ina ua amata e Iesu lana galuega.
- O lenei vaifofo na taofia ai le mafuaʻaga o taulaga ma taulaga o meaalofa, i le afa o le fitu i le 33 AD ma le Mesia Iesu ua vavaeeseina, fasiotia, e fai ma sui o tagata uma.
- O lenei vaifofo tuu le faʻaiʻuga o le fitu mulimuli i le 36 AD ma le liua o Konelio le tagata o Nuʻuʻese.
- O lenei vaifofo tuu le 1st Tausaga o Kuresa le Sili i le 455 TLM o le amataga o le fitu fitu o le 49 tausaga.
- O lenei vaifofo tuu le 32nd Tausaga o Darius aka Ahasuerus, aka Artaxerxes i le 407 BC faʻamaeaina le fitu fitu o le 49 tausaga i le toe foi Neemia i Papelonia ma le pa o Ierusalema toe faʻaleleia. (Neemia 13: 6)
- O lea la, o lenei fofo, e maua ai le mafuaʻaga talafeagai mo Tanielu ma Ieova e vaevaeina ai le valoʻaga i le fitu fitu ma le onosefulu-lua fitu. (vaʻai faafitauli / fofo 7)
- O lenei vaifofo e maua ai tausaga talafeagai mo Moretekai, Eseta, Esera, ma Neemia, a le o le faauiga masani faalelalolagi ma le faauigaina o tapuaiga, ia e le amanaiaina pe faamatala ese augatupulaga le talafeagai ma “le isi Moretekai, le isi Ezra, le isi Neemia, po o tala a le Tusi Paia e sese ”. (Vaʻai faafitauli / fofo 1,2,3)
- O lenei fofo foʻi e maua ai faʻamatalaga talafeagai mo le soloaʻiga o tupu a Peresia i tusitusiga paia. (Vaʻai faafitauli / fofo 5,7)
- O lenei fofo foʻi e fesoasoani ia matou malamalama ai i se Faʻamasino Sili fetaui lelei mo le vaitaimi o le Malo o Peresia e faʻatasi ma tusitusiga paia. (vaʻai faafitauli / fofo 6)
- O lea fofo e maua ai faʻamatalaga talafeagai mo lisi o faifeau e toʻalua. (vaʻai faafitauli / fofo 8).
- O lenei fofo manaʻomia o le malamalama o Darius I na valaʻauina pe iloa foi pe na avea le igoa Artaxerxes pe o loo taʻua o Artaxerxes mai lana 7th tausaga o le nofoaiga i luga o tala mai Esera 7 agaʻi atu ma Neemia. (vaʻai faafitauli / fofo 9)
- O lenei fofo manaʻomia foʻi le malamalama ia Asueru o le tusi o Eseta ia faʻasino foi Darius I. (vaʻai faafitauli / fofo 1,9)
- O lenei fofo foʻi e fesoasoani matou te malamalama lelei i mea uma na tusia e Josephus, e ui lava e leʻo ni fasi mea se tasi, nai lo naʻo ni nai fasi. (vaʻai faafitauli / fofo 10)
- E maua mai foi i lenei fofo le tali talafeagai i le faʻaigoaina o Peresia Tupu i tusi o le Apocrypha. (vaʻai faafitauli / fofo 11)
- O lenei fofo foʻi e maua ai le faʻaiuga talafeagai i le faʻaigoaina o Tupu Peresia i le Septuagint. (vaʻai faafitauli / fofo 12)
Ae ui i lea, o lenei fofoʻaga tatou te maua ai ma le laʻititi auala e te iloa ai, o mea o totoe o le Tupu o Peresia.
Ile vaitaimi na totoe, mai ile tausaga na sosoʻo ma le maliu o Darius I ile 36th Tausaga, lea i lenei fofo o le 402 TLM, i le 330 BC ina ua faatoilaloina e Alexander se Tupu Darius mo le taimi mulimuli ma avea ma Tupu o Peresia lava ia, tatou manaomia ona ofi i le 156 tausaga i le 73 tausaga (ma 6 tupu pe a mafai) e aunoa ma le feteenai ma le toatele o faʻamatalaga faʻasolopito pe a mafai. O se lapoa lapo a Rubik o se paso!
O Fasi Mulimuli o le Paso
Na faʻapefea ona 'ausia?
I le suesuega ma suʻesuʻega a le tusitala ma le tusia o isi vaega o nei faʻasologa o iʻuga, na aliali mai ai, o le amataga mai, e tatau ona faʻapea o le 455 TLM. Ae ua aliali mai na tatau foi ona avea ma mea e 1st Tausaga o Kuresa nai lo le 20th Tausaga o Artaxerxes I. O lona iʻuga, na ia taumafai mai lea taimi i lea taimi e faʻataʻitaʻi le faʻatulagaina o tulaga e fetaui lelei ma manaʻoga o le vaega mulimuli i le Aotelega o Sailiga vaega luga. Peitaʻi, e leai se faʻataʻitaʻiga talafeagai i faʻamaumauga i lena taimi pe faʻamatalaina foi.
O se faʻatusatusaga o faʻamatalaga mai Eusebius[I] ma Aferika[Ii] ma Ptolemy[Iii] ma isi tala faasolopito anamua i nofoaiga umi a tupu o Peresia ma na tupu na taʻua e Josephus, Persian Poet Ferdowsi[Iv], ma na faia Herodotus. Na amata lava ona fua mai ma faʻaali ni mamanu o loʻo i ai faʻamalamalamaga, e le gata i mea na maua i le suʻesuʻega o faʻamaumauga a le Tusi Paʻia, ae mai foʻi ma ni vaega o faʻamatalaga na maua mai i le suʻesuʻega a isi tusitala.
O se mea mataina na o le Persian Poet Ferdowsi na o Tupu e oʻo atu ia Darius II ae leiloa le Xerxes.
O Josephus foi na o Tupu e oo atu ia Darius II ae aofia ai foi ma Xerxes. Na o Herodotus na o Tupu e oʻo ia Artaxerxes I. (E talitonu na maliu Herodotus i le taimi o le nofoaiga a Artaxerxes I poʻo le amataga foi o le malo Darius II.)
Afai o Darius I (le Sili) na lauiloa foi pe suia foi lona igoa ia Artaxerxes, e matua mafai lava isi Peresia Tupu, e ono mafua ai le le mautonu i le au tusitala mulimuli ane i le talafaasolopito anamua ma i le 20th ma 21st Century.
O se Faʻatusatusaga o Pule Faʻatonu mai Talafaasolopito Anamua
Herodotus i. 430 TLM | Ctesias i. 398 TLM | Diodorus 30 TLM | Josephus 75 TA | Ptolemy 150 TA | Vaega o Alesania c. 217 TA | Manetho / Sextus Julius Africanus c.220 TA | Manetho / Eusebius i. 330 TA | Sulpicus Severus c.400 TA | Pusi Peresia Firdusi (931-1020 AD) | |
Cyrus II (Le Sili) | 29 | 30 | ioe | 9
(Papelonia) |
30 | 31 | ioe | |||
Cambyses II | 7.5 | 18 | 6 | 8 | 19 | 6 | 3 | 9 | ioe | |
Magi | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | |||||
Darius I (le Sili) | 36 | - | 9+ | 36 | 46 | 36 | 36 | 36 | ioe | |
Xerxes I | ioe | - | 20 | 28 + | 21 | 26 | 21 | 21 | 21 | |
Artabanos | 0.7 | |||||||||
Artaxerxes (ou) | ioe | 42 | 40 | 7+ | 41 | 41 | 41 | 40 | 41 | ioe |
Kesese II | 0.2 | 0.2 | 0.2 | 0.2 | 0.2 | |||||
Sogiini | 0.7 | 0.7 | 0.7 | 0.7 | ||||||
Tariu II | 35 | 19 | ioe | 19 | 8 | 19 | 19 | 19 | ioe | |
Faalenatura II | 43 | 46 | 42 | 62 | ||||||
Aretaseta III | 23 | 21 | 2 | 6 | 23 | |||||
Asini (Artaxerxes IV) | 2 | 3 | 4 | |||||||
Tariu III | 4 | 4 | 6 | |||||||
aofaiga | 73 | 126 | 145 | 50 + | 209 | 212 | 134 | 137 | 244 |
A oe vaʻai e i ai le tele o eseʻesega i le va o fofo na ofoina mai e le 'au tusi talaʻaga eseese i se vaitaimi o le selau tausaga. O pulega faʻalelotu ma tagata lotu i aso nei, e masani ona latou faʻaaogaina le taimi o Ptolemy.
O le mea lea, ina ia taumafai e toe faʻafouina lenei faʻafitauli tele, na faia ai se faʻaiʻuga e toe galue mai le pa'ū o le Emepaea o Peresia ia Alesana le Sili o Maketonia i le 330BC, agaʻi atu ia Darius I lea o lana pule na muta i le 403 BC ma Cyrus amata i le 455 BC.
O lea na matou mauaina ai:
- Darius III ma 4 tausaga, (nofoaiga umi e tusa ai ma Ptolemy ma Manetho e tusa ai ma Julius Africanus), le tupu mulimuli o Peresia, o le na pule i le taimi o le alualu i luma o Alexander le Sili i le malo o Peresia.
- Asini (Artaxerxes IV) ma le 2 tausaga. (nofoaiga umi tusa ma Ptolemy)
sosoo ai:
- Artaxerxes III na avea e iai le nofoaiga o 2 tausaga. (O le nofoaiga umi e tusa ma Manetho ma Julius Africanus, ma atonu isi 19 tausaga o le Tupu o Aikupito po o le pule-pule)
- Darius II ma le nofoaiga o 19 tausaga e pei ona masani ona foaʻi mai e Africanus, Eusebius, ma Ptolemy.
Na atoa le 21 tausaga lea na foaʻi e Ptolemy ia Artaxerxes III. Lea na aumaia ai se faʻamaoniga malosi e ono faia e Ptolemy e sese le umi o le nofoaiga mo Artaxerxes III. (Ptolemy fuainumera o le 21 tausaga mo Artaxerxes na foliga mai na foliga mai lelei ma fetaui lelei ma tutusa i le umi o Xerxes nofoaiga. E seasea lava tupu mo Tupu o le malo lava lea e tasi ma latalata i taimi mo le tasi i le isi ia maua le umi tutusa o le nofoaiga, o le tulaga faʻatupuina o lenei mea e tupu faʻa-natura e matua le mafai).
E mafua mai i se faʻamatalaga e tele na faʻateʻia e Ptolemy le umi o le nofoaiga pe faʻaaogaina foi le Xerxes. Ae peitai, isi filifiliga e mafai ona i ai o le i ai o le pule faatasi ma le 2-tausaga nofoaiga e Artaxerxes III ina ua mavae le maliu o Darius II po o lena Darius (II) na lauiloa foi pe suia lona igoa i Artaxerxes (III), masalo i le faʻapena lava e pei ona faʻaalia e le Tusi Paʻia Darius (I) na iloa foʻi o Artaxerxes (I).
sosoo ai:
- Secular Artaxerxes I na faaopoopoina i le nofoaiga umi o le 41 tausaga le aveeseina o le lalolagi Artaxerxes II (mo le nofoaiga umi o Artaxerxes I e tusa ai ma Ptolemy. Secular Artaxerxes II na leiloa e le tele o tala faasolopito anamua ma le tele o taimi umi o nofoaiga mai le vaega o totoe).
O lona uiga o Artaxerxes I le nofoaiga, na amata i le 6th tausaga talu ona maliu Darius I, o le 5-tausaga gap (le fofo o Artaxerxes o le Ezra 7 luga ma Neemia). Na leai se avanoa mo le atoa Xerxes 21-tausaga nofoaiga.
Mea Mulimuli:
- Na faaopoopoina le Xerxes i le umi e nofotupu ai 21 tausaga, 16 tausaga o ia e pule faatasi ma lona tama o Tariu, ma 5 tausaga na o ia foi le faipule.
E pei ona taʻua i le amataga o le matou faasologa, o nisi tagata atamamai e talitonu e iai faamaoniga e faapea o Xerxes na latou pule faatasi ma lona tama o Tariu mo se vaitaimi e 16 tausaga. Afai o Xerxes o se pule-pule ma Darius ma i le maliu o Darius, avea ma pule ona avea lea ma faʻamatalaga talafeagai. Faʻafefea? Xerxes o le a na o ia le pule mo le mulimuli 5 tausaga o lana nofoaiga ae le i filifilia e lona atalii o Artaxerxes.
Ua tuuina atu e Ptolemy ia Artaxerxes I le umi e avea ma 41 tausaga ma Artaxerxes II nofoaiga umi e 46 tausaga. Matau le eseesega o 5 tausaga. Fuafua i le auala na faitaua Artaxerxes mafai ona fai mai na ou nofo tupu 41 tausaga na o ia pe atonu 46 tausaga e aofia ai se 5-tausaga pulega faatasi ma lona tama Xerxes ina ua mavae le maliu o lona tamamatua Darius I. O lenei mea o le a mafua ai le le mautonu mulimuli ane o tusitala o talafaasolopito pei o Ptolemy faatatau i le nofoaiga a tupu o Artaxerxes eseese. E eseʻese vaipanoa na foaʻi mai ai nofoaiga eseese mo Artaxerxes, peitaʻi na mafai lava e Ptolemy ona faʻapea o le mea e iloa faʻalelalolagi o Artaxerxes I ma Artaxerxes II o tupu eseese ae le tasi.
Aotelega o Eseesega i Fofo Faʻafitauli:
- Xerxes I saʻu pule faʻatasi ma Darius I mo 16 tausaga.
- Artaxerxes II nofoaiga o 46 tausaga e tusa ai ma Ptolemy ua pa'ū e avea o se kopi o Artaxerxes I.
- Artaxerxes III nofoaiga e puʻupuʻu mai le 21 i le 2 tausaga pe i ai se tuʻufaʻatasia o totoe o le 19 tausaga.
- Asses poʻo Artaxerxes IV ua faʻaitiitia ai le 3 tausaga o Manetho i le 2 tausaga Ptolemy poʻo le 1 tausaga o pule faʻatasi ma le 2 tausaga.
- O le aofaʻi o fetuunaiga o 16 + 46 + 19 + 1 = 82 tausaga.
O nei fetuunaiga uma ua faia ma le lelei faavae ma faʻatagaina ai le saʻo o valoaga a le Tusi Paia o le Tanielu 9: 24-27 ae o loʻo faʻatagaina uma saʻo ma iloa faʻamaonia tala faʻasolopito. O le auala lea tatou te mafaia ai ona lagolagoina le upu moni a le Atua e pei ona taua i le Roma 3: 4, lea na taʻua ai e le Aposetolo o Paulo “Ae ia avea le Atua ma mea moni, e ui ina taʻitasi tagata e pepelo iai ”.
13. Tuʻuina atu Faʻamatalaga Faʻapitoa - O se Fofo
Le mea sili ona taua o lenei malamalamaaga na faʻatagaina ai foʻi le tusitusiga A3P ia saʻo e pei o le laina manaʻomia o le tuʻufaʻatasiga e fetaui ma tusitusiga sa tumau pea, e ui lava i le paʻu ifo o le Artaxerxes II.
O le tusitusiga A3P e faitauina Na faapea mai le tupu o Aretaseta [III], o le tupu o tupu, le tupu o nuu, le tupu o lenei lalolagi: O aʻu o le atalii o le tupu Artaxerise [II Mnemon]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu Tariu [II Nothus]. O Tariu o le atalii o le tupu Artaxerise [I]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu o Xerxes. O Xerxes o le tama a le tupu o Tariu [le Sili]. O Tariu o le atalii o le tamaloa e igoa Hystaspes. O Hystaspes o le atalii o le tamaloa e igoa Arsames, o le Achaemenid. " [V]
Matau ia numera [III] ia pei o se faamatalaga lenei a le faaliliu upu, ona o le tusiga ma tusitusiga foi e le maua ai e le Tupu numera se numera e faailoa ai mai tupu na muamua. Ole faʻaonapo nei ole faʻaopopoga e faigofie ai ona iloa.
Mo lenei fofo o le A3P tusiga o le a malamalama e faitau "Le tupu sili Artaxerxes [IV], le tupu o tupu, le tupu o atunuu, le tupu o lenei lalolagi, fai mai: O au o le atalii o le tupu Artaxerise [III]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu Tariu [II Nothus]. O Tariu o le atalii o le tupu Artaxerise [II Le Manema]. Artaxerxes o le ataliʻi o le tupu o Xerxes. O Xerxes o le tama a le tupu o Tariu [le Sili, ia foʻi Longimanus]. O Tariu o le atalii o le tamaloa e igoa Hystaspes. O Hystaspes o le atalii o le tamaloa e igoa Arsames, o le Achaemenid. "
O le siata oi lalo o loʻo iai se faʻatusatusaga o faʻauiga e lua e fetaui lelei ma le tusiga o tusitusiga.
Tusitusiga - King List | Galuega Faʻaletino | Tofiga ma lenei fofo |
Artaxerise | III (Asoa) | IV |
Artaxerise | II (Minemoni) | III (Asoa) |
Tariu | II (Nothus) | II (Nothus) |
Artaxerise | Ou (Longimanus) | Ou (Mnemon) |
Xerxes | I | I |
Tariu | I | Ou (foi Artaxerxes, Longimanus) |
14. Sanballat - Tasi, Lua pe Tolu?
O Sanballat le Horonite o loʻo aliali mai i faʻamaumauga a le Tusi Paia i le Neemia 2:10 i le 20th Tausaga o Artaxerxes, ua iloga nei i lenei vaifofo o Tariu le Sili. O le Neemia 13:28 o loo faailoa mai ai o se tasi o atalii o Joiada le atalii o Eliasipa le faitaulaga sili o se atalii o le toʻalua a Sanballat le Horonite. O lenei mea na tupu na tupu i se taimi mulimuli ane ina ua toe foi Neemia i Artaxerxes (Darius le Sili) i le Tupu 32nd tausaga. Masalo lua pe tolu tausaga mulimuli ane.
Tatou te maua ni faailoga o ona atalii o Delaia ma Selemia i le Elephantine Papyri ma Jehohanan o le Ositaulaga Sili.
Aumai mea moni mai le Elephantine Temple Papyri matou te mauaina mea nei.
“Ia Bagohi [Persian] kovana o Iuta, [mai] le au ositaulaga o loo i Elefantine le 'olo. Vidranga, Sili [Kovana o Aikupito i le toʻesea o Arsames] fai mai, i le tausaga 14 o le Tupu Darius [II?]: "Faʻatamaia le Malumalu o YHW le Atua o loʻo i Elephantine 'olo". O pou ma faitotoʻa o le Maʻa taina, o faitotoʻao tutuʻi, o faʻamau 'apamemea o ia faitotoʻa, o le fale arasi, o mea na latou susunuina i le afi, o auro ma siliva pesini na gaoia. Kemupese [atalii o Kuresa] faatamaia malumalu Aikupito ae le o le malumalu YHW. Matou te sailia le faʻatagaina mai Ioanana o le Faitaulaga Sili i Ierusalema e toefausia le malumalu e pei ona fausia ai muamua e osi taulaga i meaʻai, mea manogi, ma taulaga mu i luga o le fata faitaulaga o le YHW le Atua. Na matou taʻu atu foʻi 'iā Delaiah ma Selemia o ataliʻio Sanepalata le kovana o Samaria. [tusia] 20 o Marheshvan, tausaga 17 o le Tupu o Tariu [II?]. " [O puipui e faʻamanino mai ai faʻamatalaga faʻapitoa mo tulaga faʻatino].
"E faʻapea foʻi, talu mai le masina o Tamamu, o le tausaga e 14 o le tupu o Tariu, 'ua oʻo mai i le aso nei, o loʻo' ofu i 'ie talatala ma anapogi; ua avea a tatou ava ma fafine ua oti a latou tane; (tatou) te le faʻauʻuina (tatou) i le suauʻu ma le inu uaina. E le gata i lea, mai lena (taimi) ma e oʻo mai i (lenei) aso, tausaga 17 o le Tupu o Tariu ”. [vi]
I le vaifofo fautuaina o le Tupu Darius o le Papyri atonu o Darius II, ae lei leva ona pa'ū le malo o Peresia ia Alexander le Sili.
Le tali sili ona talafeagai, ma e fetaui lelei ma le iloa mea moni, o le lua Sanballat's pei ona taua i lalo:
- Sanballat [I] - ua faʻamaonia i le Neemia 2:10. Faapea se tausaga o le 35 i le 20th Tausaga o Artaxerxes (Darius I) ao avea o ia ma Kovana, atonu o le a tusa ma le 50 tausaga i le Neemia 13:28, pe tusa o le 33rd Tausaga o Darius I / Artaxerxes. O lea tulaga o le a faʻatagaina ai se tasi o ataliʻi o Joiada e fai ma toʻalua a Sanballat [I] i lenei taimi.
- Le Alo e leʻi faaigoaina o Sanballat - pe a tatou faataga se atalii e leʻi faaigoaina e fanau ia Sanballat [I] i le 22 tausaga, o le a mafai ai se Sanballat [II] na fanau mai i le atalii e lei faaigoaina i le matua 21/22.
- Sanballat [II] - e faʻamaonia i totonu o Elephantine Letters tusia i le 14th tausaga ma le 17th tausaga o le Tariu.[vii] Avea Darius o Darius II o lenei mea o le a mafai ai Sanballat [II] e i ai i lona tuai 60's 70 i le taimi nei ma maliu tagata matutua i le tusa o 82, 7 masina i le Alexander le Great's siege o Turo. O le a faʻatagaina ai foʻi ona atalii e igoa ia Delaia ma Semelaia, e matutua (i tua atu o le 40 tausaga) na te vaʻaia nisi o tiute faʻafoe mai le latou tama e pei ona fautuaina mai i tusi.
E leai ni mea moni ua iloa e le tusitala o le a feteenai ma lenei fautuaga fautuaina.
O mea moni na maua mai i se tusitusiga faʻaulutalaina "Archeology ma Tusitusiga i le Peresia Period, Taulai i Sanballat ” [viii]peitai, o le faauigaina na le amanaʻiaina, ma nai mea moni na maua, na tuuina i totonu
15. Cuneiform Tablet Evidence - E feteenai ma lenei Fofo?
E leai ni faʻamaoniga ua taua o le cuneiform tablet mo Artaxerxes III, Artaxerxes IV, ma Darius III. Ua tatau ona tatou faʻalagolago i tusitala anamua mo latou nofoaiga umi. Pei ona e vaʻai mai ile laulau muamua, e eseese faʻailoga e leai se faʻamaoniga e lagolagoina se tasi o ia saʻo. E oʻo i na papamaa ua atofaina mo Artaxerxes I, II, ma le III o loʻo faia lava i manatu faʻapea e leʻi faitauina tupu i le vaitaimi o Peresia. O le faʻauiga o papeti e masani lava ona faia i luga o le faavae o le faʻasologa o Ptolemy e saʻo. O tagata atamamai, latou te le o iloaina lenei mea, ona latou fai mai lea o nei laupepa e faʻamaonia le faʻasologa o taimi a Ptolemy, peitaʻi o le mea lea e leʻo iai se mafuaʻaga.
O le fuainumera numera o le Tupu pei o le I, II, III, IV, ma isi, o se faʻaonapo nei faʻaopopo e faʻafaigofie ai faʻailoga.
I le taimi o le tusitusi e le o iloa e le tusitala soʻo se laupepa laupepa faʻamaonia e feteʻenaʻi ai lenei tali. Faʻamolemole vaʻai le faʻaopoopoga 1[ix] ma le faʻaopoopoga 2[x] mo nisi faamatalaga.
iʻuga
O lenei fofo iloilo ma suʻesuʻe le iʻuga tausaga o le 70 fitu. Na faʻamaonia ai foʻi le amataga o le tausaga i le fitu. Ole galuega mai tua ile tausaga nei na amata ai le amataga ole tausaga atoa ma le tausaga mo le faaiuga ole 7 fitu male amataga o le 62 fitu. O sui tauva mo le faʻatuina o le fea poloaʻiga / upu / faʻaiuga na amataina le vaitaimi o le fitu fitu sa iloiloina ma faia faʻaiuga faʻavae i luga o tusitusiga paia. I le maeʻa ai o nei tausaga taua e fa, o isi molimau na faʻapipiʻiina loa i lenei auivi o le auivi.
I le gasologa o lenei malaga umi na matou mauaina ni fofo mo uma 13 tele faafitauli na taʻua, na faia e le faʻaletonu o iai.
Ile taimi ole maeʻa (Me 2020) ole tusitala e leʻi amanaʻiaina, pe maua pe na logoina foi se tasi mea moni na feteʻenaʻi le tali na folasia. E le faʻapea e ono le manaʻomia le toe faʻaleleia i le taimi tatau, ae o le aotelega o fofo o loʻo faʻamaonia ua faamaonia i tua atu o se masalosalo talafeagai i le taimi nei.
I le taunuu i lenei fofo o le faʻamaoni o le Tusi Paʻia sa faʻalagolago iai ma soʻo se taimi e mafai ai, na faʻaaogaina le Tusi Paʻia e faʻamatala ai ia lava. Na matou sailia foi ni faʻamatalaga talafeagai o faʻamatalaga ua iloa i tala faʻasolopito e fetaui lelei ma le tala a le Tusi Paia na aliaʻe, nai lo le avea o tala faʻasolopito ma avea le faʻavae ma taumafai e faʻafetauiina faʻamaumauga a le Tusi Paia i totonu.
A o faia le mafuaaga, ua manino uma mafuaaga mo le vaevaeina o le valoaga e uiga i le Mesia i le fitu fitu ma le fitu fitu ma le afa fitu ma le isi afa fitu. Ua leva foi ona iloiloina le valoaga i le Tusi Paia ae le o se fale na oi latou. O lea e aumai ai mafuaaga e mafua ai ona taʻua e Tanielu lenei valoaga i le taimi na avea ai, i le 7st tausaga o le Tariu le Mede, ia:
- Ia faʻamaonia le faʻaiuga o faʻatafunaga
- Tulouna le Mesia
- Ina ia faʻamalosia le faʻatuatua o Tanielu aua o le a ia vaʻaia le amataga o lenei vaitau fou faʻavaloaga
Na masani foi Tanielu i le 70 tausaga na auauna ai ia Papelonia, atoa ma le 49 tausaga o faatafunaina atoatoa Ierusalema ma le Malumalu ma le tatalaina o le Iupeli tausaga. O le mea lea, o le 49 tausaga e toe fausia Ierusalema ma le Malumalu o le a malamalama i ai Tanielu, e pei foi o le aofaʻi o vaitau o valoaga o le vaitau tele o le fitu fitu seʻia oʻo i le iʻuga o le vaitaimi mo tagata Iutaia e maua le avanoa e faamuta ai a latou solitulafono.
O le taimi o le toe foʻi mai o Esera ma le toe faʻatinoina o tiute faʻa Levi ma taulaga ina ua maeʻa le Malumalu ua maeʻa nei foi ona fetaui lelei, faʻatasi ai ma le tele o isi mea.
Ole au faitau e mafai foi ona tuufesili pe o lenei fofo e mafua ai faʻafitauli mo faʻaiuga na tusia i le faʻasologa “O le malaga o le mauaina i le taimi”[xi], lea na faatatau i mea tutupu ma valoaga e faatatau i le faaaunuua i Papelonia. O le tali o le, e suia leai se isi o faaiuga na maua. Pau lava le suiga o le a manaʻomia o le teuteu lea o tausaga fautuaina i le Julian Calendar e ala i le faʻaitiitia i latou i le 82 tausaga, faʻasolo le 539 BC i le 456 BC poʻo le 455 BC, ma isi uma i le tutusa lava o fetuunaiga.
O lenei malamalamaga i le Mesia, e fesoasoani foi e toe faʻamautu ai faʻaiʻuga o le “Malaga o le Mauaina i le Taimi ”. E le o lena, o le faʻamatalaina o le faʻamatalaina a Tanielu o le miti a Nepukanesa e faʻafitu ona o le i ai o se faʻataunuuga tele e le mafai, aemaise i le amataga aso o le 607 TLM poʻo le aso faʻaiuga o le 1914 AD.
Ma le mea mulimuli ma e sili ona taua, na faʻataunuʻuina le sini o le suʻesuʻega. O le mea moni, o le fofo fautuaina na faʻamaonia ma aveina faʻamaoniga e moni o Iesu o le Mesia folafolaina o le valoaga a Tanielu mai le Tanielu 9: 24-27.
Faʻaopoopoga 1 - Faʻamatalaga Mauaina Avanoa mo Peresia Tupu
O le mea e aumai ai faamatalaga nei o Papelonia Nofoaiga Tupu 626 TLM - AD75 saunia e Richard A. Parker ma Waldo H Dubberstein 1956 (4th Lomia 1975). Lisi kopi i luga ole laiga e maua i: https://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/babylon/downloads/babylonian_chronology_pd_1956.pdf
Itulau 14-19 o le Tusi, itulau 28-33 o pdf
Faamatalaga:
Tafaoga faamasaniga feagaiga o le: Masina (Roma numera) / Aso / Tausaga.
Acc = Faʻaaoga Tausaga, ie Tausaga 0.
? = le mafai ona faitauina pe o loʻo misi pe fesiligia.
VI2 = 2nd masina 6, o le masina faʻamasinoga (masina oso i le kalena masina)
Cyrus
Muamua: VII / 16 / Acc Papelonia paʻu (Nabunaid Chronicle)
Mulimuli: V / 23/9 Borsippa (VAS V 42)
Fuataga
Muamua: VI / 12 / Acc Papelonia (Strassmaier, FuatagaNu. 1)
Mulimuli: I / 23/8 Shahrinu (Stassmaier, Kemupotia, Nu 409)
Bardiya
Muamua: XII / 14 / ?? Behistun Tusitusiga laina 11 (saunia e Darius I)
Mulimuli: VII / 10 / ?? Behistun Tusitusiga laina 13 (saunia e Darius I)
Tariu I
Muamua: XI / 20 / Acc Sippar (Strassmaier, TariuNu.1)
Mulimuli: VII / 17 poʻo le 27/36 Borsippa (V AS IV 180)
Xerxes
Muamua: VIII poʻo XII / 22 / Acc Borsippa (V AS V 117)
Mulimuli: V / 14? - 18? / 21 BM32234
Aretaseta I
Muamua: III / - / 1 PT 4 441 [Cameron]
Mulimuli: XI / 17/41 Tarbaaa (Clay, BE IX 109)
Tariu II
Muamua: XI / 4 / acc Papelonia (Clay, BE X 1)
Mulimuli: VI2/ 2/16 Ur (Figulla, UET IV 93)
Leai ni peleni mo tausaga 17-19 o le Darius II
Faalenatura II
Leai ni laupepa mo le faʻaopoopoina o le Artaxerxes II
Tulaga tasi: II / 25/1 Ura (Figulla, UET IV 60)
Mulimuli: VIII / 10/46? Papelonia (V AS VI 186; numera numera faaleagaina se laʻititi ae faitau le "46" saunia e Arthur Ungad)
Aretaseta III
Leai se taimi nei
Asini / Artaxerxes IV
Leai se taimi nei
Tariu III
Leai se taimi nei
Cuneiform molimau mo le 5yrs i Papelonia
Ptolemaic Canon 4 Tausaga pule i Aikupito
Pepa Faʻapipiʻi 2 - Faʻamatalaga Faʻasolopito a Aikupito mo le vaitaimi o le Achaemenid [Medo-Peresia]
Sa iai, se tasi fasi paso na totoe e oʻo i le taimi mulimuli. O le mafuaʻaga na tuʻu ai i le faʻaiuga o le mataupu o le pule Peresia i Aikupito e le o paʻi i tusitusiga.
Ina ua maeʻa le tele o le taimi faʻaaluina i le suʻesuʻega faʻaiʻuga o le iʻuga o le i ai foi ni nai faigata mea moni mo le tafafao o le Peresia pulega Aikupito po o soʻo se isi lava Farao a. Ole tele o aso na tuʻuina mai mo le malo o Peresia e avea ma pule e fai ma sui o le malo o Peresia, e faʻavae i luga o le Ptolemaic faʻasologa o Tupu Peresia nai lo papyri poʻo faʻamatalaga sikune. E faʻapena foʻi le tupu i Tupu ma Pelea o Aikupito Aikupitoth, 29th ma 30th.
Peresia Satrapies
- Aryandes: - Pule mai le Tausaga 5 o Cambyses II i le Tausaga 1 o le Darius I.
- Aryandes: - Toe tofia e Darius I i lana 5th
Puleaina seia oʻo i le Tausaga 27 o Darius I?
- Pheredates: - Faʻamasino mo le 11 tausaga?
Mai le Tausaga 28? o Darius I i le Tausaga 18? o Xerxes I (= Darius I, 36 +2 tausaga)?
- Achaemenes: - Faʻamasino mo le 27 tausaga?
Mai le 19th - 21st o Xerxes? ma le 1st - 24th tausaga Artaxerxes [II]?
- Arsames: - Faʻamasino mo 40 tausaga?
Mai le 25th Artaxerxes [II] i le 3rd Tausaga Artaxerxes IV?
Mai nei aso uma, naʻo aso na faʻailoaina e mautinoa. Tafaoga / Faʻamaumauga o faʻamaumauga e fefefe mai lenei vaitau. Mo nisi faʻamatalaga e uiga i le Persian Satrapies i le lautele ma Aikupito faʻapitoa vaʻai
http://www.iranicaonline.org/articles/achaemenid-satrapies i lalo o le 5, 5.1, 5.1.1, 5.1.2, 5.2, 5.3.
Malo Farao 27
E mafai ona maua lenei tusi aloaʻia i taimi nei: https://en.wikipedia.org/wiki/Twenty-seventh_Dynasty_of_Egypt#Timeline_of_the_27th_Dynasty_(Achaemenid_Pharaohs_only).
O manatu taua nei e tatau ona maitauina:
- Naʻo Cambyses II ma Darius I o loʻo iai igoa nofoalii, o Mesutire ma Stutre.
- O le tulafono o tupu taʻitasi uma a Peresia i Aikupito, e faʻavae i luga o le faʻavasegaina Persian Chronology lea o lo o faʻavae i luga o le faʻasologa o Ptolemy tusia i le 2nd Seneturi TA. Ona o le manatu fautuaina fofo o loo i totonu o lenei faasologa, o lenei foi a mafua ai sese manatu o aso o le Tupu o Peresia i Aikupito. Lafoaia e le laititi pe leai se faʻamaumauga faʻamaonia aemaise lava e ala i mea tutupu o lenei mea, o lenei le faʻatupuina ni faʻafitauli mo le fofo fuafuaina. O le mea lea e tatau ai ona sese le aso faʻatulagaina mo le pule o Peresia i Aikupito, ma e naʻo le manaʻomia ona toe teuteu e tusa ma le tali mo le taimi ma le umi o le nofoaiga a tupu o Peresia i Peresia.
- O le lisi o iai uma Tupu Peresia mai Cambyses II ia Darius II ma e aofia ai foʻi ma tagata fouvale Petubastis III i le tolu tausaga muamua o le pulega Darius I ma Psamtik IV i le taimi o Xerxes.
- O loʻo iai le faʻamaumauga o hieroglyphic mo Darius (I) i lana 4th tausaga, ma ni faʻamatalaga tusia lona igoa, ae leʻi tusia.[xii]
- E i ai tusitusiga hieroglyphic mo Xerxes mo ona tausaga 2-13.[xiii]
- E i ai tusitusiga hieroglyphic mo faʻalelalolagi Artaxerxes I, o lenei fofo, Artaxerxes II. [xiv]
- E leai ni faʻailoga iloga o le Darius II poʻo le faʻalapotopotoga Artaxerxes II, o lenei fofo, Artaxerxes III.
- O le faʻamaoniga lata mai o le papyri mo Darius (I) o lona Tausaga 35.[xv]
- E le gata i le Elephantine papyri mo le Darius (II) na talanoaina e Sanballat, ae leai se isi papyri faʻamaoniga na mafai e le tusitala ona suʻe ma faʻamaonia.
Le Aikupito Pharaonic Dynastyies 28, 29, 30[xvi]
faigamalo | Farao | Puleaina |
28th | ||
Amirteos | 6 tausaga | |
29th | ||
Nofofae I | 6 tausaga | |
Psammouthi | 1 tausaga | |
Achoris | 13 tausaga | |
Nofofae II | 4 masina | |
30th | (i le Eusebius) | |
Nectanebes (ou) | 10 tausaga | |
Teos | 2 tausaga | |
Nectanebus (II) | 8 tausaga | |
O lenei laulau e faʻatatau ile lisi o Manetho e pei ona teuina e Eusebius.
Ona o le utiuti o nisi o pepa faʻamaumauga ma faʻamaumauga ma o loʻo i ai va i le va o nei pulega faʻamasino, ma o nei nofoaʻiga naʻo le pule i Lalo o Aikupito (le Nile Delta, poʻo ni ona vaega), o lenei mea na mafai ai ona latou pule faʻatasi ma ni Persian Satraps na pule i luga. Aikupito e aofia ai Memphis ma Karnak, ma isi. O lona uiga foi e leai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻaupuga mo fofo toe iloiloina umi pulega, ma isi tupu o Peresia. A faʻapea e tatau ona tuʻuina atu i le tusitala le molimau fou o mea moni ua faʻaopoopo, ona toe iloilo lea o lenei vaega. Ae o mea moni, o loʻo faʻasino le tusitala ile papyri ma regnal years ma le King's name, poʻo cuneiform tablets poʻo ni tusitusiga na tuʻuina atu ai le Tupu o Peresia ma le tausaga o le nofoaiga a le Tupu, ma faʻamatalaga tutusa e mafai ona faʻafetaui, pe faʻamautuina ile faʻatonuga.
O se faʻataʻitaʻiga, o tusi Elephantine Papyri o loʻo i ai aso o Darius tausaga 5, tausaga 14 ma le tausaga 17, ma Jehohanan (o le Faitaulaga Sili Iutaia) ina ua maliu Neemia. O lenei mea o le a avea ai i latou e pei ona i ai i le nofoaiga o Darius II, o le faamatalaga i luga faatagaina faatagaina Darius II pule i Elephantine, Upper Aikupito, (Aswan o aso nei, latalata i le faatanoa).
[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Eusebius
[Ii] https://en.wikipedia.org/wiki/Sextus_Julius_Africanus
[Iii] https://en.wikipedia.org/wiki/Ptolemy
[Iv] https://en.wikipedia.org/wiki/Ferdowsi
[V] https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ ma
“O upu anamua a le Peresia ma tusitusiga o tusitusiga a le Achaemenidan na faʻaliliu ma faaliliuina ma o lo o taua i la latou toe iloiloga lata mai nei,” saunia e Herbert Cushing Tolman, 1908. itulau.42-43 o le tusi (e le o le pdf) O lo o iai Tusitusiga ma le faaliliuga. https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up
[vi] Anotusi o Mau, Bezalel Porten, COS 3.51, 2003 TA
[vii] Nisi faʻamatalaga ma ata o Tusitusiga Elephantine o loʻo avanoa iinei https://www.bible.ca/manuscripts/bible-manuscripts-archeology-Elephantine-papyrus-Egypt-Aswan-Syene-Darius-persian-Jewish-colony-temple-burned-Bagohi-Sanballat-passover-wine-fortress-Ezek29-10-495-399BC.htm#four.
Peitaʻi, e le talia e le tusitala aso na tuʻuina atu, o ni faʻamatalaga a le au tusitala i luga o upega tafaʻilagi, ae maise lava i le vaʻai atu i faʻamatalaga uma o loʻo i le Tusi Paʻia ma isi faʻaaliga na faʻailoa mai i lenei faasologa. Peitai o mea moni e mafai ona aumaia ma faʻaogaina e tuʻuina atu ai se ata atoa o lenei vaitaimi ma ia siaki pe iai ni mea moni e feteʻenaʻi ma le tali ua fautuaina, e leai se mea e faia.
[viii] https://www.academia.edu/9821128/Archaeology_and_Texts_in_the_Persian_Period_Focus_on_Sanballat
[ix] Faʻaopoopoga 1 - Faʻamatalaga Mauaina Avanoa mo Peresia Tupu
[x] Pepa Faʻapipiʻi 2 - Faʻamatalaga Faʻasolopito a Aikupito mo le vaitaimi o le Achaemenid [Medo-Peresia]
[xi] https://beroeans.net/2019/06/12/a-journey-of-discovery-through-time-an-introduction-part-1/
[xii] Mo se faasinomaga o se lisi vaʻai https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/darius.html
[xiii] Mo se faasinomaga o se lisi vaʻai https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/xerxesi.html
[xiv] Mo se faasinomaga o se lisi vaʻai https://www.ucl.ac.uk/museums-static/digitalegypt/chronology/artaxerxesi.html
[xv] Hermopolis Papyri https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/107318/preater_1.pdf?sequence=1
[xvi] Faavae i luga o Eusebius version o Manetho: http://antikforever.com/Egypte/Divers/Manethon.htm
O nei tusitusiga o iʻuga o suʻesuʻega ogaoga! Faʻafetai lava ia te oe, ua atili ai ona ou talitonu o Asueru o le mea moni o Tariu I, o le Tanielu 11: 2 e faatatau ia te ia, na auauna Moretekai i le taimi o lana nofoaiga ma e oʻo foi i le Tusi Paia o loʻo taʻua le tasi Moretekai. Peitai, ou te iloa tele finauga e le matua faatosina. Mo se faʻataʻitaʻiga, Neemia 7: 5-7 taʻuina o tusitala o Neemia maua igoa "o latou na muamua o mai", ae le o tatou na muamua sau! E le gata i lea, o le tusitala o Neemia e taʻua o Tirshatah ma le ataliʻi o Hakaiia, e le pei o Neemia o loʻo maua i le tusi o gafa. O aʻu... Faitau atili »
O le faasologa o taimi a Le Olomatamata e leai se aoga ae e leʻi tuai.
Ou te vaʻavaʻai atu i le aso o le a tuʻuina ai i tua le mea o aʻoaʻo mai e le Olomatamata mo le fafagaina naʻo afioga a Keriso. Ma, ona avea ai lea oi tatou ma soo moni o Keriso.