O taʻitaʻi lotu o Isaraelu o fili ia o Iesu. O tamaloloa ia na latou manatu o latou o ni tagata atamamai ma atamamai. O i latou o tagata sili ona atamamai, lelei aʻoaʻoina o le malo ma vaai maualalo i tagata lautele o ni tagata aʻoga e leʻi aʻoaʻoina. Ae o le mea e ofo ai, o tagata masani na latou soʻona faia i la latou pule, na vaʻai aʻe foʻi ia i latou o taʻitaʻi ma faʻatonuga faʻaleagaga. O nei tamaloloa sa faʻaaloaloina.

O se tasi o mafuaʻaga na inoino ai nei taʻitaʻi atamamai ma taʻitaʻi ia Iesu ona o lona suia o nei tiute masani. Na tuu atu e Iesu le pule i nai tagata, i le tagata masani, i se faifaiva, po o se aolafoga inosia, pe i se fafine talitane le fiafia. Na ia aʻoaʻo tagata masani ile mafaufau mo latou lava. E leʻi umi, ae luʻi e le au faigofie nei taʻitaʻi, ma latou faʻaalia ai o ni tagata pepelo.

E leʻi faʻaaloalo Iesu i nei tamaloa, aua na ia iloa o le mea e taua i le Atua e le o lau aʻoga, poʻo le malosi o lou faiʻai ae o le loloto o lou fatu. E mafai e leova ona foaʻi atu ia te oe le tele o le aʻoaʻoina ma le poto atili, ae o oe lava e suia lou loto. O le filifiliga saoloto lena.

O le mafuaaga lea na fetalai ai Iesu i mea nei:

“Ou te vivii atu ia te Oe le Tama e, le Aliʻi o le lagi ma le lalolagi, ona ua e nanaina nei mea i le au popoto ma le aʻoaʻo ma faʻaali atu ia latou pepe. Ioe le Tama e, aua o Lou finagalo malie lea. ” (Mataio 11:25, 26) E aumai i le Holman Study Bible.

O le mauaina o lenei paoa, lenei pule mai ia Iesu, e le tatau lava ona tatou tiaʻia. Ae o le aga lena a tagata. Vaʻai le mea na tupu i le aulotu i anamua o Korinito. Na tusia e Paulo lenei lapataiga:

“Ae o le a ou faia pea le mea o loʻo ou faia, ina ia toʻesea ai i latou o loʻo manaʻomia se avanoa e manatu ai e tutusa ma matou i mea o loʻo latou mitamita ai. Aua o tagata faapena o aposetolo pepelo, ma le pepelo le au faigaluega, ua faafoliga mai o i latou o aposetolo a Keriso. ” (2 Kolinito 11:12, 13 Berean Study Bible)

O i latou ia na taʻua e Paulo o le "super-aposetolo". Ae na te leʻi taofia ma i latou. Ona ia otegia lea o tagata o le aulotu i Korinito:

“Mo oe fiafia fiafia onosaʻi vale, talu ai oe o poto tele. Ae o le mea moni, oe lava onosaʻi i soʻo se tasi e faʻapologaina oe pe faʻaaoga oe pe faʻasili oe lava pe faʻamaualuga ia te oe pe fasi oe i ou foliga. " (2 Korinito 11:19, 20 BSB)

Tou te iloa, i tulaga o aso nei, o le Aposetolo o Paulo o se tagata le faʻapalepale. Na ia mautinoa e leʻo le mea tatou te taʻua o le "saʻo faaupufai", a ea? I aso nei, matou te mananaʻo e manatu e le afaina poʻo le a le mea e te talitonu i ai, pau lava le mea o lou alofa ma faia mea lelei mo isi. Ae o le aʻoaʻoina o tagata i mea pepelo, e alofa? O fai mea faʻasesē tagata e uiga i le natura moni o le Atua, fai mea lelei? E le afaina le upu moni? Sa manatu Paulo e lelei. O le mafuaaga lena na ia tusia ai ni upu malosi.

Aisea o le a latou faʻatagaina ai se tasi e faʻapologaina i latou, ma faʻaogaina i latou, ma faʻaaoga lelei ia latou i taimi uma faʻamaualugaina o ia lava i luga atu o latou? Aua o mea na e tatau ona fai tatou tagata agasala. Matou te manaʻomia se taʻitaʻi, ma afai e le mafai ona vaʻaia le Atua le vaʻaia ma mata o le faʻatuatua, o le a tatou o atu mo le taʻitaʻi tagata sili ona vaʻaia e foliga mai o loʻo iai uma tali. Ae o le a avea pea ma leaga mo tatou.

E faʻapefea la ona tatou 'aloʻalo ese mai lena uiga masani? E le faigofie.

Ua lapataia i tatou e Paulo faapea o ia tamaloloa e oofu i latou i ofu o le amiotonu. E foliga mai o ni tagata lelei. Ma, faʻapefea ona tatou aloese mai le faʻaseseina? Ma, ou te fai atu ia te oe e mafaufau i le mea lenei: Afai e moni o le a faʻaalia e Ieova upu moni i pepe poʻo tamaiti laiti, e tatau ona ia faia i se auala e mafai ona malamalama ai na mafaufau talavou. Afai naʻo le pau le auala e malamalama ai i se mea o le i ai o se poto ma atamai ma aʻoaʻo lelei taʻu atu ia te oe e moni, e ui lava e le mafai ona e vaʻaia ia mo oe lava, lona uiga e le o fetalai mai le Atua. E le afaina le i ai o se tasi e faʻamatalaina mea ia te oe, ae i le iuga, e tatau ona matua faigofie ma manino lava e oʻo i se tamaititi ona mauaina.

Seʻi ou faʻataʻitaʻia lenei. O a faigofie faigofie e uiga i le natura o Iesu mafai ona e aoina mai i lalo Tusitusiga uma uma mai le English Standard Version?

"E leai foi se tasi na alu ae i le lagi, na o ia na afio ifo mai le lagi, le Atalii o le Tagata." (Ioane 3:13)

“Aua o le areto a le Atua o ia lea e alu ifo mai le lagi ma avatua le ola i le lalolagi.” (Ioane 6:33)

"Aua ou te leʻi alu ifo mai le lagi e fai loʻu lava loto ao le finagalo o Le ua auina mai aʻu." (Ioane 6:38)

Ae faʻapefea pe a e vaʻai i le Ataliʻio le Tagata o alu aʻe i le mea sa i ai muamua o ia? " (Ioane 6:62)

“O oe mai lalo; O aʻu mai lugā. O ni tagata o le lalolagi 'outou; Ou te le o le lalolagi. ” (Ioane 8:23)

“E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, a o le i i ai Aperaamo, o aʻu lea.” (Ioane 8:58)

“Na ou sau mai le Tama ma ua ou sau i le lalolagi, a o lenei ou te tuua le lalolagi ma alu i le Tama.” (Ioane 16:28)

“Lenei foi, le Tama e, ia e viviʻi mai ia te aʻu i ou lava luma faatasi ma le mamalu sa ou ia te oe a o leʻi faia le lalolagi.” (Ioane 17: 5)

Ina ua uma ona faitau uma na mea, pe e te le o mautinoa o nei Tusitusiga Paia uma o faaalia ai sa iai Iesu i le lagi a o leʻi afio mai i le lalolagi? E te le manaʻomia se tikeri i le iunivesite e malamalama ai i lena, a ea? O le mea moni, afai o uluaʻi fuaiupu ia na e faitauina mai le Tusi Paʻia, afai o oe o se tagata fou i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, e te le oʻo lava i le faʻaiʻuga na afio mai Iesu Keriso mai le lagi; sa iai o ia i le lagi ae e leʻi fanau mai i le lalolagi?

Pau lau mea e manaʻomia o se malamalama malamalama i le gagana e taunuʻu ai i lena malamalamaaga.

Peitai, e iai i latou e aʻoaʻoina e leʻi iai Iesu o se tagata ola i le lagi ae leʻi fanau mai o se tagata. E i ai le aʻoga o mafaufauga i le faʻakerisiano faʻaigoaina Socinianism lea, faʻatasi ai ma isi mea, aʻoaʻoina e leʻi iai Iesu i le lagi. Lenei aʻoaʻoga o se vaega o le nontrinitary theology lea e amata mai i le 16th ma 17th seneturi, faʻaigoa i igoa o tagata Italia e lua na o mai ma: Lelio ma Fausto Sozzini.

I aso nei, o ni nai vaega faʻakerisiano laiti, pei o le Christadelphians, faʻalauiloaina o se aʻoaʻoga. E mafai ona faʻamalieina ai Molimau a Ieova o loʻo tuʻua le faʻapotopotoga e suʻe se vaega fou latou te mafuta. Ona o le le mananaʻo e auai i se vaega e talitonu i le Tolutasi, latou te masani ona tosina atu i lotu le faʻalelotu, o nisi e aʻoaʻoina lenei mataupu. Faʻafefea e ia vaega faʻamalamalamaina ese o mau na tatou faitauina?

Latou te taumafai e faia lena mea ma se mea e taʻua o le "taua poʻo le ola faʻavae". Latou te fai mai foi, ina ua ole atu Iesu i le Tama e faamamalu ia te ia i le mamalu sa ia te ia ao le i i ai le lalolagi, na te le o faasino i le avea moni o se tagata malamalama ma fiafia i le mamalu ma le Atua Ae ui i lea, o loʻo ia faʻasino i le talitonuga poʻo le aʻoaʻoga a le Keriso sa i le finagalo o le Atua. O le mamalu sa ia te ia ao le i i ai i le lalolagi sa i le finagalo o le Atua, ma o lea ua ia manaʻo e maua le mamalu na vaʻaia e le Atua mo ia i lena taimi ina ia avatua ia te ia o se ola, malamalama tagata. I nisi upu, "Le Atua na e vaʻaia ae ou te leʻi fanau mai o le a ou fiafia i lenei mamalu, o lea faʻamolemole aumai le taui na e teuina mo aʻu i lenei taimi atoa."

E tele faʻafitauli i lenei aʻoaʻoga faʻapitoa, ae tatou te leʻi oʻo i se tasi o ia mea, ou te manaʻo e taulaʻi le autu mataupu, o le afioga a le Atua na avatua i pepe, pepe, ma tamaiti laiti, ae teʻena le poto. , atamamai, ma atamamai alii. E le faʻapea e le mafai e se tagata poto ma aʻoaʻoina lelei ona malamalama i le mea moni. O le mea na taʻua e Iesu o uiga mimita loto o tagata aʻoaʻoina o ona aso na faapogisaina o latou mafaufau i le moni o le upu a le Atua.

Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o loʻo e faʻamatalaina i se tamaititi sa i ai Iesu aʻo leʻi fanau mai o se tagata, e te faʻaaogaina le gagana ua uma ona tatou faitauina. Peitai, peitaʻi, na ia manaʻo e taʻu i lena tamaititi e leʻi ola Iesu aʻo leʻi fanau mai o se tagata, ae na i ai o ia o se aʻoaʻoga i le finagalo o le Atua, e te le taʻuina la i na tala, a ea? E matua faʻasesēina lena mea i se tamaitiiti, a ea? Afai o loʻo e taumafai e faʻamatala le aitia o le lauiloa iai, ia ona tatau lea ona e mauaina ni upu faigofie ma ni manatu e faʻafesoʻotaʻi atu ai lena i le mafaufau faʻatamaiti. E mafaia e le Atua ona faia lena mea, ae na te leʻi faia. O le a le mea ua taʻu mai e lena mea ia i tatou?

Afai tatou te talia le Socinianism, e tatau ona tatou talia na foaʻi mai e le Atua i lana fanau le manatu sese ma e 1,500 tausaga na faʻatoa maua ai e ni sikola atamamai Italia popoto le uiga moni.

A le o le Atua o se mataʻutia fesoʻotaʻiga, poʻo Leo ma Fausto Sozzini sa amio faʻapea o ni tagata atamamai, aʻoaʻoina lelei ma atamamai tagata e masani ona faia, e ala i le faʻamalieina o latou lava. O le mea lena na faʻaosofia ai le 'au aposetolo maoaʻe o aso o Paulo.

Ua e iloa atu le faʻafitauli masani? Afai e te manaʻomia se tasi e sili atu lona aʻoaʻoina, sili atu lona atamai ma sili atu lona atamai nai lo oe e faʻamatala se mea masani mai Tusitusiga Paia, lona uiga oe ono ono paʻu'ū atu i le tutusa uiga na taʻusalaina e Paulo i tagata o le aulotu aulotu.

E pei ona e iloa pe na e matamata i lenei auala, ou te le talitonu i le Tolutasi. Peitai, e te le faʻatoʻilaloina le Tolutasi aʻoaʻoga ma isi aʻoaʻoga sese. E taumafai Molimau a Ieova e fai lena mea ma a latou aʻoaʻoga sese o Iesu o se agelu, o le agelu sili o Mikaele. Ua taumafai le au Socinians e tetee i le Tolutasi e ala i le aʻoaʻo atu faapea e leʻi iai Iesu. Afai na o ia o se tagata, o lona uiga e le mafai ona avea o ia ma vaega o le Tolutasi.

O finauga faʻaaoga e lagolago ai lenei aʻoaʻoga manaʻomia i tatou e le amanaʻiaina le tele o mea moni. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a taʻua e tagata Socinians le Ieremia 1: 5 e faitauina faapea "Ae ou te leʻi faia oe i le manava na ou iloa oe, ae e te leʻi fanau mai na ou vaetofiaina oe; Na 'ou tofia oe e fai ma perofeta i nuʻu. ”

O iinei tatou te iloa ai ua uma ona fuafuaina e Ieova le Atua le mea o le a avea ai Ieremia ma faia, e tusa foi ao le i to o ia. O le finauga o loʻo taumafai le au Socinians e fai o le taimi e finagalo ai Ieova e faia se mea e matua lelei lava e pei ona faia. Ma, o le manatu i le finagalo o le Atua ma le moni o lona faʻatinoina e tutusa. O le mea lea, sa iai Ieremia ae e leʻi fanau mai o ia.

O le taliaina o na manatu e manaʻomia ai ona tatou talia o Ieremia ma Iesu e tutusa lelei pe tutusa a la manatu. E tatau ona latou galulue mo lenei mea. O le mea moni, Socinians o le a tatou taliaina tatou o lenei manatu sa lautele lauiloa ma taliaina e le gata i le uluaʻi seneturi Kerisiano, ae o tagata Iutaia faʻapea foi ma tagata na latou amanaʻia le manatu o le lauiloa olaga.

Ioe, soʻo se tasi e faitauina Tusitusiga Paia o le a iloaina le mea moni e mafai e le Atua ona silafiaina se tagata, ae o se matua osooso faapea o le muaʻi iloaina o se mea e tutusa ma le i ai. O le i ai o le uiga o le "mea moni poʻo le setete o le ola [o le ola] poʻo le i ai o le sini autu" faʻamoemoe ". O lo o i ai i le finagalo o le Atua e sili ona lelei mataupu moni. E te le o ola E moni oe mai le silafaga a le Atua. O lena e taua — o se mea i fafo atu o oe. Ae ui i lea, o le mea moni faʻamoemoe e sau pe a e iloa e oe le mea moni. E pei ona taʻua lauiloa e Descartes: "Ou te manatu o aʻu lea".

Ina ua fetalai Iesu i le Ioane 8:58, "Ae ou te leʻi fanau mai ia Aperaamo, ua ou i ai!" Na te leʻi tautala e uiga i le manatu o le Atua. "Ou te manatu, o le mea lea ua ou". Na ia talanoa e uiga i lona lava malamalama. Na malamalama tagata lutaia ia te ia o lona uiga o lena ua manino mai ia latou lava upu: "E leʻi atoa le limasefulu tausaga, ma na e vaʻai ia Aperaamo?" (Ioane 8:57)

O se manatu poʻo se manatu i le mafaufau o le Atua e le mafai ona vaʻai i se mea. E manaʻomia se mafaufau mataala, o se tagata ola e "vaai ia Aperaamo".

Afai o loʻo tauanauina pea oe e le finauga a Socinian o le olaga masani, sei o tatou ave ia i lana faaiuga talafeagai. A o tatou faia lea, faʻamolemole ia manatua o le tele faʻatofutofula aofai tagata e tatau ona oso i totonu e faia se aʻoaʻoga galuega na o le aveina o tatou mamao ma mamao mai le aitia o le upu moni ua faʻaalia i pepe ma tamaiti laiti ma sili atu i le moni avea faafitia i le popoto ma le poto.

Tatou amata i le Ioane 1: 1-3.

“Sa i le amataga le Lokou, sa i le Atua le Lokou, o le Atua foi le Lokou. 2Na faʻatasi o ia ma le Atua i le amataga. 3Na ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e aunoa ma ia. ” (Ioane 1: 1-3 BSB)

O lenei ua ou iloa o le faʻaliliuga o le muamua fuaiupu ua vevela finauga ma o le kalama, isi faʻaliliuga e taliaina. Ou te le manaʻo e alu i se talanoaga o le Tolutasi i lenei taimi, ae ina ia faʻatonu, o mea ia e lua ua suia: "

"Ma o le Upu o se atua" - Le Feagaiga Fou a lo Tatou Alii ma le Faʻaola Iesu Faʻauʻuina (JL Tomanec, 1958)

"Ma o le Upu sa paia" - The Original New Testament, saunia e Hugh J. Schonfield, 1985.

Pe e te talitonu o le Logos e paia, o le Atua lava ia, poʻo se atua ese mai le Atua le tama o tatou uma-o se atua toatasi e pei ona tusia e le Ioane 1:18 i nisi tusitusiga - o loʻo e tumau pea i le faʻauigaina o lenei Socinian. Ae i se isi itu, o le manatu o Iesu i le finagalo o le Atua i le amataga, a le o se atua poʻo se atua a o le mafaufau o le Atua o loʻo i ai. Ma e iai le fuaiʻupu 2 e faʻafaigata atili ai mea i le faʻapea mai o lenei manatu sa i le Atua. I le laina laina, lelei tone e faʻasino i se mea "i le latalata i poʻo le feagai, pe o agaʻi atu i le" Atua. E tau le fetaui lena ma le manatu i totonu o le finagalo o le Atua.

E le gata i lea, o mea uma na faia e lenei talitonuga, mo lenei manatu, ma ala mai i lenei talitonuga.

Mafaufau nei. Afifi lou mafaufau i lena mea. Tatou te le o talanoa e uiga i le fanau mai a o le i faia isi mea uma, na ala mai ai isi mea uma, ma mo ia isi mea uma na faia. O “isi mea uma” o le a aofia ai ma le miliona o foafoaga agaga uma i le lagi, ae e sili atu i lena, o piliona o aniva ma a latou piliona o fetu.

Lelei, nei vaʻai i nei mea uma e ala i mata o se Socinian. O le manatu e uiga ia Iesu Keriso o se tagata e ola ma maliu mo i tatou ina ia togiolaina mai le uluaʻi agasala sa tatau ona i ai i le finagalo o le Atua o se manatu aʻo leʻi taitai faia se mea. O le mea lea, o fetu uma na faia mo, e, ma ala mai i lenei manatu faʻavae ma le autu faʻamoemoe o le faʻaolaina o tagata agasala oee leʻi foafoaina. Uma leaga o le afe ma afe o tausaga o talaʻaga o tagata e le mafai ona tuuaʻia tagata, pe mafai foi ona tatou tuʻuaʻia Satani mo le faia o lenei mea leaga. Aisea? Talu ai na afuafua e Ieova le Atua lenei talitonuga e uiga ia Iesu le togiola, ao leʻi taitai ona foafoaina le atulaulau. Na ia fuafuaina le mea atoa mai le amataga.

E le faʻatulagaina lenei mea o se tasi o le sili faʻaitagofie tagata, Atua le faʻaaloaloina aʻoaʻoga o taimi uma?

Kolose talanoa e uiga ia Iesu o le ulumatua o foafoaga uma. O le a ou faia sina tamaʻi tusitusiga e faʻatulaga ai lenei fuaitau ma mafaufauga a Socinian.

[O le talitonuga ia Iesu] o le faʻatusa o le Atua le vaʻaia, [lenei talitonuga o Iesu] o le ulumatua i mea uma na faia. Aua i totonu [o le talitonuga a Iesu] mea uma na faia, mea i le lagi ma le lalolagi, vaʻaia ma le vaʻaia, pe o nofoalii poʻo malo poʻo taʻitaʻi poʻo taʻitaʻi. O mea uma na foafoaina e ala i le [manatu o Iesu] ma mo le [manatu o Iesu].

E tatau ona tatou malilie o le "ulumatua" o le muamua muamua i totonu o se aiga. O lesi foi mea. O aʻu le ulumatua. E i ai loʻu tuafafine laitiiti. Peitai, e iai aʻu uo e matutua ia aʻu, ae o aʻu lava o le ulumatua, aua o uo na e le o se vaega o loʻu aiga. Ma i le aiga o le foafoaga, e aofia ai mea i le lagi ma mea i le lalolagi, vaʻaia ma le vaʻaia, nofoalii ma malo ma pule, o nei mea uma na faia e le mo se tagata na muamua i ai uma foafoaga, ae mo se manatu sa naʻo le amata ona iai piliona o tausaga mulimuli ane mo le faʻamoemoe e tasi o le faʻaleleia o faʻafitauli na muaʻi filifilia e le Atua e tupu. Pe latou te mananaʻo e taʻutino mai pe leai, Socinians tatau ona lesitala i le Calvinist predestination. E le mafai ona i ai se tasi e aunoa ma leisi.

Faʻalatalataina o lenei mau mulimuli o talanoaga o aso nei ma se mafaufau faʻatamaititi, o le a le mea e te malamalama ai i le uiga?

“Ia i lou mafaufau le mea lea, sa ia Keriso Iesu foi, o le sa i ai i le foliga o le Atua, na te leʻi mafaufauina le tutusa ma le Atua o se mea e tatau ona malamalama i ai, ae na ia lafoaʻia ia lava, ma avea o ia ma foliga o se auauna, na faia i le faatusa o tagata. Ma talu ai na maua o ia i foliga faaletagata, na ia faalotomaualaloina o ia lava, avea ma usitai i le oti, ioe, le oti o le satauro. " (Filipi 2: 5-8 World English Bible)

Afai na e aveina lenei mau i se valu-tausaga le matua, ma fai atu ia te ia e faamatala mai, ou te masalo o le ai ai sona faafitauli. I tua atu i na mea uma, iloa e le tamaititi le uiga o le uʻuina i se mea. O le lesona o loʻo tuʻuina mai e le Aposetolo o Paulo e manino lava ia: E tatau ona tatou pei o Iesu na ia te ia mea uma, ae na tuʻuina e aunoa ma sina mafaufauga ma faʻamaulalo foliga o se auauna na mafai ona ia faʻaolaina tatou uma, e ui lava na ia e oti i se oti tiga e faia ai.

O se manatu poʻo se manatu e le malamalama. E le ola E le masani ai. Faʻafefea e se manatu poʻo se manatu i le mafaufau o le Atua mafaufau le tutusa ma le Atua o se mea taua ona puʻea? Faʻafefea e se manatu i le Atua finagalo gaogao ia lava? Faʻafefea e lena manatu ona faʻamaulaloina ia lava?

Ua faʻaaogaina e Paulo lenei faʻataʻitaʻiga e faatonu ai i tatou e uiga i le lotomaulalo, le lotomaulalo o le Keriso. Ae na amata e Iesu le olaga na o se tagata, o le a la le mea na ia tuʻuina. O le a le mafuaaga o le a ia maua ai le lotomaulalo? O fea le lotomaualalo i le na o le pau lea o le tagata fanaua tuusao e le Atua? O fea le lotomaualalo i le filifiliaina e le Atua, le pau atoatoa tagata, leai se agasala tagata uma e oti faʻamaoni? Afai e leʻi iai Iesu i le lagi, o lona fanau mai i lalo o na tulaga, na avea ai o ia ma tagata sili ona tele na soifua mai i le lalolagi. O ia moni o le tagata silisili na soifua mai, ae o le Filipi 2: 5-8 o loʻo talafeagai lava aua o Iesu o se mea mamao, sili mamao atu. E oʻo i le tagata silisili na soifua mai e leai se mea e faʻatusatusa i le mea sa i ai muamua, o le sili o foafoaga uma a le Atua. Ae afai e leʻi iai o ia i le lagi ae leʻi alu ifo i le lalolagi e avea ma tagata, o lona uiga la o lenei fuaitau atoa o se mea valea.

Ia, o iina o loʻo ia te oe. O loʻo i ou luma le faʻamaoniga. Seʻi oʻu faaiu atu i le toe manatu lea. Ioane 17: 3 mai le Contemporary English Version e faitauina: "O le ola e faavavau o le iloa oe, le Atua moni e toʻatasi, ma ia iloa Iesu Keriso, le na e auina mai."

O se tasi auala e faitau ai lenei, o le auga o le olaga lava ia o le iloaina o lo tatou Tama faalelagi, ma sili atu, o le na ia auina mai, o Iesu Keriso. Ae afai tatou te amata i luga o le sesega vae, ma le malamalama sese i le moni o Keriso natura, faʻapefea la ona tatou faʻataunuʻuina na upu. I loʻu manatu, o se vaega lena o le mafuaaga na taʻu mai ai foi e Ioane ia i tatou,

“Aua e toatele tagata pepelo ua o atu i le lalolagi, ua mumusu e taʻutaʻu mai le afio mai o Iesu Keriso i la le tino. Soo se tagata faapena o le taufaasese ma le anetikeriso. ” (2 Ioane 7 BSB)

Ua faaliliuina e le New Living Translation lenei, “Ua ou taʻua lenei mea ona ua toatele tagata taufaasese ua o atu i le lalolagi. Latou te faafitia o Iesu Keriso na afio mai i se tino moni. O se tagata faapena o se pepelo ma o se anetikeriso. ”

O oe ma aʻu na fananau mai o ni tagata. E i ai lo tatou tino moni. O tatou o tagata. Ae tatou te leʻi o mai i la le tino. E fesili tagata ia te oe ina ua e fanau mai, ae latou te le fesili lava ia te oe pe o ana na e sau ai i le tino, aua o aʻu o oe i se isi mea ma i se isi foliga. Lenei o tagata o loʻo faʻasino i ai Ioane e leʻi faʻafitia e iai Iesu. Faʻafefea na latou? Sa i ai pea le faitau afe o tagata o loʻo ola na vaʻaia o ia i la le tino. Leai, o nei tagata sa faafitia le natura o Iesu. O Iesu o le agaga, o le Atua pele e toʻatasi, e pei ona taʻua ai o ia e Ioane i le Ioane 1:18, na liutino tagata atoatoa lava. O le mea lena sa latou teena. O le a le matuia o le faafitia o le natura moni o Iesu?

Na faaauau le tala a Ioane: “Ia outou, ina neʻi leiloa le mea sa tatou galulue ai, ae ia matua tauia outou. Soo se tasi e tamoʻe i luma e aunoa ma le tumau i le aʻoaʻoga a Keriso e leai se Atua. Poʻo ai lava e tumau i Ana aʻoaʻoga ua i ai uma le Tama ma le Alo. "

“Afai e sau se tasi ia te oe ae le aumaia lenei aʻoaʻoga, aua e te talia o ia i lou fale pe faʻafeiloaʻi ia te ia. Poʻo ai lava le faʻafeiloaʻia o se tagata faʻatasi i ana galuega leaga. " (2 Ioane 8-11 BSB)

I le avea ai ma Kerisiano, atonu tatou te ese i nisi malamalamaaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le 144,000 o se numera moni poʻo se faʻatusa? E mafai ona tatou malilie e feeseeseai ae avea pea uso ma tuafafine. Peitaʻi, e i ai ni mataupu e faʻatagaina ai le faʻapalepale pe a le mafai, leai pe a fai tatou te usitaʻi i le upu musuia. O le faʻalauiloaina o se aʻoaʻoga e faʻafitia le natura moni o Keriso, e foliga mai o loʻo iai i le vaega lea. Ou te le o fai atu lenei e faaleaga ai se tasi, ae ia na ona taʻu manino atu le ogaoga o lenei mataupu. Ioe, e tatau i tagata uma ona amio e tusa ma lona lava lotofuatiaifo. Tusa lava, o le saʻo ala o gaioiga e taua tele. Pei ona fai mai Ioane i le fuaiʻu 8, "Vaʻai ia outou lava, ina neʻi leiloa le mea na tatou galulue ai, ae ia outou taui atoatoa." Matou te matua manaʻo lava ia atoatoa ona maua le taui.

Vaʻai ia outou lava, ina neʻi leiloa le mea na matou galulue ai, ae ina ia mafai ona outou maua atoatoa taui. Soo se tasi e tamoʻe i luma e aunoa ma le tumau i le aʻoaʻoga a Keriso e leai se Atua. Poʻo ai lava e tumau i Ana aʻoaʻoga ua i ai uma le Tama ma le Alo. "

“Afai e sau se tasi ia te oe ae le aumaia lenei aʻoaʻoga, aua e te talia o ia i lou fale pe faʻafeiloaʻi ia te ia. Poʻo ai lava le faʻafeiloaʻia o se tagata faʻatasi i ana galuega leaga. " (2 Ioane 1: 7-11 BSB)

 

 

 

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    191
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x