Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History

Faailoaina Fofo

faʻatomuaga

E oʻo mai i le taimi nei, sa matou iloiloina mataupu ma faʻafitauli i fofo o loʻo iai nei i totonu o vaega 1 ma le 2. Ua matou faʻavaeina foʻi se faʻavae o mea moni ma se mea e amata ai mai vaega 3, 4, ma le 5. Sa matou fatuina foi se manatu ( se tali fuafuaina) faʻafetaui mataupu taua. Ua manaʻomia nei ona siaki lelei uma mataupu i le fofo ua fautuaina. E manaʻomia foʻi ona tatou siaki pe moni, faʻapea mea mai le Tusi Paia, e faigofie ona faʻafouina.

O le mataʻupu sili o le sao o le tala lea o le Tusi Paia. O le vaifofo nei o le a faʻataʻitaʻi e faʻavae i luga o le faʻaiuga na faia i le vaega 4 o le tulafono e fetaui ma le valoaga a Tanielu, na faia e Kuresa i lona tausaga muamua e avea ma pule ia Papelonia. O le mea ua tupu, ua tatou puʻupuʻu le umi o le Peresia malo.

Afai o le a tatou fetaui faʻavaloaga le 70 x 7's e ala i le galulue i tua mai i le 36 TA ma le 69 x 7 mai le faʻaali o Iesu o le Mesia i le 29 TA, ona tatou manaʻomia lea ona faʻaalu le paʻu o Papelonia i le 456 BC mai le 539 BC, ma tuu le poloaʻiga a Kuresa i lona tausaga muamua (e masani na avea o le 538 TLM) i le 455 BC. O se gaioiga sili ona taua lea. Ua iʻu i le faʻaititia o le 83 tausaga i le umi o le malo o Peresia.

Le Fofo Fautuaina

  • O Tupu i le tala o le Esera 4: 5-7 e faʻapea: Cyrus, Cambyses e faʻaigoa o Ahasuerus, ma Bardiya / Smerdis e faʻaigoa o Artaxerxes, sosoʻo ai ma Darius (1 poʻo le Sili). O le Ahasuerus ma le Artaxerxes e le tutusa ma Darius ma Artaxerxes na taʻua mulimuli ane ia Esera ma Neemia poʻo le Ahasuerus o Eseta.
  • E le mafai ona i ai se avanoa 57 tausaga i le va mea na tupu i le Esera 6 ma le Esera 7.
  • Na mulimuli atu Tariu ma lona atalii o Xerxes, Xerxes na sosoʻo ai ma lona atalii o Artaxerxes, Artaxerxes na sosoʻo ai ma lona atalii o Darius II, ae leʻo se isi Artaxerxes. Ae o le 2nd Artaxerxes na faia ona o le le mautonu ma Darius ua taua foi Artaxerxes. E leʻi umi, ae pulea e le Alesana le Sili ia le malo o Peresia, ina ua ia faatoilaloina ia Peresia.
  • Le faʻatulagaina o tupu e pei ona tusia e le au tusitala faʻasolopito Eleni e tatau ona sese. Masalo o le tasi pe sili Tupu o Peresia sa faʻailogaina e tagata tusi talaʻaga Eleni a le o le mea sese, e nunumi ai le Tupu lava lea e tasi pe a taʻua i lalo o le isi igoa o le nofoalii, pe o le umi foi o latou lava talaʻaga Eleni mo mafuaʻaga faʻasalalau. Mafai ona faʻataʻitaʻia se faʻailoga e ono avea o Artaxerxes I (41) = (36) o Darius I.
  • E le tatau ona i ai se mea e manaʻomia mo faʻataʻitaʻiga a Alexander o Eleni poʻo kopi o Johanan ma Jaddua o loʻo avea ma faitaulaga sili e pei ona i ai i le tele o mea o loʻo iai ma faʻafitauli a lotu. E taua lenei mea aua e leai ni faʻamatalaga faʻasolopito e mo le sili atu ma le tasi tagata mo soo se tasi o nei igoa tagata.

Iloilo le fofo fautuaina o le a aofia ai le vaʻai i mataupu uma ua laga i vaega 1 ma le 2 ma vaʻai pe a (a) le fofo ua fautuaina ua talafeagai nei ma aoga ma (b) pe a iai nisi faʻamatalaga faʻaalia e ono lagolagoina lenei faʻaiuga.

1.      Le vaitau o Moretekai ma Eseta, O se Fofo

Fanau mai

A tatou malamalama i le Eseta 2: 5-6 o Moretekai na ave faatagataotaua ma Ioakina, o le 11 tausaga lea a o lei faatafunaina Ierusalema. E tatau foi ona matou faʻatagaina o ia e le itiiti ifo i le 1 tausaga le matua.

1st Tausaga o Kuresa

O le vaitaimi taimi i le va o le faʻaumatiaga o Ierusalema i le 11th tausaga o Setekaia ma le pa'ū o Papelonia ia Kuresa e 48 tausaga.

Ua malamalama Kuresa ua 9 tausaga na pule ia Papelonia, ma lona atalii o Cambyses i le isi 8 tausaga.

7th Tausaga o Asueru

O Moretekai o loʻo taʻua o se amepasa o tagata Iutaia faʻatasi ai ma Serupapelu e Josephus i le va o le 6th - 7th tausaga o le Tariu.[I] A faʻapea o Tariu o Asueru, ia e ono faʻamatala faʻapefea ona matauina Eseta e i latou o loʻo suʻe se sui mo Vashti i le 6th tausaga o Asueru e tusa ma le Eseta 2:16.

Afai o Asueru o Darius le Sili, o lona uiga o Moretekai o le a itiiti ifo 84 tausaga le matua. E ui e leva ona matua e mafai.

12th Tausaga o Asueru

E pei ona taʻua mulimuli ane ia i le 12th Tausaga o Asueru o lona uiga ua aulia lona 89 tausaga. O se tausaga lelei mo na taimi, ae le mafai. E feteʻenaʻi ma manatu o loʻo iai nei i le va o tagata popoto ma tagata popoto, o Xerxes, o Ahasuerus, o lona uiga e 125 tausaga le matua i lenei tausaga.

Peitai, o loʻo iai se faʻafitauli i lenei vaifofo o le mea lea o le a avea ai Mordecai 84 tausaga le matua ina ua faʻaipoipo Eseta ia Tariu / Ahasuerus / Artaxerxes o le fofo na ofoina. Talu ai o ia o le tausoga Mordecai tusa lava pe 30 tausaga le matua (e le taumate, ae i totonu o nofoaga e ono) ia o le a matua tele i 54 tausaga le matua e mafaufau i le talavou ma aulelei foliga (Eseta 2: 7).

O lea, e manaʻomia ai se isi vaʻai totoʻa ile Eseta 2: 5-6. O le fuaitau e faitauina faapenei: setete “O le tasi tagata, o se Iutaia, na tupu i le maota o le tupu, ma o lona igoa o Moretekai, le atalii o Iairo, le atalii o Semi, le atalii o Kiso, o se Peniamina, o le na ave faapagota mai Ierusalema na ave faapagota tagata na ave faapagota ma Iekonia le tupu o Iuta na ave faapagota e Nepukanesa le tupu o Papelonia. Ma na sau o ia e tausi i Atata, o Eseta, le afafine o le uso o lona tama,…. Ma ina ua maliu lona tama ma lona tina o Moretekai na avea o ia ma ona afafine. ”

O lenei fuaitau e mafai foi ona malamalama o le "o ia" o lo o faasino ia Kish, le tuaa o le matua o Moretekai o ia lea na ave faatagataotaua mai Ierusalema ma o le faamatalaga e faʻaali ai le laina o le fanauga i Moretekai. Manaia le BibleHub Hebrew Interlinear e faitau i lenei auala (o lona uiga, o le upu Eperu) “O le tasi Iutaia o i ai i Suana le 'aʻai, o lona igoa o Moretekai le atalii o Iairo, le atalii o Semi, le atalii o Kiso le Peniamina, [Kiso] na aveʻesea mai Ierusalema faatasi ma tagata na ave faatagataotauaina ma le tupu o Iekonia. o Iuta na ia ave ese Nepukanesa le tupu o Papelonia. ” O le upu faʻaalia o le "[Kish]" o "WHO"  ma o le faaliliu upu Eperu e malamalama i le faasino ia Kish nai lo Moretekai.

Afai o le mea lea na tupu, o le mea moni o Moretekai o loo taua ai o le toe foi i Iuta faatasi ai ma isi na toe foi mai e tusa ai ma le Esera 2: 2 o le a faailoa mai ai masalo atonu pe itiiti ifo i le 20 tausaga le matua.

E tusa lava pe iai lenei manatu, o le a atoa lona 81 tausaga (20 + 9 +8 + 1 + 36 +7) i le 7th tausaga o Xerxes e tusa ai ma faʻamaumauga a le lalolagi (lea e masani ona faʻaigoaina o le Ahasuerus i Eseta) ma o le mea lea o Eseta o le a matua pea. Peitaʻi, i le fofo fautuaina o le a ia (20 + 9 + 8 + 1 + 7) = 45 tausaga. Afai e 20 i le 25 tausaga le matua o Eseta, e ono mafai, ona 20 i le 25 tausaga le matua, o le matua tonu na o le tausaga e filifilia ai o ia e ono avea ma ava mo Tariu.

Peitaʻi, e oʻo lava i lalo o le fofo fautuaina, faʻatasi ai ma Xerxes o loʻo pule faʻatasi ia Darius mo le 16 tausaga, o le masani ai ona iloa o Xerxes o le Ahasuerus o le a tuʻua lava Eseta i le 41 tausaga i le Xerxes 7th tausaga (pe a tatou tuu lona fanau i le 3rd Tausaga o Kuresa). E tusa lava pe o le a le 30 tausaga le matua avanoa i le va o lona tausoga Mordecai ma Esther o le a tuua ai o ia i le 31 tausaga.  

E i ai ni faʻamaoniga o Mordecai i faamaumauga faʻapea? Ioe, e iai.

“Mar-duk-ka” (igoa tutusa o Papelonia o Mordecai) o loo maua o se “pule faatonu [Ii] o le na galue i lalo o Darius I le itiiti ifo i ona tausaga 17 i le 32, i le taimi tonu lava lea vaitaimi tatou te manatu e sailia Mordecai galue mo le Peresia pulega e faavae i le tala o le Tusi Paia. [Iii]. Mardukka o se ofisa maualuga na faia ni galuega o se tausitusi: Mardukka o le tausitusi [marriš] ua mauaina (R140)[Iv]; Na tusia e Hirirukka (le papamaa), le lisiti mai Mardukka na ia mauaina (PT 1), ma le tusiupu tautupu. Lua papamaa faʻamaonia o Mardukka o se taua pule pulega ma e le na o se ofisa o Darius 'Palace. Mo se faʻataʻitaʻiga, na tusia e se ofisa maualuga: Tell Mardukka, Mirinza na tautala i lalo (PF 1858) ma i se isi laupapa (Amherst 258) Mardukka o loo faamatalaina o se faaliliuupu ma tupu tusiupu (sepīru) faapipii atu i Uštanu 'au o le, kovana o Papelonia ma tala atu le Vaitafe. ” [V]

Se tali: Ioe.

2.      Le vaitau o Ezra, O se Fofo

Fanau mai

A o Seraia (le tama o Esera) na fasiotia e Nepukanesa ina ua faatoa maea le faatafunaga o Ierusalema, o lona uiga e tatau ona fanau mai Esera ao lei oo i lena taimi, 11.th tausaga o Setekaia, 18th Regnal Tausaga o Nepukanesa. Mo iloiloga faʻamoemoe o le a tatou manatu i le taimi lea Ezra 1 tausaga le matua.

1st Tausaga o Kuresa

O le vaitaimi taimi i le va o le faʻaumatiaga o Ierusalema i le 11th tausaga o Setekaia ma le pa'ū o Papelonia ia Kuresa e 48 tausaga.[vi]

7th Tausaga o Artaxerxes

I lalo o taimi masani masani, o le vaitaimi mai le paʻu o Papelonia ia Kuresa e oʻo i le 7th tausaga o le nofoaiga a Artaxerxes (I), e aofia ai mea nei: Cyrus, 9 tausaga, + Cambyses, 8 tausaga, + Darius the Great I, 36 tausaga, + Xerxes, 21 tausaga + Artaxerxes I, 7 Tausaga. Lenei (1 + 48 + 9 + 8 + 36 + 21 + 7) aofaʻi o 130 tausaga, o se matua sili atu ona faigata.

Afai o le Artaxerxes o mau (Neemia 12) e faasino i le Tupu e taʻua o le Tariu le Sili[vii], e na o le 1 + 48 + 9 + 8 + 7 = 73 e mautinoa e mafai.

20th Tausaga o Artaxerxes

Ma le Neemia 12: 26-27,31-33 o loʻo aumaia ai le faʻauuga mulimuli ia Esera ma faʻailoa ia Esera i le sauniga o le pa o Ierusalema i le 20.th Tausaga o Artaxerxes. I lalo o le masani faasologa masani ona faʻalauteleina lona 130 tausaga i se tulaga le mafai 143 tausaga.

Afai o le Artaxerxes o le Neemia 12 o le Tariu le Sili[viii] e pei ona fautuaina le fofo, o le 73 + 13 = 86 tausaga, ia ua toeitiiti lava i totonu o tuaoi o avanoa.

Se tali: Ioe

3.      Le Tausaga o Neemia, O se Fofo

Pa'ū o Papelonia ia Kuresa

O le Esera 2: 2 o loo i ai muamua i le faamatalaga a Neemia pe a taʻu atu i latou oe na tuua Papelonia e toe foi i Iuta. Ua taʻua o ia i le kamupani ma Zerubbabel, Jeshua, ma Mordecai faatasi ai ma isi. O le Neemia 7: 7 e tai tutusa ma le Esera 2: 2. E matua faʻateia lava o ia o se tamaititi i le taimi lea, aua oi latou uma na taua e ia o le au matutua ma e ono maua uma i luga o 30 tausaga le matua. O le mea la, i le maitau a mea, e mafai ona tatou tofia Neemia e 20 ona tausaga i le pa'ū o Papelonia ia Kuresa, ae pe tusa e 10 tausaga pe sili atu foi.

20th Tausaga o Artaxerxes

I le Neemia 12: 26-27, o loo taua Neemia o se Kovana i ona po o Ioiakima le atalii o Iesua [sa avea ma Ositaulaga Sili] ma Esera. O le taimi lea e faia ai le faapaologa o le pa o Ierusalema. Ole 20 leneith Tausaga o Aretaseta e tusa ai ma le Neemia 1: 1 ma le Neemia 2: 1. Afai tatou te talia o Tariu I e taʻua foi o Aretaseta mai le Esera 7 agaʻi i luma ma le Neemia (aemaise lava mai lana 7th tausaga o le nofoaiga), i lalo o lenei vaifofo, o le taimi vaitaimi o Neemia avea atamai. A o le i paʻu Papelonia, 20 tausaga aupito maualalo, + Kuresa, 9 tausaga, + Cambyses, 8 tausaga, + Darius le Sili I poʻo Aretaseta, 20 tausaga. Ua faʻapea 20 + 9 + 8 + 20 = 57 tausaga.

32nd Tausaga o Artaxerxes

O le Neemia 13: 6 o loo tusia ai na toe foi Neemia e auauna i le tupu i le 32nd Tausaga o Artaxerxes, le Tupu o Papelonia, ina ua maeʻa tausaga e 12 sa avea ma Kovana. I le taimi lea, naʻo le 69 lava lona matua, mautinoa lava se avanoa. O loo tusia i le tala e faapea, i se taimi mulimuli ane, na toe foi atu i Ierusalema e foia le mataupu ma Tobiah le Amoni na faataga ona faia se potu tele i le malumalu e Eliashib le faitaulaga sili.

O lea la, ua tatou i ai Neemia tausaga e tusa ma le vaifofo e pei 57 + 12 +? = 69 + tausaga. E tusa lava pe o lenei 5 tausaga mulimuli ane, o le a ia 74 tausaga pea. E matua talafeagai lenei.

Se tali: Ioe

 

4.      “7 vaiaso ma le 62 vaiaso”, Se Fofo

E mafai ona e manatua i lalo o le lautele taliaina fofo, lenei vaeluaina i 7 x 7's ma 62 x7's foliga mai e leai se aoga po o le ono mafai faʻataunuuga. Ae sili ona manaia, peitaʻi, pe a fai, tatou te malamalama i le Esera 6:14 faʻapea o le "Darius, even Artaxerxes"[ix] ma o lea, o le Artaxerxes o le Esera 7 ma luga ma le tusi a Neemia ua malamalama nei o le Tariu (I)[x] ona 49 tausaga lea e ave tatou mai le Kuresa 1st tausaga faapenei: Cyrus 9 tausaga + Cambyses 8 tausaga + Darius 32 tausaga = 49.

O lenei o le fesili, pe i ai se mea taua na tupu i le 32nd Tausaga o Tariu (I)?

O Neemia sa avea ma Kovana o Iuta mo le 12 tausaga, mai le 20th tausaga o Artaxerxes / Darius. O lana uluaʻi galuega o le vaʻaia o le toe fausiaina o pa o Ierusalema. Ona ia vaʻaia lea o le toe faʻatuina o Ierusalema o se aʻai lelei. Mulimuli ane, i le 32nd tausaga o Artaxerxes na ia tuua Iuta ma toe foʻi ile tautua a le Tupu.

O le Neemia 7: 4 o loo faailoa mai ai e leai ni fale pe toaitiiti foi na fausia i totonu o Ierusalema seʻi maeʻa le toe fausiaina o pa na faia i le 20th tausaga o Artaxerxes (poo Darius I). O le Neemia 11 o loo atagia mai ai le tele o le lafoina na nofoia Ierusalema ina ua uma ona toe fausia pa. E le mafai ona tupu lea pe a fai o Ierusalema ua lava ona fale ma ua leva ona nofoia.

O lenei mea o le a tupu mo le vaitaimi 7 taimi 7 na taua i le valoaga o le Tanielu 9: 24-27. E fetaui lelei foʻi ma le vaitaimi faʻatulagaina ma le valoaga o le Tanielu 9: 25b “O le a toe foʻi mai ma o le a toe fausia, faʻatasi ai ma nofoaga faitele, ae o taimi saʻo o taimi. ” O na vaʻaiga o taimi o le a fetaui ma se tasi o tolu avanoa:

  1. O le vaitaimi atoa o le 49 tausaga e amata mai le pa'ū o Papelonia i le 32nd Tausaga o Artaxerxes / Darius, e faia ai le atoa ma sili lagona lelei.
  2. Ole isi avanoa e mafai mai le maeʻa ole toe fausiaina ole Malumalu ile 6th tausaga o Darius / Artaxerxes i le 32nd Tausaga o Artaxerxes / Darius
  3. Le taimi sili ona le mafai ma le puʻupuʻu taimi vaitaimi mai le 20th i le 32nd tausaga o Artaxerxes a o Neemia e avea ma Kovana ma vaaia le toe faafouina o pa o Ierusalema ma le faateleina o fale ma le faitau aofai o tagata i totonu o Ierusalema.

I le faia o lea mea latou te aumaia ai le fitu fitu (7 tausaga) i se faʻaiuga talafeagai i lalo o le vaʻai faʻapea o Darius I o aʻu o le Artaxerxes o mea mulimuli ane o le Esera 49 mulimuli ane ma mea na tutupu ia Neemia.

Se tali: Ioe

5. Malamalama i le Tanielu 11: 1-2, O se Fofo

Masalo o le faigofie auala e faʻailoa ai se fofo o le faʻailoaina lea po o ai na sili ona tamaoaiga le Peresia le Tupu?

Mai mea o loʻo iai faʻamaumauga mai tusitusiga ua aliali mai ai ia faʻapea na iai Xerxes. Darius the Great, o lona tama na faia masani lafoga ma fauina tele tamaoaiga. Xerxes faaauau pea i lenei ma i le 6th tausaga o lana nofoaiga na faʻataʻitaʻi ai loa le toʻatele na teteʻe ia Peresia. Na tumau lenei mo le lua tausaga, e ui lava o loʻo faʻaauau sauaga mo le isi 10 tausaga. E fetaui lelei ma le faʻamatalaga i totonu o le Tanielu 11: 2 "o lona fa o le a sili faʻateleina oa nai lo isi [isi]. Ma o le taimi lava ua malosi ai ana oa, o le a ia fafaguina mea uma faasaga i le malo o Eleni. ”

O lona uiga o tupu e toʻatolu e totoe, e tatau ona faʻasino i Cambyses II, Bardiya / Smerdis, ma Darius le Sili.

Faamata o Xerxes e avea ma tupu mulimuli o Peresia e pei ona taua e nisi? E leai se mea i le mau i le gagana Eperu e faʻatapulaʻaina ai Tupu i le fa. Na taʻu atu ia Tanielu o le a maua ni isi tupu se toʻatolu, ma o le lona fa o tagata sili ona mauoa ma o le a faavevesi uma tagata i le malo o Eleni. O le mau e le faʻapea poʻo le faʻapea e le mafai ona oʻo i le lima (e faʻailoaina o le Artaxerxes I) ma o le ono Tupu (lea ua faʻaigoaina o Darius II), ona e le o taua i latou ona e le taua.

E tusa ai ma le tala faasolopito Eleni Arrian (tusia o ma tautua le Malo o Roma) Alesana fuafua e faatoilaloina Peresia o se gaioiga o le tauimasui mo sese talu ai. Sa taʻua e Alesana lenei mea i lana tusi ia Darius ma taʻu atu:

“Na taunuʻu ou tuaʻa i Maketonia ma isi vaega o Eleni ma o matou na togafitia maʻi, e aunoa ma se isi manuʻa mai ia matou. O aʻu, talu ona tofia aʻu o le taʻitaʻi au ma le taʻitaʻi a Eleni, ma na ou manaʻo e taui ma sui atu i tagata Peresia, na sopoia atu i Asia, ua amata ni sauaga ia te outou ”.[xi]

I lalo o la matou tali e ono i le 60-61 tausaga talu ai. Lenei ua puʻupuʻu puʻupuʻu e manatua ai mea na tutupu e toe faʻailoa mai e Eleni ia Alesana. I lalo o le faʻasologa o taimi nei o loʻo i ai, o lenei vaitaimi o le a ova atu i le 135 tausaga, ma o le mea lea, o le mea faʻamanatu na mou atu i augatupulaga.

Se tali: Ioe

 

O le a tatou faaauau pea i le suʻesuʻe fofo mo mataupu taua i le isi vaega, vaega 7 o la matou faasologa.

 

 

[I] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josephus, Antiquities o Iutaia, Tusi XI, Mataupu 4 v 9

[Ii] RT HALLOCK– Persepolis Fortification Tablets i: Oriental Institute Publications 92 (Chicago Press, 1969), i. 102,138,165,178,233,248,286,340,353,441,489,511,725. https://oi.uchicago.edu/sites/oi.uchicago.edu/files/uploads/shared/docs/oip92.pdf

[Iii] GG CAMERON– Tablet tupe a Persepolis i: Oriental Institute Publications 65 (The University of Chicago Press, 1948), i. 83. https://oi.uchicago.edu/research/publications/oip/oip-65-persepolis-treasury-tablets

[Iv] TUPE E FAI; MW STOLPER - Fortification Texts Sold on Auction of the Erlenmeyer Collection i le: Arta 2006 vol.1, itu. 14-15, http://www.achemenet.com/pdf/arta/2006.001.Jones-Stolper.pdf

[V] P.BRIANT - Mai ia Cyrus ia Alexander: A History of the Persian Empire Leiden 2002, Eisenbrauns, pp. 260,509. https://delong.typepad.com/files/briant-cyrus.pdf

[vi] Vaʻai le faʻasologa o tala “O le malaga o le mauaina i le taimi”. https://beroeans.net/2019/06/12/a-journey-of-discovery-through-time-an-introduction-part-1/

[vii] O se faʻamatalaga faʻamatalaina le filifiliga lea i tuutuuga o igoa o le Tupu o loʻo mulimuli ane i lenei faʻasologa.

[viii] O se faʻamatalaga faʻamatalaina le filifiliga lea i tuutuuga o igoa o le Tupu o loʻo mulimuli ane i lenei faʻasologa.

[ix] Vaʻai le faʻaaogaina o le "waw" ia i le Neemia 7: 2 'Hanania, o Hanania le taʻitaʻi' ma Esera 4:17 'Talofa, ma nei'.

[x] O se faʻamatalaga e faʻamatalaina ai le filifiliga lea i igoa o le Tupu o loʻo mulimuli ane i lenei pepa.

[xi] http://www.gutenberg.org/files/46976/46976-h/46976-h.htm#Page_111 

Tadua

Mataupu a Tadua.
    1
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x