Iloilo le Tanielu 2: 31-45
faʻatomuaga
O lenei toe iloiloina o le tala i le Tanielu 2: 31-45 o le miti a Nepukanesa o se Ata, na mafua ai le suesueina o le Tanielu 11 ma le 12 e uiga i le Tupu o le itu i Matu ma le Tupu o Saute ma iʻuga.
E tutusa lava le auala na alu ai i lenei tusitusiga, o le oʻo atu i le suʻesuʻega ma le faʻamatalaina, ma faʻauigaina e le Tusi Paia lava ia. O le faia o lenei mea e mafua ai se faʻauʻuga masani, nai lo le faʻalatalata i manatu saʻo. E pei ona masani ai i soo se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, sa sili ona taua le tala.
O ai na faʻamoemoeina le aofia? Sa faamatalaina nisi vaega ia Nepukanesa e Tanielu i lalo o le Agaga Paia o le Atua, peitaʻi na tusia mo le atunuʻu Iutaia a o aʻafia ai lo latou lumanaʻi. Na tupu foi i le 2nd tausaga o Nepukanesa, i le amataga o le pulega Papelonia ia Iuta o le Lalolagi malosiaga, lea na ia avea mai ia Asuria.
Seʻi amata la le tatou suʻega.
Faʻamatalaga i le Faʻaaliga
Ina ua faalogo Tanielu i le miti na faia e Nepukanesa ma manaʻo i se faaliliuga ma o le a ia fasiotia le au popoto ona latou te le malamalama i ai, na fesili Tanielu i le tupu mo se taimi e faaali atu ia te ia le uiga. Ona alu ai lea ma tatalo ia Ieova e faailoa atu le tali ia te ia. Na ia fai atu foi i ana uo Hananiah, Mishael, ma Azariah e tatalo foi mo ia.
O le iʻuga, "na faʻaali le faʻaaliga i le po" (Tanielu 2:19). Ona faafetai lea o Tanielu i le Atua mo le faailoa mai o le tali. Na alu atu le tala a Tanielu i le Tupu o Nepukanesa, e le gata i le miti ae faʻamatala le uiga. O le taimi o le 2nd Tausaga a Nepukanesa, faatasi ai ma Papelonia ua uma ona ia faatoilaloina le malo o Asuria ma pulea Isaraelu ma Iuta.
Tanielu 2: 32a, 37-38
“E tusa ai o lena ata, o lona ulu sa lelei auro”.
O le tali na “Oe, le tupu, [Nepukanesa, le tupu o Papelonia] o le tupu o tupu, oe na e avatu i ai le malo, le malosi, ma le malosi ma le mamalu le Atua o le lagi, 38 ma i lona lima ua ia tuuina i ai, i soo se mea o nonofo ai le fanauga a tagata, manu o le fanua ma manu felelei o le lagi, ma na ia faia pule i mea uma, o oe lava le ulu o auro. ” (Tanielu 2: 37-38).
Ulu o le Auro: Nepukanesa, Tupu o Papelonia
Tanielu 2: 32b, 39
“O ona fatafata ma ona lima o ario”.
Na taʻu atu e Nepukanesa i lena mea “A mavae foi oe, e tulai mai le tasi malo e sili ia te oe;” (Tanielu 2:39). Na faamaonia lenei mea o le Persian Persian. Sa i ai pea fevaevaeaʻiga ma taumafaiga faaoolima e faasaga i ona tupu, Eseta 2: 21-22 tusia se tasi o ia taumafaiga, ma ina ua maeʻa le toʻilalo Xerxes e Eleni, na mou atu lona mana seʻia oo lava ina faʻatoʻilaloina e Alexander le Sili.
Fatafata ma auupega o le siliva: Peresia malo
Tanielu 2: 32c, 39
“O lona manava ma ona ogavae o le apamemea”
Na faamatala e Tanielu lenei tala “ma le isi malo, lona tolu, o le 'apamemea, lea o le a pule i le lalolagi atoa. ” (Tanielu 2:39). E toʻatele le malo a Eleni nai lo Papelonia ma Peresia. Na malaga mai Eleni i sisifo i matu o Initia, Pakistan, ma Afghanistan ma saute i Aikupito ma Libya.
Manava ma ogavae o le apamemea: Eleni
Tanielu 2:33, 40-44
“O ona vae na uʻamea, o ona vae o se tasi uʻamea ma isi vaega o omea ''
O le vaega lona fa ma le mulimuli o le ata na faʻamatala ia Nepukanesa e pei “A o lona fa o le malo, o le a faamaonia e malosi e pei o le uʻamea. A o le uʻamea o loʻo olopalaina ma oloina isi mea uma, o le mea lea, e pei o le uʻamea o lo o malepelepe, e na te olopalaina ma olopalaina uma nei mea. ” (Tanielu 2: 40).
O le malo lona fa ua faamaonia o Roma. O lona faʻalautelega faiga faʻavae e mafai ona otoʻoto mai e pei ona tuʻuina atu pe faʻaleagaina. O lona faʻalauteleina na faʻalavelaveina seia oʻo i le amataga 2nd seneturi TA.
Sa i ai isi faʻamatalaga Tanielu 2:41 “Aʻo e vaʻai atu i vae ma tamatamai vae o se vaega o omea ua faia i le omea ma o se vaega o uʻamea, o le malo lava ia o le a faamaonia e vaevaeina, ae o se vaega o le maaa o le faʻamaʻi o le ai ai i totonu, pei o oe vaai i uʻamea fefiloi ma le palapala susu ”
Ina ua mavae Aukuso, o le muamua Emperor, na pule na o ia 41 tausaga, na maua e Tiberius le 2nd umi nofoaiga umi i le 23 tausaga, o le tele e itiiti ifo nai lo le 15 tausaga, e oʻo lava i le toe vaega o le seneturi muamua. Ina ua mavae lena mea, sa masani ona iai pulega i pulega mo taimi puupuu. Ioe, aʻo i ai i se uʻamea uiga o atunuu ia na pule ai ma osofaʻia, i le aiga sa vaeluaina. O le mafuaʻaga lea na faʻaauau ai ona faʻamatala e Tanielu Roma42 A o auvae o vae o se uʻamea ma nisi vaega o omea, o le malo o se vaega o le a malosi ma o le isi mea o le a faʻamaonia. 43 E ui lava e te vaai i uʻamea fefiloi ma omea susu, o le a latou o mai e fefiloi ma fanau a tagata; ae o le a le faʻamaonia lo latou pipii faʻatasi, tasi i lea, e pei lava ona le faʻafefiloi uʻamea ma le omea suia. "
Le vave o le malosi o Roma amata loa ona pala i le 2nd Seneturi. Ua atili ai ona leaga ma sosolo le sosaiete, ma ua amata loa ona le toe maua le uʻamea pei o uʻamea, ua soloia ai lona tulaga mausali.
Vae o le uʻamea ma vae o Clay / Uʻamea: Roma
I aso o le malo lona fa, o Roma, Tanielu 2:44 fai mai pea “Ma i aso o tupu na, o le a faatuina e le Atua o le lagi se malo e le mafai ona faaumatiaina. Ma o le malo lava ia o le a le faasolo atu i isi tagata ”.
Ioe, i aso o le malo lona fa, o Roma, lea na pulea Papelonia, Peresia ma Eleni, na soifua mai ai Iesu, ma e ala i le gafa o ona matua, na ia mauaina le aia tatau faaletulafono e avea ai ma tupu o Isaraelu ma Iuta. Ina ua uma ona faʻauʻuina e le Agaga Paia i le 29AD, ina ua taʻu mai se leo mai le lagi, “O loʻu atalii lenei, le pele, ua ou taliaina” (Mataio 3:17). Mo le isi tolu ma le afa tausaga seia oo i lona maliu i le 33AD, na ia talaʻi atu e uiga i le malo o le Atua, le malo o le lagi.
O le Atua o le lagi o le a faatuina se malo e faavavau i le taimi o le malo lona fa.
O iai ni faʻamaoniga faʻale-Tusi Paia o lenei mea na tupu?
I le Mataio 4:17 “Ua amata e Iesu ona talaʻi ma faapea atu: 'Inā salamō ia, outou ua latalata mai le malo o le lagi'”. Na tuuina atu e Iesu le tele o faataoto i le Mataio e faatatau i le malo o le lagi ma ua latalata mai. (Vaai patino Mataio 13). O le savali foi lena a Ioane le Papatiso, “Ua latalata mai le malo o le lagi” (Mataio 3: 1-3).
Na i lo lea, na faailoa mai e Iesu, ua amata nei le Malo o le Lagi. A talanoa i le au faresaio na fesiligia o ia pe o afea le malo o le Atua. Manatua Iesu tali: "E le o mai le Malo o le Atua ma le ofoofogia, e leʻo faʻapea foi tagata 'vaai mai ia! Pe Nofoaga! Aua, vaai! O le malo o le Atua i totonu ia te oe ”. Ioe, na faʻatulaga e le Atua se malo e le faʻatamaia uma le faʻaleagaina, ma o le tupu o lena malo na i ai iina i le ogatotonu o le vaega o Faresaio, peitaʻi latou te leʻi vaʻai i ai. O lena malo sa tatau ona i ai mo e taliaina Keriso o lo latou faaola ma avea ma Kerisiano.
Daniel 2:34-35, 44-45
“Na faʻatali pea oe seia oʻo ina leʻi tipiina le maʻa i se lima, ma na lavea ai le faʻatusa i ona vae uʻamea ma omea ua faia ma olopalaina 35 I lena taimi o le uʻamea, le omea ua faia i le tino, apamemea, siliva ma auro sa tuufaatasia uma, ma ua nutipalaina ma avea e pei o le aputi mai le taumafanafana sa latou. A o le maa na na lavea ai le tupua, na avea ma mauga tele ma tumu ai le lalolagi uma. ”
Ona aliali mai lea ose vaitaimi i luma ole isi gaioiga, aʻo le i malaia Roma e pei ona fautuaina e le fuaitau “Sa e vaai pea seia ” e faailoa mai ai le faatali seia oo i le taimi “o se maa na tipiina e le o lima ”. Afai e leʻi tipiina le lima o le tagata le maa, ona tatau lea ona o le mana o le Atua, ma le faʻaiuga a le Atua poʻo afea e faia ai lenei mea. Na taʻu mai e Iesu ia i tatou i le Mataio 24:36 o le "E tusa ai ma lena aso ma le itula e leai se tasi na te iloa, e le o agelu foi o le lagi po o le Alo, na o le Tama."
O le a le mea e tupu pe a uma lea?
E pei ona tusia e le Tanielu 2: 44b-45 “O le [maʻa] o le a tuimomomoina ma faamutaina ia malo uma, ma e tumau lava ia e faavavau; 45 talu ona e vaai i ai o se maa sa leʻi tipiina e lima, ma sa olopalaina le uʻamea, le 'apamemea, le omea, le ario ma le auro.' '
O le malo o le Atua o le a iʻu le taimi e tuʻimomomoina ai malo uma tusa lava po o le a lo latou malosi, pe a faʻatino e Keriso lona mana o se tupu, ma afio mai e tuʻimomomo malo i Amaketo. O le Mataio 24:30 ua faamanatu mai ai ia i tatou “Ona iloa ai lea i le lagi le faʻailoga o le Atalii o le tagata, ona taufaitagituʻi ai lea o itu aiga uma o le lalolagi, latou te iloa atu le Atalii o le tagata ua sau i ao o le lagi ma le mana ma le mamalu tele. ” (tagai foi Faaaliga 11:15)
O le vaʻai taimi e le faʻatatauina seʻia oʻo ona faʻatamaʻia e le Malo o le Atua mana faʻalalolagi uma lava i le taimi o le filifiliga a le Atua, na te leʻi taʻuina atu i se isi lava tagata.
Ona pau lea o le vaega o lenei valoaga e aliali mai e faasino i le lumanaʻi ona e leʻi olopalaina uma malo nei e le malo o le Atua.
O se manatu manaia lenei. E i ai nisi o fesili na ou faʻafesoʻotaʻi i lenei autu patino e le o talanoaina i lenei tusiga. “I ona po o na tupu” ua faauigaina e faasino atu i tupu (emeperoa) o Roma, le malo lona 4. Ona o lea faatoa taʻu mai e tusitusiga paia ia i tatou e 4 malo, aisea e le faauigaina ai "tupu" o tupu ia o malo e 4? E leai se faamatalaga patino e uiga i “tupu” o Roma. O le a le mea o loo faatusa i ai mauga e 2 i lenei tala? O le mauga i le fuaiupu e 45 na tipi ese ai le maa, ma le... Faitau atili »
E i ai se tasi iinei vaʻai i se sootaga i le va o le maʻa na taʻua e Tanielu ma le "luga o lenei papa ou te atiaʻe ai laʻu ekalesia" fuaiʻupu i le Mataio 16:18? Naʻo le fia iloa mai se le-JW vaʻai pe faʻapefea ona tilotilo i ai.
Talofa Dan
E le mafai ona tatou mautinoa, ae e mautinoa e mafai. Ou te leʻi fesoʻotaʻia le lua a o suʻesuʻe faʻafetai tele mo le faʻamalamalamaina.
Ioe, o 'vae o le omea' o le auala na faʻamutaina ai le Emepaea o Roma. Sei o tatou faagaloina le 'lua Anglo-Amerika' mana i valoaga o le Tusi Paia.
Il ya en environment 2 mois jʻai relu Daniel 2 comme si je le lisais pour la 1ère fois, il mʻest apparu naturellement que cette vision nous amenait à la naissance du Royaume lors de la venue du Christ sur terre. Cʻest lors de sa conception sur terre que lʻange dit à Marie: “Luc 1: 32-33 [32] Il sera grand et sera appelé Fils du Très Haut, et le Seigneur Dieu lui donnera le trône de David, son père [33] Na iloga le sauniga a Iakopo i le itu aiga, o le atalii lea o le a avea ma fasimea. "Lorsque Pilato o loo i lalo: Jean 18:37... Faitau atili »
Faafetai mo faasoa mai ou mafaufauga! Peitai, e faʻapefea ona tatou malamalama i le Tanielu 7: 7,8 17-27? O ai le pu nifo? O ai foi le tupu lona fitu ma le valu e tusa ma le Faʻaaliga 17: 9-11?
Talofa Matijevic
O le ae fiafia e iloa se tusitusiga ile Tanielu 7 o le a lomia i le vaiaso fou ma Tanielu 8 i le vaiaso a sau.
O lou tuagane