Eric: Talofa, o loʻu igoa o Eric Wilson. O le ata lea o le a e vaʻaia na puʻeina i ni vaiaso ua tuanaʻi, ae ona o maʻi, na le mafai ai ona ou faʻamaeʻaina seʻia oʻo mai i le taimi nei. O le ata muamua lea o le tele o vitio o loʻo iloiloina le aʻoaʻoga o le Tolutasi.

O loʻo ou faia le vitio ma Dr. James Penton o se polofesa o le tala faasolopito, o le tusitala lauiloa o le tele o sikola tomes, o le Tusi Paʻia faʻapitoa ma o se tagata poto i mataupu faʻalelotu. Na matou lagona ua oʻo i le taimi e faʻaputu ai a matou mea totino ma iloilo se aʻoaʻoga lea mo le toʻatele o le faʻailoga o le faʻaKerisiano. Pe e te manatu faapena? E tatau i le tagata ona talia le Tolutasi ina ia faitauina e le Atua o se Kerisiano? E mautinoa lava o lenei uso.

[Faaali le ata]

O anafea na avea ai le talitonu i le Tolutasi ma maaauau o le faa-Kerisiano? Fai mai Iesu o le a iloa e tagata le faa-Kerisiano moni e ala i le alofa o le a faʻaalia e le tasi i le tasi. E i ai le 'au Trinitarians se umi o le umi o le faʻaalia o le alofa mo i latou e le malie i latou? O le a tatou tuu le talafaʻasolopito e tali lena fesili.

Lenei o isi o le a fai mai e le afaina le mea tatou te talitonu i ai. Oe mafai ona talitonu i le mea e te manaʻo e talitonu ai, ma ou te talitonu i le mea ou te manaʻo e talitonu. E alofa Iesu ia i tatou uma pe a tatou alofa ia te ia ma le tasi i le isi.

Afai o le mea lena sa tupu, aisea la na ia fai atu ai i le fafine i le vaieli, “ua oo mai le itula, ma ua oo mai nei, i le taimi o le a tapuaʻi moni ai tagata tapuaʻi i le Tama i le Agaga ma le mea moni. Ioe, e manaʻo le Tama i tagata faapena e tapuaʻi ia te ia. O le Atua o le agaga, ma oi latou e ifo ia te ia e tatau ona tapuaʻi i le Agaga ma i le upu moni. " (Ioane 4:23, 24 Christian Standard Bible)

O loʻo sailia e le Atua tagata e tapuaʻi ia te ia i le agaga ma le upu moni. Ma, o le mea moni e taua.

Ae e leai se tasi o iai uma le upu moni. Tatou te sese mea uma.

E moni, ae o le ā le agaga e taʻitaʻia tatou? O le a le mea e faʻaosofia ai i tatou e faʻaauau le sailia o le mea moni ma ia le faamalieina i soʻo se mea e faʻalauiloaina manatu o fagafao i le taimi nei?

Na taʻu atu e Paulo i tagata Tesalonia e uiga ia i latou e le maua le faʻaolataga: "Ua fano i latou, ona ua mumusu e mananaʻo i le upu moni, ma faʻaolaina." (2 Tesalonia 2:10)

O le alofa, aemaise lava, alofa o le upu moni, e tatau ona faaosofia ai i tatou pe a fai tatou te fia alofagia ma le Atua.

Ioe, a fesiligia, tagata uma fai mai latou te fiafia i le mea moni. Ae seʻi tatou faʻamaoni lava iinei. E toafia tagata e fiafia i ai? Afai o oe o se matua, e te alofa i lau fanau? Ou te mautinoa e te faia. E te oti ea mo lau fanau? Ou te manatu o le tele o matua o le a tuʻuina o latou lava ola e sefe ai le la tama.

O lenei, sei ou fesili atu ia te oe lenei: E te alofa i le mea moni? Ioe. Mata e te oti mo? Mata e te naunau e lafoai lou ola nai lo le ositaulagaina o le mea moni?

Na faia e Iesu. E toatele Kerisiano ua latou faia. Peitai, e toafia i latou e taʻua i latou o Kerisiano i aso nei o le a feoti mo le mea moni?

Jim ma oute sau mai se talitonuga e faʻamatalaina ia lava o "le Upu Moni". E masani ona fesili se Molimau a Ieova i le isi JW lea faatoa latou feiloai, "O le a le umi na e i ai i le Upu Moni?", Poʻo le, "O anafea na e iloa ai le mea moni?" O le mea latou te mananaʻo ai e fesili, o le a le umi talu ona avea lena tagata ma sui o le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova.

Latou te fenumiai le faʻamaoni i le faʻapotopotoga ma le fiafia i le upu moni. Ae faʻataʻitaʻia lo latou fiafia i le mea moni ma, i loʻu lava malamalamaaga tele, ua leiloa le mea moni. Tautala i le mea saʻo ia i latou ma e te maua ai le taufaʻaleaga, taufaifai ma le le fiafia i le taui. I se faapuupuuga, sauaga.

O le sauaina o i latou e tautatala i le mea moni e matua uiga ese lava i Molimau a Ieova. O le mea moni, o le sauaina o se tasi ona latou te le malie i lou talitonuga o se lapoʻa mumu, a? O le uiga o laʻu tala, afai e ia te oe le mea moni, afai o oe i le saʻo, e le o lena e tautala mo ia lava? Leai se mea e osofai ai le tagata e le malie. Leai se mea e te susunuina ai i le siteki.

O lenei o loʻo i ai ni faʻamatalaga eseese o le aʻoaʻoga o le Tolutasi ma o le a matou vaʻai i ai uma i lenei faasologa o ata vitio, ae matou te taulaʻi atu le tele o o matou manatu i se tasi e sili ona masani talia i le lautele o ekalesia Kerisiano o loʻo galue i aso nei.

Ina ia matou i luma, matou te le taliaina ma Jim le Tolutasi, e ui matou te talia o Iesu e paia. O lona uiga, i se vaega, tatou te talia Iesu o se Atua faʻavae i luga o lo tatou malamalamaʻaga o le tele o Mau o le a tatou malamalama i ai. O le a taumafai tagata e faʻaputuga manu i matou, ma faʻateʻaina i matou ma le faifai e pei o tagata Aria poʻo Unitarians poʻo potu tuʻuvaʻa a Molimau a Ieova — i fafo, ae o loʻo iai pea. E leai se mea o na mea e saʻo.

Ua ou mauaina mai le poto masani e faapea, e i ai i Trinitarians se auala sili ona lelei e faaleaogaina ai soo se osofaiga i luga o lo latou talitonuga. O se ituaiga o "mafaufauga-faʻamutaina cliché". E faapenei: “Oi, e te manatu o le Tama ma le Alo o ni Atua mavaevae, a ea? E le o le tapuaiga lena? "

Talu ai ole polytheism o le ituaiga tapuaiga e fesootaʻi ma faapaupau, latou te taumafai e faʻamutaina uma talanoaga e ala i le tuʻuina o soʻo se tasi e le talia a latou aʻoaʻoga i le defensive.

Ae e te ono faʻasaga ia Trinitarians faʻapena foi ole polytheistic ma a latou tolu-i-tasi vaega o le Atua? Mea moni, leai. Fai mai latou sa monotheists, pei o lutaia. Oe vaʻai, na o latou talitonu i le Atua e tasi. Tolu tagata faʻatasi ma 'eseʻese, ae tasi lava le Atua.

Na latou faʻaaoga le ata lea e faʻamatala ai le aʻoaʻoga: [Tafatolu mai https://en.wikipedia.org/wiki/Trinity]

E maua ai na o le tasi le tagata, ae o le tagata e le o se tagata, ae tolu tagata. Faʻafefea mafai ona avea foʻi le toʻatasi nofofua ma tagata e toatolu? Faʻafefea ona e afifi lou mafaufau i se feteʻenaʻiga. Latou te iloaina lenei mea o se sili atu e mafai ona malamalama i ai le tagata mafaufau, ae faʻamatalaina o se mea lilo paia.

O lenei mo i tatou e faʻatuatua i le Atua, e leai se tatou faʻafitauli ma mea lilo tatou te le mafai ona malamalama i ai, poʻo le a le umi o loʻo manino mai ai i le Mau. Tatou te le faasausili e fautua faapea afai tatou te le malamalama i se mea ona le moni lea. Afai e taʻu mai e le Atua ia i tatou se mea, o lona uiga ua saʻo.

Peitaʻi, o faʻamatala manino mai i le Mau le aʻoaʻoga o le Tolutasi i se auala, e ui lava ou te le malamalama iai, ae e tatau lava ona ou taliaina? Ua ou faʻalogo i tagata Tolutasi o faia lenei faʻaupuga. O le mea e ofo ai, latou te le tulitataoina ma se faʻamatalaga manino i se faʻamatalaga faʻamaumauga mai tusitusiga paia. Nai lo lena, o le mea e mulimuli mai o se laina o le matua faʻapaʻuina mafuaaga. E le o lona uiga latou te sese e uiga i latou toʻesea, ae o le manino faʻamatalaga i le Tusi Paia o se tasi mea, ae o le faʻauigaina tagata o seisiisi mea.

Ae ui i lea, mo Trinitarians e na o le lua lava avanoa, ole polytheism ma le monotheism ma muamua le faapaupau ma le Kerisiano mulimuli.

Ae ui i lea, o lena o se vave faʻamatalaga. Tou te silafia, matou te le tau faʻatulagaina tuutuuga o la matou tapuaiga. E faia e le Atua. E taʻu mai e le Atua le ala tatou te tapuaʻi ai ia te ia, ona tatau lea ona tatou saili upu e faamatala ai le uiga o ana upu. Ae o le mea ua aliaʻe mai, e leʻo faʻamatalaina lelei e le "monotheism" poʻo le "polytheism" le tapuaʻi ia Yavea poʻo le Atua e pei ona tusia i Tusitusiga Paia. O le a ou tipiina se talanoaga sa ma faia ma Jim e uiga i lenei mataupu. O le a ou taitai atu i ai i le fesili atu ia Jim lenei fesili:

“Jim, e mafai ona e taʻu mai ia matou pe na sau se tasi ma se faaupuga e sili saʻo lona faamatalaina o le va o le Tama ma le Alo ma la matou tapuaiga ia latou?

Simi: Ioe ou te mafaia.

Sa i ai se vaitaimi fou faʻatutuina i le 1860, o le tausaga aʻo leʻi amataina le Amata a Taua e se tamaloa e igoa ia Max Muller. O lenei na ia sau ai ma le faaupuga "henotheistic". Poo le a le uiga o lena mea? Heno, ioe, tasi le Atua, ae o le manatu faʻavae e pei lava o lenei: Sa i ai le tasi ma e tasi le pule, le Atua silisili ese, o le Atua i mea uma, ma e masani ona taʻua o le Atua Yahweh pe i se tulaga tuai, o Ieova. A e le gata ia Yahweh po o Ieova, e i ai isi meaola na iloa o atua, elohim. O lenei o le upu mo le Atua i le gagana Eperu o le atua, ae masani lava a muamua vaʻai i ai o le a fai mai hey, o lena o le tele o Atua. I nisi upu, o lona uiga sili atu i le tasi le Atua. Ae a faʻatumuina i veape tasi, o lona uiga e tasi le Atua, ma o le tulaga lenei o le system lea e taʻua o le plural of Majesty. E pei lava o le tala a le Tupu Tamaʻitaʻi Victoria, "matou te le faʻamalieina". Ia, o ia o se tasi ae ona o ia o le pule silisili ese, na ia faʻaaogaina le tele mo ia lava; ma i Tusitusiga Paia, o Ieova poʻo Ieova e masani ona taʻua o le Elohima, Le Atua i le toʻatele, ae i veape o loʻo tasi.

O lenei la, pe a faʻaaoga le upu Elohima i numera tele, o lona uiga, Atua, ma o lea, tatou o le a vaʻavaʻai i lenei pe pe o loo i ai uma i le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou.

Eric: Faafetai. O lea la, o le tele e le fuafuaina i le igoa, ae o le veape tense.

Simi: E mo'i lava oe.

Eric: Lelei, o lea sa ou mauaina moni se faataitaiga o lena. Ina ia faamaonia atili le mea, o le a ou faaali atu nei.

E lua mea e tatau ona tatou mafaufau iai e uiga ia Elohima ile gagana Eperu. Muamua o le pe o le mea na fai mai Jim e saʻo - o se kalama fausiaina, le o faʻailoa mai le tele, ae o se uiga e pei o le silisili ese poʻo le Mamalu; ma ia mautinoa e manaʻomia ona tatou o atu i se isi mea i le Tusi Paia e mafai ona tatou maua ai se faʻamaoniga e matua le taliaina lava, ma ou te manatu e mafai ona tatou maua i le 1 Tupu 11:33. Afai tatou te o i le 1 Tupu 11:33, o le a tatou maua iinei i le BibleHub, o se sili lelei punaoa mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia i le tele o lomiga. Aʻo vaʻai i le 1 Tupu 11:33 i le NIV Bible o loʻo ia tatou: "O le a ou faia lenei mea ona ua latou tuʻulafoaʻia aʻu ma tapuaʻi ia Asaira le atua fafine [taʻitasi] o tagata Saitonu, Kemosa le atua [toatasi] o Moapi, ma Molek le atua [numera tasi] o Amona… ”

Lelei, seʻi o tatou vaʻai pe faʻafefea ona tuʻuina le nauna nauna i le Igilisi i le uluaʻi tusitusiga, ma i le interlinear tatou te iloa ai o taimi uma e taʻua ai le atua poʻo le atua fafine e iai tatou Elohim — 430 [e]. Toe, "atua fafine" 430, Elohima, ma iinei, "le atua", Elohima 430. Naʻo le faʻamaonia - o le Maliega feʻaveaʻiga-ma matou maua lena mea Elohima o le upu lea o loʻo faʻaaogaina i na nofoaga e tolu. Ma, e foliga mai e manino lava o loʻo tatou feagai ma le kalamafausaga fausia. Peitai, o le mea e malie ai, o le taimi e taumafai ai se tasi e talitonu i le Tolutasi, e faʻalauiloa le manatu e faapea, o le Aiga Atua poʻo le toʻatele o leova - o tagata e toʻatolu i le tasi, na iloa, poʻo le mea sili na faʻaata mai e Tusitusiga Eperu i lona faʻaaogaina. Elohima, o loʻo latou tuʻuina atu lava ia tamaʻitaʻi, pei o Jim ma aʻu, o se faʻavae sili ona lelei mo le matou tulaga, aua o le trinitaryism e faʻavae i luga o le manatu atoa e na o le tasi le Atua. O le monotheistic; tasi le Atua, tolu tagata i le Atua e tasi. Ma, afai na taʻua e leova o ElohimaLe ALI‘I e Elohima, Ieova le Atua, poʻo Yahweh Atua o loʻo talanoa e uiga i le tele o atua, o lona uiga o loʻo talanoa e uiga i le henotheism, pei ona talia e Jim ma aʻu ma isi e pei foi o tatou, o Yahweh poʻo YHWH o ia na faia, o le Atua e ona le malosi uma lava ma i lalo o ia na o ia lava o le ataliʻi foʻi o le Atua, o ia foʻi o le Atua. O le “upu o le Atua” ma isi Elohima galue lelei tele e lagolagoina manatu henotheist, ma o lea, i le isi taimi o le a alu ai i luma se tasi na te faʻatautaia mai ia te aʻu, ou te manatu nai lo le faia o le kalama finau, o le a na ona ou fai atu, "Ioe, manaia tele. Ou te taliaina lena mea, ma e faʻamaonia ai le matou manatu - henotheism. ” Poʻo le a lava, na o sina fiafia iina.

Ae e te leʻi alu, na e lagaina se mea ou te manatu o le tatou au maimoa o le a mafaufau e uiga i. Na e taʻua o le Yahweh o se fou fou ma o Ieova o le tuai o le faaliliuga o le YHWH. Pe o le tulaga lena? O IEOV o se foliga lata mai?

Simi: Ioe, ua… ma o se fomu e finauina, ae ua taliaina lautele e le aʻoaʻoga aʻoga pei ona atagia mai ai le igoa sa tatau ona i ai. Ae leai se tasi na te iloaina, i le mea moni. E naʻo le tasi le mate taumate.

Eric: Tauagavale. Ou te iloa e tele finauga e uiga ia Ieova. E toʻatele tagata e manatu o se igoa sesē, peitaʻi atonu e leʻo latalata ile faʻauigaga muamua pei ona iai ile amataga mai ole seneturi lona 12. Pe o le 13th seneturi? 1260, ou te manatu. O le a ou manatuaina. E sili atu lou iloa nai lo aʻu. Ae o le "J" i lena taimi sa i ai Ioe faʻapea.

Simi: Ioe, pei ona faia i Siamani ma Scandinavian gagana, ma atonu Dutch i lenei lava aso. O le "J" ei ai le "Y" leo. Ma o le mea moni e oʻo atu i le talaʻaga o le faʻaaogaina o le "J" lea tatou te le faia iinei.

Eric: Tauagavale. Lelei tele. Faafetai. Naʻo le manaʻo e ufiufi lena mea. Ou te iloa o le a tatou faia ni manatu i luga o lena laina, pe a fai tatou te le talanoaina nei.

O lea, pe iai se isi mea e te manaʻo faʻaopoopo, i loʻu manatu sa i ai se mea mai le Salamo 82 na e taʻua muamua ia te aʻu e faatatau i lenei.

Simi: Ioe, ua ou fiafia ua e siitia lena mea aua o se lelei atoatoa faataitaiga o le henotheism pei ona faʻamatalaina e Max Muller. O lea, ”na ou fai atu o outou o atua, ma o outou uma o atalii o le Silisili Ese.” O le mea moni e le o le Salamo 82 fuaiupu 1 ae oʻo atu i le 6 ma le 7. O loʻo taʻu mai ai le Atua o loʻo afio i le faʻapotopotoga a le Atua. Na te faamasino i atua - ”Na ou fai atu o outou o atua ma o outou uma o atalii o le Silisili Ese.”

O lea, o le Atua lenei o loʻo afio i le faʻapotopotoga o atua; ma e i ai le tele o mataupu o lenei i le Salamo. O le a ou le popole e auiliiliina iinei, ae o lenei e aumaia ai le ata ma o nisi taimi, ioe, mea moni, atua atonu o ni atua pepelo po o ni agelu amiotonu. E aliali mai, o le faaupuga e faatatau i agelu, ma i nisi tulaga e faatatau foi i atua faapaupau po o se atua fafine faapaupau — e tasi le mataupu o le i le Feagaiga Tuai — ona faatatau foi lea i agelu, e oʻo lava i tagata i lalo o ni tulaga faapitoa.

Eric: Sili ona lelei Faafetai. O le mea moni, e i ai lava se lisi o Mau na e tuʻufaʻatasia. Sili atu nai lo mea tatou mafai ona aofia ai iinei. Ma, ua ou tuʻuina i latou i totonu o se pepa ma soʻo se tasi e fiafia e vaʻai i le lisi atoa… O le a ou tuʻuina se fesoʻotaʻiga i le faʻamatalaga o lenei vitio ina ia latou mafai ona download mai le pepa ma iloiloina ia latou taimi paganoa.

Simi: Lelei lena.

Eric: Faafetai. Tuuina atu i mea uma na e faʻaalia, e i ai se faʻailoga i le Mau-faʻa-Kerisiano, poʻo le a le tele o tagata faʻaigoaina le Feagaiga Tuai, o Iesu o se Atua i totonu o le faʻaolataga?

Simi: Ia, muamua tuʻu mai ia aʻu e fai atu o mea i tua i le Kenese, e lua taimi e matua manino ai lava le faʻavae lea o le henotheism. Tasi o loʻo i le tala ia Noa ae o loʻo talanoa le Mau e uiga i ataliʻi o le Atua e o ifo ma faʻaipoipo i afafine o tagata. Ose tasi na mataupu, o ataliʻi o le Atua. O le mea lea, latou avea ai ma atua ia i latou lava pe vaʻaia foi o ni atua. O nei agelu e tatau ona avea ma agelu paʻu'ū e tusa ai ma le faʻamatalaga i le tusi apokerifa o Enoka, ma le 2 Peteru. Ma o lea ua ia te oe lena, ae o le isi sili ona taua o loʻo i le tusi o Faataoto o loʻo feagai ai ma le mataupu o le poto. Lenei o le tele o sikola o le a na ona fai mai, 'Ia, o lenei… o uiga ia o le Yahweh ma e le tatau ona faʻailogaina o se tagata poʻo hypostasis ”. Ae o le mea moni a o alu le taimi, ma aemaise lava i le vaega o le Feagaiga Fou, i le amataga, ma atonu e tatau ona ou fai atu foi muamua, oe maua le suʻesuʻega o le mataupu atoa o le poto avea faʻapitoa, ma o lenei i le tusi o le poto, faʻapea foi ma galuega a le Alexandria Iutaia, o Philo, o le sa avea ma ona po o Iesu Keriso ma na ia feagai ma le upu tagavai, lea e taʻu mai ai se mea e tutusa ma le poto i le tusi o Faataoto ma le tusi o le poto. Ae aisea e uiga i lenei, pe faʻapefea lenei, e tatau ona ou fai atu? Ia, o le mea moni o le upu logo poʻo faʻailoga, faʻamoemoeina pe e te manaʻo e faʻaigoa ia puʻupuʻu pe umi O — o tagata Iutaia poʻo Eleni i le vaitaimi o Keriso faʻafefiloi latou e lua i taimi uma, o lea ou te matea Ou te saoloto e… i le saolotoga e… faia le mea lava e tasi - ma i soo se tulaga, o le faaupuga o loo i le tatou Igilisi upu "logolelei", "talafeagai" mai logos poʻo logos, ma sa tauaveina le manatu o le mafaufau lelei foi ma o lea e pei lava o le poto, ma Philo lalo i Alexandria o Aikupito vaʻai i le poto ma faʻailoga e foliga tutusa, ma o se uiga.

Tele o tagata ua latou faʻailoa le mea moni o le poto i le Faʻataʻitaʻi o le itupa fafine, ae e leʻi afaina ai Philo. Na ia taʻua, "Ioe ma o le tulaga lena, ae mafai ona malamalama i ai o se tamatane foi. Poʻo le sili atu o faʻailoga o tama; o lea ole poto e mafai ona faʻailoa mai o se tamatane tagata poʻo se hypostasis.

Eric: Tauagavale.

Simi: I le taimi nei, o le tele o nei mea o loʻo feagai ma le manino i tusitusiga a le taʻutaʻua Kerisiano ulavavale amataga, ma na ia feagai ma lenei i se taimi umi. O lea la, o le mea o loʻo ia te oe iinei, o se mea sa i ai faʻapitoa i le vaitaimi o Iesu, ma e ui lava na molia e le au faresaio ia Iesu i le faia o upu faifai ona o le fai mai o ia o le Alo o le Atua, ae na ia taʻua saʻo lava mai le salamo ma taʻu atu na tautatala atua o, atua e tele, ma o le iʻuga na ia fai mai, 'O iina. Ua tusia. E le mafai ona e masalosalo. Ou te le o upuleaga lava. Ma, o le aitia sa tele lava i taimi o Keriso.

Eric: Tauagavale. Faafetai. O le mea moni, sa ou mafaufau lava i taimi uma sa talafeagai le faʻatagataina o Keriso ma le muaʻi faʻaKerisiano poʻo Iesu sa i ai muamua o ni faʻailoga ona, o le poto, o loʻu uiga, aua a ou malamalama i ai, o le poto e mafai ona faʻamatalaina o le aoga faʻatinoina o le malamalama . Oe iloa, atonu ou te iloa se mea ae afai ou te le faia se mea ma le malamalama, ou te le o poto; afai ou te faʻaaogaina loʻu malamalama, ona ou poto lea. Ma o le foafoaina o le atulaulau e ala ia Iesu, e Iesu, ma mo Iesu, o le sili sili faʻaalia o le faʻatinoina faʻaogaina o le malamalama na iai muamua. O lea la, o le poto faʻapitoa e fetaui lelei ma lana matafaioi o le sili ona faigaluega a le Atua, pe a e finagalo i ai, e faʻaaoga ai se faaupuga e sau mai lo matou talitonuga tuai.

Ae pe i ai se isi mea e te manaʻo faʻaopopo e uiga i lena ... e te faia mai le Filipi 2: 5-8? Na e taʻua mai ia te au na muamua atu e faatatau i le iʻuga o Keriso; aua e i ai i latou e masalosalo i lona i ai muamua, oe manatu na na o ia lava o se tagata, ma e leʻi i ai muamua.

Simi: Ioe. O le tulaga lena na ave i luga e vaega eseese, vaega e le o le Tolutasi, ma e toʻaitiiti lava latou, ma o le latou finauga e faapea e leʻi iai Keriso i le taimi o lona tino tagata. E leʻi iai o ia i le lagi, peitaʻi o le tusitusiga i Filipi le mataupu lona lua o loʻo taʻua manino mai ai-ma o loʻo avatu e Paulo ia te oe le faʻataʻitaʻiga o le loto maulalo iina o loʻo ia tusia ai lenei mea - ma fai mai na te leʻi taumafai i lona uiga - O aʻu toe faaupuina ii ae le o le taʻua o upu-na te leʻi taumafai e faoa le tulaga o le Tama ae faalotomaualaloina o ia lava ma avea ma foliga o se tamaloa, e ui lava sa i le Atua; O foliga ole Atua, ile foliga ole tamā. Na te leʻi taumafai e faoa le tulaga o le Atua e pei ona taofi e Satani na taumafai ai, ae na ia talia le fuafuaga a le Atua ma lafoai lona natura faʻaleagaga ma afio mai i le lalolagi i le tino tagata. E matua manino lenei mea. A i ai se tasi e manaʻo e faitau le mataupu lona lua o Filipi. Ma, o lenei manino faʻailoa mai le preexistence ia te aʻu, ma e le mafai ona faigata ia te aʻu ona ou fealuaʻi.

Ma e moni lava, e tele ma anoanoaʻi isi mau e mafai ona aumaia. E i ai laʻu tusi na lolomiina e ni tamaloloa toʻalua o le Ekalesia a le Atua, Faatuatua o Aperaamo, ma ua latou taumafai e aveʻese ma le manatu o le muaʻi olaga, faapea, 'Ia o lenei… e le fetaui lea ma mafaufauga faaIutaia. , ma ou te manatu o se leaga sese pe a e talanoa e uiga i mafaufauga faʻa-Iutaia poʻo mafaufauga Eleni poʻo seisi manatu, aua e eseʻese manatu i totonu o soʻo se afioʻaga ma e faʻapea mai e leai se faʻa-Eperu e mafaufau i le muaʻi olaga e matua leai se aoga. E mautinoa lava, o Philo i lalo o Aikupito na faia, ma o ia o se vaitaimi o Iesu Keriso.

Eric: Tauagavale.

Simi: Ma latou te fiafia e fai mai lena, 'Ia, o le Atua lenei na valoia le mea o le a tupu i le lumanaʻi'. Ma latou te le tauivi foi ma nei fuaitau e faʻaalia ai le muaʻi olaga.

Eric: Ioe E matua faigata tele ona feagai ma latou o lea latou te le amanaiaina ai. Ou te mafaufau pe o le mea o tatou vaʻaia i luga o le alalafaga e lagolagoina le muaʻi olaga e tutusa ma le mea tatou te vaʻaia i Molimau a Ieova o loʻo taumafai malosi e o ese mai le Tolutasi, latou o atu i le isi tulaga ogaoga. O molimau na faia Iesu ma na o se agelu, e ui o ia o le agelu sili, ma o nei vaega na avea ai o ia ma tagata, latou te leʻi faia muamua. o mea uma e manaʻomia… lelei, e le manaʻomia… ae o mea uma e lua o le tali atu, ou te manatu, o le Tolutasi aʻoaʻoga, ae soona tali mai; alu mamao i leisi auala.

Simi: E saʻo, ma sa faia e Molimau se mea i se vaitaimi ua tuanaʻi. O lenei, ao oʻu talavou i Molimau a Ieova. E leai se masalosalo sa i ai le faaaloalo tele mo Keriso ma mo se taimi umi, o le a tatalo molimau ia Keriso ma faafetai ia Keriso; ma i le taufaaiʻuiuga o tausaga, ioe, ua latou le toe faia lena mea, ma fai mai e le tatau ona tatalo ia Keriso, e le tatau ona tapuaʻi ia Keriso. Pau le mea e tatau ona e tapuaʻi i le Tama; ma ua latou faia se tulaga ogaoga Iutaia. O lea ou te faasino atu i le au Faresaio ma tagata Iutaia na tetee ia Keriso i le faia o lena tofiga, aua e tele fuaitau i le Feagaiga Fou o loo taʻu mai ai, aemaise lava i le Eperu, o uluai Kerisiano na tapuaʻi ia Keriso o le Alo o le Tama. Ma, ua latou o ese mamao atu i le isi itu, ma e foliga mai ia aʻu o latou… na latou matua o ese mai le ogatasi ma le Feagaiga Fou.

Eric: Ua latou o mamao i le na o le vaiaso talu ai Le Olomatamata Suesue, sa i ai se faamatalaga e le tatau ona tatou laiti alofa ia Keriso ma e le tatau ona tatou alofa tele ia te ia. O se matua faʻavalevalea faʻamatalaga e faia; ae o loʻo faʻaalia mai ai le faʻafitia e latou o Keriso i se ituaiga o faʻataʻitaʻiga nai lo lona tulaga moni. Ma o oe ma aʻu ua malamalama o ia e paia. Ma, o le manatu e le o ia o le Atua pe le o le natura o le Atua e le o se mea tatou teʻena i soʻo se auala, ae e i ai le eseesega i le va o le paia ma le Atua lava ia, ma ou te manatu ua tatou oʻo atu i lena pipii Mau i le taimi nei o le Ioane 1: 1. Ma e te manaʻo e talanoa lena ma matou?

Simi: Ioe, ou te faia. Lenei o se mea taua Trinitarian Scripture ma o se isi foʻi Key Trinitarian Scripture. Ma afai e te vaʻavaʻai i faʻaliliuga mai le Tusi Paia, e tele na taʻua o Iesu o le Atua ma isi na ... oe na taʻua o ia o le Atua, ma o le Upu patino o loʻo i ai, i le faaEleni o le: O i latou e maitau i latou?  Ma e mafai ona ou tuuina atu ia te oe laʻu lava faʻaliliuga o lena mea, ma ou te manatu e faitauina: "i le amataga o le Logos - o le upu, o lona uiga, ona o lona uiga o le Logos, o loʻo i ai i isi mea eseese - ma le Logos sa feagai ma le Atua ma le Atua poʻo le. o le Atua le upu ”.

Aisea ua ou faʻaliliu ai i le mea lea o loʻo feagai le Faʻailoga ma le Atua? Ia, nai lo le Faʻailoga sa i le Atua? Ia, ona o le folasaga i lenei mataupu, manuia, i le Koine Greek e le manaʻomia tonu le mea "ma" faia i le Igilisi, lea e te maua ai le manatu o le "faʻatasi ma" poʻo le "i le fesoʻotaʻiga ma". Ae o le faaupuga uiga o se mea laʻititi atu nai lo lena, pe atonu sili atu nai lo lena.

Ma Helen Barrett Montgomery i lana faaliliuga o le Ioane 1 e oʻo i le 3, ma o lea ou te faitauina nisi o nei mea, na ia tusia ai: "I le amataga o le upu ma le upu sa faafesagai lava ma le Atua ma le Upu o le Atua."

Ia o se fia iloa.  tulaga e lelei o lona uiga pei faʻafesagai-pe-vavaeʻese mai le Atua ma faʻailoaina o le mea moni sa i ai 2 tagata iina ma le o le tutusa mea ma o le a ou alu i totonu i lena mulimuli ane.

Ma le manaia, o lenei o se lolomiga, pe na sau e avea o se lolomiga o le American Baptist publication Society, o lea na tiʻetiʻe ai o se Tolutasi. Ma e faʻapena foi Charles B. Williams, ma o loʻo ia te ia le upu poʻo le Logos fai faʻafesagaʻi ma le Atua ma pei o ia, o ia, e matua iloga lava, na ona mautinoa lava o ia o se Tolutasi. O se faaliliuga tumaoti i le gagana a tagata i le 1949 na tofia i le Moody Bible Institute mo le lolomiina, ma e mautinoa o na tagata sa ma o ni tagata Tolutasi. O lea e iai uma faaliliuga i le Igilisi ma isi gagana, aemaise Siamani, e… fai mai, lelei, "o le Upu o le Atua", ma e pei lava ona fai mai le toʻatele, "ma o le upu o se Atua", poʻo le "o le upu sa paia".

O le tele o sikola na popole ma o le mafuaʻaga o lenei o le i le gagana Eleni a o le upu ave le definite tusitusiga, ma le definite tusitusiga i le Igilisi o le "le", ma o lea matou te fai atu "o le atua", ae i le Eleni, sa i ai leai se "atua" i se uiga moni. Ma le auala na latou faʻatautaia ai lenei…

ERiki: Leai se tala le faʻapitoa.

Simi: E saʻo, ma o le auala na latou taulimaina ai lenei mea e leai se upu mo se tusitusiga le faʻavasega e pei o le "a" poʻo le "a" i le Igilisi ma tele taimi, pe a e vaʻaia se nauna e aunoa ma se tusitusiga, aunoa ma le mautinoa tusiga, oe manatu i se faʻaliliuga Igilisi, e tatau ona le faʻamautu nai lo le mautinoa. Ma ina ua fai mai "le Logos" muamua i luga o le Tusitusiga Paia ma le mautinoa tusitusiga ae ae alu pea fai mai o le Logos o le Atua, ona leai lea o le mautinoa tusitusiga i luma o lena faaupuga, "atua", ma oe mafai ona faʻapea mai lena mea i le mea moni, oe tatau ona faʻaliliu lenei fuaitau o le "a Atua" nai lo le "le Atua". Ma e tele faʻaliliuga e faia lena mea, ae tasi e tatau ona faʻaeteete. Tasi le tagata e tatau ona faʻaeteete. E le mafai ona e faʻapea mai dogmatically aua grammarians ua faʻaalia ai e tele taimi o faʻailoga e aunoa ma le mautinoa tusitusiga o loʻo mautinoa. Ma e alu ai lava lenei finauga faʻaaloalo Ma afai o oe o se Tolutasi, oe o le a sasaina le kesi ma fai atu, “Ia, o se mautinoa mea moni a faʻapea o le Faʻailoga e taua o le Atua, o lona uiga o ia o se tasi o le toatolu tagata o le Tolutasi, ma o lea o ia o le Atua. ” E i ai isi e fai mai, "Leai lava".

Ia, afai e te vaʻai i tusitusiga a le Amataga, o se tasi o sili sili ona popoto Kerisiano popoto, o le a ia laina faʻatasi ma tagata na fai mai, "o se atua" e saʻo, ma o le a avea ma lagolago o le O le faaliliuga a Molimau a Ieova o loʻo ia latou le upu "o le Atua o le Atua".

Eric: Tauagavale.

Simi: ma… ae le mafai ona tatou avea dogmatic e uiga i lena. E le mafai ona faʻamaoni i lea mea, ma afai e te vaʻai atu i le Unitarians i le tasi itu ma le Tolutasi i le isi itu, o le a latou finau e uiga i lenei ma tuʻuina uma ituaiga o finauga, ma o finauga e alu pea faʻaaloalo  Ma e te tau mafaufau e uiga i itu eseese: Afai o le postmodernists e saʻo pe a latou fai mai, "Ia, o le mea faitau e aveʻesea mai se tusitusiga tusitusiga nai lo le mea na faia e le tagata na tusia le pepa". Ia, e le mafai ona tatou o ese.

Ae ou te manaʻo, ou te fautua atu i lena taimi, o le finau i le kalama natura o lenei tusitusiga i le Ioane 1: 1-3, e sili atu le faʻaaogaina o se isi auala o le suʻesuʻeina o lenei mataupu atoa, ma ou te manatu ona na ou faapitoa na o mai i nei mea i luga o le faavae o laʻu oe lava aʻoga aʻoga. O aʻu o se tusitala faʻasolopito; o laʻu PhD na i le talafaasolopito. E ui lava sa i ai laʻu tama i aʻoga faʻalelotu i lena taimi ma sa ou faʻaaluina le tele o taimi i le suʻesuʻeina e le tasi se lotu, ae o le tele o lotu, ma e mautinoa lava Tusitusiga Paia; ae ou te finau o le auala e faalatalata atu ai lenei o talafaasolopito.

Eric: Tauagavale.

Simi: O loʻo tuʻuina mai ai nei mau, fuaitau nei i le faʻavae o le mea na tupu i le 1 senituri, ina ua soifua mai Iesu Keriso ma e leʻi leva na maliu; ma o le mea moni o lenei o le aʻoaʻoga o le Tolutasi e leʻi tupu, pe na atoa pe leai foi, i le seneturi talu ona maliu Keriso, ma ua iloa foi e le toatele o tagata atamamai lenei aso. Ma ua aliali mai numera o ni numera lelei Katoliko, iloga Katoliko sikola iloa ai lenei.

Eric: O lea ...

Simi:  Ou te manatu e tulagaese.

Eric: Ma, ae e leʻi see atu i lena mea-o le mea moni o le autu taulaʻiga lea o lenei vitio, le talaʻaga-naʻo le faʻamaninoina mo tagata uma o le a maua le ituaiga o le fiafia i le talanoaga a le Ioane 1: 1, ou te manatu o se lautele taliaina mataupu faʻavae ia i latou e suʻesuʻe o le Tusi Paia exegetically afai e i ai se fuaitau e le malamalama, lea e mafai ona faia ma le talafeagai i se tasi auala po o le isi, o lona uiga o lena auala e le mafai ona avea o se faʻamaoniga ae sili atu ona mafai ona avea o se lagolago, pe a maeʻa ona e faʻamaonia se mautu faʻamaonia i se isi mea.

Ma, Ioane 1: 1 o le a lagolagoina le Tolutasi aʻoaʻoga, pe a fai e te faʻamaonia le Tolutasi i se isi mea. E lagolagoina le malamalama i le henotheistic, pe a fai e mafai ona tatou faʻamaonia i se isi mea. O le mea lena o le a tatou faia… lelei, o le a tatou faia tolu metotia. Ole vaega lea 1. Atonu e toeititi 2 isi a matou vitio. Tasi o le a suʻesuʻeina faʻamaoniga mau e faʻaogaina e le Tolutasi; o leisi suʻesuʻega o le a suʻesuʻeina le mau faamaonia na faʻaaogaina e tagata Aryans, ae mo le taimi nei ou te manatu o le talafaʻasolopito o se auala taua tele e faʻamautu ai le faʻavae poʻo le le lava o le Tolutasi aʻoaʻoga. Ma, o le a ou tuua le foloa matala ia te oe.

Simi: Tatou lelei tele. Ou te manatu e matua manino lava e leai se aʻoaʻoga o le Tolutasi i uluaʻi seneturi, ae leʻo le foliga mai o loʻo iai nei. Tolutasi e leʻi sau i le Fono i Nicaea i le 325 TA e pei ona finagalo iai le tele o tagata Tolutasi. O le mea moni, o le mea ua tatou maua i Nicaea o le taliaina o le aʻoaʻoga o le…

Eric: Tulaga lua.

Simi: Ioe, 2 tagata nai lo le 3. Ma o le mafuaʻaga mo lenei sa latou popole muamua lava e uiga i le va fealoaʻi o le tama ma le ataliʻi. O le Agaga Paʻia e leʻi taʻua i lenei taimi, ma o lea sa ia te oe se aʻoaʻoga binatarian atiina ae iina, ae le o se Tolutasi, ma na latou taunuʻu mai i lenei i le faʻaaogaina o se faaupuga faʻapitoa, "hamaucious", o lona uiga tutusa vailaau, ma na latou finau mai o le tama ma le atalii o le mea e tasi.

O lenei na faʻalauiloa mai e le Emperor Constantine, ma na o ia o se vaega Kerisiano, pe a fai e te fai mai ai. E leʻi papatisoina o ia seʻi toeitiiti maliu. Ma na ia faia le tele o soligatulafono matuiā, ae na avea o ia ma se tasi e lelei i le faa-Kerisiano, ae na ia manaʻo ia lelei, ma o lea na ia filifili ai o le a ia faamutaina ia finauga o loo tupu. Ma na ia faʻalauiloaina lenei upu ma o lenei mea i le faʻamalieina o le Trinitary pati poʻo le binatarian pati e pei ona latou i ai i lena taimi, aua latou te mananaʻo e faʻailoa Arius, o ai le tagata na le manaʻo e talia lenei manatu, o se heretic. Ma na o le pau lea o le auala na mafai ai ona latou folafolaina o ia ose aʻoaʻoga sese. Ma o lea na latou faʻalauiloaina ai lenei faaupuga lea ua avea ma vaega o aʻoaʻoga a le Katoliko talu mai lena taimi mai le manatu o le tasi pati.

O lea, ua tuai ai lava le Tolutasi. E sau i se taimi mulimuli ane ina ua latou folafolaina le Agaga Paia o le lona tolu o peresona o le Tolutasi. Ma o le 3 lena.

Eric:  Ma se isi Emperor na aafia ai ma o lena, a ea?

Simi: E moʻi lava oe. Theodosius le Sili.

Eric: O lona uiga la, e le gata na ia faʻatulafonoina le faʻapaupau ae o lou faʻatulafonoina le Arianism poʻo se isi e le o le Tolutasi ... o lea la, sa faʻatulafonoina nei le talitonu o le Atua e le o se Tolutasi.

Simi: E saʻo, e saʻo. Na faasolitulafono le avea ma faapaupau po o le Arian Christian ma o nei tofiga uma na faasaina ma sauaina, e ui lava o le Arianism na tumau pea i vao o ituaiga Siamani aua o Arians na auina atu faifeautalai ma faaliliuina le tele o ituaiga Siamani na manumalo i sisifo o Europa ma le itu i sisifo o le Emepaea o Roma.

Eric: Tonu, o lea faʻatagaina aʻu e faʻasaʻo lenei mea, na e maua se aitia e leʻo faʻamatalaina manino mai i Tusitusiga Paia ma mai tala faʻasolopito tusitusiga sa tau le iloa i le muamua ma le lua seneturi faʻa-Kerisiano; sau ai i se finauga i le ekalesia; na pulea e le emepaea faapaupau e leʻi papatisoina i lena taimi; ona iai lea o au kerisiano e le talitonu iai, na ia sauaina; ma tatou talitonu e leʻi faʻaaogaina e le Atua Iesu Keriso poʻo le 'au aposetolo e faʻaalia lenei ae na ia faʻaaogaina le emepaea faapaupau na te faʻasauāina i latou na le malie.

Simi: E saʻo, e ui o se taimi mulimuli ane na ia toe foʻi mai ai, ae na ia liliu ane ma paʻu i lalo o le malosi o le Epikopo Arian ma na ia papatiso mulimuli ane e tagata Aria ae le o le Tolutasi.

Eric: Lelei. O le faʻamaopopoga o lenei faʻaputu.

Simi: Ia, a tatou oʻo atu i lenei mea mamao atu, o le a e iloaina ai toetoe lava o faʻaiuga uma na faia i fono aʻoaʻoga sa faia ma le lagolago a le poto salalau, malo o Roma, ma mulimuli ane o se tasi o na tele lava na fuafuaina e se tasi o O pope, ma na talanoaina ai le fesili o le Keriso na liutino tagata, o le na vaaia ma tapuaʻi i ai o le Atua atoa ma le tagata atoa.

O lea la, o le naunautaiga o aʻoaʻoga e leʻi faia e se ekalesia soofaatasi. Na faia i le mea na tupu e avea o se ekalesia soofaatasi po o le toetoe o le ekalesia tuufaatasi i lalo o le lagolago a pule faalelalolagi.

Eric: Saʻo, faafetai. Ma, i le naʻo le tuʻufaʻatasia o la matou talanoaga i le aso, sa ou matamata i se vitio o le Tolutasi o faʻamatalaina le aʻoaʻoga, ma ia taʻutino mai sa matua faigata lava ona malamalama, ae na ia fai mai “e le afaina loʻu le malamalama ia. O loʻo manino mai i le Tusi Paia, o lea e tatau ai ona ou talia i luga o le faʻatuatua le mea ua faʻamatalaina atoatoa. ”

Ae mai mea o loʻo e taʻuina mai ia te aʻu, e leai se faʻamaoniga i le Tusi Paia, poʻo le talafaʻasolopito o le malo o Isaraelu a o le i oʻo ia Keriso, poʻo se isi faʻapotopotoga o le faʻaKerisiano seʻia oʻo i le seneturi lona 3 o se faʻailoga manino o le Tolutasi.

Simi: E saʻo, e saʻo; ma e leai se lagolago manino mo ia e fono a le ekalesia seʻia oʻo i le 381. Ua fai si tuai. Ua fai si tuai. Ma i le vaitaimi o le ogatotonu o le seneturi, ioe, o ekalesia i Sasaʻe ma le ekalesia Roma i Sisifo, na vaeluaina, i se vaega, ona o mataupu e aafia ai le Tolutasi. Ma, e leʻi i ai lava se tuʻufaatasi tulaga i luga o le tele o mea. E i ai a matou kulupu e pei o le Coptic Kerisiano i Aikupito ma le au Nestorians ma isi mea sa faʻataʻamilomilo i le ogatotonu o le vaitaimi latou te leʻi taliaina nisi o aitia o le fono mulimuli na feagai ma le natura o Keriso.

Eric: Tauagavale. E i ai nisi o le a fai mai, “Ia, e le afaina pe e te talitonu e le talitonu le Tolutasi. O tatou uma o tagata talitonu ia Keriso. Ua lelei uma. ”

E mafai ona ou vaʻai i le manatu, ae i leisi itu, o loʻo ou mafaufau ia Ioane 17: 3 o loʻo fai mai o le mea moni o le mafuaʻaga o le ola, le ola e faʻavavau, o le iloa o le Atua ma ia iloa le Alo o le Atua, o Iesu Keriso, ma afai o loʻo tatou amataina la tatou faigamalaga o le poto i luga o se faʻamaoniga sese, luga o se vaivaiga ma sese faʻavae faavae, o le a tatou le maua mea tatou te mananaʻo ia maua. E sili atu le amata mai se mea moni ona faʻalauteleina lea.

O lea la, ua ou manatu, e taua tele lenei talanoaga ona o le iloa o Ieova le Atua, Yahweh po o YHWH, pei ona e manaʻo e valaauina ai o ia, ma iloa lona atalii, Yeshua poʻo Iesu, e taua tele i la tatou sini autu o le tasi ma le Atua i le faamoemoe ma i le mafaufau ma le loto ma le avea ma fanau a le Atua.

Simi: Seʻi ou fai atu le mea lea i le faaiuga, Eric: A e tu ma mafaufau i le aofai o tagata i le tele o seneturi na fasiotia e Katoliko, Roma Katoliko, Eleni orthodox, Calvinist Kerisiano, mulimuli ia John Calvin's le toefuataiga gaioiga, le Luteru ma le au Anglicans, i le aluga o tausaga ua tele tagata ua fasiotia ona o le mumusu e talia le aʻoaʻoga o le Tolutasi. E maofa ai! O le mea moni, o le mataupu lauiloa o le susunuina o le fale o Servetus i le seneturi lona 16, ona o lona teena o le Tolutasi; ma e ui lava e leʻi manaʻo John Calvin e susunuina o ia i le laau, na ia manaʻo e alu, ma o le Fono po o le vaega o le poto salalau o loʻo pule i Geneva na faia le tonu e tatau ona susunuina o ia i le siteki. Ma e toʻatele isi na… tagata Iutaia na faʻamalosia e liliu i le Katoliko i Sepania ona toe foʻi lea ma toe foʻi i le lotu Iutaia-o nisi o latou sa faʻataʻitaʻi Iutaia ma aʻoaʻo Iutaia - ae ina ia puipuia i latou lava i fafo, na avea i latou ma patele Katoliko, o se mea ese lava, ma o le toʻatele o nei tagata, afai e maua i latou, na fasiotia. O se mea leaga tele. Iuniteite pe o latou-e i ai ituaiga eseese o latou-ae o e na teʻena le Tolutasi, na molia i Egelani ma na faʻasa ona faʻatulafonoina seʻia oʻo i le 19 senituri; ma le toʻatele o tagata atamamai maoaʻe na tetee i tagata Trinitarians: John Milton, Sir Isaac Newton, John Locke, ma mulimuli ane i le 19 seneturi, o le tamaloa na mauaina le okesene — o lona fale ma le faletusi na faaleagaina e tagata leaga ma na ia sola ese i le Iunaite Setete lea na ave ai o ia e Thomas Jefferson.

Ma, o le mea ua ia te oe o se aʻoaʻoga na fesiligia e ituaiga uma o tagata ma gaioiga le alofa a le Tolutasi. Lenei, e le o le fai mai o nisi Unitarians sa laʻititi ifo nai lo Kerisiano i a latou amioga, pei ona tatou iloa lelei. Ae o le mea moni o, o se aʻoaʻoga lea na puipuia soo e le siteki, susunuina i le siteki. Ma o le mea mataʻutia lea aua o le mea moni a e vaʻai i tagata lolotu o aso nei. O le averesi tagata e alu i le lotu, pe o se Katoliko, o le Anglican, o le toefaaleleia lotu lotu… tele, tele isi… latou te le malamalama, o tagata e le malamalama i le aʻoaʻoga ma e tele aʻu faifeau taʻu mai ia te aʻu i le Tolutasi Aso Sa, o se vaega o le kalena a le lotu, latou te le iloa le mea e fai ai aua latou te le malamalama ai foi.

Faigofie tele, faigata tele mataupu o le mafaufau faataamilo.

Eric: O lea la, o le a ou faʻalogo i le mea moni, e le tatau ona tatou o ese nai lo upu a Iesu i le Mataio 7 lea na ia fai mai ai, "O a latou galuega tou te iloa ai nei tamaloloa." E mafai ona latou talanoa i se tautalaga lelei, ae o a latou galuega e faʻaalia ai o latou agaga moni. O le agaga o le Atua o loʻo faʻataʻitaʻia i latou e alofa pe o le agaga o Satani o loʻo faʻataʻitaʻia i latou ia inoino? Atonu o le sili tele fuafuaina mea mo soʻo se tasi sailia moni le poto ma le poto i lenei tulaga.

Simi: Ia, o le talaʻaga o lenei faʻapitoa o aʻoaʻoga mataʻutia.

Eric: Ioe, e faapena.

Simi: E i ai moni.

Eric: Lelei, faʻafetai tele Jim faʻafetai i lou taimi ma ou te faʻafetai i tagata uma mo le matamataina. O le a tatou toe foʻi mai i le vaega 2 o lenei faʻasologa i se taimi vave e mafai ai ona tuʻu faʻatasia uma a tatou suʻesuʻega. Ma, o le a ou fai tofa mo le taimi nei.

Simi: Ma manuia le afiafi

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    137
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x