I le vaega muamua o lenei faʻasologa, sa matou suʻesuʻeina ai faʻamaoniga a le Tusi Paia i lenei fesili. E taua foʻi le mafaufau i faʻamaoniga o talaʻaga.

Faʻamaoniga Faʻasolopito

Sei o tatou faʻaaluina sina taimi e suʻesuʻe ai faʻamaoniga a uluaʻi tusitala faʻasolopito, e tele lava i tusitala Kerisiano mo uluaʻi seneturi talu ona mavae Keriso.

Justin Martyr - Talanoa ma Trypho[I] (Tusia i le. 147 AD - c. 161 TA)

I le Mataupu XXXIX, p.573 na ia tusia: "O lenei, pei ona le faʻaoʻo mai e le Atua Lona toʻasā ona o na tagata e fitu afe, e faʻapena foi ona Ia le faʻamasinoina, pe faʻaoʻoina foi, pe a silafia e ia i aso uma. o nisi [o outou] ua avea ma soo i le suafa o Keriso, ma le tuua o le ala o le sese; '”

Justin Martyr - Muamua Faʻatoʻese

Ae ui i lea, i le Mataupu LXI (61) tatou te maua, “Aua, i le suafa o le Atua, le Tama ma le Alii o le atulaulau, ma lo tatou Faʻaola o Iesu Keriso, ma le Agaga Paʻia, latou te mauaina le mulumuluga i le vai.”[Ii]

E leai se faʻamaoniga i soʻo se tusitusiga i luma o Justin Martyr, (tusa o le 150 TA.) O soʻo se tasi na papatisoina poʻo le faʻataʻitaʻia o se tasi e papatisoina, i le suafa o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paʻia.

E foliga mai o lenei tusitusiga i le First Apology e mafai ona atagia mai ai le faʻatinoga o nisi Kerisiano i lena taimi poʻo se isi suiga mulimuli o le tusitusiga.

Faʻamaoniga mai De Toefaatuina[Iii] (a Tract: On Rebaptism) tusa o le 254 TA. (Tusitala: le mailoa)

mataupu 1 "O le manatu pe a tusa ai ma le tu ma aga masani faa-anamua a ekalesia, ua lava lea, pe a uma lena papatisoga na latou mauaina i fafo atu o le Ekalesia moni, ae o loʻo tumau pea ile suafa o Iesu Keriso lo tatou Aliʻi, naʻo lima e tatau ona faʻaeʻe i o latou luga e le epikopo mo lo latou taliaina o le Agaga Paʻia, ma o lenei tuʻuina atu o lima e mafai ai ona latou maua le faʻafouga ma le atoatoa o le faʻatuatua; pe pe, moni, o le toe faia o papatisoga o le a talafeagai mo i latou, peiseaʻi latou te le maua se mea pe a fai latou te leʻi mauaina le papatisoga toe, pei lava foi na latou leʻi papatisoina i le suafa o Iesu Keriso. ".

mataupu 3 “Aua e leʻi alu ifo le Agaga Paia i luga o se tasi o i latou, 'ae faʻatoa faʻatoa papatisoina i latou i le suafa o le Aliʻi o Iesu.". (O lenei sa faatatau i le Galuega 8 i le talanoaina o le papatisoga o tagata Samaria)

mataupu 4 "Aua papatisoga i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso na muamua atu ia te ia-talosia ia foaʻiina atu foi le Agaga Paia i se isi tagata ua salamo ma talitonu. Aua ua faʻamaonia mai e le Tusi Paʻia, o i latou e tatau ona talitonu ia Keriso, e tatau ona papatisoina i le Agaga; ina ia mafai foi e nei foliga mai e leai se mea laititi ifo nai lo i latou o atoatoa Kerisiano; neʻi manaʻomia le ole atu o le a le ituaiga o mea na o le papatisoga ua latou mauaina i le suafa o Iesu Keriso. Vagana, mauaina, i lena talanoaga muamua foi, e uiga i latou na tatau ona papatisoina i le suafa o Iesu Keriso, oe tatau ona filifili e mafai ona faʻaolaina i latou e aunoa ma le Agaga Paʻia, ".

Mataupu 5: ”Ona tali atu lea o Peteru, E mafai ea e se tasi ona vavao i le vai, ina ia le papatisoina ai i latou nei, o e ua maua le Agaga Paia e pei o i tatou? Ma sa ia faatonuina i latou ia papatisoina i le suafa o Iesu Keriso. ””. (O lenei e faasino i le tala o le papatisoga o Konelio ma lona aiga.)

Mataupu 6:  “E leai foi, pei ona ou manatu, ona o se isi lava mafuaʻaga na molia ai e le au aposetolo i latou na latou talanoa i ai i le Agaga Paia, e tatau ona latou papatiso i le suafa o Keriso Iesu, vagana ai o le mana o le suafa o Iesu na faʻauluina i luga o soʻo se tagata e ala i le papatisoga ono gafatia ia te ia e le tatau ona papatisoina se mea lelei mo le mauaina o le faʻaola, e pei ona taʻua e Peteru i le Galuega a le Au Aposetolo, fai mai: "Aua e leai se isi igoa i lalo o le lagi foaʻiina mai i tagata e mafai ona faaolaina ai i tatou. "(4) E faʻapena foi ona faamatala e le Aposetolo o Paulo, faʻaalia o le Atua ua faʻaeaina lo tatou Alii o Iesu, ma" tuu atu ia te Ia se igoa, ina ia silisili i igoa uma, i le O igoa o Iesu e tatau ona tootuli uma tulivae, o mea faalelagi ma faalelalolagi, ma lalo o le lalolagi, ma o gagana uma e tatau ona taʻutaʻu atu o Iesu o le Alii i le mamalu o le Atua le Tama. ”

Mataupu 6: “E ui lava sa papatisoina i latou i le suafa o Iesu, ae peitai, ana mafai ona latou aveʻese a latou mea sese i se vaitau puʻupuʻu, ".

Mataupu 6: “E ui lava na latou papatisoina i le vai i le suafa o le Alii, ono i ai se faʻatuatua e le atoatoa. Aua e taua tele pe a fai e le papatisoina se tamaloa i le suafa o lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso, ”.

mataupu 7 "E le tatau foi ona e amanaʻia le fetalaiga a lo tatou Alii e feteʻenaʻi ma lenei togafitiga: “Ia outou o atu e fai nuu ma soo; papatisoina i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia. "

O loʻo manino mai ai, o le papatisoina i le suafa o Iesu, o le masani lea ma le mea na fetalai ai Iesu, pei ona le iloa e le tusitala De Papatiso finau o le faiga e “papatisoina i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia ” e le tatau ona mafaufauina e feteʻenaʻi ma le poloaʻiga a Keriso.

Faaiuga: I le ogatotonu o le 3rd Seneturi, o le masani o le papatiso i le suafa o Iesu. Peitai, sa amata ona finau nisi e lagolagoina le papatisoina “i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia ”. O lenei sa i luma o le Fono a Nicaea i le 325 TA lea na faʻamaonia ai le Tolutasi aʻoaʻoga.

Faʻailoga[Iv] (Tusia: le iloa, tala faʻatusatusa mai le tusa o le 100 TA. I le 250 TA., Tusitala: le iloa)

Le tusitala (s) e \ le iloa, o le aso o le tusitusi e le mautinoa e ui na i ai i nisi ituaiga pe tusa o le 250 AD. Ae ui i lea, sili Eusebius o le tuai 3rd, amataga 4th Seneturi aofia ai le Didache (aka o Aʻoaʻoga a le Au Aposetolo) i lana lisi o e le faʻatauaina, e le faʻatinoina galuega. (Tagaʻii le Historia Ecclesiaica - Church History. Tusi III, 25, 1-7).[V]

Didache 7: 2-5 faitau, "7: 2 I le muamua aʻoaʻoina o nei mea uma, papatiso i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia i le ola (tafe) vai. 7: 3 Ae afai e leai sau ola vai, ona e papatiso i isi vai; 7: 4 ma afai e te le mafai i le malulu, lea i le mafanafana. 7: 5 Ae afai e leai sau, ona sasaʻa vai i luga o le ulu tolu taimi i le suafa o le Tama ma le Alo ma le Agaga Paia."

I se faatusatusaga:

Didache 9:10 faitau, "9:10 Ae ia aua neʻi ai se tasi 'ai pe feinu i lenei eucharistic faʻafetai, vagana ai i latou oe ua papatisoina i le suafa o le Alii;"

Wikipedia[vi] setete "O le Didache o se tusitusiga puʻupuʻu ma na o le 2,300 upu. O mea i totonu e ono vaevaeina i ni vaega se fa, lea e ioeina e le toʻatele o le au atamamai, na tuʻufaʻatasia mai vaega eseʻese e se tasi na toe suia, o le muamua o Ala e Lua, o le Ala o le Ola ma le Ala o le Oti (mataupu 1-6); o le vaega lona lua o se sauniga e faʻatatau i le papatisoga, anapogi, ma le Faʻamanatuina (mataupu 7-10); o le lona tolu o loo talanoa e uiga i le galuega ma le auala e feutagai ai ma aposetolo, perofeta, epikopo, ma tiakono (mataupu 11–15); ma le vaega mulimuli (mataupu 16) o se valoʻaga a le Anetikeriso ma le Afio Faʻalua Mai. ”.

E naʻo le tasi le kopi atoa o le Didache, na maua i le 1873, na amata mai lava i le 1056. Eusebius o le tuai o le 3rd, amataga 4th Seneturi aofia ai le Didache (o Aʻoaʻoga a le Au Aposetolo) i lana lisi o le le canonical, taufaʻasese galuega. (Tagaʻii le Historia Ecclesiaica - Church History. Tusi III, 25). [vii]

Athanasius (367) ma Rufinus (c. 380) lisi le Faʻailoga faʻatasi ma Apokarifa. (Rufinus avatua le ese fiailoa ulutala Judicium Petri, "Judgment of Peter".) Ua teʻena e Nicephorus (c. 810), Pseudo-Anastasius, ma Pseudo-Athanasius i otootoga ma le 60 Tusi kanona. Ua taliaina e le Apostolic Constitutions Canon 85, John o Tamaseko, ma le Aitiope Orthodox Church.

Faaiuga: O Aʻoaʻoga a le Au Aposetolo poʻo Didache sa masani ona manatu sese i le amataga o le 4th seneturi. Talu ai o Didache 9:10 e tutusa lelei ma mau na suʻesuʻeina i le amataga o lenei tusitusiga ma e feteʻenaʻi ma le Didache 7: 2-5, i le manatu o le tusitala o le Didache 9:10 o loʻo atagia ai le uluaʻi tusitusiga e pei ona taʻua soo i tusitusiga a Eusebius i le amataga. 4th Seneturi nai lo le faʻamatalaga o le Mataio 28:19 pei ona iai i aso nei.

Faʻamatalaga Taua mai tusitusiga a Eusebius Pamphili o Kaisareia (i le 260 TA e oʻo i le 339 TA)

O Eusebius o se fai talafaasolopito ma avea ai ma epikopo o Caesarea Maritima pe tusa o le 314 TA. Na ia tuua le tele o tusitusiga ma faʻamatalaga. O ana tusitusiga na amata mai i le faʻaiuga o le 3 Seneturi i le ogatotonu o le 4th Seneturi TA, i luma atu ma tua foi o le Fono a Nicaea.

O le a le mea na ia tusia e uiga i le faiga o le papatisoga?

Na faia e Eusebius le tele o upusii faʻapitoa mai le Mataio 28:19 e faʻapea:

  1. Historia Ekelika (Faʻalelotu \ Talaʻaga a le Ekalesia), Tusi 3 Mataupu 5: 2 “Na o atu i atunuu uma e folafola le Talalelei, i le faalagolago i le mana o Keriso, o le na fai atu ia te i latou, “O atu e fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa.”". [viii]
  2. Demonstratio Evangelica (The Proof of the Gospel), Mataupu 6, 132 "I le tasi upu ma le leo e tasi na Ia fetalai atu ai i Ona soo:"Alu, ma fai nuu uma ma soʻo i loʻu igoa, aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe, ”[[Mata. xxviii. 19.]] ma Na ia faʻatasia le aʻafiaga o Lana Upu; ” [ix]
  3. Demonstratio Evangelica (The Proof of the Gospel), Mataupu 7, Palakalafa 4 "Ae e ui lava o soo o Iesu e foliga mai a le o le faapea atu, pe mafaufau faapena, na foia e le Matai o latou faigata, i le faaopoopoina o le tasi fuaitau, fai mai e tatau ona latou (c) manumalo “I LOʻU Igoa.” Aua na te leʻi poloaʻi atu ia te i latou e fai soo ma faʻavavau avea ma soʻo o atunuʻu uma, ae faʻatasi ma le faʻaopopo tatau o ”I loʻu igoa.” Ma o le malosi o Lona Suafa ona o le silisili ese lava, o lea na fai mai ai le aposetolo: "Ua foaʻiina atu e le Atua ia te ia le igoa e silisili i igoa uma, ina ia tootuli tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o mea i le lagi, ma mea i le lalolagi, mea i lalo o le lalolagi, ”[[Fili. ii. 9.]] Na ia faʻaalia le mana o Lona mana natia (d) mai le motu o tagata ina ua Ia fetalai atu i Ona soʻo: "Ina o atu ia, ma fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa. ” Na ia valoʻia foi le saʻo i le lumanai ina ua Ia fetalai: "Aua o lenei tala lelei e tatau ona muai folafolaina atu i le lalolagi uma, mo se molimau i atunuu uma." [[Mat.xxiv.14.]] ”. [x]
  4. Demonstratio Evangelica (The Proof of the Gospel), Mataupu 7, Palakalafa 9 “… Ua ou le mafai lava ona toe savali i oʻu tulaga aao, ma saili mo la latou mafuaʻaga, ma taʻutaʻu atu na latou mafaia ona manuia i la latou taumafaiga lototetele, e se mana e sili atu ona paia, ma sili atu le malosi nai lo le tagata, ma e le galulue faatasi o Ia. O ai na fai atu ia i latou: "Fai nuu uma ma soo i loʻu igoa." Ma ina ua Ia taʻua lenei mea na Ia faʻaopoopoina se folafolaga, o le a mautinoa ai lo latou lototetele ma le saunia e tuuto atu i latou lava i le faʻatinoina o Ana poloaʻiga. Aua na Ia fetalai atu foi ia te i latou: “Ma faauta! Ou te faatasi ma outou i aso uma, e oʻo lava i le iʻuga o le lalolagi. ” [xi]
  5. Demonstratio Evangelica (The Proof of the Gospel), Tusi 9, Mataupu 11, Palakalafa 4 "Ma Na Ia aʻoa Ona lava soo ina ua uma ona teenaina, “O atu ia outou e fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa.”[xii]
  6. Teofania - Tusi 4, Palakalafa (16): “O lea na fetalai atu ai lo tatou Faaola ia te i latou, ina ua mavae Lona toetu mai, "Ia outou o atu e fai ma Soʻo o atunuu uma i loʻu igoa,"".[xiii]
  7. Teofania - Tusi 5, Palakalafa (17): "Na ia (le Faʻaola) i le tasi le upu ma faʻasilasila atu i Ona Soʻo,"Alu e fai soʻo o atunuʻu uma i loʻu igoa, ma ia e aoao atu ia te i latou i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. ” [xiv]
  8. Teofania - Tusi 5, Palakalafa (49): “ma e ala i le fesoasoani a Le na fetalai atu ia te i latou,Ina o atu ia e fai ma soʻo o nuu uma i loʻu igoa. ”Ma, ina ua uma ona ia fetalai atu ia te i latou, sa ia tuu i ai le folafolaga, lea e tatau ona latou matua faamalosiau, e pei o le saunia e tuu atu i latou lava i mea na faatonuina. Aua na ia fetalai atu ia te i latou, "Faʻauta, ou te ia te outou i taimi uma, e oʻo lava i le iʻuga o le lalolagi." Na taʻua foi, sa Ia manavaina foi i totonu ia i latou le Agaga Paia ma le mana faalelagi; (o lea) tuu atu ia i latou le mana e faia ai vavega, i le fai mai i le tasi taimi, “Talia le Agaga Paia;” ma le isi, ma faatonu ia i latou, “Faamalolo ie mamai, faamama lepela, ma tutuli temoni: —e moni lava ua outou maua, foaʻi fua.” ” [xv]
  9. Faʻamatalaga ia Isaia -91 “Ae ia outou o atu i mamoe leiloa o le aiga o Isaraelu” ma : “O atu e fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa". [xvi]
  10. Faamatalaga e uiga ia Isaia - itu.174 "Mo ia o le na taʻuina atu ia i latou “O atu e fai tagata uma ma soo i loʻu igoa”Na faatonuina i latou e aua le faaaluina o latou olaga e pei ona masani ai…”. [xvii]
  11. Tautalaga i le Viia o Constantine - Mataupu 16: 8 "Ina ua manumalo o ia i le oti, sa ia taʻu atu le upu i e na mulimuli ia te ia, ma ia faataunuuina i le mea na tupu, ma faapea atu ia i latou, Ina o atu ia, ma fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa. ” [xviii]

Fai mai le tusi Encyclopaedia o Lotu ma Amio Taualoa, Tusi 2, itu.380-381[xix] o loʻo i ai le aofaʻi o 21 faʻataʻitaʻiga i tusitusiga a Eusebius o loʻo faʻamatalaina le Mataio 28:19, ma latou te le o aveʻesea mea uma i le va o 'malo uma' ma 'aʻoaʻoina i latou' pe o i le foliga 'fai tagata uma ma atunuʻu i loʻu igoa'. O le tele o faʻataʻitaʻiga e sefulu e leʻo faʻaalia ma taʻua i luga e maua i lana Faʻamatalaga i luga o le Salamo, lea na le mafai e le tusitala ona maua mai i luga ole laiga.[xx]

E iai foʻi faʻataʻitaʻiga e 4 i tusitusiga mulimuli na tuʻuina atu ia te ia e taʻua ai le Mataio 28:19 e pei ona lauiloa i aso nei. O i latou ia o le Syriac Theophania, Contra Marcellum, Ecclesiasticus Theologia, ma le Tusi i le Ekalesia i Kaisareia. Peitai, ua malamalama e foliga mai o le Syriac faaliliu upu na faaaogaina le lomiga o le Mataio 28:19 na ia iloaina i lena taimi, (vaai i upusii mai Theophania i luga) ma le tusitala o isi tusitusiga moni lava o Eusebius e matua masalosalo lava.

E tatau foi ona manatua i totonu o le mafaufau e tusa lava pe o nei tusitusiga e 3 na tusia e Eusebius, latou uma postdate le Fono a Nicaea i le 325 TA. ina ua talia le Tolutasi Mataupu Faavae.

Faaiuga: O le kopi o le Mataio 28:19 Eusebius sa masani ma, "Ina o atu ia, ma fai nuu uma lava ma soo i loʻu igoa. ”. Sa leʻi ia te ia le mau o loʻo ia tatou nei.

Iloiloina le Mataio 28: 19-20

I le faaiuga o le tusi a Mataio, na faaali ai le Iesu toetu i soo e 11 o totoe i Kalilaia. O iina na ia avatu ai ia i latou faʻatonuga mulimuli. Fai mai le tala:

"Ona faalatalata atu lea o Iesu ma fetalai atu ia te i latou, ua faapea atu:" Ua tuuina mai ia te aʻu le pule uma i le lagi ma le lalolagi. 19 O lenei, ia outou o atu e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo. papatisoina i latou i loʻu igoa,[xxi] 20 aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Faʻauta foʻi! Ou te iā te Outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea. ””

Lenei fuaitau o le Mataio e ogatasi ma mea uma na tatou iloiloina mamao i lenei tusitusiga.

Peitaʻi, atonu o loʻo e manatu e ui lava e masani ona faitau ma e pei ona tatou faʻamoemoeina mai le tele o tala a le Tusi Paia, e iai se mea e foliga mai e eseʻese lava faitauga i le faitauga na tuʻuina atu i luga pe a faʻatusatusa i le Tusi Paʻia e te masani ai. Afai o lea, e saʻo oe.

I faaliliuga Igilisi uma e 29 na suʻesuʻeina e le tusitala ile Biblehub, o lenei fuaitau e faitauina: “Ua tuuina mai uma pule ia te aʻu i le lagi ma le lalolagi. 19 O lenei, ia outou o atu e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo. papatisoina i latou i le suafa o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paia, 20 aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Faʻauta foʻi! Ou te iā te Outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea. ””.

E taua foi le maitau o le Eleni "i le igoa" iinei o loo i le numera tasi. O lenei mea o le a faʻaopopo ai le mamafa i le manatu o le fasifuaitau "o le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia" o se faʻaofiina ona o se tasi e masani lava ona faʻamoemoe o lenei e amataina e le numera tele "i le igoas”. E talafeagai foi le faʻatatauina e tagata Trinitarians lenei numera tasi "i le igoa" e lagolagoina le 3 i le 1 ma le 1 i le 3 natura o le Tolutasi.

O le a se mea e mafai ona maua mo le eseesega?

Na faapefea ona tupu lenei mea?

Na lapataia e le Aposetolo o Paulo ia Timoteo e uiga i le mea o le a tupu i se taimi lata mai. I le 2 Timoteo 4: 3-4, na ia tusia ai, "Aua o le ai ai se vaitaimi o le taimi latou te le taliaina ai aʻoaʻoga lelei, ae tusa ai ma o latou lava manaʻoga, o le a latou siʻoina i latou lava ma faiaʻoga e faʻalogologo o latou taliga. 4 O le a latou liliu ese mai le faʻalogo i le mea moni ma uaʻi atu i tala sese. ”.

Le vaega Gnostic o Kerisiano na atiaʻe i le amataga 2nd seneturi o se lelei faʻataʻitaʻiga o le mea na lapatai mai ai le Aposetolo o Paulo.[xxii]

Faʻafitauli i Manusikulipi vaega o le Mataio

O tusitusiga sili ona tuai o loʻo iai le Mataio 28 naʻo aso mai le tuai o le 4th seneturi e le pei o isi fuaitau o Mataio ma isi tusi o le Tusi Paia. I faaliliuga uma lava, o loo maua le tusitusiga i tu ma aga masani na tatou faitauina. Peitaʻi, e taua foʻi le iloa o tusitusiga e lua o loʻo ia tatou, o le Aferika Latina Tuai, ma le Old Syriac faʻaliliuga, e sili uma atu nai lo le uluaʻi tusitusiga Eleni o loʻo ia tatou Mataio 28 (Vaticanus, Alexandria) e 'leaga uma i lenei manatu ', o le itulau mulimuli na o Mataio (o loʻo iai le Mataio 28: 19-20) na mouʻese, masalo faʻaleagaina, i se taimi i aso anamua. Naʻo lenei e masalosalo na o ia lava.

Suiga i le Original Manuscripts ma le Leaga o le Faʻaliliuga

I nofoaga, o tusitusiga a Early Church Fathers na mulimuli ane suia ina ia ogatasi ma manatu o aʻoaʻoga sa i ai i lena taimi, poʻo faʻaliliuga, o nisi o mau upusii ua toe faʻaleleia pe suia foʻi i le tusitusiga o loʻo iloa nei, nai lo le faʻaliliuga o o le uluaʻi tusitusiga.

Mo se faʻataʻitaʻiga: I le tusi Faʻamaoniga Patristic ma le Tusitusiga faitioga o le Feagaiga Fou, Bruce Metzger na taʻua "Mai ituaiga e tolu o faʻamaoniga o loʻo faʻaaogaina i le suʻesuʻeina o tusitusiga o le Feagaiga Fou - e pei o, faʻamaoniga tuʻuina mai e tusitusiga Eleni, i uluaʻi faʻaliliuga, ma tusitusiga faʻaleoleo o loʻo teuina i tusitusiga a Tama a le Ekalesia - o le mulimuli lea e aofia ai le sili ona faigata ma sili atu faʻafitauli. E i ai faigata, muamua o mea uma, i le mauaina o le faʻamaoniga, e le gata ona o le galue o le selu i le sili atu lautele tusitusiga toega o Tama i le sailia o upusii mai le Feagaiga Fou, ae faapea foi ona o faʻamalieina lomiga o galuega a le tele o e leʻi gaosia Tama. E sili atu ma le tasi i seneturi muamua atu, ose tasi faʻatonu lelei na taliaina ia upusii faale-Tusi Paia o loʻo iai i totonu o le pepa faʻamaonia i le tusitusiga fou o le Feagaiga Fou e faʻasaga i le pule o tusitusiga o le pepa.. O se tasi vaega o le faʻafitauli, o le mea e sili atu, o le mea tutusa lava na tupu aʻo leʻi faia le lolomiga. E pei o Hort [o Westcott ma Hort Faʻaliliuga o le Tusi Paia] Faasino atu, 'Soʻo se taimi lava na kopiina ai e le tagata na tusia tusitusiga o le upusii le upusii e ese mai le tusitusiga sa ia masani ai, e toeitiiti lava lua kopi muamua i ona luma, o le tasi sa i ai i ona mata, o le isi i lona mafaufau; ma afai o le eseʻesega na afaina ai o ia, o le a le ono foliga mai na ia togafitia le tusitusiga faataitaiga o se mea sese. '" [xxiii]

Talalelei Eperu a Mataio [xxiv]

Ose tusitusiga Eperu tuai lea ole tusi a Mataio, ole kopi tuai lea o loʻo iai i le seneturi lona sefulu ma le fa o loʻo maua ai i se tusitusiga faʻa-Iutaia e igoa ia Even Bohan - The Touchstone, na tusia e Semi-Tob ben-Isaac ben- Shaprut (1380). E aliali mai o le faʻavae o lana tusitusiga e matua matua atu. E eseese ana tusitusiga i tusitusiga Eleni ua mauaina ma le Mataio 28: 18-20 e faitauina faapea "Ua faalatalata atu Iesu ia te i latou ma fetalai atu ia te i latou: Ua tuuina mai ia te aʻu le pule uma i le lagi ma le lalolagi. 19 Alu 20 ma (aʻoaʻo) latou e faʻatino mea uma na ou fai atu ai ia te oe e faʻavavau. ”  Matau le mea o loʻo misi uma i le "Alu" ae faʻatusatusa i le fuaiupu 19 ua tatou masani ai i Tusi Paʻia i aso nei. Lenei tusitusiga atoa a Mataio leai se fesoʻotaʻiga ma tusitusiga Eleni o le 14th Seneturi, poʻo ni tusitusiga Eleni ua iloa nei, o lea e le o se faʻaliliuga o latou. E i ai sina faʻatusa i le Q, Codex Sinaiticus, o le Old Syriac version, ma le Coptic Evagelia a Toma e leʻi maua e Semi-Tob, o tusitusiga na na leiloa i aso anamua ma toe mauaina ina ua maeʻa le 14th seneturi. E sili ona mataʻina mo se tagata e le o ni Kerisiano Iutaia e aofia ai foʻi le suafa paia pe a ma le 19 taimi o iai Kyrios (Lord) i aso nei.[xxv] Atonu o le Mataio 28:19 e pei o le misia o le Old Syriac version i lenei fuaiupu. E ui e le mafai ona faʻaaoga lenei faʻamatalaga ma e mautinoa e uiga i le Mataio 28:19, e mautinoa lava e talafeagai i le talanoaga.

Tusitusiga a Ignatius (35 TA i le 108 TA)

Faʻataʻitaʻiga o mea na tutupu i tusitusiga aofia ai:

Tusi ia Filatelefia - O le vaega tolu o le Mataio 28:19 e naʻo le tusitusiga o le Long recension e maua ai. O le Long recension text ua malamalama o se tuai 4th-century faʻalauteleina i luga o le uluaʻi Middle ogatotonu, lea na faʻalauteleina e lagolagoina le tolutasi vaʻaiga. Lenei tusitusiga fesoʻotaʻi aofia ai le ogatotonu siosiomaga mulimuli ai ma le Long recension.[xxvi]

Tusi ia Filipi - (Mataupu II) O lenei tusitusiga ua taliaina o se pepelo, o lona uiga e le tusia e Ignatius. Vaai https://en.wikipedia.org/wiki/Ignatius_of_Antioch . E le gata i lea, a o faitauina lenei tusitusiga pepelo, “O lenei foi, ina ua auina mai e le Alii le au aposetolo e fai tagata soo ma nuu uma, sa poloai atu foi ia te i latou e“ papatiso i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia, ”[xxvii]

o le uluaʻi tusitusiga Eleni o le Tusi i Filipi i lenei nofoaga iinei e i ai "papatiso i le suafa o lana Keriso ”. Ua suia e le au faaliliu i ona po nei le uluaʻi faaliliuga Eleni i le tusitusiga i le Mataio 28:19 trinitary text ua tatou masani ai i aso nei.

Upusii mai le lauiloa sikola

Peake's Commentary on the Bible, 1929, itulau 723

E tusa ai ma le faitauga o iai nei o le Mataio 28:19, o loʻo faapea mai ai, "O le Lotu o aso muamua e leʻi tausia lenei tulafono i le lalolagi atoa, tusa lava pe latou te iloaina. O le faʻatonuga e papatiso i le tolu igoa igoa o le tuai faʻalauteleina o aʻoaʻoga. I le tulaga o upu "papatisoina ... Agaga" atonu e tatau ona tatou faitau faigofie "i loʻu igoa, ie (liliu malo) i le faʻakerisiano, poʻo “I loʻu igoa" … ”().”[xxviii]

James Moffatt - The Historical New Testament (1901) faʻamatalaina i le p648, (681 lugalaina pdf)

O iinei na taʻua ai e le faaliliu upu o James Moffatt e uiga i le trinitary formula version o le Mataio 28:19, “O le faʻaaogaina o le papatisoga faʻatulagaina e faatatau i le tausaga mulimuli ane ai ma le au aposetolo, oe na faʻaaogaina le faigofie fuaitau o le papatisoga i le suafa o Iesu. Ana faapea na i ai lenei fuaitau ma faʻaaogaina, e matua ofoofogia nisi o ona faʻavae e le tatau ona ola; lea o le muamua faʻasino i ai, i fafo atu o lenei fuaitau, o i Clem. Roma ma le Didache (Justin Martyr, Apol. i 61). ”[xxix]

E tele isi sikola e tusia tutusa upu faʻaupuga ma le faʻaiʻuga lava e tasi o loʻo aveʻesea ii mo le puʻupuʻu.[xxx]

iʻuga

  • O le mau lemafaamatalaina o tusitusiga paia o uluai Kerisiano na papatisoina i le suafa o Iesu, ae le o se isi lava mea.
  • E iai leai faʻamaonia faʻamaonia talitonuina tupu o le taimi nei Tolutasi faiga faʻavae mo le papatisoga aʻo leʻi o le ogatotonu o le senituri lona lua ma e oʻo lava i lena taimi, e le o se upusii o le Mataio 28:19. Soʻo se mea na tupu i faʻamaumauga faʻavasegaina o Early Church Fathers Writings o loʻo i totonu o faʻamaumauga sese o masalosalo amataga ma (mulimuli ane) tafaoga faamasani.
  • E oʻo atu i le vaitaimi o le Fono Muamua a Nicaea i le 325 TA, o le faʻaaliga avanoa o le Mataio 28:19 e naʻo upu lava e iai. “I loʻu igoa” e pei ona taʻua soo e Eusebius.
  • O le mea lea, e ui lava e le mafai ona faʻamaonia e aunoa ma se masalosalo, e foliga mai e leʻi oʻo i le tuai o le 4th Seneturi o le fuaitau i le Mataio 28:19 na teuteuina ina ia ofi i le, e le o loʻo avea ma aʻoaʻoga masani a le Tolutasi. Lenei vaitau taimi ma mulimuli ane atonu foi o le taimi na suia ai foi isi tusitusiga Kerisiano anamua ina ia ogatasi ma le tusitusiga fou o le Mataio 28:19.

 

I se aotelega, o le mea lea, Mataio 28:19 e tatau ona faitauina faapenei:

"Ona faalatalata atu lea o Iesu ma fetalai atu ia te i latou, ua faapea atu:" Ua tuuina mai ia te aʻu le pule uma i le lagi ma le lalolagi. 19 O lenei, ia outou o atu e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo. papatisoina i latou i loʻu igoa,[xxxi] 20 aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Faʻauta foʻi! Ou te iā te Outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea. ””.

ia toe faauau …

 

I le Vaega 3, o le a tatou suʻesuʻeina ai nei fesili ua faʻailoa mai e uiga i uiga o le faʻalapotopotoga ma lona manatu i le papatisoga i le tele o tausaga.

 

 

[I] https://www.ccel.org/ccel/s/schaff/anf01/cache/anf01.pdf

[Ii] https://ccel.org/ccel/justin_martyr/first_apology/anf01.viii.ii.Lxi.html

[Iii] https://www.ccel.org/ccel/schaff/anf05.vii.iv.ii.html

[Iv] https://onlinechristianlibrary.com/wp-content/uploads/2019/05/didache.pdf

[V] "E i ai i tusitusiga ua teʻena, e tatau foi ona taʻua o Galuega a Paulo, ma le leoleo mamoe, ma le Faʻaaliga a Peteru, atoa ai ma le tusi o Panapa. ma le mea ua taʻua o Aʻoaʻoga a le Au Aposetolo; ma e le gata i lea, pei ona ou fai atu, le Apocalypse of John, pe a fai e talafeagai, o nisi, pei ona ou fai atu, teena, ae o isi vasega vasega ma tusi taliaina. "

https://www.documentacatholicaomnia.eu/03d/0265-0339,_Eusebius_Caesariensis,_Historia_ecclesiastica_%5bSchaff%5d,_EN.pdf p.275 Tusi numera numera

[vi] https://en.wikipedia.org/wiki/Didache

[vii] "E i ai i tusitusiga ua teʻena, e tatau foi ona taʻua o Galuega a Paulo, ma le leoleo mamoe, ma le Faʻaaliga a Peteru, atoa ai ma le tusi o Panapa. ma le mea ua taʻua o Aʻoaʻoga a le Au Aposetolo; ma e le gata i lea, pei ona ou fai atu, le Apocalypse of John, pe a fai e talafeagai, o nisi, pei ona ou fai atu, teena, ae o isi vasega vasega ma tusi taliaina. "

https://www.documentacatholicaomnia.eu/03d/0265-0339,_Eusebius_Caesariensis,_Historia_ecclesiastica_%5bSchaff%5d,_EN.pdf p.275 Tusi numera numera

[viii] https://www.newadvent.org/fathers/250103.htm

[ix] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_05_book3.htm

[x] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_05_book3.htm

[xi] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_05_book3.htm

[xii] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_de_11_book9.htm

[xiii] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_theophania_05book4.htm

[xiv] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_theophania_05book5.htm

[xv] http://www.tertullian.org/fathers/eusebius_theophania_05book5.htm

[xvi] https://books.google.ca/books?id=R7Q_DwAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&hl=en&pli=1&authuser=1#v=snippet&q=%22in%20my%20name%22&f=false

[xvii] https://books.google.ca/books?id=R7Q_DwAAQBAJ&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&hl=en&pli=1&authuser=1#v=snippet&q=%22in%20my%20name%22&f=false

[xviii] https://www.newadvent.org/fathers/2504.htm

[xix] https://ia902906.us.archive.org/22/items/encyclopediaofreligionandethicsvolume02artbunjameshastings_709_K/Encyclopedia%20of%20Religion%20and%20Ethics%20Volume%2002%20Art-Bun%20%20James%20Hastings%20.pdf  Tusi faataamilo i le 40% o le tusi atoa agaʻi i lalo i le ulutala "Papatiso (Early Christian)"

[xx] https://www.earlychristiancommentary.com/eusebius-texts/ Contains the Church History, Chronicon, Contra Hieroclem, Demonstratio Evangelica, Theophania ma le numera o isi tamaʻi tusitusiga.

[xxi] Poʻo le "i le suafa o Iesu Keriso"

[xxii] https://en.wikipedia.org/wiki/Gnosticism

[xxiii] Metzger, B. (1972). Faʻamaoniga Patristic ma le Tusitusiga faitioga o le Feagaiga Fou. Suesuega o le Feagaiga Fou, 18(4), 379-400. doi:10.1017/S0028688500023705

https://www.cambridge.org/core/journals/new-testament-studies/article/patristic-evidence-and-the-textual-criticism-of-the-new-testament/D91AD9F7611FB099B9C77EF199798BC3

[xxiv] https://www.academia.edu/32013676/Hebrew_Gospel_of_MATTHEW_by_George_Howard_Part_One_pdf?auto=download

[xxv] https://archive.org/details/Hebrew.Gospel.of.MatthewEvenBohanIbn.ShaprutHoward.1987

[xxvi] https://www.ccel.org/ccel/schaff/anf01.v.vi.ix.html

[xxvii] https://www.ccel.org/ccel/schaff/anf01.v.xvii.ii.html

[xxviii] https://archive.org/details/commentaryonbibl00peak/page/722/mode/2up

[xxix] https://www.scribd.com/document/94120889/James-Moffat-1901-The-Historical-New-Testament

[xxx] Avanoa i luga ole talosaga mai le tusitala.

[xxxi] Poʻo le "i le suafa o Iesu Keriso"

Tadua

Mataupu a Tadua.
    6
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x