Tanielu 7: 1-28

faʻatomuaga

O lenei toe iloiloina o le tala i le Tanielu 7: 1-28 o le miti a Tanielu, na mafua mai i le suesueina o le Tanielu 11 ma le 12 e uiga i le Tupu o le itu i Matu ma le Tupu o Saute ma iʻuga.

E tutusa lava auala ia o lenei tusitusiga e pei o isi mataupu muamua i le tusi a Tanielu, o lona uiga, ia oʻo i le suʻega ma le faʻamatalaina lelei, ma faʻataga ai le Tusi Paia e faʻauigaina ia lava. O le faia o lenei mea e mafua ai se faʻauʻuga masani, nai lo le faʻalatalata i manatu saʻo. E pei ona masani ai i soo se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, e taua tele le tala.

O ai na faʻamoemoeina le aofia? Na tuu atu e le agelu ia Tanielu i lalo o le Agaga Paia o le Atua, i le taimi lea e aunoa ma se faʻauiga poʻo a malo e taʻitasi manu feʻai, ae pei foʻi ona tusia muamua mo le malo o Iutaia. Na avatua ia Tanielu ile 1st tausaga o Pelesara.

Seʻi amata la le tatou suʻega.

Faʻamatalaga i le Faʻaaliga

Na toe avatua i le po seisi faʻaaliga a Tanielu. O le Tanielu 7: 1 o loo tusia ai mea na ia vaaia “Na faʻapena ona ou vaʻai i aʻu faʻaaliga i le po, ma, vaʻai iina! o matagi e fa o le lagi na pesi tetele atu i le sami tele. 3 Ma e fa manu feai na o aʻe mai le sami, ua tofu le tagata ma le isi mai isi. ”.

E taua le matauina e pei lava o le Tanielu 11 ma le 12, ma le Tanielu 2, e na o le fa malo. Na o le taimi lea ua faaalia ai malo o ni manu.

Tanielu 7: 4

“O le manu muamua e pei o le leona, ma sa ia apaau o le aeto. Sa ou vaai pea seia oo ina toʻa ese ona apaʻau, ma na siitia aʻe mai le eleele ma fai ai e tu i luga o ou vae e lua pei lava o se tagata, ma o iina na tuuina atu ai i ai le fatu o se tagata. ”.

O le faamatalaina o se liona matagofie, e mafai ona lele maualuga ma apaau malolosi. Ae na vave lava ona tipiʻese ona apaau. Na ave ifo i le lalolagi ma tuu i ai le loto o le tagata, ae le o le leona lototele. O le a le malosiaga o le lalolagi na afaina ai? Pau lava le mea tatou te vaʻai i ai i le Tanielu mataupu e 4 mo le tali, o Papelonia, ae maise lava Nepukanesa, o le na ave faʻafuaseʻi i lalo mai lona tulaga maualuga, ma faʻamaualaloina.

E ui lava i apaau, sa saoloto Papelonia e alu i le mea na ia manaʻo i ai ma osofaʻi i le tagata na ia manaʻo i ai, ae na tigaina Nepukanesa seia oʻo ina ia iloao le Silisili Ese o ia o le Pule i le malo o tagata, ma o le na te manaʻo iai na te avatua ia. (Daniel 4: 32)

Manu 1: Leona ma Pa: Papelonia

Tanielu 7: 5

"Ma vaai iina! se isi manu, le lona lua, ua pei o se urosa. Ma o le tasi itu na tuʻu ai i luga, ma ua i ai ni ivi aso'- tolu i lona gutu i le va o ona nifo; ma o le mea lenei sa latou fai atu ai ia te ia, 'Tulai ia, ma' aʻai le tele o aano ''.

Afai o Papelonia o le manu feai muamua, ona talafeagai loa lea o le Metai-Peresia o le lona lua, pei o se urosa. O le faʻamatalaga i le tasi itu na laga i luga e manino lava le fesoʻotaʻiga o le luni o Ala o Faasalalauga ma Peresia ma le tasi e pule aʻe. I le taimi o Daniels vavalo, o le Media, ae e oo atu i le taimi o le pa'ū o Papelonia ia Kuresa, Peresia i le afio maualuga ma avea ma pule malosi o le Iuni. O le malo o Metai ma Peresia e tele aano meaʻai na faʻaumatia ai le malo o Papelonia. Sa 'ave foʻi Aikupito i saute ma lauʻeleʻele agai i Initia i sasaʻe ma Asia Itiiti ma motu o le Aegean Sea. Atonu e faʻailoa mai e ivi asoʻatolu ia itu e tolu na faʻasolosolo i ai, e pei ona tuʻua na ivi asoaso pe a 'aʻai tele aano o manu.

2nd Meaola: Faia: Medo-Peria

Tanielu 7: 6

"Ina ua uma lea, na ou vaai pea, ma vaai! se isi [manu], tasi ua pei o le nameri, ae sa i ai ona apaau e fa o se manu felelei i lona tua. Ma sa i ai ulu o le manu, ma sa tuuina atu moni lava ia pule ".

O le nameri e televave le puʻeina o lana manu, ma apaau o le a sili atu vave. Na vave tele le sosolo atu o le malo o Maketonia i lalo o Alesana le Sili i le malo. E le sili atu ma le 10 tausaga mai le osofaʻia o Asia Itiiti, o le malo atoa o Metai-Peresia ma tele atu na i lalo o lana pule.

O le eria na ia aveina e aofia ai Libya ma agai atu i Etiopia, ma agai atu i vaega o sisifo Aferika, sisifo Pakistan, ma matu-sisifo Initia. Pule moni!

Peitai, e pei ona tatou iloa mai le Tanielu 11: 3-4 na vave maliu o ia ma na vaevaeina lona malo i le fa i le va o ana au taupulega, o ulu ia e fa.

3rd Meaola: Leopard: Eleni

Tanielu 7: 7-8

"Ina ua mavae lea, na ou matamata pea i faaaliga o le po, ma, vaai iina! Se manu feʻau lona fa, mataʻutia ma mataʻutia ma e le masani ona malosi. Ma sa iai nifo uʻamea, lapopoa. Sa faatafunaina ma olopalaina, ma o le mea sa totoe sa na solia i lalo ma ona vae. Ma o se mea ese mai i isi manu uma na muamua atu, ma sa i ai 10 nifo. Sa ou mafaufau pea i nifo, ma, vaai! O le isi pu, o le tamai ninii, na oso aʻe i totonu ia te i latou, ma e tolu nifo muamua nifo na toʻaʻiina mai i luma atu. Ma vaai! sa i ai mata e pei o mata o se tamaloa i lenei pu, ma sa i ai se gutu tautala mea tetele. ”

Na taʻua e le Tanielu 2:40 le 4th O le a malosi le Malo e pei o le Uʻamea, olopalaina ma olopalaina mea uma i luma atu, ma o se tulaga lea o le Tanielu 7: 7-8 lea e mataʻu ai le manu, e malosi tele, e iai nifo uʻamea, 'aina, solia, solia i lalo ma ona vae. O lenei mea tatou te iloa ai o Roma.

4th Manu vaefa: Fefe, malosi, pei o uʻamea, ma 10 nifo: Roma

Faʻafefea ona tatou malamalama i le 10 nifo?

A tatou iloiloina le talaʻaga o Roma, tatou te iloa ai o Roma o se malo malo mo se vaitaimi umi seia oʻo i le taimi o Julius Caesar (o le muamua Kaisara ma Dictator) agaʻi i luma. O loo tatou iloa foi mai ia Aokuso ma faasolo mai ai, na latou avea ai le igoa o le Emeperoa, ma Kaisara, i se tulaga, o se tupu. O le mea moni, Tzar… Emperor o Rusia o le Rusia tutusa o lenei suafa Caesar. O le Kaisare o Roma o loʻo taua i lalo nei:

  1. Julius Caesar (c.48BC - c.44BC)
  2. Triumvirate (Mark Antony, Lepidus, Octavian), (c.41BC - c.27BC)
  3. Aukuso (Octavian ave le igoa Augustus Caesar) (c.27BC - c.14 AD)
  4. Tiberius (c.15AD - c.37AD)
  5. Gaius Caligula (tusa.37AD - c.40AD)
  6. Claudius (tusa.41AD - c.54AD)
  7. Nero (tusa.54AD - 68AD)
  8. Galba (tuai 68AD - vave 69AD)
  9. Otho (amataga 69AD)
  10. Vitellius (ogatotonu i le tuai o 69AD)
  11. Vespasian (tuai o 69AD - 78AD)

69AD na faaigoaina o le Tausaga o le 4 Emperor. I se taimi vave, na okaina ai e Otho ia Galba, Vitellius na ia aveese ia Otho, ma Vespasian na ia lafoina Vitellius. O Vespasian sa laʻititi le [nifo], e le se suli moni o Nero ae na sau i luga o isi nifo.

Peitai, o le Kaisara, na auauai mai le tasi i le isi, a o Tanielu na vaai i nifo e sefulu o lo o ola faatasi, ma o lea malamalamaaga e le o le mea sili lea.

E i ai, ui i lea, o seisi malamalamaaga e mafai, ma e fetaui lelei ma nifo o i ai i le taimi lava e tasi ma le sefulu nifo ua sili atu nai lo le isi nifo.

E le o lauiloa faapea na vaevaeina le Emepaea o Roma i ni itumalo, o le toʻatele lea na oʻo i lalo o le Emeperoa, ae e iai le numera na taʻua o itumalo o Senatoa. A o nifo e masani lava o tupu, e fetaui lelei mea e pei ona taua o kovana tupu. E malie le matauina sa i ai ni 10 itumalo Senatoa mo le tele o le uluaʻi senituri. E tusa ai ma Strabo (Tusi 17.3.25) sa i ai 10 ituaiga o itumalo i 14AD. O latou na Achaea (Eleni), Aferika (Tunisia ma Western Libya), Asia (West Turkey), Bithynia et Pontus (North Turkey, Crete et Cyrenaica (Eastern Libya), Cyprus, Gallia Narbonesis (saute Farani), Hispania Baetica (Saute Sepania) ), Maketonia, ma Sicilia.

Galba sa avea ma Kovana o Aferika i le 44AD seia oo i le 49AD ma sa avea ma Kovana o Hispania ina ua ia faoa le nofoalii o le Emperor.

Otho o le Kovana o Lusitania ma na ia lagolagoina le malaga a Galba i Roma, ae na ia fasiotia Galba.

Vitellius sa avea ma kovana o Aferika i 60 po 61 AD.

Vespasian avea ma Kovana o Aferika i 63AD.

A o Galba, Otho, ma Vitellius o ni taʻitaʻi pule mai aiga mauoa, Vespasian na maualalo amataga, moni lava se pu nifo na alu aʻe i totonu o isi "masani nifo". E ui lava na maua le taimi e taʻutino ai o latou Emperor, e leʻi toe avea isi faipule e toʻatolu, ae avea Vespasian ma Emperor ma taofia pea seia oo ina maliu i le 10 tausaga mulimuli ane. Na aloaʻia foʻi o ia e ona alo tama e toʻalua, na muamua Titus, sosoo ai ma Domitian, na ia faʻavae le aiga o Flavian.

O nifo e sefulu o le fa o manu e faatatau i le 10 Senatorial Provinces e pulea e le Kovana Roma, a o le Emperor e pule i le toe vaega o le Emepaea o Roma.

O le gutu o le pu

Faʻafefea ona tatou malamalama o lenei tamaʻi pu o loʻo iai le gutu e tautala i mea mamalu ma mea faʻamaualuga. E tele taimi na matou taʻua ai Josephus i lenei tusitusiga, faapea foi le Tanielu 11 ma le 12, a o ia tusia se tasi o tala faasolosolo o nei mea. Ole gutu e mafai ona avea ma mea e taʻu mai e Vespasian ia te ia, poo le mea na fai mai ai lana gutu. O ai na avea ma ana fofoga? Leai lava se tasi nai lo Josephus!

Le folasaga a le William Whiston lomiga o Josephus avanoa i www.ultimatebiblereferencelibary.com aoga e faitau ai. Vaega o loʻo taʻua "O Josephus sa tatau ona tau ma se taua taua faasaga i le malosiʻaga a o loʻo teteʻe i taʻaloga a le au a le au a le au Iutaia. I le 67 TA, na tuli ai Josephus ma isi tagata fouvale i totonu o le ana i le taimi na siomia ai Jotapata ma faia ai loa le feagaiga o le pule i le ola. Peitaʻi, na sao lava Josephus, ae ave faʻapagota e Roma, na taʻitaʻia e Vespasian. Na toe faaliliuga poto e Josephus i valoaga e faatatau i le Mesia. Na ia valoia o Vespasian o le a avea ma pule o le 'lalolagi atoa'. Na auai Josephus i tagata Roma, lea na faʻailogaina ai le faʻalata. Na galue o ia o se faufautua i Roma ma o se vavalalata ma le au teteʻe. O le le mafai ona faʻatalitonuina le au fouvale e siilima, na iʻu lava ina vaavaai atu Josephus i le faatafunaga lona lua o le Malumalu ma le toʻilalo o le malo o tagata Iutaia. Na moni lana valoʻaga i le 68 TA, ina ua pule Nero i lona ola ma Vespasian na avea ma Kaisara. O lona iʻuga, na faasaʻolotoina Josephus; na ia siitia atu i Roma ma avea ma tagatanuu Roma, ave le Vespasian aiga igoa Flavius. Na faatonuina e Vespasian Josephus e tusia se talaʻaga o le taua, ma na ia faamaeʻaina i le 78 TA, le Taua a Iutaia. O lana galuega tele lona lua, o le Antiquities o tagata Iutaia, na maeʻa i le 93 CE Na tusia e ia Against Apion pe tusa o le 96-100 TA ma le The Life of Josephus, o lana talaaga o mea, tusa o le 100. Na maliu o ia i se taimi puʻupuʻu. ”

O lona uiga, o Josephus na fai mai o valoaga faa-Iutaia o le Mesia na amatalia le Muamua Iutaia-Roma Taua, na taʻua ai le avea Vespasian ma Emperor o Roma. E mautinoa lava, o nei mea e mitamita ma mamalu.

Nai lo le toe faia o se aotelega tusitusia faʻamolemole faitau le mea lea i le https://www.livius.org/articles/religion/messiah/messianic-claimant-14-vespasian/

O mea taua o lena tusitusiga e faapea, na i ai ni tagi na faia e Josephus e faapea:

  • Vespasian faataunuuina le valoaga a Palaamo o le Numera 24: 17-19
  • Vespasian na sau mai Iutaia e pule ile lalolagi (o le Emperor of Rome) o le Mesia

E lagolagoina e Vespasian ia Josephus i le faasalalauina o le tala o Vespasian o le Mesia, e pule i le lalolagi ma o loo ia faataunuuina foi le Tulafono a Palaamo, o lea ua tautala ai mea tetele.

Tanielu 7: 9-10

“Na faʻasolosolo pea laʻu vaai seia oʻo ina faʻatutu nofoalii ma nofo i lalo le aso anamua o aso. O ona lavalava paepae e pei lava o le kiona, ma le laulu o lona ulu e pei o le fulufulu mama. O lona nofoalii o le afi mumū; o ana uili o se afi mumū. 10 Sa i ai se vai afi o tafe ma alu atu mai i ona luma. E afe afe ia na auauna atu ia te ia, ma e sefulu afe faʻasefulu afe na tutumau i luma o ia. Na nofoia le nofoa o le Faamasinoga, ma sa i ai tusi na tatalaina. ”

I lenei taimi o le faʻaaliga, ua aveina atu i tatou i luma o Ieova lea e amata ai le faʻamasinoga. E i ai tusi [o molimau] tatalaina. O nei mea na tutupu e toe foi mai i fuaiupu 13 ma 14.

Tanielu 7: 11-12

“Na faaauau pea ona ou vaai iai i lea taimi, ona o le leo o le mamalu o upu na tautala ai le pu; Sa ou matamata pea seia oo ina fasi le manu feʻai ma lona tino ia faaleagaina ma tuuina atu i le afi mumū. 12 Aʻo isi meaola, na aveesea a latou pulega, ma sa i ai se umi o le ola na tuuina atu ia i latou mo se taimi ma se vaitau ”.

E pei ona i ai i le Tanielu 2:34, na faaauau pea ona matau e Tanielu, “seia oo ina fasiotia le manu feʻai ma faauma lona tino ma tuuina atu i le afi mumu ” faʻailoaina ai se vaitaimi i le va o mea na tutupu. E moni lava, e i ai foi le vaitaimi na alu aʻo le i faʻatamaʻia le pule a le manufeʻai lona fa. Talafaʻasolopito faʻaalia ai Roma o le laumua na faoa e le Visigoths i le 410AD ma le Vandals i le 455AD. Ole tausaga sikola e maua a o le iʻuga o le Malo o Roma i 476AD. Na pa'ū talu mai le amataga o le seneturi lona lua. O le mana o isi manu, Papelonia, Metai ma Peresia, ma Eleni na aveʻesea foi e ui ua faʻatagaina latou ola. O le mea moni, o nei fanua na avea ma vaega o le Malo o Sasaʻe Sasaʻe, lea na faʻaigoa o le Emepaea o Byzantium na ogatotonu i Constantinople, toe faʻaigoaina o le Byzantium. O lenei malo na sili atu ma le 1,000 tausaga na tupu seʻia oʻo i le 1453AD.

O le lona fa o manu e mulimuli i sina vaitaimi o le taimi pe a uma le tamai nifo.

O isi manu na feola a le fa o manu.

Tanielu 7: 13-14

“Na ou vaai pea i faaaliga o le po, ma vaai atu! Sa iai se ao o le tagata faʻatasi ma ao o le lagi; 'ua oʻo foʻio ia i aso anamua o ona aso,' ua latou faʻatupu mai 'iā te ia aʻo leʻi oʻo i Lenei. 14 Ma na tuʻuina atu ia te ia le pule ma le mamalu, ma le malo, e tatau i tagata, malo, o gagana ma gagana ona auauna uma ia te ia. O lana pulega o se malo e le gata o le a le mavae atu, ma lona malo foi e le aumaia le malaia. ”.

O lenei vaʻai toe foʻi atu i le vaaiga na faʻataʻoto i le Tanielu 7: 11-12. Le “Se tasi e pei o le atalii o le tagata” mafai ona faailoaina o Iesu Keriso. Ua taunuu i ao o le lagi ma afio atu i luma o le Anamua ona Aso [Ieova]. I le Atalii o le tagata o “Tuʻuina mai i pulega ma le mamalu ma le malo, lena”Uma tatau “Tautua foi ia te ia”. O lana pulega o le “o le pulega e le mavae e le mavae atu ”.

Se tagata e pei o le atalii o le tagata: Iesu Keriso

Tanielu 7: 15-16

“Ae o aʻu, Tanielu, sa matuaʻi faʻanoanoa loʻu agaga ona o lea mea, ma o le faʻaaliga mai o loʻu ulu na amata ai ona fefe i aʻu. 16 Na ou alu latalata atu i se tasi oi latou o lo o tutu, ina ia ou talosagaina mai ia te ia ni faamatalaga faatuatuaina i nei mea uma. Ma na ia fai mai ia te au, a o faaauau ona ia faailoa mai ia te au le uiga moni o mataupu, "

Na le fiafia Tanielu i mea na ia vaaia, o lea na ia fesili ai mo nisi faʻamatalaga. Sa faʻatino sina faʻamatalaga itiiti.

Tanielu 7: 17-18

“A o manu tetele nei, aua e fa, e fa tupu e tutulai mai mai le lalolagi. 18 Ae o le au paia a Lē Silisili Ese o le a mauaina le malo, ma o le a latou mauaina le malo mo le taimi e le gata, e oo lava i le taimi e le gata i luga o taimi e le gata mai. ”

O manu lapopoa na faamauina e fa tupu o le a tutu mai le lalolagi. O le vaʻai lea e manino lava e uiga i le pulega. Lea ua faamautuina i le fuaiupu lea ina ua faamanatu mai ia Tanielu o le filifilia, tuuesea, tagata paia o Le Silisili Ese o le a mauaina le malo, o se malo mo le taimi nei e le faʻavavau. (Vaai foi Tanielu 2: 44b)

E foliga mai na tupu i le 70AD poʻo le 74AD ina ua faʻaleagaina le Malo o iai ma le nuʻu filifilia o Isaraelu i le 4th manu ao latou le aoga mo le mauaina o se malo mo le taimi nei.

Malo na tuuina atu i le au paia, le au Kerisiano, ae le o le malo o Isaraelu.

Tanielu 7: 19-20

“Ona o loʻu manaʻo ia mautinoa o le manu lona fa, lea na faamaonia e ese mai isi mea uma lava, sa matua fefe lava, o nifo o le uʻamea ma o loʻo uʻamea na i le apamemea, ia na faʻaaogaina [ma] tuʻimomomoina, ma mea na solia i lalo e oʻo lava i mea na totoe ma ona vae; 20 ma e uiga i nifo e sefulu sa i lona ulu, ma le isi [nifo] na alu aʻe ae leʻi paʻu le tolu, o le nifo lava na i ai mata ma le gutu o loʻo tautala ai mea tetele ma foliga na sili atu nai lo isi tagata. . ”

Ole toe faitau lea ole aofaʻi 4th manu vaefa ma le isi nifo, lea e manaia le taʻua o le 11th nifo, na o le “le isi nifo ”.

 

Tanielu 7: 21-22

Na faaauau pea ona ou vaai atu i le taimi na tau ai le taua lava e le au paia, ma na manumalo ia i latou, 22 seiloga na sau le Anamua ona Aso ma le faʻamasinoga lava na tuʻuina atu mo le au paʻia a le Silisili Ese, ma ua oʻo mai le taimi atofaina e puʻeina ai e le au paia le malo lava ia. "

O le taua a Vespasian faasaga i tagata Iutaia mai le 67AD e oo i le 69AD na aafia ai foi le au kerisiano na vaai iai i lena taimi o se lotu a tagata Iutaia. Peitai, o le toʻatele na utagia le lapataiga a Iesu ma sosola i Pela. Faatasi ai ma le faʻatafunaga o tagata Iutaia o se nuʻu, ma le atunuʻu, faʻatasi ai ma le tele o vaega ua feoti ma le isi totoga na avea ma pologa, na faʻamutaina lava le i ai ma o le ofo e avea o se malo o tupu ma patele na o atu i uluaʻi Kerisiano. E foliga mai na tupu i le 70AD ile faʻatafunaga o Ierusalema poʻo le 74AD ile paʻu ole teteʻe mulimuli ile Roma i Masada.

Tanielu 7: 23-26

“O le mea lenei sa ia fai mai ai, 'A o lona fa o meaola, e i ai le malo lona fa o le a oʻo mai i le lalolagi, o le a ese mai uma lava [isi] malo; ma o le a na 'aina le lalolagi uma ma solia i lalo ma olopalaina. 24 A o nifo e sefulu, mai le malo lena e sefulu tupu e tu ae; ma o le isi o le a tulai tasi mulimuli mai ia i latou, ma o ia lava o le a ese mai le muamua, ma tolu tupu o le a ia faalumaina. 25 Ma o le a ia tautala e oo lava i upu e faasaga i le Silisili Ese, ma o le a sauaina i taimi uma le au paia lava latou o le Silisili Ese. Ma o le a ia fuafua e suia taimi ma tulafono, ma o le a tuuina i latou i lona lima mo se taimi, ma taimi ma le afa taimi. 26 Ma o le Faamasinoga lava na alualu i luma, ma lana lava pulega na latou aveeseina, ina ia mafai ai ona faaumatia [ia] ma ia matuaʻi faafanoina [o ia]. ”

O le upu Eperu na faaliliuina o “Faalumaina” [I] i le NWT Reference edition e sili atu le faʻaliliuina o le "faʻamaulalo" poʻo le "faʻaopopo". O le maualalo Vespasian na tulaʻi e avea ma Emperor ma faʻatupuina le faigamalo na ia tulaʻi i luga ae faʻamaulalo ae maise o le sa avea muamua ma Kovana Senatoa, o aiga tamalii ma e le gata na filifilia ai Kovana ae o Emeperoa, 10). Vespasian faʻasalalauga na ia osofaʻia ai tagata Iutaia, sa tuʻuina i lona lima mo 3.5 taimi pe 3.5 tausaga e fetaui lelei ma le va i le va o lona taunuʻu mai i Kalilaia i le amataga o le 67AD, ina ua maeʻa ona tofia e le Nero i le tuai o 66AD seʻia oʻo i le paʻu o Ierusalema ia Aukuso 70AD.

O le tama a Vespasian o Titus na suitulaga ia te ia, o le na sui e le isi tama a Vespasian o Domitian. Domitian na fasiotia ina ua uma ona ia pule mo le 15 tausaga e faʻamutaina le faigamalo a Flavian o Vespasian ma ona ataliʻi. “O lana lava faigamalo na latou aveeseina”.

O le lona fa manu feʻai: Malo o Roma

Laʻau nifo: Vespasian faʻalumaina 3 isi nifo, Galba, Otho, Vitellius

Tanielu 7: 27

“Ma o le malo ma le pule ma le mamalu tele o malo i lalo o lagi uma na tuuina i tagata o e paia i Le Silisili Ese. O lo latou malo o se malo e leai se gataaga, ma o malo uma foi o le a auauna atu ma usitai ia i latou ”.

Ma o loʻo toe faʻamamafa mai, ua aveʻesea pulega mai tagata Iutaia ma tuʻuina atu i le au Kerisiano ua avea nei ma tagata paʻia (filifilia, vaetofia), talu ona faʻaumatia le malo o Iutaia.

O le tofi o le Isaraelu / malo faʻa-Iutaia ina ia avea ma malo o ositaulaga ma le nuʻu paʻia (Esoto 19: 5-6) ua tuʻuina atu nei ia i latou ua taliaina Keriso o le Mesia.

Tanielu 7: 28

"E oʻo mai i le taimi nei le faʻaiuga o le mataupu. ”

O le iuga lenei o le valoaga. Na faaiuina i le suia o le feagaiga a Mose ma le feagaiga na valoia i le Ieremia 31:31 e faapea “Aua o le feagaiga lenei o le a ou osia ma le aiga o Isaraelu pe a uma na aso, ua fetalai mai ai Ieova. “O le a ou tuu laʻu tulafono i totonu ia i latou ma o latou loto o le a ou tusia. Ma o le a avea aʻu ma o latou Atua, ma oi latou foi o le a avea ma oʻu tagata. ” Na faamautu e le Aposetolo o Paulo i lalo o musumusuga a le agaga paia le Eperu 10:16.

 

 

[I] https://biblehub.com/hebrew/8214.htm

Tadua

Mataupu a Tadua.
    10
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x