vaega 3

O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 3 ma le 4

Kenese 1: 9-10 - O le lona tolu o aso o le foafoaga

"Ona fetalai mai lea o le Atua:" Ia tuu faatasi vai i lalo o le lagi i le mea e tasi, ma ia faaali le laueleele matutu. " Ma sa faapea lava. 10 Ma amata amata ona valaauina e le Atua le laueleele matutu Eleele, ae o le tuufaatasia o vai na ia taʻua o Sami. E le gata i lea, na silasila le Atua ua lelei.

O isi sauniuniga mo le ola na manaʻomia, ma o lea, a o taofia le vai i luga o le fogaeleele, faʻaputuputuina faʻatasi, ma faʻatagaina eleele matutu e aliali mai. O le gagana Eperu e mafai ona faʻamatalaina faʻamatalaina:

"Ma fai mai le Atua "Faatali mo le vai i lalo o le lagi [e alu] i le mea e tasi ma vaʻai i le laueleele matutu ma sa faapea lava. Ma faaigoa le Atua le eleele matutu Lalolagi, ma le faʻaputuga o vai Sami ma na silasila le Atua ua lelei ”.

O le a le tala a Geology e uiga i le amataga o le lalolagi?

E manaia le maitau atu o le Geology o loʻo iai le uiga o Rodinia[I] [Ii]o se tasi supercontinent siʻomia e le sami i le amataga o le geologic talafaasolopito o le lalolagi. Na aofia ai uma laufanua laufanua faʻafanua nei i Pre-Cambrian ma Early Cambrian[Iii] taimi. E le mafai ona fenumiai ma Pangea poʻo Gondwanaland, ia o loʻo mulimuli mai vaitau faʻafanua.[Iv] E taua foi le maitauina o faʻamaumauga o fossil e matuaʻi lava lava aʻo leʻi faʻavasegaina papa e pei o Early Cambrian.

Na taʻua e le aposetolo o Peteru le mea moni sa iai le lalolagi i lenei tulaga i le amataga o le foafoaga ina ua ia tusia i le 2 Peteru 3: 5. "Sa i ai lagi mai anamua ma le lalolagi ua tu saʻo mai le vai ma i le ogatotonu o le vai i le afioga a le Atua", faʻailoa se tasi laueleele i luga atu o le vai faʻataʻamilomiloina e le vai.

Na faʻapefea ona iloa uma e le Aposetolo o Petelo ma Mose [le tusitala o le Kenese] o le lalolagi sa i ai i le tasi taimi, o se mea na faʻamauina i le seneturi talu ai ma le loloto suʻesuʻega o le Geological Record? E le gata i lea, o le taua e maitauina e leai se tala faʻasolopito e uiga i le paʻu'ū mai le sami.

E tatau foi ona tatou maitauina o le upu Eperu faʻaliliuina “Lalolagi” iinei o “Eretz”[V] ma o iinei o lona uiga eleele, palapala, lalolagi, e ese mai i le paneta atoa.

O le i ai o eleele matutu o lona uiga o le isi vaega o le aso foafoaga mafai ona tupu ona o le ai ai se mea e tuʻu ai vao.

Kenese 1: 11-13 - O le lona tolu o aso o le foafoaga (faʻaauau)

11 Ona fetalai atu lea o le Atua: “Ia tupu le vao muʻa mai vao, laʻau totogo fua, laʻau fua e fua mai e tusa ma o latou ituaiga, o le fatu o loʻo i ai, i luga o le eleele.” Ma sa faapea lava. 12 Ma sa amata ona totogo mai e le eleele mutia, vao o lo o fua mai ai fatu e tusa ma lona ituaiga ma laau e fua mai ona fua, o le fatu o lo oi ai i totonu e tusa ma lona ituaiga. Ona silasila atu lea o le Atua ua lelei. 13 Ona fai ai lea o le afiafi ma ua sau foi le taeao, o le lona tolu o aso. ”

O le aso tolu na amata a o pa'ū le pogisa, ma amataina le fausiaina o se laueleele. O lona uiga a oo i le taeao ma le malamalama, ua i ai le laueleele matutu e fausia ai vao. O loʻo faʻailoa mai ile tala o le aso pogisa ole aso tolu na iai le mutia, ma laʻau e iai fualaʻau, ma isi laʻau totō. Sa lelei, atoa, mo manulele ma manu ma iniseti uma manaʻomia fualaʻau e ola ai. E talafeagai le faʻaiuga o fualaʻau 'aina ma fualaʻau aina na fausiaina faʻapenei, ona o le tele o fualaʻau manaʻomia iniseti, poʻo manulele poʻo manu e faʻapipiʻi ma faʻafofoa fugalaʻau aʻo leʻi mafai ona fuaina ni fualaʻau, e leai se tasi o ia mea na faia. O nisi, e moni lava, e faʻaleagaina pe faʻaleagaina e le matagi.

Atonu e i ai le tetee a nisi e faapea, e le mafai ona eleele le eleele i le 12 itula o le pogisa, ae tusa pe tele le tausaga e fai ai le eleele i aso nei, poʻo ni fualaʻau aina e fua mai, e faapena foi ona tele tausaga e fausia ai i aso nei, o ai tatou e faʻatapulaʻaina le agavaʻa o le Atua foafoaga. ma lana uo faigaluega ma lona ataliʻi o Iesu Keriso?

Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua faia e Iesu Keriso le uaina mai le vai i le taumafataga o le faʻaipoipoga, o le a le ituaiga uaina na ia faia? Ua taʻu mai e le Ioane 2: 1-11 ia i tatou “Na e taofia le uaina lelei seʻia oʻo mai nei ”. Ioe, o se matua, atoatoa uaina tofo, e le o se mea e na o na o le inu uaina e manaʻomia lava ina ia matua e avea palatable. Ioe, e pei ona fesili atu Sofara ia Iopu “E mafai ona e mauaina mea loloto a le Atua, pe mafai ona e iloaina i le mea e gata ai le malosi o le Silisiliese?” (Iopu 11: 7). Leai, e le mafai, ma e le tatau foʻi ona tatou faʻapea e mafai. Pei ona fetalai mai Ieova i le Isaia 55: 9 "Aua e pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapea foi ona sili ona maualuga o oʻu ala nai lo o outou ala".

Faʻapea foi, pei o iniseti na foliga mai na fausia i luga o le 6th aso (masalo e aofia ai i mea felelei fai apaʻau, Kenese 1:21), ana fai o le aso o le foafoaga e sili atu i le 24 itula le umi, semanu e i ai faʻafitauli ma le fou foafoaina vao mafai ona ola ma toe fanafanau.

E pei foi o le aso muamua ma le lona lua o aso o le foafoaga, o gaioiga o le aso lona tolu o le foafoaga o loʻo faʻamatalaina foi ma "Ma", faʻatasi ai ma nei gaioiga o se faʻaauau faifai pea o gaioiga ma mea e tutupu e aunoa ma se taimi avanoa.

agalelei

E le mafai ona faʻaauau la tatou suʻesuʻega o aso o le foafoaga e aunoa ma le tilotilo i le amataga o le upu “Agalelei” faʻaaogaina ii e faʻasino i laʻau ma laʻau. E leʻo manino mai poʻo le a le upu Eperu "min", faʻaliliuina o le "agalelei" o loʻo faʻasino i le taimi nei faʻavasega meaola, ae foliga mai e fetaui lelei ma le genus poʻo le aiga. Ae ui i lea e le tutusa ma se ituaiga. Atonu e mafai ona faʻamatalaina sili atu pei "O kulupu o meaola ola ei ai i le tutusa foafoaina ituaiga pe a latou na o mai mai le tupuga gafa vaitaʻele e tasi. O lenei e le taofia le fou ituaiga ona o lenei faʻatusalia le vaeluaina o le amataga gafa vaitaʻele. Faʻamatalaga ua leiloa pe faʻasao le mauaina. O se ituaiga fou e mafai ona tulaʻi mai pe a vavae ese se faitau aofai o tagata, ma tupu ai inbreeding. Ile faauigaga, ole ituaiga fou e leʻo se ituaiga fou ae ose isi vaeluaga o se ituaiga o loʻo i ai. ”

Mo i latou e fiafia i le faʻaogaina o lenei i mea aoga vaʻai i lenei fesoʻotaʻiga[vi] mo aiga gafa o ituaiga eseese o vao.

O lana faamatalaga i lenei mea na faamamafaina ai e le Aposetolo o Paulo nei tuaoi masani i le va o ituaiga ina ua ia tusia a o talanoaina le toetu "E le o tino uma o le tino lava e tasi, ae o loʻo i ai le tasi tagata ola ma leisi aano o povi, ma le isi aano o manulele ma le isi iʻa" 1 Korinito 15:39. E uiga i laʻau i le 1 Korinito 15:38 na ia fai mai e uiga i saito ma isi. "Ae avatu e le Atua le tino e pei ona finagalo i ai o ia, ma fatu taʻitasi ma lona lava tino".

I lenei auala mutia o se ituaiga mafai aofia ai uma salalau, eleele-ufiufi laʻau, ae o laʻau o se ituaiga (faʻaliliuina mutia i NWT), o le a ufiufi pupulaau ma laʻau, ma laʻau e pei o se ituaiga o le a ufitia uma tetele laʻau laʻau.

O se faʻamatalaga sili ona faʻamatala o le mea e ono silasila i ai le Atua “Ituaiga” e maua i le Levitiko 11: 1-31. Lenei mulimuli mai a faapuupuuina aotelega:

  • 3-6 - Meaola e oloina lana mama ma vaelua le atigivae, e le aofia ai le kamela, rock badger, hare, puaa. (O i latou e le aofia ai a vaelua le atigivae pe lamu le mea i ai, ae le o mea uma.)
  • 7-12 - meaola o le vai e i ai fins ma una, meaola vai e leai ni fins, ma una.
  • 13-19 - aeto, osprey, nifo uli, manu mūmū, ma le kite uliuli e tusa ma lona ituaiga, oreva e tusa ma lona tupu, ostrich, lulu ma gull ma falcon e tusa ma lona ituaiga. O le tautu, o le seu, ma le peʻa e tusa ma lona ituaiga.
  • 20-23 - o le akerise e tusa ma lona ituaiga, o le kirikiti e tusa ma lona ituaiga, o le akerise e tusa ma lona ituaiga.

Aso 3 o le foafoaga - Tasi Fanua Misasa fausia luga vai vai ma ituaiga o Fualaʻau faia e sauniuni ai mo mea ola.

Geology ma le lona tolu Foafoaga Aso

I le iuga, e tatau ona tatou faʻailoa atu o le evolusione o loʻo aʻoaʻoina o ola uma na tutupu mai i le sami ma meaola o le sami. E tusa ai ma taimi o Geological taimi, o le a i ai le selau o miliona o tausaga ao le i suia laʻau laʻau ma fualaʻau. O le fea faʻasologa o mea na tutupu e foliga mai e sili atu ona talafeagai ma talitonuina ile faasologa o mea? Le Tusi Paia poʻo le evolusione teori?

Lenei mataupu o le a talanoaina mulimuli ane i se loloto loloto i le suʻesuʻega o le lolovaia o Noa Aso.

Kenese 1: 14-19 - O le Fa Lona Fa o Foafoaga

“Ona fetalai mai lea o le Atua: Ia i ai malamalama i le vanimonimo o le lagi e vaelua ai le ao ma le po; ma e ao ona latou avea ma faʻailoga ma mo vaitau ma mo aso ma tausaga. Ma e tatau ona latou avea o ni malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi. Ma sa faapea lava. Ma faia e le Atua malamalama sili e lua, o le malamalama sili mo le puleaina o le ao ma le laʻititi malamalama mo le puleaina o le po, faapea foi ma fetu. "

“O lea, ua tuu ai e le Atua i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi, ma ia pule i le ao ma le po ma ia tuueseeseina le malamalama ma le pouliuli. Ona silasila mai lea o le Atua ua lelei. Ona fai ai lea o le afiafi ma le taeao o le aso fa lea. ”

Fai mai se faaliliuga moni “Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia i ai malamalama i le va nimonimo o le lagi e vaelua ai le ao ma le va o le po ma avea ia ma faailoga ma vaitau mo aso ma tausaga. Ma ia tuu i latou e avea ma malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi ma sa faapea lava. Ma faʻapupulaina le Atua moli e lua, o le malamalama tele e pule i le ao ma le malamalama laititi e pule i le po ma fetu. "

“Ma tuu i latou le Atua i le va nimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi ma pule i le ao ma le po ma vaelua le malamalama ma le va o le pouliuli. Ma vaʻai i le Atua ua lelei. Ma o le afiafi ma le taeao, le aso lona fa ”.[vii]

Na faia pe na vaʻaia?

O lona uiga o le la ma le masina, ma fetu na faia i le 4th aso?

O le tusitusiga Eperu e le o fai mai na faia i le taimi nei. O le fasifuaitau “Ia i ai” or "Tuʻu ni malamalama e avea" e faʻavae i luga o le upu Eperu “Hayah”[viii] o lona uiga o le "pauu i fafo, sau ia avea, avea, avea." E matua 'eseʻese mai le upu "Foafoaina" (Eperu = "bara").

O le a le mea na oʻo mai pe na taunuʻu mai e tusa ai ma tusitusiga o le Tusi Paia? Malamalama vaaia e ese mai i le na o le malamalama ma le pogisa. O le a le mafuaʻaga o lenei? I le uma, sa i ai le malamalama i luga o le 2nd aso ao le i faia le vao i le 3rd aso ma talu ai o mea uma na fiafia i ai le Atua, na lava le malamalama. O loʻo alu le tali a le tala, "e tatau ona avea ma faʻailoga ma vaitau mo aso ma tausaga".

O le susulu tele, o le la, o le a pule aoao i le ao ma o le laʻititi malamalama, o le masina, e puleʻaga i le po, ma fetu. O fea na tuu ai nei moli malamalama? Fai mai le tala, "tu i le vanimonimo o le lagi”. O le upu faʻaliliuina "seti" muamua o lona uiga "ia foaʻi". O lea la, o nei malamalamaʻaga na avatua pe faʻaalia i le vanimonimo o le lagi. E le mafai ona tatou faʻapea mo se mautinoa, ae o le faʻailoga o nei malamalamaʻaga, sa i ai lava na i ai i le amataga o le foafoaga aso ae ua faʻaalia nei i le lalolagi mo mafuaʻaga taua. Masalo o le paneta-lautele lau ausa na faia manifinifi ina ia lava manino ia vaʻaia mai le lalolagi.

Le upu Eperu “Maor” faaliliuina o lemoli malamalama ” faʻailoa atu le uiga o le "malamalama-foaʻi". E ui lava o le masina e le o se uluaʻi malamalama-mafuaʻaga e pei o le la, ae ui i lea, o se malamalama-foaʻi e ala i le atagia mai o le la malamalama.

Aisea e manaʻomia ai le vaʻai

Afai latou te le vaaia mai le lalolagi, ona aso ma vaitau ma tausaga e le mafai ona fuafuaina. Masalo, i lenei foi taimi, o se axial tilt o le lalolagi na faʻalauiloaina, o le mafuaʻaga o a tatou vaitau. Faʻapea foi, masalo o le taʻamilosaga a le masina na teuteuina i lona tulaga ese taʻamilosaga mai se faʻataʻamilosaga tutusa ma isi paneta satelite. E le o mautinoa pe o le suʻega na suʻesuʻe i le taimi nei pe tusa o le 23.43662 °, aua e foliga mai o le Lolo na mulimuli ane toe faʻalilolilo le lalolagi. O le lolovaia e toeititi lava a amata mafuiʻe, lea e ono aʻafia ai le saoasaoa o le taaviliga o le lalolagi, le umi o le aso, ma foliga o le paneta.[ix]

O le suia o le tulaga o le la (mai sasaʻe i sisifo tafailagi) i le lagi fesoasoani foi ia i tatou fuafua pe o fea o le aso tatou i ai, e teu ai taimi, ma le vaitau (o le maualuga o lena sasaʻe i sisifo malaga, aemaise lava le maualuga maualuga taunuu) .[x]

O uati na tatou faia o se mea masani e taʻu ai le taimi e leʻi faia seʻia oʻo i le 1510 ma le uati taga muamua.[xi] I luma atu o le sundial na o se masani masini e fesoasoani fuaina taimi pe makaina moligaʻo.[xii] I luga o le sami, fetu ma masina ma le la na faʻaaoga e folau ai mo le faitau afe o tausaga. O le fuaina o le longitude sa faigata ma faigofie ai ona sese ma e masani ona iʻu ai i ni vaʻa seʻia oʻo ina fausia e John Harrison ana uati e faʻaigoa o le H1, H2, H3, ma le mea mulimuli, H4, i le va o tausaga 1735 ma le 1761, lea na iu ai lava ina fofo le mataupu o le longitude saʻo i le sami. mo le lelei.[xiii]

Tulaga uiga ese o le masina

O le Laʻititi laumoli poʻo le masina e tele foʻi ona meatotino tulaga ese ina ia mafai ai ona faʻataunuʻuina ona manaʻoga. Lenei mulimuli ane ua na o se puʻupuʻu puʻupuʻu, e tele isi.

  • Mo se amataga, e i ai lona tulaga ese faʻataamilo.[xiv] O isi masina e faataamilo i isi paneta e masani ona faataamilo i luga o se isi vaalele i le masina. E faataamilo le masina i se vaalele e toeititi tutusa ma le vaalele o le lalolagi e taamilo i le la. E leai seisi o isi 175 satelite masina i le faʻasologa o le la e faʻataʻamilomiloina le latou paneta i lenei auala.[xv]
  • O le faataamilosaga tutasi a le masina e faamautuina le lilifa o le lalolagi e maua ai vaitau, mai le leaga.
  • Ole laʻitiiti e faʻatusa ile lalolagi (ole paneta) e tutasi foʻi.
  • E faʻatagaina e le masina le 'au vaʻai fetu ona suʻesuʻe i isi paneta ma fetu e mamao atu, ma le sootaga ole lalolagi-masina e fai ma telesone tele.
  • O le masina e faʻataʻitaʻi i le lalolagi, e leai se suavai, leai se vai, e leai se ea ma e iai se atemosifia e maua ai ni mea loloto ma loloto atu nai lo le lalolagi ma le masina.
  • O foliga o le paolo o le lalolagi i luga o le masina e mafai ai ona tatou vaʻaia o le lalolagi o se kelope, e aunoa ma le alu i le taʻamilosaga i se avanoa roketi!
  • O le masina e galue e puipuia le lalolagi mai osofaʻiga e kometi ma asteroids, e ala i le avea ma se pa pupuni faʻapea foi ma lona tosoina togitogiga luga o le pasia mea.

“E tatau ona avea ma faʻailoga ma vaitau mo aso ma tausaga”

Faʻafefea ona avea nei faʻamalamalamaga ma faʻailoga?

Muamua, o faʻailoga ia o le mana o le Atua.

Na faaupu faapenei e le faisalamo o Tavita i le Salamo 8: 3-4, “A ou vaʻai atu i lou lagi, o galuega a ou tamailima, o le masina ma fetu na e saunia, o le a le tagata ola e te manatuaina ai o ia, ma le ataliʻi o le tagata e te vaʻaia ai o ia? ". I le Salamo 19: 1,6 na ia tusia foi “O loʻo folafolaina mai e le lagi le mamalu o le Atua, o loʻo taʻu mai foi e le va nimonimo le galuega a ona aao. … Mai le tasi tuluʻiga o le lagi lona [le la] alu i luma, ma lona faʻataʻamilosaga maeʻa e oʻo i isi latou pito ”. E masani ona misia e tagata e nonofo i le taulaga lenei mamalu, ae e o atu i nuu maotua mai mea malamalama a tagata i le po, ma vaai aʻe i le lagi i se po ma le lagi manino, ma le matagofie ma le numera o fetu, ma le susulu o le masina. ma nisi o paneta o le tatou la, e naʻo le vaʻaia e mata, ma e maofa lava.

Lua, pei ona taʻua i luga, o le gaioiga o le la, masina ma fetu e talitonuina.

O lona iʻuga, e mafai e tautai faʻasolosolo ona maua a latou faʻailoga i le ao ma le po. I le fuaina, o le tulaga o se tasi i luga o le lalolagi e mafai ona fuafuaina ma tuu i luga o se faafanua, fesoasoani femalagaaiga.

Tolu, faʻailoga o mea e tutupu i le lumanaʻi lata mai.

E tusa ai ma le Luka 21: 25,27 o loʻo faapea mai “E i ai foi faʻailoga i le la ma le masina ma fetu…. Ona vaʻaia ai lea o le Ataliʻio le tagata o loʻo sau i le ao ma le mana ma le mamalu tele ”.

Tulaga fa, faʻailoga o le faʻamasinoga a le Atua.

Ioelu 2:30 atonu e faatatau i mea na tutupu ia Iesu maliu fai mai “O aʻu [le Atua] na te faia faʻailoga i le lagi ma le lalolagi… E liua le la ma pouliuli ma le masina i le toto, ae leʻi oʻo mai le aso tele ma le mataʻutia o le aso o Ieova”. I le Mataio 27:45 o loʻo tusia ai, aʻo maliu Iesu i luga o le satauro "Mai le itula e ono ile [aoauli] na paʻu le pogisa i luga o le laueleele atoa, seʻia oʻo i le itula e iva [3pm]". E leʻo se masani a le gasetoto poʻo se tau. Luka 23: 44-45 faʻaopoopo "Aua ua susulu le susulu o le la". Na o mai faatasi ma se mafuiʻe na saeluaina le pupuni o le Malumalu.[xvi]

Lima, latou mafai ona faʻaaogaina e fuafua ai le tau faʻamoemoeina i se taimi lata mai.

Mataio 16: 2-3 taʻu mai ia i tatou "A oo i le afiafi ua e masani i le fai atu: 'E lelei le tau, aua o le lagi e mumu mumu; ma i le taeao, 'O le a timu, timuga o aso i nei aso, aua o le lagi e mumu mumu, ae pogisa foliga. E te iloa faʻamatala uiga o le lagi… ”. O le tusitala, masalo e pei o le tele o tagata faitau, na aʻoaʻoina i se solo faigofie aʻo talavou, lea e fai mai le mea lava e tasi, "Red Sky i le po, leoleo mamoe fiafia, Mumu mumu i le taeao, leoleo lapataʻi". E mafai e tatou uma ona folafola mo le saʻo o nei faamatalaga.

Tulaga ono, o aso nei tatou te fuaina le umi o le tausaga, faʻavae ile faʻataʻamiloina ole lalolagi ile la ole 365.25 aso (faʻataʻamilomilo ile 2 tesimale).

Tele kalena anamua faʻaaoga le taamilosaga a le masina e fua ai masina ona faʻafetaui ai lea ma le la tausaga e ala i fetuʻunaʻiga, o lea na mafai ai ona vaʻaia taimi o le totoina ma le seleselega. O le masina faʻavaitaimi e 29 aso, 12 itula, 44 minute, 2.7 sekone, ma ua faʻaigoaina o le synodical masina. Peitai, o nisi kalena pei o le kalena a Aikupito na faʻavae i luga o le la tausaga.

Tulaga fitu, o vaitau e vaeluaina e le taimi o equinoxes o le La, ia Tesema, Mati, Iuni, ma Setema.

O equinoxes o faʻaaliga ia o le lalolagi faʻasolo i luga o lona au ma faʻaleagaina ai le tino o le susulu o le la e oʻo atu i se itu vaega o le lalolagi ma mafua ai ona aʻafia le tau aemaise ai o le vevela. I le itulagi i sisifo o le tau malulu o Tesema ia Mati, tautotogo o Mati ia Iuni, taumafanafana o Iuni ia Setema, ma le tautoulu Setema ia Tesema. E iai foʻi tai osooso e lua ma tai tai tai lua i masina taʻitasi, e mafua mai ile masina. O nei faʻailoga uma e fesoasoani ia matou i le faitauina o taimi ma faʻamautinoaina le vaitau, ma fesoasoani ai i le fuafuaina e totoina mo meaʻai gaosi ma selesele taimi.

Faatasi ai ma le manino vaʻaia o susulu, e mafai ona vaaia e pei o Iopu 26: 7 taua "O loʻo ia faʻaloaloa le itu i matu i luga o le mea gaogao, tautau le lalolagi i luga o se mea". O loʻo taʻu mai ia i tatou e le Isaia 40:22 “E i ai Lē o loʻo nofo i luga aʻe o le lio o le lalolagi,… o Lē o faʻaloaloaina le lagi e pei o se fua lelei, na te fofolaina pei o se fale ie e mau ai”. Ioe, o le lagi e faʻaloaloaina pei o se fua lelei ma se pinprick o moli mai fetu uma, tetele ma laiti, aemaise lava i latou i la tatou lava aniva lea e faʻatutuina ai le faiga o le la, ua faʻaigoaina o le Milky Way.[xvii]

O loʻo faʻamaonia foi e le Salamo 104: 19-20 le faia o le 4th aso fai mai “Na ia faia le masina mo taimi atofaina, o le la lava na te iloa lelei le mea e goto ai. Oe mafua ai le pouliuli, ina ia avea ma po. O totonu e feoaʻi uma ai manu feʻai o le vao. ”

Le Aso Lona Fa - Vaʻaiga Malamalama vaʻaia, Vaitau, Malosiaga e fua ai taimi

 

O le isi vaega o lenei faʻasologa o le a aofia ai le 5th e 7th aso o le Foafoaga.

 

[I] https://www.livescience.com/28098-cambrian-period.html

[Ii] https://www.earthsciences.hku.hk/shmuseum/earth_evo_04_01_pic.html

[Iii] Geologic Taimi Vaitaimi. Vaʻai le fesoʻotaʻiga lenei mo le faʻasologa o taimi ole Geologic Time Periods  https://stratigraphy.org/timescale/

[Iv] https://stratigraphy.org/timescale/

[V] https://biblehub.com/hebrew/776.htm

[vi] https://www.google.com/search?q=genus+of+plants

[vii] Vaʻai le Biblehub https://biblehub.com/text/genesis/1-14.htm, https://biblehub.com/text/genesis/1-15.htm ma isi tulaga faapena

[viii] https://biblehub.com/hebrew/1961.htm

[ix] Mo nisi faʻamatalaga tagaʻi:  https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=716#:~:text=NASA%20scientists%20using%20data%20from,Dr.

[x] Mo nisi faʻamatalaga vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga https://www.timeanddate.com/astronomy/axial-tilt-obliquity.html ma https://www.timeanddate.com/astronomy/seasons-causes.html

[xi] https://www.greenwichpocketwatch.co.uk/history-of-the-pocket-watch-i150#:~:text=The%20first%20pocket%20watch%20was,by%20the%20early%2016th%20century.

[xii] Mo nisi faʻamatalaga i taimi e fua ai masini vaʻai https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_timekeeping_devices#:~:text=The%20first%20mechanical%20clocks%2C%20employing,clock%20was%20invented%20in%201656.

[xiii] Mo se aotelega puʻupuʻu o John Harrison ma ana uati vaʻai https://www.rmg.co.uk/discover/explore/longitude-found-john-harrison pe afai i Peretania i Lonetona, asiasi i le Greenwich Maritime Museum.

[xiv] https://answersingenesis.org/astronomy/moon/no-ordinary-moon/

[xv] https://assets.answersingenesis.org/img/articles/am/v12/n5/unique-orbit.gif

[xvi] Mo se talanoaga atoa vaai le tusitusiga “Maliu o Keriso, O iai ea ni faamaoniga faaopoopo faale-Tusi Paia mo mea na tutupu na lipotia mai? ”  https://beroeans.net/2019/04/22/christs-death-is-there-any-extra-biblical-evidence-for-the-events-reported/

[xvii] Vaʻai ii mo se ata o le aniva Milky Way pei ona vaaia mai le lalolagi: https://www.britannica.com/place/Milky-Way-Galaxy

Tadua

Mataupu a Tadua.
    3
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x