vaega 3
O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 3 ma le 4
Kenese 1: 9-10 - O le lona tolu o aso o le foafoaga
"Ona fetalai mai lea o le Atua:" Ia tuu faatasi vai i lalo o le lagi i le mea e tasi, ma ia faaali le laueleele matutu. " Ma sa faapea lava. 10 Ma amata amata ona valaauina e le Atua le laueleele matutu Eleele, ae o le tuufaatasia o vai na ia taʻua o Sami. E le gata i lea, na silasila le Atua ua lelei.
O isi sauniuniga mo le ola na manaʻomia, ma o lea, a o taofia le vai i luga o le fogaeleele, faʻaputuputuina faʻatasi, ma faʻatagaina eleele matutu e aliali mai. O le gagana Eperu e mafai ona faʻamatalaina faʻamatalaina:
"Ma fai mai le Atua "Faatali mo le vai i lalo o le lagi [e alu] i le mea e tasi ma vaʻai i le laueleele matutu ma sa faapea lava. Ma faaigoa le Atua le eleele matutu Lalolagi, ma le faʻaputuga o vai Sami ma na silasila le Atua ua lelei ”.
O le a le tala a Geology e uiga i le amataga o le lalolagi?
E manaia le maitau atu o le Geology o loʻo iai le uiga o Rodinia[I] [Ii]o se tasi supercontinent siʻomia e le sami i le amataga o le geologic talafaasolopito o le lalolagi. Na aofia ai uma laufanua laufanua faʻafanua nei i Pre-Cambrian ma Early Cambrian[Iii] taimi. E le mafai ona fenumiai ma Pangea poʻo Gondwanaland, ia o loʻo mulimuli mai vaitau faʻafanua.[Iv] E taua foi le maitauina o faʻamaumauga o fossil e matuaʻi lava lava aʻo leʻi faʻavasegaina papa e pei o Early Cambrian.
Na taʻua e le aposetolo o Peteru le mea moni sa iai le lalolagi i lenei tulaga i le amataga o le foafoaga ina ua ia tusia i le 2 Peteru 3: 5. "Sa i ai lagi mai anamua ma le lalolagi ua tu saʻo mai le vai ma i le ogatotonu o le vai i le afioga a le Atua", faʻailoa se tasi laueleele i luga atu o le vai faʻataʻamilomiloina e le vai.
Na faʻapefea ona iloa uma e le Aposetolo o Petelo ma Mose [le tusitala o le Kenese] o le lalolagi sa i ai i le tasi taimi, o se mea na faʻamauina i le seneturi talu ai ma le loloto suʻesuʻega o le Geological Record? E le gata i lea, o le taua e maitauina e leai se tala faʻasolopito e uiga i le paʻu'ū mai le sami.
E tatau foi ona tatou maitauina o le upu Eperu faʻaliliuina “Lalolagi” iinei o “Eretz”[V] ma o iinei o lona uiga eleele, palapala, lalolagi, e ese mai i le paneta atoa.
O le i ai o eleele matutu o lona uiga o le isi vaega o le aso foafoaga mafai ona tupu ona o le ai ai se mea e tuʻu ai vao.
Kenese 1: 11-13 - O le lona tolu o aso o le foafoaga (faʻaauau)
11 Ona fetalai atu lea o le Atua: “Ia tupu le vao muʻa mai vao, laʻau totogo fua, laʻau fua e fua mai e tusa ma o latou ituaiga, o le fatu o loʻo i ai, i luga o le eleele.” Ma sa faapea lava. 12 Ma sa amata ona totogo mai e le eleele mutia, vao o lo o fua mai ai fatu e tusa ma lona ituaiga ma laau e fua mai ona fua, o le fatu o lo oi ai i totonu e tusa ma lona ituaiga. Ona silasila atu lea o le Atua ua lelei. 13 Ona fai ai lea o le afiafi ma ua sau foi le taeao, o le lona tolu o aso. ”
O le aso tolu na amata a o pa'ū le pogisa, ma amataina le fausiaina o se laueleele. O lona uiga a oo i le taeao ma le malamalama, ua i ai le laueleele matutu e fausia ai vao. O loʻo faʻailoa mai ile tala o le aso pogisa ole aso tolu na iai le mutia, ma laʻau e iai fualaʻau, ma isi laʻau totō. Sa lelei, atoa, mo manulele ma manu ma iniseti uma manaʻomia fualaʻau e ola ai. E talafeagai le faʻaiuga o fualaʻau 'aina ma fualaʻau aina na fausiaina faʻapenei, ona o le tele o fualaʻau manaʻomia iniseti, poʻo manulele poʻo manu e faʻapipiʻi ma faʻafofoa fugalaʻau aʻo leʻi mafai ona fuaina ni fualaʻau, e leai se tasi o ia mea na faia. O nisi, e moni lava, e faʻaleagaina pe faʻaleagaina e le matagi.
Atonu e i ai le tetee a nisi e faapea, e le mafai ona eleele le eleele i le 12 itula o le pogisa, ae tusa pe tele le tausaga e fai ai le eleele i aso nei, poʻo ni fualaʻau aina e fua mai, e faapena foi ona tele tausaga e fausia ai i aso nei, o ai tatou e faʻatapulaʻaina le agavaʻa o le Atua foafoaga. ma lana uo faigaluega ma lona ataliʻi o Iesu Keriso?
Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua faia e Iesu Keriso le uaina mai le vai i le taumafataga o le faʻaipoipoga, o le a le ituaiga uaina na ia faia? Ua taʻu mai e le Ioane 2: 1-11 ia i tatou “Na e taofia le uaina lelei seʻia oʻo mai nei ”. Ioe, o se matua, atoatoa uaina tofo, e le o se mea e na o na o le inu uaina e manaʻomia lava ina ia matua e avea palatable. Ioe, e pei ona fesili atu Sofara ia Iopu “E mafai ona e mauaina mea loloto a le Atua, pe mafai ona e iloaina i le mea e gata ai le malosi o le Silisiliese?” (Iopu 11: 7). Leai, e le mafai, ma e le tatau foʻi ona tatou faʻapea e mafai. Pei ona fetalai mai Ieova i le Isaia 55: 9 "Aua e pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapea foi ona sili ona maualuga o oʻu ala nai lo o outou ala".
Faʻapea foi, pei o iniseti na foliga mai na fausia i luga o le 6th aso (masalo e aofia ai i mea felelei fai apaʻau, Kenese 1:21), ana fai o le aso o le foafoaga e sili atu i le 24 itula le umi, semanu e i ai faʻafitauli ma le fou foafoaina vao mafai ona ola ma toe fanafanau.
E pei foi o le aso muamua ma le lona lua o aso o le foafoaga, o gaioiga o le aso lona tolu o le foafoaga o loʻo faʻamatalaina foi ma "Ma", faʻatasi ai ma nei gaioiga o se faʻaauau faifai pea o gaioiga ma mea e tutupu e aunoa ma se taimi avanoa.
agalelei
E le mafai ona faʻaauau la tatou suʻesuʻega o aso o le foafoaga e aunoa ma le tilotilo i le amataga o le upu “Agalelei” faʻaaogaina ii e faʻasino i laʻau ma laʻau. E leʻo manino mai poʻo le a le upu Eperu "min", faʻaliliuina o le "agalelei" o loʻo faʻasino i le taimi nei faʻavasega meaola, ae foliga mai e fetaui lelei ma le genus poʻo le aiga. Ae ui i lea e le tutusa ma se ituaiga. Atonu e mafai ona faʻamatalaina sili atu pei "O kulupu o meaola ola ei ai i le tutusa foafoaina ituaiga pe a latou na o mai mai le tupuga gafa vaitaʻele e tasi. O lenei e le taofia le fou ituaiga ona o lenei faʻatusalia le vaeluaina o le amataga gafa vaitaʻele. Faʻamatalaga ua leiloa pe faʻasao le mauaina. O se ituaiga fou e mafai ona tulaʻi mai pe a vavae ese se faitau aofai o tagata, ma tupu ai inbreeding. Ile faauigaga, ole ituaiga fou e leʻo se ituaiga fou ae ose isi vaeluaga o se ituaiga o loʻo i ai. ”
Mo i latou e fiafia i le faʻaogaina o lenei i mea aoga vaʻai i lenei fesoʻotaʻiga[vi] mo aiga gafa o ituaiga eseese o vao.
O lana faamatalaga i lenei mea na faamamafaina ai e le Aposetolo o Paulo nei tuaoi masani i le va o ituaiga ina ua ia tusia a o talanoaina le toetu "E le o tino uma o le tino lava e tasi, ae o loʻo i ai le tasi tagata ola ma leisi aano o povi, ma le isi aano o manulele ma le isi iʻa" 1 Korinito 15:39. E uiga i laʻau i le 1 Korinito 15:38 na ia fai mai e uiga i saito ma isi. "Ae avatu e le Atua le tino e pei ona finagalo i ai o ia, ma fatu taʻitasi ma lona lava tino".
I lenei auala mutia o se ituaiga mafai aofia ai uma salalau, eleele-ufiufi laʻau, ae o laʻau o se ituaiga (faʻaliliuina mutia i NWT), o le a ufiufi pupulaau ma laʻau, ma laʻau e pei o se ituaiga o le a ufitia uma tetele laʻau laʻau.
O se faʻamatalaga sili ona faʻamatala o le mea e ono silasila i ai le Atua “Ituaiga” e maua i le Levitiko 11: 1-31. Lenei mulimuli mai a faapuupuuina aotelega:
- 3-6 - Meaola e oloina lana mama ma vaelua le atigivae, e le aofia ai le kamela, rock badger, hare, puaa. (O i latou e le aofia ai a vaelua le atigivae pe lamu le mea i ai, ae le o mea uma.)
- 7-12 - meaola o le vai e i ai fins ma una, meaola vai e leai ni fins, ma una.
- 13-19 - aeto, osprey, nifo uli, manu mūmū, ma le kite uliuli e tusa ma lona ituaiga, oreva e tusa ma lona tupu, ostrich, lulu ma gull ma falcon e tusa ma lona ituaiga. O le tautu, o le seu, ma le peʻa e tusa ma lona ituaiga.
- 20-23 - o le akerise e tusa ma lona ituaiga, o le kirikiti e tusa ma lona ituaiga, o le akerise e tusa ma lona ituaiga.
Aso 3 o le foafoaga - Tasi Fanua Misasa fausia luga vai vai ma ituaiga o Fualaʻau faia e sauniuni ai mo mea ola.
Geology ma le lona tolu Foafoaga Aso
I le iuga, e tatau ona tatou faʻailoa atu o le evolusione o loʻo aʻoaʻoina o ola uma na tutupu mai i le sami ma meaola o le sami. E tusa ai ma taimi o Geological taimi, o le a i ai le selau o miliona o tausaga ao le i suia laʻau laʻau ma fualaʻau. O le fea faʻasologa o mea na tutupu e foliga mai e sili atu ona talafeagai ma talitonuina ile faasologa o mea? Le Tusi Paia poʻo le evolusione teori?
Lenei mataupu o le a talanoaina mulimuli ane i se loloto loloto i le suʻesuʻega o le lolovaia o Noa Aso.
Kenese 1: 14-19 - O le Fa Lona Fa o Foafoaga
“Ona fetalai mai lea o le Atua: Ia i ai malamalama i le vanimonimo o le lagi e vaelua ai le ao ma le po; ma e ao ona latou avea ma faʻailoga ma mo vaitau ma mo aso ma tausaga. Ma e tatau ona latou avea o ni malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi. Ma sa faapea lava. Ma faia e le Atua malamalama sili e lua, o le malamalama sili mo le puleaina o le ao ma le laʻititi malamalama mo le puleaina o le po, faapea foi ma fetu. "
“O lea, ua tuu ai e le Atua i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi, ma ia pule i le ao ma le po ma ia tuueseeseina le malamalama ma le pouliuli. Ona silasila mai lea o le Atua ua lelei. Ona fai ai lea o le afiafi ma le taeao o le aso fa lea. ”
Fai mai se faaliliuga moni “Ona fetalai mai lea o le Atua, Ia i ai malamalama i le va nimonimo o le lagi e vaelua ai le ao ma le va o le po ma avea ia ma faailoga ma vaitau mo aso ma tausaga. Ma ia tuu i latou e avea ma malamalama i le vanimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi ma sa faapea lava. Ma faʻapupulaina le Atua moli e lua, o le malamalama tele e pule i le ao ma le malamalama laititi e pule i le po ma fetu. "
“Ma tuu i latou le Atua i le va nimonimo o le lagi e susulu atu i le lalolagi ma pule i le ao ma le po ma vaelua le malamalama ma le va o le pouliuli. Ma vaʻai i le Atua ua lelei. Ma o le afiafi ma le taeao, le aso lona fa ”.[vii]
Na faia pe na vaʻaia?
O lona uiga o le la ma le masina, ma fetu na faia i le 4th aso?
O le tusitusiga Eperu e le o fai mai na faia i le taimi nei. O le fasifuaitau “Ia i ai” or "Tuʻu ni malamalama e avea" e faʻavae i luga o le upu Eperu “Hayah”[viii] o lona uiga o le "pauu i fafo, sau ia avea, avea, avea." E matua 'eseʻese mai le upu "Foafoaina" (Eperu = "bara").
O le a le mea na oʻo mai pe na taunuʻu mai e tusa ai ma tusitusiga o le Tusi Paia? Malamalama vaaia e ese mai i le na o le malamalama ma le pogisa. O le a le mafuaʻaga o lenei? I le uma, sa i ai le malamalama i luga o le 2nd aso ao le i faia le vao i le 3rd aso ma talu ai o mea uma na fiafia i ai le Atua, na lava le malamalama. O loʻo alu le tali a le tala, "e tatau ona avea ma faʻailoga ma vaitau mo aso ma tausaga".
O le susulu tele, o le la, o le a pule aoao i le ao ma o le laʻititi malamalama, o le masina, e puleʻaga i le po, ma fetu. O fea na tuu ai nei moli malamalama? Fai mai le tala, "tu i le vanimonimo o le lagi”. O le upu faʻaliliuina "seti" muamua o lona uiga "ia foaʻi". O lea la, o nei malamalamaʻaga na avatua pe faʻaalia i le vanimonimo o le lagi. E le mafai ona tatou faʻapea mo se mautinoa, ae o le faʻailoga o nei malamalamaʻaga, sa i ai lava na i ai i le amataga o le foafoaga aso ae ua faʻaalia nei i le lalolagi mo mafuaʻaga taua. Masalo o le paneta-lautele lau ausa na faia manifinifi ina ia lava manino ia vaʻaia mai le lalolagi.
Le upu Eperu “Maor” faaliliuina o lemoli malamalama ” faʻailoa atu le uiga o le "malamalama-foaʻi". E ui lava o le masina e le o se uluaʻi malamalama-mafuaʻaga e pei o le la, ae ui i lea, o se malamalama-foaʻi e ala i le atagia mai o le la malamalama.
Aisea e manaʻomia ai le vaʻai
Afai latou te le vaaia mai le lalolagi, ona aso ma vaitau ma tausaga e le mafai ona fuafuaina. Masalo, i lenei foi taimi, o se axial tilt o le lalolagi na faʻalauiloaina, o le mafuaʻaga o a tatou vaitau. Faʻapea foi, masalo o le taʻamilosaga a le masina na teuteuina i lona tulaga ese taʻamilosaga mai se faʻataʻamilosaga tutusa ma isi paneta satelite. E le o mautinoa pe o le suʻega na suʻesuʻe i le taimi nei pe tusa o le 23.43662 °, aua e foliga mai o le Lolo na mulimuli ane toe faʻalilolilo le lalolagi. O le lolovaia e toeititi lava a amata mafuiʻe, lea e ono aʻafia ai le saoasaoa o le taaviliga o le lalolagi, le umi o le aso, ma foliga o le paneta.[ix]
O le suia o le tulaga o le la (mai sasaʻe i sisifo tafailagi) i le lagi fesoasoani foi ia i tatou fuafua pe o fea o le aso tatou i ai, e teu ai taimi, ma le vaitau (o le maualuga o lena sasaʻe i sisifo malaga, aemaise lava le maualuga maualuga taunuu) .[x]
O uati na tatou faia o se mea masani e taʻu ai le taimi e leʻi faia seʻia oʻo i le 1510 ma le uati taga muamua.[xi] I luma atu o le sundial na o se masani masini e fesoasoani fuaina taimi pe makaina moligaʻo.[xii] I luga o le sami, fetu ma masina ma le la na faʻaaoga e folau ai mo le faitau afe o tausaga. O le fuaina o le longitude sa faigata ma faigofie ai ona sese ma e masani ona iʻu ai i ni vaʻa seʻia oʻo ina fausia e John Harrison ana uati e faʻaigoa o le H1, H2, H3, ma le mea mulimuli, H4, i le va o tausaga 1735 ma le 1761, lea na iu ai lava ina fofo le mataupu o le longitude saʻo i le sami. mo le lelei.[xiii]
Tulaga uiga ese o le masina
O le Laʻititi laumoli poʻo le masina e tele foʻi ona meatotino tulaga ese ina ia mafai ai ona faʻataunuʻuina ona manaʻoga. Lenei mulimuli ane ua na o se puʻupuʻu puʻupuʻu, e tele isi.
- Mo se amataga, e i ai lona tulaga ese faʻataamilo.[xiv] O isi masina e faataamilo i isi paneta e masani ona faataamilo i luga o se isi vaalele i le masina. E faataamilo le masina i se vaalele e toeititi tutusa ma le vaalele o le lalolagi e taamilo i le la. E leai seisi o isi 175 satelite masina i le faʻasologa o le la e faʻataʻamilomiloina le latou paneta i lenei auala.[xv]
- O le faataamilosaga tutasi a le masina e faamautuina le lilifa o le lalolagi e maua ai vaitau, mai le leaga.
- Ole laʻitiiti e faʻatusa ile lalolagi (ole paneta) e tutasi foʻi.
- E faʻatagaina e le masina le 'au vaʻai fetu ona suʻesuʻe i isi paneta ma fetu e mamao atu, ma le sootaga ole lalolagi-masina e fai ma telesone tele.
- O le masina e faʻataʻitaʻi i le lalolagi, e leai se suavai, leai se vai, e leai se ea ma e iai se atemosifia e maua ai ni mea loloto ma loloto atu nai lo le lalolagi ma le masina.
- O foliga o le paolo o le lalolagi i luga o le masina e mafai ai ona tatou vaʻaia o le lalolagi o se kelope, e aunoa ma le alu i le taʻamilosaga i se avanoa roketi!
- O le masina e galue e puipuia le lalolagi mai osofaʻiga e kometi ma asteroids, e ala i le avea ma se pa pupuni faʻapea foi ma lona tosoina togitogiga luga o le pasia mea.
“E tatau ona avea ma faʻailoga ma vaitau mo aso ma tausaga”
Faʻafefea ona avea nei faʻamalamalamaga ma faʻailoga?
Muamua, o faʻailoga ia o le mana o le Atua.
Na faaupu faapenei e le faisalamo o Tavita i le Salamo 8: 3-4, “A ou vaʻai atu i lou lagi, o galuega a ou tamailima, o le masina ma fetu na e saunia, o le a le tagata ola e te manatuaina ai o ia, ma le ataliʻi o le tagata e te vaʻaia ai o ia? ". I le Salamo 19: 1,6 na ia tusia foi “O loʻo folafolaina mai e le lagi le mamalu o le Atua, o loʻo taʻu mai foi e le va nimonimo le galuega a ona aao. … Mai le tasi tuluʻiga o le lagi lona [le la] alu i luma, ma lona faʻataʻamilosaga maeʻa e oʻo i isi latou pito ”. E masani ona misia e tagata e nonofo i le taulaga lenei mamalu, ae e o atu i nuu maotua mai mea malamalama a tagata i le po, ma vaai aʻe i le lagi i se po ma le lagi manino, ma le matagofie ma le numera o fetu, ma le susulu o le masina. ma nisi o paneta o le tatou la, e naʻo le vaʻaia e mata, ma e maofa lava.
Lua, pei ona taʻua i luga, o le gaioiga o le la, masina ma fetu e talitonuina.
O lona iʻuga, e mafai e tautai faʻasolosolo ona maua a latou faʻailoga i le ao ma le po. I le fuaina, o le tulaga o se tasi i luga o le lalolagi e mafai ona fuafuaina ma tuu i luga o se faafanua, fesoasoani femalagaaiga.
Tolu, faʻailoga o mea e tutupu i le lumanaʻi lata mai.
E tusa ai ma le Luka 21: 25,27 o loʻo faapea mai “E i ai foi faʻailoga i le la ma le masina ma fetu…. Ona vaʻaia ai lea o le Ataliʻio le tagata o loʻo sau i le ao ma le mana ma le mamalu tele ”.
Tulaga fa, faʻailoga o le faʻamasinoga a le Atua.
Ioelu 2:30 atonu e faatatau i mea na tutupu ia Iesu maliu fai mai “O aʻu [le Atua] na te faia faʻailoga i le lagi ma le lalolagi… E liua le la ma pouliuli ma le masina i le toto, ae leʻi oʻo mai le aso tele ma le mataʻutia o le aso o Ieova”. I le Mataio 27:45 o loʻo tusia ai, aʻo maliu Iesu i luga o le satauro "Mai le itula e ono ile [aoauli] na paʻu le pogisa i luga o le laueleele atoa, seʻia oʻo i le itula e iva [3pm]". E leʻo se masani a le gasetoto poʻo se tau. Luka 23: 44-45 faʻaopoopo "Aua ua susulu le susulu o le la". Na o mai faatasi ma se mafuiʻe na saeluaina le pupuni o le Malumalu.[xvi]
Lima, latou mafai ona faʻaaogaina e fuafua ai le tau faʻamoemoeina i se taimi lata mai.
Mataio 16: 2-3 taʻu mai ia i tatou "A oo i le afiafi ua e masani i le fai atu: 'E lelei le tau, aua o le lagi e mumu mumu; ma i le taeao, 'O le a timu, timuga o aso i nei aso, aua o le lagi e mumu mumu, ae pogisa foliga. E te iloa faʻamatala uiga o le lagi… ”. O le tusitala, masalo e pei o le tele o tagata faitau, na aʻoaʻoina i se solo faigofie aʻo talavou, lea e fai mai le mea lava e tasi, "Red Sky i le po, leoleo mamoe fiafia, Mumu mumu i le taeao, leoleo lapataʻi". E mafai e tatou uma ona folafola mo le saʻo o nei faamatalaga.
Tulaga ono, o aso nei tatou te fuaina le umi o le tausaga, faʻavae ile faʻataʻamiloina ole lalolagi ile la ole 365.25 aso (faʻataʻamilomilo ile 2 tesimale).
Tele kalena anamua faʻaaoga le taamilosaga a le masina e fua ai masina ona faʻafetaui ai lea ma le la tausaga e ala i fetuʻunaʻiga, o lea na mafai ai ona vaʻaia taimi o le totoina ma le seleselega. O le masina faʻavaitaimi e 29 aso, 12 itula, 44 minute, 2.7 sekone, ma ua faʻaigoaina o le synodical masina. Peitai, o nisi kalena pei o le kalena a Aikupito na faʻavae i luga o le la tausaga.
Tulaga fitu, o vaitau e vaeluaina e le taimi o equinoxes o le La, ia Tesema, Mati, Iuni, ma Setema.
O equinoxes o faʻaaliga ia o le lalolagi faʻasolo i luga o lona au ma faʻaleagaina ai le tino o le susulu o le la e oʻo atu i se itu vaega o le lalolagi ma mafua ai ona aʻafia le tau aemaise ai o le vevela. I le itulagi i sisifo o le tau malulu o Tesema ia Mati, tautotogo o Mati ia Iuni, taumafanafana o Iuni ia Setema, ma le tautoulu Setema ia Tesema. E iai foʻi tai osooso e lua ma tai tai tai lua i masina taʻitasi, e mafua mai ile masina. O nei faʻailoga uma e fesoasoani ia matou i le faitauina o taimi ma faʻamautinoaina le vaitau, ma fesoasoani ai i le fuafuaina e totoina mo meaʻai gaosi ma selesele taimi.
Faatasi ai ma le manino vaʻaia o susulu, e mafai ona vaaia e pei o Iopu 26: 7 taua "O loʻo ia faʻaloaloa le itu i matu i luga o le mea gaogao, tautau le lalolagi i luga o se mea". O loʻo taʻu mai ia i tatou e le Isaia 40:22 “E i ai Lē o loʻo nofo i luga aʻe o le lio o le lalolagi,… o Lē o faʻaloaloaina le lagi e pei o se fua lelei, na te fofolaina pei o se fale ie e mau ai”. Ioe, o le lagi e faʻaloaloaina pei o se fua lelei ma se pinprick o moli mai fetu uma, tetele ma laiti, aemaise lava i latou i la tatou lava aniva lea e faʻatutuina ai le faiga o le la, ua faʻaigoaina o le Milky Way.[xvii]
O loʻo faʻamaonia foi e le Salamo 104: 19-20 le faia o le 4th aso fai mai “Na ia faia le masina mo taimi atofaina, o le la lava na te iloa lelei le mea e goto ai. Oe mafua ai le pouliuli, ina ia avea ma po. O totonu e feoaʻi uma ai manu feʻai o le vao. ”
Le Aso Lona Fa - Vaʻaiga Malamalama vaʻaia, Vaitau, Malosiaga e fua ai taimi
O le isi vaega o lenei faʻasologa o le a aofia ai le 5th e 7th aso o le Foafoaga.
[I] https://www.livescience.com/28098-cambrian-period.html
[Ii] https://www.earthsciences.hku.hk/shmuseum/earth_evo_04_01_pic.html
[Iii] Geologic Taimi Vaitaimi. Vaʻai le fesoʻotaʻiga lenei mo le faʻasologa o taimi ole Geologic Time Periods https://stratigraphy.org/timescale/
[Iv] https://stratigraphy.org/timescale/
[V] https://biblehub.com/hebrew/776.htm
[vi] https://www.google.com/search?q=genus+of+plants
[vii] Vaʻai le Biblehub https://biblehub.com/text/genesis/1-14.htm, https://biblehub.com/text/genesis/1-15.htm ma isi tulaga faapena
[viii] https://biblehub.com/hebrew/1961.htm
[ix] Mo nisi faʻamatalaga tagaʻi: https://www.jpl.nasa.gov/news/news.php?feature=716#:~:text=NASA%20scientists%20using%20data%20from,Dr.
[x] Mo nisi faʻamatalaga vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga https://www.timeanddate.com/astronomy/axial-tilt-obliquity.html ma https://www.timeanddate.com/astronomy/seasons-causes.html
[xi] https://www.greenwichpocketwatch.co.uk/history-of-the-pocket-watch-i150#:~:text=The%20first%20pocket%20watch%20was,by%20the%20early%2016th%20century.
[xii] Mo nisi faʻamatalaga i taimi e fua ai masini vaʻai https://en.wikipedia.org/wiki/History_of_timekeeping_devices#:~:text=The%20first%20mechanical%20clocks%2C%20employing,clock%20was%20invented%20in%201656.
[xiii] Mo se aotelega puʻupuʻu o John Harrison ma ana uati vaʻai https://www.rmg.co.uk/discover/explore/longitude-found-john-harrison pe afai i Peretania i Lonetona, asiasi i le Greenwich Maritime Museum.
[xiv] https://answersingenesis.org/astronomy/moon/no-ordinary-moon/
[xv] https://assets.answersingenesis.org/img/articles/am/v12/n5/unique-orbit.gif
[xvi] Mo se talanoaga atoa vaai le tusitusiga “Maliu o Keriso, O iai ea ni faamaoniga faaopoopo faale-Tusi Paia mo mea na tutupu na lipotia mai? ” https://beroeans.net/2019/04/22/christs-death-is-there-any-extra-biblical-evidence-for-the-events-reported/
[xvii] Vaʻai ii mo se ata o le aniva Milky Way pei ona vaaia mai le lalolagi: https://www.britannica.com/place/Milky-Way-Galaxy
La pollinisation anémophile est assurée par le vent. O loʻo aoga le vai i le faʻataʻitaʻiga o le pollen sont notamment les graminées, conifères, bouleaux, noisetiers… Faʻataʻitaʻiga, sasaa le pin, au printemps, les cônes mâles libèrent une abondante poudre jaune contenant les pollens. J'habite une region où au printemps nous sommes envahis par le pollen (beaucoup de ménage a faire en cette periode). Pas besoin dʻinsectes liligi atu i luga fesoasoani. Lʻauto fecondation est un mode de pollinisation du pistil dʻune fleur par son propre pollen. Au nei aussi des fleurs hermaphrodites. La pollinisation peut aussi se faire par lʻeau. (il... Faitau atili »
Faʻafetai i au taumafaiga i lenei mataupu, Tadua. Faʻapea foi, pei o iniseti na foliga mai na fausia i le aso 6 (atonu na aofia ai i apaʻau felelei manu, Kenese 1:21), pe a fai o le aso o le foafoaga e sili atu ma le 24 itula le umi, semanu e i ai ni faʻafitauli ma le fou na fausia vao mafai ona ola ma fanafanau. Mo i latou ua faʻamanuiaina e vaʻai i le oso aʻe o le la i luga o se tafailagi malamalama, o le aso e amata pogisa pei o le po. O le faʻailoga muamua o le a oso aʻe le la o fetu. Ua amata ona mou malie. Venus, pe a fai o le fetu o le taeao, o loʻo iai ma le toʻaitiiti o loʻo tumau pea ona tau le iloa atu... Faitau atili »
Faʻafetai lava mo le lafoina o lenei, Tadua. O le itu e uiga i fualaʻau e manaʻomia ai iniseti ina ia mafai ai ona faʻaleagaina latou mautinoa finau mo le faʻauigaina moni o aso foafoa. Talu ai nei suesuega o Foafoaga ma le Lolo sa avea o se faatuatua faamalosia aafiaga mo au. I le maeʻa ai o le olaga atoa o le "ao-tausaga" ma le "va" aʻoaʻoga, o le toe foi i se faʻauigaina moni na faʻamaonia ai le sili atu ona faafouina o loʻu talitonuga. E i ai ni numera o mea na ou gloss over i le taimi ua tuanaʻi, lea ua foliga mai nei sili atu ona manaia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tala ia Iosefa o loʻo taʻu mai ai na o mai le lalolagi uma i Aikupito mo saito,... Faitau atili »