Sa tatou tiga uma e se tasi io tatou olaga. O le manuʻa atonu e ogaoga, o le faalataina matua faʻatamaia lava, ma e le mafai ona tatou mafaufauina pe mafai ona faʻamagalo lena tagata. Lenei mafai ono avea se faʻafitauli mo Kerisiano moni aua e tatau ona tatou faʻamagalo le tasi i le isi saoloto mai o tatou loto. Atonu e te manatua le taimi na fesili ai Peteru iā Iesu e uiga i lenei mea.
Ona sau ai lea o Peteru ia Iesu ma fesili atu, “Le Alii e, e faafia ona ou faamagalo i loʻu uso ua agasala ia te aʻu? E fitu taimi? ”
Na tali atu Iesu, “Ou te fai atu ia te oe, e le na o taimi faʻafitu, a ia fitugafulu ma le fitu fitu!
(Mataio 18:21, 22 BSB)
O le taimi lava na maeʻa ai ona faʻailoa atu le faʻamagaloga e faʻatolu ona faʻamagaloina, na saunia ai e Iesu se faʻataʻitaʻiga e tautala ai e uiga i mea e manaʻomia e ulu atu ai i le malo o le lagi. Amata i le Mataio 77:18, na ia faamatala ai e uiga i se tupu na faamagaloina se tasi o ana auauna o lo o aitalafu ia te ia se aofaiga tele o tupe. Mulimuli ane, ina ua maua e lenei pologa le avanoa e faia ai le mea lava e tasi mo se uso a auauna na aitalafu ia te ia se laʻititi aofaʻi o tupe pe a faʻatusatusa, na te leʻi faʻamagalo. Na iloa e le tupu lenei gaioiga le alofa, ma toe faʻafoʻi le aitalafu na ia faʻamagalo muamua, ona lafo lea o le pologa i le falepuipui ua le mafai ai ona ia totogia le aitalafu.
Na faaiu e Iesu le faataoto i le faapea atu, "E faapena foi ona faia e loʻu Tama faalelagi ia te outou pe a outou le faʻamagalo atu i lou uso io outou loto." (Mataio 18:35 NWT)
O lona uiga e tusa lava poʻo le a le mea ua faia e se tagata ia tatou, e tatau ona tatou faʻamagaloina i latou? E i ai ni tuutuuga e ono manaʻomia ai ona tatou taofia le faʻamagalo atu? E tatau ea ona tatou faʻamagalo atu i tagata uma i taimi uma?
Leai, e leai. E faʻafefea ona ou mautinoa? Tatou amata i le fua o le agaga na tatou talanoaina i la tatou vitio mulimuli. Matau le ala na aotele ai e Paulo?
"Ae o le fua o le Agaga o le alofa, olioli, filemu, onosai, agalelei, agalelei, faamaoni, agamalu, amio pulea. E leai se tulafono e faʻasaga i mea faʻapea. ” (Kalatia 5:22, 23 NKJV)
“E leai se tulafono e faʻasaga i mea faʻapea.” O le a le uiga o le mea lena? Faʻapea e leai se tulafono faʻatapulaʻaina pe faʻatapulaʻaina le faʻamalositino o nei uiga taua e iva. E tele mea i le olaga e lelei, ae a sili atu ona leaga. E lelei le vai. O le mea moni, e manaʻomia le vai e ola ai tatou. Ae inu tele vai, ma o le ae fasiotia oe lava. I nei uiga e iva e leai se mea e sili atu. E le mafai ona tele lou alofa pe tele le faʻatuatua. Faatasi ai ma nei uiga iva, sili atu e sili atu ona lelei i taimi uma. Peitaʻi, e i ai isi uiga lelei ma isi gaioiga lelei e mafai ona faʻaleagaina tele. E faʻapena le tulaga o le faʻamagalo. Tele mea e mafai ona afaina ai.
Seʻi o tatou amata i le toe suʻesuʻeina o le faataoto i le Tupu i le Mataio 18:23.
Ina ua uma ona fai atu ia Petelu e tuu atu i le 77 taimi, na saunia e Iesu lenei faataoto e ala i talafaatusa. Matau le amataga:
“O le mea lea ua tusa ai le malo o le lagi o se tupu na manaʻo e fai ana aitalafu ma ana auauna. Ma ina ua amata ona ia totogiina i latou, se tasi na aitalafu ia te ia sefulu afe taleni na aumai ia te ia. Ae talu ai e le i ai se tupe e totogi ai, ua poloaʻi e lona aliʻi ia faʻatau atu o ia, faʻatasi ai ma lona toʻalua ma lana fanau ma ana mea uma, ona totogi loa lea. " (Mataio 18: 23-25 NASB)
E leʻi iai i le tupu le loto faʻamagalo. Na toeititi lava ona ia totogiina totogi. O le a le mea na suia ai lona mafaufau?
“Ona faʻapaʻu ai lea o le auauna i le eleele ma faʻapa'ū faō i ona luma, ma faapea atu, 'Ia e onosaʻi mai ia te aʻu ona ou totogi atu lea ia te oe o mea uma.' Ma sa mutimutivale le alofa o le matai o lea auauna, ma ia faasaʻolotoina o ia ma faamagalo ia te ia le aitalafu. " (Mataio 18:26, 27 NASB)
Na aioi le pologa mo se faʻamagaloga, ma faʻaalia lona naunau e faʻasaʻo mea.
I le tala tutusa, ua aumaia ai e le tusitala o Luka ia tatou seisi manatu.
“O lea ia outou mataala ai. Afai e agasala lou uso poʻo sou tuafafine ia te oe, aoai ia i latou; ma afai latou te salamo, faamagalo i latou. Tusa lava pe latou te agasala faʻafitu ia te oe ile aso ma fitu taimi e toe sau ai ia te oe fai mai 'Ua ou salamo,' e tatau ona e faʻamagaloina i latou. ” (Luka 17: 3, 4 NIV)
Mai lenei mea, ua tatou vaʻaia ai e ui e tatau ona tatou naunau e faʻamagalo atu, o le tuutuuga e faʻavaeina ai lena faʻamagaloga o se faʻailoga o le salamo i le vaega a le tasi na agasala ia te i tatou. Afai e leai se faʻamaoniga o se loto ua salamo, ona leai lea o se faʻavae mo le faʻamagaloga.
"Ae faatali mo se minute," o le a fai mai ai nisi. “E leʻi ole atu Iesu i luga o le satauro i le Atua e faʻamagalo tagata uma? Sa leai se salamo i na taimi, a ea? Ae na ia ole atu ia latou faamagaloina foi. ”
O lenei fuaiupu e sili ona manaia ia i latou oe talitonu i le faʻaolaina lautele. Aua le popole. Mulimuli ane o le a faaolaina tagata uma.
Ia, tatou vaʻai i luga.
"Na fetalai Iesu," Loʻu Tama e, ia e faʻamagalo atu ia te i latou, aua ua latou le iloa le mea ua latou faia. " Ma sa latou vaevaeina ona ofu i le faia o le vili. ” (Luka 23:34 NIV)
Afai e te suʻea lenei fuaiupu i luga o le Biblehub.com i le faiga tutusa a le Tusi Paia o loʻo lisiina atu ai ni nai sefulu tele faʻaliliuga sili o le Tusi Paia, e leai se mafuaʻaga e te masalosalo ai i lona moni. E leai se mea iina e mafua ai ona e manatu o loʻo e faitauina seisi lava mea i le mama o le Tusi Paia canon. E mafai foi ona fai atu le tutusa mo le Faʻaliliuga a le Lalolagi Fou, le mea e taʻu o le Silver Sword. Ae o lena, o le Tusi Paia faʻaupuga na le faʻaliliuina e sikola o le Tusi Paia, o lea ou te le tuʻuina tele i ai.
Le tutusa le mafai ona fai mai mo le Tusitusiga o le Lalolagi Fou Tusi Paia, na ou matauina na tuu le fuaiupu 34 i faalua sikuea upusii na mafua ai ona ou vaai i le vaefaamatalaga na faitau:
§ CVgSyc, p faʻaofi upu faʻapipiʻi ia; P75BD * WSys aveese.
O na faatusa o loo fai ma sui o anamua codices ma tusitusiga e le o aofia ai lenei fuaiupu. Nei o:
- Codex Sinaalty, Gr., Senituri lona fa. CE, British Museum, HS, GS
- Papyrus Bodmer 14, 15, Gr., I. 200 TA, Geneva, GS
- Vatican ms 1209, Gr., Senituri lona fa. TA, Vatican City, Roma, HS, GS
- Bezae Codices, Gr. ma Lat., lima ma le ono seneturi. CE, Cambridge, Egelani, GS
- Evagelia e leai se totogi, lima sene. CE, Uosigitone, DC
- Sinaitic Syriac codex, fa ma le lima seneturi. TA, Evagelia.
Talu ai o lenei fuaiupu o loʻo fefinauaʻi, atonu e mafai ona tatou iloa pe o iai i le Tusi Paia canon e faʻavae i luga o lona ogatasi, poʻo le leai o se fealofani, ma le vaega o totoe o le Mau.
I le Mataio mataupu e 9 fuaiupu e lua, na taʻu atu ai e Iesu i le tagata supa ua faamagaloina ana agasala, ma i le fuaiupu ono na ia taʻu atu ai foi i le motu o tagata “a o le Atalii o le Tagata ei ai le pule i le lalolagi e faʻamagalo ai agasala” (Mataio 9: 2 NWT).
I le Ioane 5:22 o loʻo taʻu mai ai e Iesu, "… e le faʻamasino le Tama i se tasi, a ua tuʻuina atu i le Ataliʻi faʻamasinoga uma ..." (BSB).
Talu ai o Iesu e iai le malosi e faʻamagalo ai agasala ma o faʻamasinoga uma na tuʻuina atu ia te ia e le Tama, aisea la na ia ole atu ai i le Tama e faʻamagalo i latou na faʻasatauroina ma latou lagolagoina? Aisea e le na o le faia ai e ia lava?
Ae e iai isi mea. A o tatou faitau pea i le tala i le Luka, ua tatou maua se atinaʻe manaia.
Fai mai le tala a Mataio ma Mareko, o tagata gaoi e toʻalua na faʻasatauroina faʻatasi ma Iesu, na lafo ia te ia le saua. Ma, o le tasi na i ai se suiga o le loto. Tatou te faitau:
“O se tasi o pagota na faatautauina iina na lafo upu masoa ia te Ia, ma faapea atu,“ E le o oe ea o le Keriso? Laveai Oe ma matou! ” Ae tali mai le isi, ma vavao ia te ia, fai atu, "E te le fefe i le Atua, talu ai oe i lalo o le tutusa faasalaga o le faasalaga? O loʻo tatou puapuagatia lava, aua o loʻo tatou maua le mea e tatau ai ona o a tatou solitulafono; ae e leai se mea leaga na faia e lenei tagata. ” Ma sa ia faapea atu, "Iesu, manatua aʻu pe a e afio mai i lou malo!" Ona fetalai atu lea o Iesu ia te ia, "E moni, ou te fai atu ia te oe, o le aso nei ta te faatasi ai ma oe i Parataiso." "(Luka 23: 39-43 NASB)
O lea na salamo le tasi tagata amio leaga, aʻo le isi na leai. Na faʻamagalo e Iesu uma, pe na o le tasi? Pau a le matou mea e mafai ona fai atu ai ma le mautinoa o le na ole atu mo le faʻamagaloga na maua le mautinoa o le faatasi ma Iesu i le Parataiso.
Ae e iai lava isi mea.
“Ua tusa o le itula e ono, ua pouliuli uma lava le nuu, ua oʻo lava i le itula e iva, aua ua alu le susulu o le la; na saelua foʻi le ie puipui o le malumalu. ” (Luka 23:44, 45 NASB)
Na taʻua foi e Matthew sa i ai se mafuʻe. O le a le aʻafiaga o nei mea mataʻutia i tagata na vaʻaia le vaaiga?
“Ua iloa e le taitai o le toaselau le mea ua tupu, ona amata ai lea ona vivii atu i le Atua, ma faapea atu," O lenei tamaloa e leai sana sala. " Ma o le motu o tagata uma na o mai faatasi mo lenei mataʻaga, ina ua uma ona maitau le mea na tupu, amata ona toe foi i le fale, ma fasi o latou fatafata. " (Luka 23:47, 48 NASB)
O lenei mea e fesoasoani tatou te malamalama lelei ai i le tali atu a le motu o tagata Iutaia i le 50 aso mulimuli ane i le Penetekoso ina ua taʻu atu e Peteru ia i latou, “O lea ia faailoa atu i tagata uma o Isaraelu ma le mautinoa na faia e le Atua lenei Iesu, na outou faasatauroina, e avea ma Alii ma le Mesia!
Na tuia o latou loto i upu a Petelo, ma na latou fai atu ia te ia ma isi aposetolo, "Uso e, o le a le mea e tatau ona matou faia?" (Galuega 2:36, 37 NLT)
O mea na tutupu i le maliu o Iesu, le pogisa e tolu itula le umi, na vaeluaina le ie puipui o le malumalu, le mafuie… O nei mea uma na iloa ai e tagata sa latou faia se mea sese tele. Sa latou o atu i le fale ma sasa a latou fatafata. Tela la, i te taimi ne fai atu ei a pati a Petelu, ne toka a loto o latou. Sa latou fia iloa le mea e fai e faasaʻo ai mea. O le a le mea na taʻu atu e Peteru ia latou e fai e maua ai le faʻamagaloga mai le Atua?
Na fai atu ea Petelo, “Oi, aua e te popole i ai. Ua uma ona faʻamagalo oe e le Atua ina ua fai atu Iesu e toe foʻi mai a o lata i le satauro na e faʻaeʻeina ia te ia? Tou te vaʻai atu, ona o le taulaga a Iesu, ua mafai ai ona faʻaolaina tagata uma. Na o le malolo ma alu i le fale. ”
Leai, "na tali atu Peteru," E tatau ia te outou uma ona salamo i a outou agasala ma liliu i le Atua, ma ia papatisoina i le suafa o Iesu Keriso mo le faʻamagaloina o au agasala. Ma o le ae mauaina le meaalofa o le Agaga Paia. ” (Galuega 2:38 NLT)
Sa tatau ona latou salamo ina ia maua ai le faʻamagaloga o agasala.
E lua lava vaega e maua ai le faʻamagaloga. Tasi le salamo; e faʻailoa ai na e sese. Lona lua o le liuaina, e liliu ese mai le sese auala i se fou vasega. I le Penetekoso, o lona uiga ia papatiso. Sili atu i le tolu afe na papatisoina i lena aso.
O lenei gaioiga e aoga foi mo agasala a le tagata lava ia. Seʻi matou fai atu na faʻasese e se tagata sau tupe. Afai latou te le faʻailoa le mea sese, afai latou te le fai atu ia te oe e faʻamagalo i latou, o lona uiga e leai sou tiute e faia ai. Ae faʻapefea pe a latou ole atu mo se faʻamagaloga? I le tala faʻatusa a Iesu, e leʻi tauanau e pologa uma e faʻamagalo le aitalafu, ae na o le tele o le taimi e tuʻu iai. Na latou faʻaalia le manaʻo e faʻasaʻo mataupu. E faigofie ona faʻamagalo se tasi o faia se faʻatoesega faʻamaoni, o se tasi ua ootia i lona fatu. E faʻaalia lena faʻamaoni pe a fai e le tagata se taumafaiga e faia ai isi mea nai lo le naʻo le fai atu, "Faʻamalie atu." Matou te mananaʻo e lagona e le naʻo se faʻamaoniga le faʻamaoni. Matou te mananaʻo e talitonu e le toe tupu.
O le uiga o le faʻamagalo atu, e pei o uiga lelei uma, e pulea e le alofa. Alofa saili e manuia ai se isi. Taofi le faʻamagaloina mai se loto salamo moni e le o se alofa. Peitai, o le faʻamagaloina pe a leai se salamo e le alofa foi aua e mafai ona tatou faʻatagaina le tagata e faʻaauau pea ona faia ni mea sese. Ua lapataʻi mai le Tusi Paia, "Afai e le vave ona faia le faasalaga mo se soligatulafono, e matuaʻi naunau loto o tagata e fai mea leaga." (Failauga 8:11 BSB)
E tatau foi ona tatou nofouta o le faʻamagaloina o se tasi e le o lona uiga latou te le tau pagatia i ni taunuuga mo a latou mea sese. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ono agasala le tane i lana ava i le mulilua ma se isi fafine — poʻo se isi tamaloa, mo lena mataupu. Atonu e matua faʻamaoni lava o ia pe a ia salamo ma fesili mo lana faʻamagaloga, ma ia mafai ai ona ia faʻatagaina ia faʻamagaloga. Ae le faʻapea o le feagaiga o le faʻaipoipoga e leʻo malepeina lava. O loo ia saoloto lava e toe faaipoipo ma e le o faamalosia e nofo faatasi ma ia.
Na faamagalo e Ieova le Tupu o Tavita ona o lana agasala i le taupulepule e fasioti le tane a Patesepa, ae e iai lava ona iʻuga. Na oti le tama na la mulilua. Na iai foʻi le taimi na le usiusitaʻi ai le Tupu o Tavita i le poloaʻiga a le Atua ma faitaulia aliʻi o Isaraelu e iloa ai lona malosi faʻafitafita. Na toʻasā le Atua 'iā te ia ma Isaraelu. Na talosaga Tavita mo se faamagaloga.
“. . . Ona faapea atu lea o Tavita i le Atua moni: "Ua ou agasala tele i le faia o lenei mea. O lenei, faʻamolemole faʻamagalo le sese a lau auauna, aua na ou matua valea lava. ”” (1 Nofoaiga Tupu 21: 8)
Peitai, sa i ai lava taunuuga. E 70,000 tagata Isaraelu na feoti i le sasa e tolu aso na aumaia e Ieova. “Atonu e le fetaui lena mea,” atonu e te fai mai ai. Sa lapataʻi atu foʻi Ieova i tagata Isaraelu o le a iai ni iʻuga o le latou filifilia o se tupu e fai ma tupu. Na latou agasala i le teenaina o ia. Na latou salamoina ea lena agasala? Leai, e leai se faamaumauga o le atunuu na fesili i le Atua mo se faamagaloga ona ua latou teena o ia.
Ioe, tatou te feoti uma i aao o le Atua. Pe tatou te feoti i le matua poʻo faʻamaʻi ona o le totogi o le agasala o le oti, pe o nisi e feoti saʻo lava i le aao o le Atua e pei ona faia e le 70,000 Isaraelu; po o le a lava le auala, e mo na o sina taimi. Na fetalai Iesu e uiga i le toe tu mai o tagata amiotonu ma e amioletonu.
O le mea taua o tatou uma momoe i le oti ona o tatou o tagata agasala ma o le a tatou fagua i le toetu pe a valaauina e Iesu. Ae afai tatou te mananaʻo e aloese mai le oti faʻalua, e tatau ona tatou salamo. O le faʻamagalo e mulimuli i le salamo. O le mea e faʻanoanoa ai, o le toʻatele o tatou e sili atu le feoti nai lo le faʻatoese mo se mea. E ofoofogia le foliga mai e faigata tele mo nisi ona faaleoina na upu laiti e tolu, "Na ou sese", ma le isi tolu, "Ou te faamalie atu".
Ae o le faʻatoese o le auala lea e mafai ai ona faʻaali atu le alofa. O le salamo mo mea sese na fai e fesoasoani e faʻamalolo ai manuʻa, ia faʻaleleia ai fusi ua malepe, ia toe fesoʻotaʻi ma isi… ia toe fesoʻotaʻi ma le Atua.
Aua le faʻavalea oe lava. O le faamasino o le lalolagi uma o le a le faʻamagaloina soʻo se tasi o matou seʻi vagana ua e ole atu ia te ia, ma e sili atu lou uiga, aua e le pei oi matou tagata, o Iesu, o le na tofia e le Tama e faia uma faʻamasino, mafai ona faitau le fatu o le Tagata.
E i ai leisi itu o le faʻamagaloga e leʻi oʻo ona matou talanoaina. O le talafaatusa a Iesu i le Tupu ma auauna e toʻalua mai le Mataio 18 o loʻo talanoaina ai. E faʻatatau i le uiga o le alofa mutimutivale. O le a tatou iloiloina lena mea i le isi a tatou vitio. Seia oo i lena taimi, faafetai mo lou taimi ma lau lagolago.
Bravo Nicole Jʻaime simplement la façon dont vous raisonnez à partir des Écritures avec les témoins. Personnellement, o le tauaofiaga o le Témoins de Jéhovah 90% dʻentre eux sont des bébés dans la vérité, ils ne peuvent pas se décider sur le raisonnement à partir des Écritures. restez près de Jéhovah Dieu et de son fils Iesu-Christ ma de parole, la Bible faaauau pea a partager avec nous ce que vous apenise de la Bible. Jʻessaie de susciter la curiosité des témoins avec lesquels je mʻassocie pour leur faire réfléchir par eux-mêmes et être le maître de leur propre foi et... Faitau atili »
Talofa Meleti
E te manatu o le faʻapotopotoga e 95% lotu Iutaia ma le 5% Kerisiano?
O talanoaga uma i taimi o fonotaga, molimauina e faʻatotonugalemuina ia Ieova ae le o Iesu Keriso ua naʻo ia o se vaefaʻamatalaga i le faʻalapotopotoga.
O le tulafono o se ata lafoia o mea lelei e oʻo mai o le mea moni ia Iesu Keriso ae o mea uma lava ou te faʻalogo ai mai le faʻalapotopotoga e na o Ieova le Atua, tapuaiga mama ma isi.
O le a le mea e te manatu ai ma uso ma tuafafine ou te mafaufau ai
E mautinoa. Na ou tusia muamua i se taimi umi i tua o se lotu Iutaia-Kerisiano ma le mamafa faamamafa i le "Judeo".
O le mea moni, o le 2 Korinito 1: 24 “E leai ni puleʻaga sili atu nai lo le mea o loʻo tupu, ae e le gata i lea, ae o le mea moni o le a maua ai le fiafia, o le taʻavale foʻi e mafai ona faʻataunuʻuina.” Ce texte (que jʻaime beaucoup) mʻa été cité au tout début dʻune de mes talanoaga avec les anciens. Très bien. I le tala feagai. Mais quelle fut la suite? Nous avons parlé entre autres du pain et du vin. Quels sont les versets quʻils mʻont cités pour appuyer le fait de ne pas tagata auai? AUCUN! Un anamua... Faitau atili »
O se tala lelei lena, Fani, e tatau ona ou toe lolomiina i le autotranslated Igilisi mo le manuia o isi. Ou te le tautala Farani faʻapea, o lea e le mafai ai ona ou suia le faʻaliliuga. ——- O le vaiaso ua tuanaʻi na faʻavaeina le mau o le aso i le 2 Korinito 1:24 "E le ona matou pule faʻatuatua i lo outou faʻatuatua, ae o matou o tagata faigaluega faʻatasi mo lo outou fiafia, aua o [lo outou] faʻatuatua e te tu ai." Lenei tusitusiga (lea ou te fiafia tele i ai) na sii mai ia te aʻu i le amataga o se tasi o aʻu talanoaga ma le au matutua. Lelei tele. Sa matou malilie. Ae o le a le isi? Matou... Faitau atili »
Talofa Meleti Sa ma maua se talanoaga manaia ma laʻu uo ose Molimau a Ieova mo le tele o tausaga. Sa ou fai atu ia te ia se fesili faigofie le motu o tagata e toatele o lo o taua i le Faaaliga mataupu e 7 o fea o iai? E i le lagi, pe i le lalolagi? E pei ona taʻu atu e Molimau uma a Ieova ia te oe, o le motu o tagata e toʻatele o loʻo iinei i le lalolagi, peitaʻi na ou fai atu ia te ia e liliu i le Faʻaaliga 19: 1 Ina ua maeʻa lenei, na ou faʻalogo i le leo o le motu o tagata e toʻatele i le lagi. Sa ou toe fesili i laʻu uo, o fea o maua ai lenei motu o tagata e toatele... Faitau atili »
Talofa Meleti Lalo Tusi Paia musing O loʻo ou tau mafaufau pe mafai ona tatou faʻasoa atu ni mea na tutupu ia matou ma nisi molimau ma a latou tali i nisi o Mau. Ua naʻo loʻu mafaufau leotele ona ou te mautinoa e pei o aʻu lava, e toʻatele uso ma tuafafine o loʻo pipii pea i le faʻalapotopotoga ma o loʻo matou taumafai e faia le mea sili matou te mafaia e mafaufau ai i nisi o mea matou te o loʻo aʻoaʻoina mai lenei 'upega tafaʻilagi. Ou te iloa o lenei o se vaʻavaʻaia iloiloga peitaʻi i lalo o le Tusi Paia musuia pei o oe i ai pe i lalo o poto masani e... Faitau atili »
Leai o se manatu leaga, ae ou te manatu o le a tatou maua uma faʻataʻitaʻiga i le tutusa laina: O nisi uso (m / f) e matala ma talia mea tatou te aʻoaʻoina mai le Tusi Paia, o nisi e fai si le mafaufau ma taufetuli atu i toeaiina mo mea uma e foliga e le masani ai / le masani ai. Ole toʻatele o le a faʻaeteete i se mea i le va. O matou o Molimau a Ieova o se vaega, matou te mananaʻo e ese i matou mai le lalolagi. Ou te fefe, i le avea ai o se vaega, tatou te matuaʻi ese lava. Na ou i ai i le faʻalapotopotoga mo ni nai tausaga i le taimi nei, e tatau ona ou fai atu o le tele o lenei iloa eseesega o... Faitau atili »
Ou te manatu e ono aoga ma mo le tele cathartic. Afai e i ai nisi e finagalo e faia lena mea, o le a ou taliaina o latou sao. Ou te fesili ia igoa ma nofoaga ia "suia e puipuia le le taʻumamaina", pe i se isi itu, "suia e faʻalavelave ai le litigious". O la matou mafuaʻaga e le o le sailia o le tauimasui, talu ai o lena mo le Aliʻi na te faia, ae ia saunia se auala mo le faʻamaloloina o lagona e amata.
Faʻafetai Eric mo lau faʻamatalaga malamalama e uiga i le faʻamagaloga. O lenei manatu pa'ū i le taimi. E i ai fex masina, e tele ou faafitauli ma loʻu tuaoi. Na te le faʻaaloalo i le tulafono o mea totino, fausiaina o fale, ma isi mea. E tatau ona ou faia le faamasinoga, ae o le a le iʻuga? Ma na ou faitau i lau tusitusiga, ma ou te manatu e tatau ona tatou faʻatagaina lenei tagata i lona tulaga, ae le o le tali atu iina faʻaleaga. Ae afai e suia i lana comportment, ma na te talanoa ia aʻu ma le faʻamagalo atu,... Faitau atili »
O le mea lea na tusi ai le aposetolo o Paulo i le Roma 12: 17-13: 7. O le faʻatonuga mo oe, i lena tulaga, e le o le toe faʻafoʻi atu o le leaga i le leaga, ae ia faʻaauau le filemu, e oʻo lava i lou tuaoi faigata. Peitaʻi, ina ia mafai e oe ona faia lena mea, ua faʻatagaina e Ieova pulega maualuluga i lo latou aiga, e galulue o se "auauna a le Atua e faʻaalia le toʻasa i le na te faia le mea leaga" (Roma 13: 4). O le mea lea, e faʻamalosia oe e faʻaoga le faʻamasinoga i lou atunuʻu (faamasinoga) e faʻavasega ai mataupu i le va o oe ma lou tuaoi. O le tuua le mataupu i le Faamasinoga o... Faitau atili »
Faafetai mo lau faamalosiauga sili, Ad. E saʻo lau tala. O loʻo ou mafaufau i le mea lava e tasi, aua ou te manaʻo e usitaʻi i mea e sili aʻe. Lenei ua tatou aʻoaʻoina talu mai o tatou laiti. Ae oute nofo i Farani. E le o se atunuʻu lenei i taua! Lenei o le "atunuʻu o saolotoga", o le ala lena na latou fai mai ai. Sa i ai saʻu feiloaiga ma le Pulenuu o loʻu nuu. Na te le manaʻo e fai se gaioiga, tusa lava pe malie o ia ia te aʻu !! O lea ua i ai laʻu tagi i le faamasinoga e uiga i le fausiaina o loʻu fale. Sa faaseseina i tatou e se taufaasese... Faitau atili »
Bonjour Pierrot Sud
Se suʻesuʻega mo se suʻesuʻega o le sauniga o le sauniga mo le sauniga o le nofoaga o loo i luga o le upega tafailagi.
Aiseā? Du sud de la France?
Moi e suis près de Bordeaux.
O le tu veux communiquer avec moi, e le o faʻaaogaina ai le meli:
Falolanicole@gmail.fr
Faʻaaliga, faʻamalieina mo soʻo se tala i tagata faigaluega.
Usoga
Nicole
Ne vous inquiétez pas, Nicole. O lenei o le a fesoasoani ia te oe i le tulaga o le upega tafailagi i totonu o le upega tafailagi e faʻafesoʻotaʻi ai le fesoʻotaiga. Sasaʻe ia oe, ma ia aua neʻi faʻaaogaina mea uma na faʻaulu mai i totonu o aiga sa tuʻuina atu.
Jéremie 36: 3 [3] Quand la maison de Juda entendra tout le mal que je pense lui faire, peut-être reviendront-il chacun de leur mauvaise voie; Ae o le a mafai ona e faia le faʻamagaloga ma le tulafono. ” Par la bouche de Jérémie Jéhovah dit quʻil pourra encore pardonner si Juda abandonne sa mauvaise voie. E mafai ona e salamo. Na silafia e Ieova le auala e mafai ai ona ia salamo. Dieu avait décidé de détruire Iérusalem; O le mea lea e tatau ona fai i le sui o le amio e salamo ai. O le salamo ma le salamo. Jéhovah nʻa plus pardonné. Paul déclare: 1 Timothée... Faitau atili »
Fani,
Merci beaucoup dʻavoir partagé ces pensées scripturaires afu.
Faʻafetai lava mo le tuʻuina atu o le faʻamagaloga i se vaaiga, o se mea o loʻo matua manaʻomia e le toʻatele, ua ou fefe. I le tulimatai atu i lau isi vitio, o le a ou maitauina pe faʻapefea ona faʻaogaina lenei metotia e filifili ai se numera o "tupu ma patele" o le a le faʻaleagaina. O le faʻatinoina o le faʻamagaloina ma le alofa mutimutivale e manaʻomia ai se paleni paleni o ni uiga taua o le tagata lava ia, faʻaiʻuga lelei (lagona) ma le lototele e galue tusa lava po oa tulaga. O lea ou te toe faʻamanatuina se suʻega na ou faia i mea e tatau ona ave iai le faʻamuamua talu ai nei. O lena e fesoʻotaʻi i le galue o se laʻititi faʻamatalaga. Na ou iloa e fia iloa o aʻu o se vaega o se toʻaitiiti e maua... Faitau atili »
Faʻafetai, Ad_Lang. O loʻo tatou i ai lava i le itulau e tasi e faatatau i lo tatou malamalama faʻatasi i le alofa mutimutivale ma lona tulaga i lo tatou faʻaolaina. Faʻafetai mo le faʻasoaina atu o le manatu i le 2 Peteru 2: 20-22. O le a aoga lena i le vitio e mulimuli ai i le tasi i le alofa mutimutivale. Tele aitalafu