saunia e Maria G. Buscema

Muamua Lomiga o La Vedetta di Sion, Oketopa 1, 1903,
Italia lomia o Zion's Watch Tower

Faʻatasi ai ma gaioiga fou faʻalelotu e o mai mai le Iunaite Setete o Amerika o loʻo i ai Molimau a Ieova, lea e tusa ma le 8.6 miliona tagata mulimuli i le lalolagi ma tusa ma le 250,000 tagata mulimuli i Italia. Toaga i Italia talu mai le amataga o le luasefulu seneturi, o le gaioiga na faʻalavelaveina i ana gaioiga e le fascist malo; ae mulimuli i le manumalo o Allies ma o le iʻuga o le Tulafono o Iuni 18, 1949, nu. 385, lea na faʻamaonia ai le feagaiga o faigauo, fefaʻatauaiga ma faatautaiga i le va o le malo a le US ma Alcide De Gasperi, o Molimau a Ieova, e pei foi o isi lotu lotu e le o le Katoliko, na mauaina le aloaʻia faaletulafono o ni vaega faaletulafono na faavaeina i le Iunaite Setete.

  1. Le amataga mai o Molimau a Ieova (Ita. Molimau a Ieova, amata mai ai nei JW), talitonuga faa-kerisiano lotu faatiokarate, meleniuma ma le toefuataʻiga, poo le "primitivist", talitonuina o le faa-kerisiano e tatau ona toefuatai i laina o le mea ua lauiloa e uiga i le amataga o le au aposetolo ekalesia, mai le 1879, ina Charles Taze Russell (1852-1916) , o se faipisinisi mai Pittsburgh, ina ua uma ona auai i le Second Adventists, amata amata lolomiina le mekasini Siona's Watch Tower ma le Herald o le Faasologa o Keriso ia Iulai o lena tausaga. Na ia faavaeina i le 1884 Zion's Watch Tower and Tract Society,[1] tuufaatasia i Pennsylvania, lea i 1896 avea Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, Inc. poʻo le Sosaiete a le Olomatamata (lea e masani ona faʻaigoaina e le JWs "O le Sosaiete" poʻo le "O le faʻapotopotoga a Ieova"), o le faʻaletulafono autu faʻaaogaina e le taʻitaʻi o le JW e faʻalauteleina le galuega i le lalolagi atoa.[2] I totonu o le sefulu tausaga, o le vaega toʻaga e suʻesuʻe ai le Tusi Paia, lea e leʻi iai se igoa faʻapitoa (e 'alofia ai lotu, latou te mananaʻo i le "Kerisiano" faigofie), ona faʻaigoaina loa lea o "Tagata Aʻoga o le Tusi Paia," na tupu, ma faʻatupuina ai le fiaselau o aulotu na sapalaiina ma tusitusiga faalelotu e le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, lea i le 1909 siitia lona ofisa ulu i Brooklyn, Niu Ioka, ae o aso nei o loo i Warwick, New York. O le igoa "Molimau a Ieova" na talia i le 1931 e le sui o Russell, o Joseph Franklin Rutherford.[3]

Ua finau mai JWs e faavae o latou talitonuga i le Tusi Paia, mo i latou le Afioga musuia ma le le gaoia a Ieova. O a latou aʻoaʻoga faʻapitoa e aofia ai le aʻoaʻoga o le "alualu i luma faʻaaliga" lea e faʻatagaina ai le taʻitaʻi, o le Vaega Pule, ona suia faʻamatalaga masani ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia.[4] Mo se faʻataʻitaʻiga, e taʻutaʻua le JWs i le meleniuma ma talaʻi le iʻuga o le a tupu mai lea fale i lea fale. (faʻalauiloa i tusi faʻamaumau Le Olomatamata, Ala mai!, tusi lomia e le Sosaiete o le Olomatamata ma tala ma vitio lafoina i luga o le 'upega tafaʻilagi' upega tafaʻilagi, jw.org, ma isi), ma mo le tele o tausaga na latou mauaina o le taimi nei "faiga o mea" o le a faʻamutaina muamua tagata uma o le augatupulaga ola i Na maliu le 1914. le iʻuga, faʻailogaina e le taua o Amaketo, o ia lava latalata, ma le toe fai mai e tatau ona pa'ū i totonu o le 1914.[5] tuleia i latou e faʻateʻaina i latou lava i se lotu lotu ese mai le sosaiete faʻatamaʻia i le faʻaleagaina i Armagedon, latou o anti-Tolutasi, tuutuuga (e le talitonuina le tino ola pea o le agaga), latou te le faʻamanatuina aso malolo Kerisiano, tausia faapaupau amataga, ma taʻua le uiga o le faaolataga i le suafa o le Atua, "Ieova." E ui lava i nei mea uiga ese, o le sili atu i le 8.6 miliona JW i le lalolagi e le mafai ona faʻavasegaina o se Amerika lotu.

E pei ona faʻamatalaina e le prof. Mr. James Penton,

O Molimau a Ieova ua tutupu aʻe mai le siʻosiʻomaga o tapuaiga i le taufaaiuiuga o le sefuluiva seneturi Amerika Protestantism. E ui lava e foliga mai e matua 'eseʻese mai autu Porotesano ma teʻena nisi o aʻoaʻoga tutotonu o lotu tetele, i se uiga moni o latou o Amerika suli o le Adventism, o faʻavaloaga faʻagaioiga i totonu o le sefuluiva seneturi Peretania ma Amerika Evagelia, ma le millenarianism o uma lona sefulu fitu- seneturi Anglicanism ma Igilisi Porotesano le feteʻenaʻi. E i ai le mea moni, e laʻititi lava le latou aʻoaʻoga faʻataʻitaʻiga lea e i fafo atu o le lautele ole talitonuga Anglo-American Protestant, e ui o loʻo i ai ni manatu faʻapitoa latou te tutusa ai ma le Katoliko nai lo le Porotesano. Afai e tutasi i latou i le tele o itu - e pei ona latou masalomia - e mafua ona o le tuʻufaʻatasia o talitonuga faʻalelotu ma faʻavae o latou aʻoaʻoga ae le ona o latou tala fou.[6]

O le faʻalauteleina o le gaioiga i le lalolagi atoa o le a mulimuli mai i le malosiaga fesoʻotaʻi i se vaega i le galuega faʻamisionare, ae o se vaega i le autu geopolitical mea na tutupu i le lalolagi, e pei o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le manumalo o le Allies. O le tulaga lea i Italia, tusa lava pe na i ai le kulupu talu mai le amataga o le luasefulu seneturi.

  1. O le uiga eseʻesega o le gafa o le JWs i Italia o lo latou atinaʻe na faʻalauiloaina e tagata i fafo atu o le Watch Tower Society. O le na faavaeina, Charles T.Russell, na taunuu i Italia i le 1891 i le taimi o se taamilosaga a Europa ma, e tusa ai ma taitai o le gaioiga, semanu e tu i Pinerolo, i vanu Waldensian, faaosofia le fiafia o Daniele Rivoir, o se faiaoga Peretania o le Faʻatuatua Waldensian. Ae o le i ai o le taofi i Pinerolo - lea e foliga mai e faʻamaonia ai le tusitusiga o le taʻitaʻi a Amerika, pei o isi taʻutaʻu atu Amerika, na afaina i le "Waldensian talafatu", o lona uiga, o le talitonuga na liliu mai e sese tusa ma lea na na faigofie ona faʻaliliu tagata Waldensians i Italia nai lo Katoliko, faʻataua a latou misiona i Pinerolo ma le taulaga o Torre Pellice -,[7] o loʻo fesiligia i luga ole faʻavae o le suʻega o pepa o taimi e faʻatatau i le malaga a le faifeau i Europa ile 1891 (o loʻo taʻua ai Brindisi, Naples, Pompeii, Roma, Florence, Venise ma Milan, ae leʻo Pinerolo e oʻo foʻi ia Turin),[8] ma faʻapea foi malaga mulimuli ane na fiafia iai Italia (1910 ma le 1912) e leʻo iai ni tusitusiga i Pinerolo poʻo Turin, ona o se tu ma aga tuʻufua e aunoa ma faʻamaumauga faʻavae, peitaʻi, na faʻatulafonoina e le aliʻi tusi tala, ma le JWs matua, Paolo Piccioli i se tusitusiga lolomiina i le 2000 i le Bollettino della Società di Studi Valdesi (o le Bulletin o le Sosaiete a Waldensian Studies), o se mekasini faʻasolopito o le Porotesano, ma isi tusitusiga, lolomiina uma e Le Olomatamata ma le au lolomitusi i fafo atu o le gaioiga.[9]

E mautinoa lava o Rivoir, e ala ia Adolf Erwin Weber, o le failotu Suiselani o Suiselani ma o le fai togalaʻau sa avea muamua ma faifeʻau, e fiafia tele e uiga i le faitau afe o talitonuga a Russell ae e leʻo mananaʻo e faʻaseseina le talitonuga a le au Waldensian, o le a ia mauaina le faʻatagaga e faʻaliliu ai tusitusiga, ma i le 1903 o le tusi muamua a Russell Suesuega i Tusitusiga Paiaie Il Divin Piano delle Età (O Le Fuafuaga Paia o Tausaga), a o le 1904 o le muamua Italia lomiga o Zion's Watch Tower ua faʻamalolo, aia La Vedetta di Sion e lʻAraldo della presenza di Cristo, pe sili atu faigofie La Vedetta di Sion, tufatufaina i faleoloa o loʻo faʻasalalau i faleoloa.[10]

I le 1908 o le uluaʻi aulotu na faʻavae i Pinerolo, ma talu ai o le maopoopo aso nei o pulega tutasi e le o faʻamalosia i totonu o le aufaasālalau a le Sosaiete a le Olomatamata - e tusa ai ma nisi ata o "Pastor" Russell -,[11] o le a faʻaaogaina e tagata Italia le igoa "Tagata Aʻoga o le Tusi Paia" mai le 1915 agaʻi i luma. I uluaʻi lomiga o le La Vedetta di Sion, na faʻaaoga e le au Italia o le Watch Tower, e faʻailoa ai le latou usoga, nai igoa le mautinoa ma le tofo "primitivist" e ogatasi ma tusitusiga a Russell i le 1882-1884 lea na vaʻaia ai denominationalism o le antechamber o lotu lotu, igoa e pei o "Ekalesia" , "Christian Church", "Church of the Little Flock and of Believers" pe, e oʻo lava i le,, "Evangelical Church".[12] I le 1808, Clara Lanteret, i Chantelain (fafine ua oti lana tane), i se tusi umi faʻamatalaina le au uo Italia o le Watch Tower Bible and Tract Society, lea sa auai ai o ia, o le "Readers of AURORA and the TORRE". Na ia tusia: "Tau ina ia foaʻi mai e le Atua i tatou uma e tautala saʻo ma tatala i a tatou molimau i le mea moni o loʻo i ai ma ia tatala mai ma le fiafia le tatou fuʻa. Tau ina ia ia tuʻuina atu i le aufaitau uma o le Dawn ma le Tower ia fiafia e le aunoa i le Aliʻi o loʻo manaʻomia lo tatou fiafia ia atoatoa ma ia le faʻatagaina se tasi e aveʻesea mai ia tatou ".[13] Lua tausaga mulimuli ane, i le 1910, i se isi tusi umi, na saunoa ai Lanteret i upu le manino o le "Faifeau" le savali a "Pastor" Russell o le "malamalama" po o "upu moni taua": "Ua ou fiafia e faasilasila atu o se faifeau matua o se Papatiso ua leva ona litaea. , Mr. M., i le maeʻa ai o talanoaga masani ma matou e toʻalua (Fanny Lugli ma aʻu) ulufale atoa i le malamalama ma taliaina fiafia upu moni taua ua silafia e le Atua talafeagai e faʻaali mai ia i matou e ala i lana pele ma le faʻamaoni auauna Russell ".[14] O le tausaga lava lea, i se tusi faamavaega na tusia ia Me 1910 e sui e toafā o le Waldensian Evangelical Church, e iai Henriette Bounous, Francois Soulier, Henry Bouchard ma Luoise Vincon Rivoir, leai, vagana ai Bouchard o e na faaaogaina le faaupuga "Ekalesia a Keriso", na ia le faʻaaogaina se igoa e faʻamatalaina ai le lotu fou Kerisiano, ma le Consistory of the Waldensian Church, i le maitauina o le liliu ese mai le faʻapotopotoga a le au Waldensian o le kulupu na lagolagoina aʻoaʻoga a le "Pastor" Russell, e leʻi faʻaaogaina. lotu saʻo i le faʻasalaga, e oʻo lava i le le mautonu o latou manatu ma sui o isi ekalesia: "Mulimuli ane faitau e le Peresetene tusi na ia tusia i le igoa o le Consistory ia i latou taʻitoʻatasi mo se taimi umi pe talu ai nei, oe mo le lua tausaga, na latou tuua le Waldensian lotu e auai i Darbysti, pe ia maua se lotu fou. (…) A o Louise Vincon Rivoire na pasi atu i le au Papatiso i se auala mautinoa “.[15] O le a fenumiai sui o le Ekalesia Katoliko i latou na mulimuli i le Watch Tower Bible and Tract Society, seʻia oʻo i le amataga o le First World War, ma le Protestantism poʻo le Valdism[16] poʻo, pei o nisi o nusipepa a le Waldensian, lea o le a avanoa ai le gaioiga, ma lona taʻitaʻi, Charles Taze Russell, tuleia i le 1916 sui Italia, i totonu o se tamaitusi, ia faʻailoa mai latou lava i le "Associazione Internazionale degli Studenti Biblici".[17]

I le 1914 o le kulupu o le a pagatia - pei o tagata Lusia uma i le lalolagi - o le le fiafia o le le mafai ona ave faʻamalosia i le lagi, lea o le a taʻitaʻia le gaioiga, lea na oʻo atu i le fasefulu tagata mulimuli na faʻatutuina tele i vanu Waldensian, e oʻo ifo i lalo sefululima sui. O le mea moni, pei ona lipotia i le 1983 Yearbook of Witnesses of Jehovah (1983 Igilisi Lomiga):

I le 1914, o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, e pei ona taʻua ai Molimau a Ieova, na faatalitalia e "aveina i ao e feiloaʻi ma le Alii i le ea" ma talitonu ua maeʻa la latou galuega talaʻi i le lalolagi. (1 Tesa. 4:17) Ua faamatala mai i se tala o iai: “I se tasi aso, na ō ai nisi o i latou i se nofoaga tuufua e faatali ai le mea na tupu. Peitaʻi, ina ua leai se mea na tupu, sa faʻamalosia i latou e toe foʻi i le fale i se tulaga matua pagatia lava o le mafaufau. O le iʻuga, o nisi o i latou nei na paʻu'ū ese mai le faatuatuaga. ”

E tusa ma le 15 tagata na tumau faamaoni, faʻaauau ona auai i fonotaga ma suʻesuʻe lomiga a le Sosaiete. I sana faamatalaga e uiga i lena vaitaimi, na saunoa ai Brother Remigio Cuminetti: "Nai lo le pale o le mamalu na faamoemoeina, na matou mauaina se pea seevae seevae e faaauau ai le galuega talaʻi."[18]

O le kulupu o le a oso i luga o ulutala aua o se tasi o toʻaititi lava o le auai i le lotofuatiaifo mo mafuaʻaga faalelotu i le taimi o le Uluai Lalolagi Taua, Remigio Cuminetti, o se mulimuli i Le Olomatamata. O Cuminetti, na fanau i le 1890 i Piscina, latalata i Pinerolo, i le itumalo o Turin, na ia faaalia le "tuuto faamaoni i le lotu" aʻo tamaititi, ae faatoa maeʻa ona faitauina le tusi a Charles Taze Russell, Il Divin Piano delle Età, maua ai lona moni moni itu, lea na ia sailia ma le le aoga i "liturgical faiga" a le ekalesia o Roma.[19] O le toʻesea mai le lotu Katoliko na mafua ai ona ia auai i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia o Pinerolo, ma amata ai lona lava ala o le talaʻiga.

I le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi, na galue ai Remigio i le laina potopotoga o le Riv mechanical workshops, i Villar Perosa, i le itumalo o Turin. O le kamupani, o loʻo gaosia ni polo, na faʻalauiloa e le malo o Italia o ni fesoasoani o taua ma o le iʻuga foi lea, na tusia e Martellini, "o le militariina o tagata faigaluega" ua faʻatulafonoina: vaegaʻau Italia o loʻo faʻamalosia lelei a latou pulega faʻasolosolo i pulega a le militeri, ae i le taimi lava e tasi e faʻasaʻolotoina ai i latou mai le tautua taua ".[20] Mo le toatele o tagata talavou o se mea lelei tele lea e sola ese ai i luma, ae le mo Cuminetti o le, i le usitaʻia o faʻamatalaga a le Tusi Paʻia, na te iloa e le tau faia soʻotaga, i soʻo se ituaiga, i le sauniuniga o taua. O lea na filifili ai le tamaititi Aʻoga Aʻoga o le Tusi Paia e faamavae ma, i se taimi vave, i ni nai masina mulimuli ane, maua le precept card e alu i luma.

O le musu e ofuina le toniga na tatalaina ai le faamasinoga mo Cuminetti i le Militeli Faamasinoga o Alexandria, lea - e pei ona tusia e Alberto Bertone - i le anotusi o le faasalaga o loo manino ai le faasino i "mafuaaga o le lotofuatiaifo na faʻaosooso e le itu tetee:" Na ia musu, fai mai o le faʻatuatua a Keriso o lona faʻavae faʻavae filemu i tagata, uso lautele, lea (…) o se talitonu talitonu i lena faʻatuatua e le mafai ma e le manaʻo e ofuina se toniga o se faʻailoga o taua ma o le fasiotia lea o uso ( e pei ona ia taʻua o fili o le tamā) ".[21] I le maeʻa ai o le faʻasalaga, o le tala a le tagata o Cuminetti na te iloa "le masani masani o falepuipui" o Gaeta, Regina Coeli ma Piacenza, i totonu o le nofoaga sulufaʻi o Reggio Emilia ma le tele o taumafaiga e faʻaititia o ia i le usitaʻi, ma mulimuli ane, filifili e "ulufale i le fitafita soifua maloloina militeli o se tagata laveaʻi ",[22] faia mea moni mea, mulimuli ane, o le a faasaina i talavou uma JW, po o se sui auaunaga i le militeli - ma le mauaina o se pine siliva mo le lototetele lotoa, lea na musu Cuminetti faia uma nei mo "alofa Kerisiano" -, lea o le a mulimuli ane faasaina seʻia oʻo i le 1995. Ina ua maeʻa le taua, na toe faʻaauau le talaʻiga a Cuminetti, ae o le oʻo mai o le faʻaosofia, na faamalosia ai le faʻagaioia ma le maelega o le OVRA e le Molimau a Ieova, ma faʻamalosia e galue i se pulega faʻalilolilo. Na maliu o ia i Turin ia Ianuari 18, 1939.

  1. I le 1920s, o le galuega i Italia na maua ai se malosiaga fou mai le toe foʻi atu i le fale o le tele o tagata malaga mai na auai i le lotu i le Iunaite Setete, ma tamaʻi nuʻu o JWs salalau i itumalo eseese pei o Sondrio, Aosta, Ravenna, Vincenza, Trento, Benevento , Avellino, Foggia, LʻAquila, Pescara ma Teramo, peitaʻi, e pei ona i ai i le 1914, ma le le fiafia e tusa o le 1925, o le galuega feagai ai ma se isi faʻatelegese.[23]

I le taimi o le Fasisi, e oʻo lava i le ituaiga o feʻau na talaʻiina, na faʻasauāina tagata talitonu o le lotu (pei o isi talitonuga a le lotu Katoliko). O le pulega a Mussolini na amanaʻia soo o le Sosaiete o le Olomatamata i totonu o "tagata taufaamataʻu sili ona matautia."[24] Ae leʻo se faʻapitoa Italia: o le Rutherford tausaga na faʻailogaina e le gata i le faʻaaogaina o le igoa "molimau a Ieova", ae o le faʻaulufaleina mai o se faʻasologa maualuga faʻalapotopotoga faʻavae ma le faʻataʻitaʻiaina o faiga i totonu o aulotu eseese o loʻo faʻamalosia pea i aso nei - valaʻauina. "Faatiokarate" -, ae maise foi o le tupu tele le vevesi i le va o le Watch Tower Society ma le lalolagi lata ane, lea o le a taʻitaʻia ai le lotu e sauaina e le gata i pulega a le Fasisi ma le National Socialist, ae faapena foi i le Marxist ma le Liberal Democratic.[25]

E tusa ai ma sauaga a Molimau a Ieova e ala i le pule malosi a Benito Mussolini, le Sosaiete a le Olomatamata, le Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, i le itulau e 162 o le lomiga Italia, na lipotia mai ai e faapea "o nisi sa lagolagoina lotu Katoliko na saofaga malosi i le tatalaina o sauaga taufaasese faasaga i molimau a Ieova." Ae o le tusitala o tala faasolopito o Giorgio Rochat, o le lotu Porotesano ma sa lauiloa i le tetee i le fasist, na lipotia mai e faapea:

O le mea moni, e le mafai e se tasi ona talanoa e uiga i se tulaga lautele ma faʻaauau le teteʻe i le itu teteʻe i le fausiaina o le au Katoliko masani, o latou, a e mautinoa le faʻamaonia o le i ai o ekalesia faʻa-Evagelia, e ese a latou amioga e faʻatatau i le sili atu i le fa autu suiga. …); o le tikeri eseʻese o le faʻamalosi ma le manuia o le folafolaina o le tala lelei; filifiliga a tagata taʻitoʻatasi patele patele ma taʻitaʻi o le lotoifale (…); ma le iuga o le mauaina o le faavae tulaga ma fascist pulega.[26]

Na lipotia e Rochat e faatatau i le "maoae o le OVRA" i le va o le faaiuga o le 1939 ma le amataga o le 1940, "o le le masani ai o le leai o le faalavelaveina a le Katoliko ma le malosiaga i le suesuega atoa, faamautuina le maualalo o le tulaga o Molimau a Ieova i tulaga i le lotoifale ma uiga faʻavae na tuuina atu i lo latou taofiofia ”.[27] E manino le iai o le omiga mai le Lotu ma Epikopo faasaga i lotu lotu Kerisiano uma e le o le Katoliko (ma e le gata ile toʻaitiiti o tagata na mulimuli i le Olomatamata, e tusa ma le 150 i Italia atoa), ae o le mea na tupu i le au molimau, e mafua mai foi ile faaoso ita. e failauga. O le mea moni, talu mai le 1924, o se tamaitusi faʻaigoaina LʻEcclesiasticismo i istato dʻaccusa (o le lomiga Italia o le tamaitusi Ua molia le ekalesia, le moliaga na faitauina i le 1924 Columbus, Ohio, tauaofiaga) e tusa ma le Tusi Tausaga o le 1983, i le itu. 130, "o se faasalaga mataʻutia" mo le aufailotu Katoliko, 100,000 kopi na tufatufaina i Italia ma na faia e le au Molimau le mea sili na latou mafaia e faamautinoa ai na maua e le pope ma le Vatican rarities tasi. Remigio Cuminetti, o loʻo gafa ma le galuega a le Kamupani, i se tusi ia Joseph F.Rutherford, lomia i le La Torre di Guardia (Italia lomia) Novema 1925, itu.174, 175, tusia e uiga i le anticlerical pamplet:

E mafai ona tatou fai atu o mea uma na sologa lelei i le faʻatusatusa i le "uliuli" [ie Katoliko, ed] siʻosiʻomaga o loʻo tatou nonofo ai; i nofoaga e lua na o Roma ma le taulaga i le talafatai Adriatic na taofi ai o matou uso ma o pepa na maua mo ia na faoa, aua o le tulafono e manaʻomia se pemita ma totogi e tufatufa ai soʻo se lolomiga, ae matou te leʻi sailia se faʻatagaina. ma le iloaina o loʻo ia i tatou le pule silisili ese (ie Ieova ma Iesu, e ala ile Watch Tower, ed]. Na latou maofa, maofa, tauanau, ma sili ai lava le le fiafia o taʻitaʻi lotu ma paaga, ae pei ona matou iloa, e leai se isi e faʻamalosi e lomia se tala e teteʻe ai, ma mai iinei e mafai ona tatou vaʻaia atili ai, e saʻo lea tuʻuaiga.

E leai se lomiga na sili atu lona salalau i Italia, peitai matou te iloa o lea lava e le lava. I Roma semanu e manaʻomia le toe aumaia i ni aofaiga tele e faʻailoa ai i lenei tausaga paia [Cuminetti faasino i le Iupeli o le Ekalesia Katoliko i le 1925, ed.] O ai le tama paʻia ma le sili faʻaaloalo faifeau, ae Mo lenei mea matou te leʻi lagolagoina e le Ofisa Tutotonu a Europa [o le Olomatamata, ed] lea na faʻalauiloa ai le manatu mai ia Ianuari talu ai. Masalo o le taimi e leʻi faia e le Aliʻi.

O le mafuaʻaga o le tauiviga, sa faaosooso, ma sa le gata i le folafolaina o le Tusi Paia, ae taumafai e osofai Katoliko, i le taulaga tonu lava i Roma, le mea o iai le pope, a o i ai le Iupeli, mo Katoliko le tausaga o le faʻamagaloga o agasala, leleiga, liua ma le faʻamanatuga faʻamanatuga, o se gaioiga e le faʻaaloalo pe faʻaeteete e tufatufaina, ma e foliga mai na faia i luga o le mafuaʻaga e faʻatosina ai sauaga ia te ia lava, talu ai o le mafuaʻaga o le tauvaga na, e tusa ai ma Cuminetti, ia "faʻailoa i lenei tausaga paia o ai le tama paʻia ma le sili faʻaaloalo faifeau".

I Italia, talu mai le 1927-1928, i le iloa ai o le JWs o se taʻutaʻu atu a le US e mafai ona faʻaleagaina ai le faʻamaoni o le Malo o Italia, na faʻaputuputuina ai e le pulega o leoleo faʻamatalaga e uiga i le lotu i fafo atu e ala i le fesoʻotaʻiga o amepasa.[28] I le avea ai ma vaega o nei suʻesuʻega, o ofisa tutotonu uma o le Watch Tower Bible ma le Tract Society of Pennsylvania i Brooklyn ma le lala o Berne, lea sa vaʻaia, seʻia oʻo i le 1946, le galuega a le JWs i Italia, na asia e sui o leoleo o le Fasisi.[29]

I Italia, oi latou uma na mauaina lomiga a le aulotu o le a lesitalaina ma i le 1930 le folasaga i Italia teritori o le mekasini Faamafanafana (mulimuli ane ala!) Sa faasaina. I le 1932 na tatalaina ai le ofisa faalilolilo o le Watch Tower i Milan, e latalata i Suiselani, e faamaopoopo ai tamai nuu, e ui lava i le faasaina e lei faamutaina ona faatino: ia faia le Italia dictator alu i luga o le vevesi o lipoti a le OVRA lea na na lipotia mai e faapea o le JWs mafaufauina "o le Duce ma le Fasism emanations o le Tiapolo". O le mea moni, o lomiga a le faalapotopotoga, nai lo le naʻo le folafolaina o le Tala Lelei a Keriso, na sosolo ai osofaʻiga i le malo o Mussolini na tusia i totonu o le Iunaite Setete e le ese mai i vaega a le au tetee, na faauigaina Mussolini o se papeti a faifeau Katoliko ma le pulega o le " clerical-fascist ", lea e faʻamaonia ai e leʻi iloa e Rutherford le faiga faʻaupufai a Italia, le natura o le Fasisi ma feeseeseaiga ma le Katoliko, talanoa i clichés:

Fai mai e le talitonuina e Mussolini se tasi, e leai sana uo moni, na te le faʻamagaloina se fili. O le fefe neʻi ia le toe faʻatonutonuina tagata, o lea na ia tuʻuina mai ai pea. (…) O le faanaunauga o Mussolini ia avea ma se taua taua ma ia pulea le lalolagi atoa i le malosi. O le faʻalapotopotoga a le Katoliko Roma, o loʻo galulue faʻatasi ma ia, e lagolagoina lona manaʻoga. Ina ua ia faia le taua o le manumalo faasaga i le leaga Negroes o Abyssinia, lea na fai ai le faitau afe o ola o tagata, na lagolagoina ai o ia e le pope ma le lotu Katoliko, ma "faamanuia" ana auupega mataʻutia. O le taimi nei o loʻo taumafai le faʻatonu o Italia e faʻamalosi aliʻi ma fafine e fanafanau sili, ina ia mafai ai ona gaosia le anoanoaʻi o tamaloloa e osi ai taulaga i taua i le lumanaʻi ma o lenei foi ua lagolagoina e le pope. (…) O le taʻitaʻi o le au fascist, Mussolini, o le na tetee i le pule faapope na aloaia o se malosiaga le tumau, ma o ia foi lea na saunia i le 1929 mo le pope ina ia toe maua le malosiaga faaletino, mai lena taimi e leai ua atili ai ona lagona o le pope o loo sailia se nofoa i le Liki o Malo, ma o lenei talu ai na ia faaaogaina se poto poto, mauaina o se nofoa i tua o le atoa "manu" ma le conga atoa e matele i ona vae, sauni e sogi i le limamatua o lona vae limamatua.[30]

I le itulau e 189 ma le 296 o le tusi lava lea e tasi a Rutherford, na oʻo atu ai lava i ni suʻesuʻega e talafeagai ma tala sili ona lelei: "O le malo o le Iunaite Setete o loo i ai le Faatonu Sili o le Falemeli o le Katoliko Roma ma o le mea moni, o se sooupu o le Vatican (…) O le sui Vatican ose tagata pule ata tifaga o ata tifaga, ma na ia taliaina ia ata e siitia ai le faiga a le Katoliko, le amio lelei i feusuaiga ma le tele o isi solitulafono. ” Mo Rutherford, o Pope Pius XI o le papeti na faʻamamaina ia manoa e ala i le faʻasese o Hitila ma Mussolini! O le Rutherfordian delusion o omnipotence oʻo atu i lona tumutumuga peʻa fai mai, luga o le p. 299, o le "Malo (…) folafolaina e Molimau a Ieova, na o le pau lea o le mea ua matua fefefe i ai nei aso e le Roman Catholic Hierarchy." I le tusi Fasia i le libertà (Faasisina poʻo le saolotoga), o le 1939, i itulau 23, 24 ma le 30, ua lipotia mai e faapea:

E leaga le faʻasalalau o le mea moni e uiga i le tele o tagata solitulafono o loʻo gaoi tagata? ” Leai! Ma atonu, atonu e leaga le lolomiina o le mea moni e uiga i se faʻalapotopotoga faʻalelotu [le Katoliko tasi] e galue faʻafoliga i le tutusa auala? […] O taʻitaʻi Fasis ma Nasi, faatasi ai ma le fesoasoani ma le galulue faʻatasi o le pulega a le Katoliko Roma o loʻo faʻatutuina i le Aai o Vatican, o loʻo latou faʻatafunaina le konetineta o Europa. E mafai foi e i latou, mo sina taimi puʻupuʻu, ona faʻatonutonu le Emepaea o Peretania ma Amerika, peitaʻi, e tusa ai ma le mea na folafola mai e le Atua Lava Ia, o le a Ia faʻalavelave mai ma ala ia Keriso Iesu… Na te faʻaumatia atoa nei faʻalapotopotoga.

O le a sau Rutherford e valoia le manumalo o le au Nazi-Fasista i luga o Anglo-Amerika faatasi ai ma le fesoasoani a le Ekalesia Katoliko! Faatasi ai ma faaupuga o lenei ituaiga, faaliliuina mai tusitusiga na tusia i le Iunaite Setete ma iloa e le pulega o se faalavelave i fafo, o le a amata le tetee: i luga o talosaga mo tofiga e taofia ai ma luga o isi faasalaga talosaga, na maua ai le faailoga tusi ma le faaupuga " Na ou aveina ia lava ia le Ao o le Malo "poʻo le" Na ou aveina poloaiga mai le Duce ", faatasi ai ma mataitusi muamua o le Chief of Police Arturo Bocchini o se faʻailoga o le faʻamaonia o le talosaga. Ona mulimuli tuʻusaʻo lea e Mussolini galuega uma o le taofiofia, ma molia le OVRA, e faamaopoopo le suesuega i le Italia JW. O le tulimanu sili, lea na aofia ai carabinieri ma leoleo, na tupu ina ua uma le taamilosaga tusi leai. 441/027713 o Aukuso 22, 1939 ua faaulutalaina «Sette religiose dei“ Pentecostali ”ed altre» (“Sectes faalelotu o le“ Penetekoso ”ma isi”) ia o le a uunaia ai leoleo e faaaofia i latou i totonu o lotu ua “talu alu i talaatu o le saʻo tapuaiga fanua ma ulufale i le polokiki matata ma o lea e tatau ai ona iloiloina i luga o le tutusa ma subversive faaupufai vaega faaupufai, o le mea moni, mo nisi faaaliga ma lalo o nisi vaega, e sili atu matautia, talu ai, i le faia o le talitonuga faalelotu o tagata taʻitasi, e sili atu lona loloto nai lo lagona faaupufai, latou te tuleia i latou i se moni fanatisme, toetoe lava i taimi uma taofiofi i soo se mafuaaga ma aiaiga. "

I totonu o vaiaso, tusa ma le 300 tagata na fesiligia, e aofia ai tagata taʻitoʻatasi na na o latou lesitalaina le Olomatamata. E tusa ma le 150 tamaloloa ma fafine na puʻeina ma faʻasalaina, e aofia ai ma le toʻa 26 na sili ona nafa, na tuʻuina i le Faʻamasinoga Faʻapitoa, i le falepuipui mai le itiiti ifo i le 2 tausaga i le maualuga o le 11, mo le aofaʻi o 186 tausaga ma le 10 masina (faʻasalaga Nu. 50 o Aperila 19, 1940), e ui lava i le amataga na faafenumiai e le au fascist le JWs ma le Pentecostals, na sauaina foi e le pulega: "O tamaitusi uma lava na faoa faamalosi mai soo o le 'Pentecostals' lotu o faaliliuga o Amerika lolomiga, lea na toetoe lava o taimi uma tusitala o mautinoa JF Rutherford ".[31]

Le isi matagaluega faifeau, leai. 441/02977 o Mati 3, 1940, aloaʻia tagata afaina i o latou igoa mai le ulutala: «Setta religiosa dei 'Testimoni di Geova' o 'Studenti della Bibbia' e altre sette religiose i cui principi sono in contrasto con la nostra istituzione» (“Lotu lotu a 'Molimau a Ieova' po o 'Tagata aʻoga o le Tusi Paia' ma isi lotu o loʻo iai a latou mataupu silisili. feteʻenaʻi ma le matou faʻalapotopotoga ”). Na saunoa le minisita e uiga i le: "faamatalaga saʻo a na lotu lotu (…) e ese mai le lotu ua leva ona iloa o le" Penetekoso "", ma faapea mai: "O le faamautinoaina o le vaega o" Molimau a Ieova "ma le mea moni. o le tusitala o le lolomiina mataupu ua uma ona iloiloina i luga o le taʻamilosaga ua taua i luga Aukuso 22, 1939 N. 441/027713 tatau ona mafua ai, e le tatau ona mafua ai le manatu o le lotu o le 'Penetekoso' e le afaina i le malo (...) o lenei lotu e ao ona avea ma mataʻutia, e ui o se tulaga maualalo ifo nai lo le lotu a 'Molimau a Ieova' ”. "O talitonuga na faailoa mai o le aano moni o le faa-kerisiano - o loo faaauau ai pea le Ofisa Sili o Leoleo o Arturo Bocchini i le lapisi -, ma faamatalaga le tonu o le Tusi Paia ma Evagelia. E faapitoa lava le faʻatatauina i nei lolomiga, o pule o soʻo se ituaiga malo, kapitalism, o le aia tatau e folafola ai taua ma faifeʻau o isi lotu, amata i le Katoliko ".[32]

Faatasi ai ma le Italia JWs sa i ai foi se tasi na afaina i le Third Reich, Narciso Riet. I le 1943, ina ua paʻū le Fasism, na faasaʻoloto ai Molimau na faamaonia e le Faamasinoga Faapitoa mai le falepuipui. O Maria Pizzato, o se Molimau a Ieova e leʻi leva ona tatalaina, na faafesootai le tagata lotu, Narciso Riet, na toe foi mai i Siamani, o le na fiafia e faaliliu ma faasalalauina tusitusiga autu o Le Olomatamata mekasini, faafaigofieina le faalilolilo folasia o lomiga i Italia. O le au Nazis, na lagolagoina e le au fascist, na latou mauaina le fale o Riet ma taofia ai o ia. Ile iloiloga o le aso 23 o Novema, 1944 i luma o le Berlin People's Court of Justice, na valaauina ai Riet e tali mo "soli tulafono o le saogalemu o le atunuu". O le "faasalaga oti" na tuuina atu faasaga ia te ia. E tusa ai ma tusitusiga na faia e faamasino, i se tasi o tusi mulimuli i ona uso i Hitila o Siamani na faapea mai Riet: "E leai se isi atunuu i le lalolagi o loo faaalia ai lenei agaga faasatani e pei foi o le malo o le lotu Nazi. E mata, e fakamatala mai a faifaiga fakasaua mo amioga fakasauā e uke, e tu ‵ kese i te tala fakasolopito o tino o te Atua, kae ne fai ne te kau Nasi a te kau Nasi mo Molimau a Ieova mo te fia miliona o nisi tino? ” Na ave faamalosi Riet i Dachau ma faasalaina i le oti ma le faasalaga na faia i Perelini ia Novema 29, 1944.[33]

  1. Na maliu Joseph F.Rutherford i le 1942 ae suitulaga ai Nathan H. Knorr. E tusa ai ma le aʻoaʻoga na amata mai talu mai le 1939 i lalo o le taʻitaʻiga a Rutherford ma Knorr, o soo o Molimau a Ieova sa i lalo o le matafaioi le teena o le tautua faamiliteli aua o le taliaina o lea aʻoga e foliga mai e le talafeagai ma tulaga faaKerisiano. Ina ua faasa le galuega a Molimau a Ieova i Siamani ma Italia i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi, na mafai e le Sosaiete o le Olomatamata ona faaauau pea ona saunia "meaai faaleagaga" i le tulaga o mekasini, tamaitusi, ma isi mai lona ofisa autu i Suiselani. i Molimau mai isi atunuu o Europa. O le ofisa tutotonu a Suetena sa taua tele ona sa i ai i le pau le atunuu Europa e le o aafia saʻo i le taua, ona o Suiselani sa masani ona avea ma malo le faaituau. Peitaʻi, ina ua faʻateleina le toʻatele o tagata JW mai Suiselani na faʻamasinoina ma taʻusalaina ona o lo latou mumusu e avea ma fitafita, na amata loa ona mataʻutia lea tulaga. O le mea moni, afai, o se faʻaiuga o nei talitonuga, o le pulega a Suiselani na faʻasaina le JWs, o le lolomiga ma le tufatufaina o galuega e mafai ona toeitiiti maeʻa ma, sili atu i na mea uma, o aseta aitalafu talu ai nei na faʻamatuʻu atu i Suiselani, semanu e ave faʻagaoi e pei ona tupu. i isi atunuʻu. O le Swiss JWs na tuuaia e le au tusitala o le auai i se faalapotopotoga na faaleagaina le faamaoni o tagatanuu i le Ami. Na atili ai ona faitio lea tulaga i le tulaga lea, i le 1940, na nofoia ai e fitafita le lala o le Watch Tower o Bern ma ave faamalosi uma a latou tusitusiga. O ofisa o lala na ave i luma o le faamasinoga faamiliteli ma na i ai le lamatiaga o le faasaina o le faalapotopotoga atoa o JW i Suiselani.

Na fautuaina foi e loia a le Sosaiete le faia o se faamatalaga lea na taua ai e faapea, e leai se mea a le JW e faasaga i le militeri, ma e le o taumafai foi e faaleaga lona tulaga aloaia i soo se auala. I le Suiselani lomiga o Faamafanafanaga (Faamafanafana, nei Ala mai!) o Oketopa 1, 1943 ona lolomiina lea o le "Tautinoga", o se tusi na faatuatusi atu i pulega a Suiselani e faapea "e leai se taimi na manatu ai [le Au Molimau] i le faataunuuina o tiute a le militeli o se soligatulafono i mataupu faavae ma faanaunauga o le Asosi. o Molimau a Ieova. ” I le avea ai ma faamaoniga o lo latou faatuatuaga lelei, na taʻua ai i le tusi e faapea, "selau ma selau o tatou tagata ma i latou na lagolagoina ua faataunuuina a latou tiute faamiliteli ma o lo o faaauau pea ona latou faia."[34]

O le aano o lenei faamatalaga na toe kopiina ma faitioina i se tusi na tusia e Janine Tavernier, o le sa avea muamua ma peresetene o le asosi mo le taua faasaga i le aufaʻasese lotu ADFI, o le na vaʻaia i lenei tusitusiga "le talitonu",[35] i le amanaʻia o le taʻutaʻua uiga o Le Olomatamata mo le tautua militeri ma le mea na faʻalauiloaina e fasist Italia poʻo teritori o le Third Reich o loʻo feagai i lena taimi, talu ai o le tasi itu Suiselani sa masani lava o se le mautonu setete. ae o le uiga o le taʻitaʻiga o le gaioiga, lea na uma ona taumafai e o mai ma feiloaʻi ma Adolf Hitler i le 1933, e leʻi toe faʻalavelave lava ia iloa pe o le setete manaʻomia le faʻataunuʻuina o le militeri tiute sa i le taua pe leai; I le taimi e tasi, na faasalaina ai i le oti Molimau a Ieova a Siamani, ona o le teena o le tautua faamiliteli, ma iʻu na falepuipui ai tagata Italia. O le mea lea, o uiga o le paranesi Suiselani e foliga mai e faʻafitauli, tusa lava pe, e leai se mea sili atu nai lo le faʻaogaina o lena taʻiala na avea e taʻitaʻi o le gaioiga mo sina taimi, e pei o le "teokarokarenia taua",[36] e tusa ai ma lea "e talafeagai le aua neʻi faʻailoa le mea moni ia i latou e le o i ai le aia tatau e iloa ai",[37] talu ai mo latou le pepelo o le "Faiina o se mea sese ia i latou e i ai le aia tatau e iloa ai le mea moni, ma faia lenei mea ma le faʻamoemoe e faʻaseseina pe faʻaleagaina o ia po o seisi tagata".[38] I le 1948, faatasi ai ma le taua, o le isi peresitene o le Sosaiete, Nathan H. Knorr, na faaleaogaina lenei faamatalaga e pei ona taua i La Torre di Guardia o Me 15, 1948, itu.156, 157:

Mo le tele o tausaga o loʻo tumau pea le aofaʻi o le aufaʻasalalau i Suiselani, ma sa faʻatusatusa lea ma le aofaʻi tele o le au faʻasalalau ile faʻateleina o numera na tutupu i isi atunuʻu. Latou te leʻi faia se tulaga mautu ma le manino i luma o le lautele ina ia mafai ai ona latou iloa oi latou o ni Kerisiano moni faale-Tusi Paia. O se mataupu taua tele lea e uiga i le solitulaʻau e tatau ona matauina i mataupu o le lalolagi ma feeseeseaiga, faapea foi ma le tetee [?] I le aufaifaiva loto tetee tetee, ma e faatatau foi i le fesili o le tulaga e tatau ona latou avea ai o ni faifeau faamaoni o o le tala lelei na faauuina e le Atua.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le Oketopa 1, 1943 lomiga o le Faamafanafanaga (Suiselani lomiga o Faamafanafana), lea na aliali mai i le taimi o le tele o omiga o lenei taua mulimuli o le lalolagi, ina ua foliga mai na taufaamatau le le solitu faapolokiki o Suiselani, na pule ai le ofisa Suiselani e lolomiina se Tautinoga, o se fuaiupu e faapea: "Mai le selau o a matou paaga [Siamani: Mitglieder] ma uo i le faatuatuaga [Glauberfreunde] ua faataunuuina o latou tiute faamiliteli ma o loo faaauau pea ona faataunuuina i aso nei. ” O lenei faamatalaga taufaasee sa i ai ni aafiaga le mautonu i Suiselani faapea foi ma vaega o Farani.

Na patipati ma le mafanafana le uso o Knorr, ma le le fefe i le faaleaogaina o lena fuaiupu i le tautinoga ona e le o avea ma sui o le tofiga na faia e le Sosaiete ma e le o gatasi ma mataupu silisili faaKerisiano o loo manino mai i le Tusi Paia. O lea ua oʻo mai le taimi e tatau ai ona faia e uso Suiselani mafuaaga i luma o le Atua ma Keriso, ma, i le tali atu i le valaaulia a Brother Knorr e faʻaali mai i latou lava, o le toʻatele o uso na sisii o latou lima e faʻailoa atu i tagata maitau uma o loʻo latou toʻesea la latou maliega faʻatagaina na tuuina atu ia lenei tautinoga i le 1943 ma latou te leʻi mananaʻo e lagolagoina atili i soʻo se auala.

O le "Tautinoga" na le faamaonia foi i le tusi mai le French Society, lea e le gata i le moni aʻiaʻi o le Tautinoga e amanaʻia, ae a faʻapea o loʻo aliali mai le faigata mo lenei pepa, malamalama lelei e ono mafua ai le faʻaleagaina; na ia manaʻo ia tumau i le faʻalilolilo ma o loʻo mafaufau atili i isi talanoaga ma le tagata na fesiligia fesili e uiga i lenei pepa, pei ona molimauina e lua fautuaga na ia faʻailoa atu i lenei tagata mulimuli:

Peitai, matou te ole atu ia te oe, aua neʻi tuʻuina lenei "Tautinoga" i lima o fili o le upu moni ae maise le aua le faʻatagaina ona kopiina ona o mataupu silisili o loʻo taua i le Mataio 7: 6; 10:16. A aunoa ma le mea lea matou te mananaʻo e masalosalo tele i faʻamoemoe o le tamaloa e te asia ma ona o le faʻafaigofie, matou te mananaʻo e leai sana kopi o lenei "Tautinoga" ina ia aloese ai mai ono ono faʻaaoga sese le mea moni. (…) Matou te manatu e talafeagai mo se toeaʻina tou te o e asiasi i lenei tamaloa mafaufau i le le mautonu ma taufaamatau itu o le talanoaga.[39]

Peitai, e ui lava i le anotusi o le "Tautinoga" ua taʻua i luga, o le 1987 Yearbook of Witnesses of Jehovah, faʻapitoa mo le talaʻaga o Molimau a Ieova i Suiselani, lipotia mai i le itulau e 156 [itulau 300 o le lomia Italia, ed] e uiga i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi: "I le mulimuli ai i mea na faatonuina ai o latou lotofuatiaifo faa-Kerisiano, toetoe lava o Molimau a Ieova uma na mumusu e faia auaunaga faamiliteli. (Isa.2: 2-4; Roma 6: 12-14; 12: 1, 2). ”

O le mataupu e faʻatatau i lenei Suiga "Suʻega" o loʻo taua i le tusi e Sylvie Graffard ma Léo Tristan ua faʻaigoaina. Les Bibleforschers et le Nazisme - 1933-1945, i lona ono lomiga. O le lomiga muamua o le tusi, na tatalaina i le 1994, na faaliliuina i le faaItalia ma le ulutala I Bibleforscher e il nazismo. (1943-1945) Ou te dimenticati dalla Storia, lolomiina e le Fale Lomitusi a Paleisi Editions Tirésias-Michel Reynaud, ma o le faʻatau na fautuaina i totonu o le Italia JW, o le a latou faʻaaogaina i tausaga e sosoʻo ai o se punavai i fafo atu o le gaioiga e taʻu atu ai le matuia sauaga na faia e le 'au Nasi. Ae ina ua maeʻa le muamua lomiga, leai nisi toe faʻaleleia na faʻamatuʻuina. O tusitala o lenei tusi, i le tusiaina o le lomiga lona ono, na mauaina se tali mai le pulega a Geo-visual a Suiselani, lea matou te taʻua ai nisi vaega, i itulau 53 ma le 54:

I le 1942 sa i ai le taua faamasinoga faamasinoga faasaga i taitai o le galuega. O le iʻuga? O le finauga faa-kerisiano o i latou na molia, sa na o se vaega na aloaia ma o nisi o lagona nofosala na mafua ai ia i latou i le fesili o le teenaina o le militeri. O le iʻuga, na aliali mai ai se lamatiaga ogaoga ona o le galuega a Molimau a Ieova i Suiselani, o le faasaina aloaia e le malo. Ana faapea o le tulaga lena, semanu e maumau le molimau mulimuli a le Ofisa o loo galue pea i luga o le konetineta o Europa. O lenei mea e ono lamatia ai le fesoasoani mo le au sulufai Molimau mai atunuu na pulea e le Nasi faapea foi taumafaiga faalilolilo e fai ma sui o e na aafia i sauaga i Siamani.

O le tulaga maoaʻe lea na lagolagoina ai e loia a le au molimau, e aofia ai le loia lauiloa a le Social Democratic Party, Johannes Huber o St. Gallen, le au ofisa o le Peteli e tuuina mai se faamatalaga e faamuta ai le taufaaleaga faaupufai. Faalauiloa e tetee i le Asosi a Molimau a Ieova. O le tusitusiga o le "Tautinoga" na saunia e lenei loia, ae saini ma lomia e le au ofisa o le Asosi. O le "Tautinoga" sa i le faatuatua lelei ma aotelega lelei upu. Atonu na fesoasoani e aloese mai le faasa.

"Peitai, o le faamatalaga i le" Tautinoga "e" selau o a tatou tagata ma uo "na faataunuuina ma faaauau pea ona faatino" o latou tiute faamiliteli "na na o se aotelega o se sili atu faigata mea moni. O le faaupuga "uo" na faasino i tagata e leʻi papatisoina, e aofia ai ma tane e le o ni Molimau o e, ioe, na faia le tautua faamiliteli. Ae o "sui", o le mea moni e lua vaega o uso. I le muamua, sa i ai ni Molimau na mumusu e tautua i le militeri ma sa faasalaina ai i le ogaoga. O le "Tautinoga" e le o taʻua maia latou. I le lona lua, e toʻatele Molimau na auai i le vaegaʻau.

“I lenei itu, e tatau ona matauina se isi itu taua. Ina ua finau le pulega ma le au Molimau, na latou finau lava e solitila Switzerland, e le taitai amataina e Suiselani se taua, ma e le solia e le puipuia o oe lava ia mataupu silisili faa-Kerisiano. O le finauga mulimuli e leʻi taliaina e Molimau. O le mea lea, o le mataupu silisili o le solitu faa-kerisiano i le lalolagi aoao a le itu a Molimau a Ieova, na natia e le mea moni o Suiselani o le “solitu”. O molimau a tatou tagata matutua na soifua ai i lena taimi na molimauina lenei mea: i le tulaga na ofi atu ai Suiselani i le taua, o le au na lesitalaina na latou naunau e vave o ese mai le ami ma auai i tulaga o le au tetee. […]

Ae paga lea, e oʻo atu i le 1942, ua motusia fesootaʻiga ma ofisa tutotonu o Molimau a Ieova. O tagata na gafa ma le galuega i Suiselani e leʻi maua le avanoa e faʻatalanoa ai ina ia maua ai le fautuaga talafeagai. O le iʻuga, i totonu o Molimau i Suiselani, na filifili nisi e tetee ma le lotofuatiaifo ma teena le auai i le militeri, ma iʻu ai i le falepuipui, ae o isi na manatu o le tautua i se vaegaau le faaituau, i se atunuu e le o taua, sa le talafeagai ma a latou faʻatuatua.

“Sa le taliaina lenei tulaga le mautonu a le au Molimau i Suiselani. O le mafuaaga lena, i le taimi lava na uma ai le taua ma o le taimi lava na toefausia ai fesootaiga ma le ofisa ulu o le lalolagi, na laga ai le fesili. O molimau na tautatala faalauaitele e uiga i le maasiasi na faia e le "Tautinoga" ia i latou. E manaia foi le maitau o le faʻasalaga faʻafitauli o le autu lea o le aʻoaʻi ma le faasaʻosaʻo e le pelesetene o le World Association of Jehovah's Saksi, MNH Knorr, ma i le 1947, a o faia i le fono i Zurich […]

"Talu mai lena taimi, na manino lava i molimau uma a Suiselani o le solitu faa-kerisiano o lona uiga o le aloese mai soo se sootaga ma le militeri a le atunuu, tusa lava pe faaauau pea ona fai mai Suiselani o lona solitu. […]

O le mafuaaga mo lenei tautinoga, o lea, e manino lava: o le faʻalapotopotoga na puipuia le mulimuli faʻagaioiga ofisa i Europa siʻomia e le Tolu Reich (i le 1943 e oʻo lava i le itu i matu o Italia o le a osofaʻia e tagata Siamani, o le a faʻatuina le Italia Social Republic, o se papeti fascist setete). O le faamatalaga sa faʻanenefu lava; fai le pulega a Suiselani e talitonu o Molimau a Ieova na teʻena le tautua faamiliteli na latou faia i la latou lava taumafaiga ae le o lalo o le tulafono faalelotu, ma e "selau" o JW o loo faia le tautua faamiliteli, o se pepelo pepelo e tusa ai ma le faamatalaga a le 1987 Yearbook of Witnesses of Jehovah, lea na taʻua e faapeao le toʻatele o Molimau a Ieova na mumusu e auai i ni auupega."[40] O le mea lea, o le tusitala o le Tautinoga ua aofia ai e aunoa ma le faʻamaotiina "le talitonu" tane faʻaipoipo i tamaʻitaʻi JW ma tagata suʻesuʻe e leʻi papatisoina - o latou e le o avea ma Molimau a Ieova e tusa ai ma aʻoaʻoga - ma e foliga mai o ni moni Molimau a Ieova.

O le tiutetauave mo lenei tusitusiga tuu i luga o se tagata i fafo atu o le lotu gaoioiga, i lenei tulaga le Loia a le Loia. Peitai, afai matou te mananaʻo e faia se faʻatusatusaga, matou te maitauina o le mea lava e tasi o le mea lava e tasi e pei o le "Tautinoga o Mea Moni" ia Iuni 1933, na tuʻuina atu i le pule faʻatonu a le Hitila o Hitila, o lana tusitusiga e iai vaega e faʻasaga i le Semitik, ma faʻamaonia o o le tusitala o Paul Balzereit, o le faauluuluga o le Magdeburg Watchtower, na faaleagaina moni lava i le 1974 Yearbook of Witnesses of Jehovah avea ma faʻalata i le mafuaʻaga o le gaioiga,[41] ae naʻo le au tusitala o le tusi, M. James Penton i le laina pito i luma o loʻo faʻatasi atu ma isi tusitala, pei o le Italian JWs Achille Aveta ma Sergio Pollina, o le a malamalama o le tusitala o le tusitusiga o Joseph Rutherford, o loʻo faʻaalia le naunau o tagata Siamani JWs e fia omai. i faaupuga ma le pulega a Hitila o loʻo faʻaalia ai le tutusa antipathy Nazi agaʻi i le Iunaite Setete ma liʻo Iutaia i Niu Ioka.[42] I tulaga uma lava, tusa lava pe na tusia e se tasi o a latou loia, o pulega a Suisilani o le ofisa o le Olomatamata, o latou moni na saini i lenei tusitusiga. Pau lava le alofaga o le detachment, ona o le taua, ma le ofisa tutotonu o le lalolagi i Brooklyn ia Oketopa 1942, ma le mulimuli ane faalēaogāina lautele o le 1947.[43] E ui lava e moni o lenei exonerates le pulega Amerika o le meleniuma kulupu, lenei e le taofia ai i latou mai le malamalama o pulega o le Swiss Tower, e ui lava i le agaga lelei, moni na faia se togafiti le lelei e aloese ai mai le taufaʻamataʻuina o faitioga mai pulega Suiselani a o latalata i le fasitaʻi Italia poʻo Nasi Siamani ma le tele o isi vaega o le lalolagi le tele o latou lotu lotu na iu i falepuipui poʻo le taofia o leoleo pe na fanaina foi pe fasiotia e le SS ina ia aua neʻi toilalo i le faatonuga e aua le fetagofi i auupega.

  1. O tausaga na sosoʻo ai ma le Peresetene o Rutherford o loʻo faʻaalia i le toe talanoaina o se tulaga maualalo o le feteʻenaʻi ma le kamupani. O atugaluga tau amio, fesoʻotaʻi maoti i le matafaioi a le aiga, ua amata ona sili atu ona taʻutaʻua, ma o se uiga o le le popole i le lalolagi lata ane o le a tolotolo atu i totonu o le JW, suia le tatala ita i ofisa, vaʻaia i lalo o Rutherford e oʻo lava i fascist Italia.[44]

O le faʻaipoipoina i se ata agamalu o le a fiafia i le tuputupu aʻe o le lalolagi o le a faʻailogaina ai le afa lona lua atoa o le luasefulu senituri, lea e tutusa foʻi ma le faʻalautelega numera o le JWs e pasi mai le 180,000 tagata galulue i le 1947 i le 8.6 miliona (2020 faʻamaumauga), numera soared i le 70 tausaga. Ae o le lalolagi atoa o le JWs na alofagia e se toefuataiga faʻalelotu na faʻalauiloaina i le 1942 e le peresitene lona tolu o Nathan H. Knorr, e aofia ai le faʻatuina o le "kolisi faʻamisionare o le sosaiete, le Watchtower Bible School of Gilead",[45] muamua Le Olomatamata Iunivesite Tusi Paia o Kiliata, na fanau e toleni misionare ae o lumanaʻi foi taitai ma faʻalauteleina le lotu i le lalolagi atoa[46] ina ua maeʻa le isi apocalyptic faʻamoemoe tuua i luga o pepa.

I Italia, faatasi ai ma le paʻu o le fascist pulega ma le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o le galuega a le JWs o le a toe amata lemu. O le aofai o le au lolomi ola sa matua maualalo lava, na o le 120 e tusa ai ma fua faatatau aloaia, ae i luga o le faatonuga a le peresitene o le Watch Tower Knorr, o le i le faaiuga o le 1945 asiasi i le ofisa o Suiselani ma le failautusi o Milton G. Henschel, lea sa i ai le galuega faʻamaopoopo i Italia, o se tamaʻi villa o le a faʻatauina i Milan, e ala i le Vegezio 20, e faʻamaopoopoina le 35 Italia aulotu.[47] Ina ia faʻateleina le galuega i totonu o se atunuʻu Katoliko, i le vaitaimi o le Fasista na teteʻe ai taʻitaʻi lotu i le JW ma lotu Porotesano e ala i le tuʻufaʻatasia o i latou ma le "komunisi".[48] o le a auina atu e le Watch Tower Society ni faifeautalai mai le Iunaite Setete i Italia. I le 1946 na taunuu ai le misionare JW muamua, le Italia-Amerika George Fredianelli, ma le toʻatele o le a mulimuli mai, aulia le 33 i le 1949. O lo latou nonofo ai, e ui i lea, o le a leai se mea ae faigofie, ma e faapena foi mo isi o Porotesano Porotesano, evagelia ma -Catholics.

Ina ia malamalama i le talaaga o le vevesi sootaga i le va o le Italia Malo, le Ekalesia Katoliko ma eseese Amerika Amerika, eseese vaega tatau ona vaaia: i le tasi itu le faavaomalo mataupu ma le isi, Katoliko activism ina ua mavae le Taua Lona II a le Lalolagi. I le mataupu muamua, sa sainia e Italia se feagaiga filemu ma le au manumalo i le 1947 lea na tu mai ai le paoa, o le Iunaite Setete, lea sa malosi ai aganuu faa-Porotesano faaevagelia, ae sili ai i mea faapolokiki, tonu lava o le vaeluaina i le va o Kerisiano faaonapo nei ma le "New Evangelicalism "Fundamentalists ma le fanau mai o le National Association of Evangelicals (1942), Fuller Seminary for Missionaries (1947) ma Kerisiano i Aso Nei mekasini (1956), poʻo le taʻutaʻua o le faifeʻau Papatiso o Billy Graham ma ana faiga taufaasese lea o le a faʻamalosia ai le manatu e faapea o le fetauiga a le geopolitical faasaga i le USSR o se ituaiga "apocalyptic",[49] o le ala lea o le faʻaosofia mo le faievagelia misionare. A o fausia e le Watch Tower Society le Watch Tower Bible School o Kiliata, tagata faievagelia a Amerika, i le ala mai ai o le Pax America ma le tele o mea tau o le militeri, o lo o faamalosia ai misiona i fafo atu, e aofia ai ma Italia.[50]

O nei mea uma e tatau ona avea ma vaega o le faʻamalosia o Italia-Amerika faʻalagolago ma le Feagaiga o faigauo, fefaʻatauaiga ma folauga i le va o le Italia Republic ma le Iunaite Setete o Amerika, sainia i Roma ia Fepuari 2, 1948 ma faamaonia ma le Tulafono Nu. 385 o Iuni 18, 1949 e James Dunn, amepasa Amerika i Roma, ma Carlo Sforza, minisita mai fafo o le malo o De Gasperi.

Tulafono Nu. 385 o le 18 Iuni 1949, lolomiina i le faʻaopoopoga o le Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana ("Pepa aloaia a le Italia Italia ”) Nu. 157 o le 12 Iulai 1949, na maitauina se tulaga o faʻamanuiaga o le Iunaite Setete moni fiafia vis-a-vis Italia aemaise lava i le tamaoaiga matata, pei o faatufugaga. 1, leai. 2, o loʻo taua ai le aia tatau o tagatanuʻu o Itu Maualuga o Konekarate e faʻatino ai aia ma faʻamanuiaga i teritori o le Vaega o Konekalate Maualuga, e aunoa ma se faʻalavelavea, ma ia usitaʻia Tulafono ma Tulafono Faʻatonutonu o lo o faʻamalosia, i lalo o tuutuuga e le itiiti ifo. alofagia e i latou o loʻo faʻatagaina nei pe o le a tuʻuina atu i le lumanaʻi i tagatanuʻu o Isi Isi Konekarate Party, pe faʻafefea ona ulufale i le tasi itu teritori, nonofo ai ma malaga saoloto.

O le tusitusiga fai mai o le tagatanuu o itu uma e lua o le a fefaasoaai aia tatau e faatino ai i teritori o le isi Mau konekarate "pisinisi, alamanuia, suiga, tupe, saienitisi, aʻoaʻoga, lotu, agaalofa ma gaioiga gaioiga, sei vagana ai le faʻatinoina o le galuega lōia ". Art. 2, leai. 2, i leisi itu, fai mai o le "Tagata faaletulafono poʻo Asosi, faʻatulagaina pe faʻatulagaina e tusa ai ma le Tulafono ma Tulafono Faʻatonutonu o lo o faʻamalosia i teritori o Itu Maualuga Konekalate Party, o le a avea ma Tulafono Tagata o le isi Konekalate Party, ma o latou tulaga faʻaletulafono o le a amanaʻia e teritori o le isi Konekalate Party, pe o latou pe leai ni ofisa tumau, paranesi poʻo lala sooupu ". I le leai. 3 o le tutusa faatufugaga. 2 o loʻo faʻamalamalamaina foi e faapea "o Tagata Tulafono poʻo Faʻalapotopotoga a Itu Uiga Maualuga uma, e aunoa ma le aia, i le usitaʻia o tulafono ma tulafono faʻatonutonu o loʻo faʻamalosia, o loʻo umiaina uma aia tatau ma faʻamanuiaga faʻaalia i le par. 2 o faatufugaga. 1 ”.

Le feagaiga, faitioina e le tauagavale Marxist mo le lelei mauaina e US faʻatuatuaga,[51] o le a aʻafia ai foʻi tapuaiga i le va o Italia ma le Iunaite Setete i luga o le faʻavae o aiaiga o le Mataupu 1 ma le 2, aua o Tulafono Tagata ma Asosi na fausia i se tasi o le lua atunuʻu e mafai ona faʻamaonia atoa i le Isi Konekalate Pati, ae sili i mea uma mo ata . 11, pala. 1, lea o le a tautuaina ai le tele o faʻalelotu lotu Amerika e maua ai le tele o le saolotoga o togafiti e ui lava i le eseesega o le Ekalesia Katoliko:

O tagatanuu o le High Contracting Party e tatau ona fiafia i teritori o le isi Maualuga Konekalate Party saolotoga o le mafaufau ma le saolotoga o tapuaiga ma mafai, uma taitoatasi ma tuʻufaʻatasi poʻo i faʻalelotu faʻapotopotoga poʻo faʻapotopotoga, ma e aunoa ma se faʻasoesa poʻo le faʻasoesa o soʻo se ituaiga ona o o latou talitonuga faʻalelotu, faʻamanatuina gaioiga i totonu o latou fale ma i soʻo se isi lava fale talafeagai, pe a fai o a latou aʻoaʻoga poʻo a latou faʻataʻitaʻiga e le feteʻenaʻi ma lautele aʻiaʻi pe faʻalapotopotoga lautele.

E le gata i lea, ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faʻatino foi e le Ekalesia Katoliko i Italia se poloketi o le "toefausiaina faʻa-kerisiano o le sosaiete" lea na faʻaalia ai mo ana faifeʻau le faʻatinoina o se matafaioi fou, ae o se polokiki foi, lea o le a faʻatinoina i le palota ma le tele faapolokiki lagolago i le lelei o le Christian Democrats, o se Italia faaupufai vaega o le Christian-temokalasi ma feololo faaosofia tulaga i le ogatotonu o le palemene hemicycle, na faavaeina i le 1943 ma galue mo 51 tausaga, seia oo i le 1994, o se pati na taaalo taua matafaioi i le vaitaimi o le taua i tua atu o Italia ma i le gaioiga o le tuʻufaʻatasia o Europa, talu ai o le Christian Democrat exponents o se vaega o malo uma Italia mai le 1944 i le 1994, o le tele o taimi na faʻaalia ai le Peresetene o le Fono a Minisita, o loʻo tauivi foʻi mo le tausiga o tulaga faʻakerisiano i le sosaiete a Italia (le teteʻe a le au Kerisiano Temokalasi i le faʻauluina o le teteʻa ma le faʻapapāina o maʻoti i le tulafono a Italia).[52]

O le tala i le Ekalesia a Keriso, o se vaega toefuataʻiga na amata mai i le Iunaite Setete, na faʻamaonia ai le polokiki a misionare Amerika, talu ai o le taumafaiga e tutuli ese i latou mai le teritori Italia na faʻalavelaveina e le fesoasoani a sui o le malo o Amerika na lipotia i le pulega Italia na mafai e le Konekeresi ona tali atu ma "matua ogaoga taunuuga", e aofia ai le teena o fesoasoani tautupe ia Italia, pe a tutuli ese faifeau.[53]

Mo A-Katoliko faʻaputuga lotu lautele - e oʻo lava i le JW, e ui lava e le o taʻua o ni Porotesano mo le teteʻe i le Tolutasi Tolutasi -, o le tulaga Italia i le maeʻa o le taua o le a le aofia ai i totonu o sili ona vevesi, e ui lava i le mea moni,, aloaia, le atunuʻu. sa iai se Faʻavae e faʻamaonia ai aia tatau toʻaitiiti.[54] O le mea moni, talu mai le 1947, mo le taʻua muamua "Toefausiaina faa-kerisiano o le sosaiete," o le Ekalesia Katoliko o le a tetee i nei faifeautalai: i se tusi mai le apotetolo nuncio o Italia aso 3 Setema 1947 ma auina atu i le Minisita o le Va i Fafo, o loo toe faapea mai o le "Failautusi o le Setete o Lana Paia" na tetee i le aofia ai i le taua i luga o le Feagaiga o faigauo, fefaatauaiga ma faatautaiga i le va o le Italia Republic ma le Iunaite Setete o Amerika, lea na saini mulimuli ane, o se fuaiupu na mafai ai Lotu le lotu Katoliko e "faʻatulaga ni gaioiga moni o tapuaiga ma faʻasalalauga i fafo atu o malumalu".[55] O le tutusa apotetolo nuncio, e leʻi leva ona maeʻa, o le a faʻailoa mai lena mea ma le tusiata. 11 o le Treaty, "i Italia Baptists, Presbyterians, Episcopalians, Metotisi, Wesleyans, Flickering [moni" Tremolanti ", upu taufaʻaleaga faʻaaoga e faʻailoa mai ai Penetekoso i Italia, ed] Quakers, Swedenborgians, Scientists, Darbites, etc." semanu latou te mauaina le tomai e tatalaina "nofoaga o tapuaiga i soo se mea ma aemaise lava i Roma". E i ai le taʻua o le "faigata i le mauaina o le manatu o le Holy See ina ia taliaina e le Delegation a Amerika e uiga i faatufugaga. 11 ”.[56] Na finau pea le vaega a Italia e taumafai e faatalitonu le sui usufono a Amerika e talia le talosaga a le Vatican ”,[57] ae e le aoga.[58] O le lala Italia o le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, e pei ona matou fai atu na talosagaina le auina atu o misionare mai Amerika, o le muamua o George Fredianelli, "auina atu i Italia e auauna o se ovasia matagaluega", o lona uiga, o se malaga malaga epikopo, o lona teritori o agavaʻa o le a aofia ai "Atoa Italia, aofia ai Sisila ma Sardinia".[59] le Annuario dei Testimoni di Geova del 1983 (Igilisi. Lomiga, 1982 Yearbook of Witnesses of Jehovah), lea o loʻo talanoa ai foʻi le tala i Molimau a Ieova i Italia i isi nofoaga, ma faʻamatalaina ai lana galuega faʻamisionare i le maeʻa ai o taua Italia, o Italia ua matuaʻi faʻaleagaina uma o se talatuu o le taua a le lalolagi.

... Ae o le ovasia matagaluega muamua na tofia, o le uso o George Fredianelli, o le na amata ana asiasiga ia Novema 1946. Sa faatasi ma le uso o Vannozzi i le taimi muamua. (...) O le uso o George Fredianelli, ua avea nei ma totino o le Komiti o le Lālā, na ia taʻua mea na tutupu mai i lana galuega matagaluega.

“Pe a ou asiasi atu i uso ou te maua ni aiga ma uo o loʻo faatalitali mai mo aʻu ma naunau e faʻalogo. E oʻo lava i toe asiga tagata e valaʻau i o latou aiga. O le mea moni, e leʻi naʻo le tasi le lauga lautele na faia e le ovasia matagaluega i le vaiaso, ae tasi i nai itula le umi i soʻo se toe asiga. I nei valaʻauga atonu e 30 tagata o loʻo iai ma o nisi taimi e toʻatele e potopoto faʻatasi e faʻalogo faʻalogo.

“O taunuuga o taua na masani ai ona faigata le olaga i le galuega matagaluega. O uso, pei o le tele o isi tagata, sa matitiva tele, ae o lo latou alofa-agalelei na faʻaleleia ai. Na latou tufatufaina ma le lotoatoa nai tamaʻi meaai na latou maua, ma e masani ona latou fai mai ou te moe i luga o le moega ao latou taoto i lalo o le fola e aunoa ma ni ufiufi ona latou te matitiva tele e maua ai nisi mea. O nisi taimi ou te moe ai i le povi povi i luga o se faaputuga vaomago poʻo laulaʻau mago.

“I se tasi taimi, na ou taunuʻu ai i le nofoaga o Caltanissetta i Sisili ma oʻu foliga uliuli e pei o le asuina o le alaasu mai le pulu lele mai fafo o le afi ausa i luma. E ui na atoa le 14 itula na ou malaga ai pe tusa o le 80 i le 100 kilomita [50 i le 60 mi.], Ae na oso aʻe loʻu agaga i le taimi na ou taunuʻu mai ai, a o ou vaʻaia ni vaʻaiga o se vai taele manaia na sosoʻo ai ma se malologa lelei na maua i nisi faletalimalo poʻo isi. Peitai, sa le tatau ona. O Caltanissetta sa tumu i tagata mo le faʻamanatuina o le St. Michael's Day, ma o faletalimalo uma i le taulaga na tumu i patele ma taupousa. Na iu lava ina ou toe foi i le nofoaga ma le manatu o le taoto i luga o se nofoa na ou vaai i ai i le potu faatalitali, ae e oʻo foi i lena faamoemoe na mou atu ina ua ou mauaina le nofoaga tapunia ina ua taunuu mai le nofoaafi mulimuli afiafi. Pau lava le nofoaga na ou mauaina e nofo ai i lalo ma malolo mo sina taimi o sitepu i luma o le nofoaga. ”

Faatasi ai ma le fesoasoani a ovasia matagaluega na amata ai ona masani aulotu Le Olomatamata ma tusi tusi. E lē gata i lea, a o matou faaleleia le sauniga, na atili ai ona agavaa uso i le galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu.[60]

Fredianelli o le a faia se talosaga e faʻalautele le taimi o ana misionare i Italia, ae o le talosaga o le a teʻena e le Foreign Ministry ina ua maeʻa le le lelei manatu o le Italia Amepasa i Uosigitone, lea o le a faʻasalalau ai ia Setema 10, 1949: "O lenei Matagaluega e le vaʻaia o se aia faaupufai i la matou vaega e fautuaina ai matou e talia le talosaga mo se faʻaopoopoga ".[61] O le tusi foi mai le Matagaluega o le Initeria, o Setema 21, 1949, na taua ai e faapea "e leai se aia faaupufai i le taliaina o le talosaga faaopoopo".[62]

Vagana ai nisi o tamaiti a Italia, o misionare o le Watch Tower Bible and Tract Society, i le na o le ono masina talu ona latou taunuʻu mai, o le a tuua le eleele Italia. Ae naʻo le tauanau lava, peitaʻi, o le a faʻaopopoina le latou nofo ai,[63] e pei foi ona faʻamaonia e le Italia lomia o le mekasini o le gaioiga, i le lomiga o le 1 Mati 1951:

E oo foi i le luasefulu-valu misionare na taunuu i Italia ia Mati 1949, na faia lava e le ofisa se tusi talosaga e talosagaina ai ni visa mo le tausaga e tasi mo i latou uma. I le taimi muamua na faamanino mai e le au ofisa o le malo na tilotilo i le mataupu mai se vaaiga tau tamaoaiga ma o le tulaga na foliga mai e toafilemu mo a matou faifeautalai. Ina ua maeʻa le ono masina, na faafuaseʻi lava ona maua se ma fesoʻotaʻiga mai le Matagaluega o le Initeria, e faatonu ai o matou uso e o ese mai le atunuʻu i le faʻaiuga o le masina, i lalo o le vaiaso. O le mea moni, matou te musu e taliaina lenei faʻatonuga e aunoa ma se taua faʻaletulafono ma taumafaiga uma sa faia e oʻo ai i le pito i lalo o le mataupu e faʻamautinoa ai poʻo ai na mafua ai lenei faʻasalaga taufaʻaleaga. I le talanoa ai ma tagata na faigaluega i le Matagaluega na matou iloa ai oa matou faila e leai se fesoasoani mai i leoleo po o isi pulega ma, o le mea lea, na o ni nai "alii sili" mafai ona tali atu. O ai ia? Na taʻu mai e se uo a le Matagaluega ia matou, o le gaioiga faasaga ia matou misionare sa matua uiga ese lava aua o le amio a le malo sa matua faapalepale ma alofagia i tagatanuu o Amerika. Masalo e mafai ona fesoasoani le Amepasa. O asiasiga a le tagata lava ia i le Amepasa ma le tele o talanoaga ma le failautusi a le Amapasa, na iu ina leai se aoga. Na sili atu le manino, e pei foi o Amerika diplomats ioeina, o se tasi na i ai le tele o le paoa i le malo Italia na le manao i le Watch Tower faifeautalai e talai i Italia. I le malosi tele o le malo Amerika na tauau lava o latou tauau ma fai mai, "Ia, e te iloa, o le Ekalesia Katoliko o le Setete Lotu iinei ma e masani ona latou faia le mea latou te mananaʻo ai." Mai ia Setema ia Tesema na matou tolopoina ai gaioiga a le Matagaluega faasaga i misionare. Mulimuli ane, na setiina se tapulaʻa; O misionare sa tatau ona o ese mai le atunuu i le aso 31 o Tesema.[64]

Ina ua maeʻa ona faʻateʻaina, na mafai e misionare ona toe foʻi i le atunuʻu i le auala lava e tasi na faʻatagaina e le tulafono, o tagata tafafao, ma talosagaina ia faʻaaoga le visa turisi e tolu masina le umi, ona latou o lea i fafo e toe foʻi i Italia i nai aso. mulimuli ane, o se faʻataʻitaʻiga na vave ona maitauina, ma le le mautonu, e leoleo leoleo: le Matagaluega o le Initeria, i le mea moni, i se lapisi o datect Oketopa 10, 1952, ma le mataupu «Associazione" Testimoni di Geova "» (Asosi "Molimau a Ieova"), na saunoa i taitai uma o Italia, lapatai i leoleo leoleo ina ia faamalosia "le mataala i le gaioiga" o le ua taua i luga lotu, e le faatagaina "soʻo se faʻaopoopoga o pemita pemita i fafo faʻasalalau" o le asosi.[65] Na taʻua e Paolo Piccioli e faapea, "O faifeautalai e toalua [JWs], Timothy Plomaritis ma Edward R. Morse, na faamalosia e tuua le atunuu e pei ona faaalia i le faila i o la igoa", na taua i luga, ao mai faamaumauga o faamaumauga i le Central State Archives. “O le taofiofia o le ulufale atu i Italia o isi misionare e toalua, le Madorskis. O pepa mai tausaga 1952-1953 na maua i le AS [the State Archives] o Aosta lea e aliali mai ai sa taumafai leoleo e suʻe le ulugaliʻi o Albert ma Opal Tracy ma Frank ma Laverna Madorski, misionare [JWs], e tiaʻi latou aveʻesea mai le teritori a le atunuʻu poʻo le faʻatuatuaina i latou mai le talaʻi. "[66]

Peitai o le tele o taimi o le faʻatonuga, i taimi uma lava i le faʻamatalaga ua taua i luga, "Fausiaina faʻa-kerisiano o le sosaiete", na afua mai i pulega faʻalelotu, i le taimi na taua ai pea le Vatican. Ia Oketopa 15, 1952 Ildefonso Schuster, katinale o Milan, lomia i le Roman Observer le tusiga "Il pericolo protestante nellʻArcidiocesi di Milano" ("O le Porotesano tulaga mataʻutia i le Archdiocese o Milan"), malosi faasaga i le lotu Porotesano gaioiga ma asosi "i le pule ma i totogi o taʻitaʻi mai fafo", maitauina lona amataga Amelika, lea o le a sau ai e toe iloilo le Inquisition aua o iina O taʻitaʻi lotu "na latou mauaina le fesoasoani tele mai le malosiaga faalemalo i le taofiofia o aʻoaʻoga sese", ma finau mai o le gaioiga a tagata ua taʻua o le au Porotesano "na faaleagaina ai le lotogatasi faaleatunuu" ma "fefaasoaaʻi feeseeseaiga i totonu o aiga", o se manino faamaoniga i le faaevagelia galuega a nei vaega, muamua o fesoʻotaʻiga uma a le Watch Tower Society.

O le mea moni, i le lomiga o Fepuari 1-2, 1954, le nusipepa Vatican, i le "Lettera dei Presidenti delle Conferenze Episcopali Regionali dʻItalia ”(“Tusi a Peresetene o le Fono a Episkopal Fonotaga i Italia "), na faamalosia le aufailotu ma le au faatuatua e tau le galuega a Porotesano ma Molimau a Ieova. E ui lava e leʻo taʻua mai e le tusitusiga igoa, e mautinoa lava sa tele lava na faʻasino ia latou. Fai mai: "Ona tatau ai lea ona tatou faitioina le faʻatupulaia o talaʻiga a le au Porotesano, e masani lava o tagata ese, o loʻo luluina ni mea leaga e oʻo lava i si o tatou atunuʻu (…) o loʻo finau mai i latou o loʻo tiute (…)." "O ai e tatau ona" avea ma na o le Public Security pulega. O le mea moni, na faʻamalosia e le Vatican faifeʻau e teteʻe i le JWs - ma isi lotu e le o ni Katoliko kerisiano, muamua o Penetekoso uma, sauaina malosi e le au Fasisi ma le au Temokalasi a Italia seʻia oʻo mai i le 1950 -[67] I le ofisa o leoleo: e faitau selau na puʻe faapagotaina, ae o le toʻatele na faasaolotoina i le taimi lava lena, o isi na sala tupe pe na taofia foi, e oʻo lava i le le faaaogaina o tulafono o le tulafono faa-Fasisi, talu ai o isi tapuaiga - mafaufau i le Penetekoso - le Minisita Circular leai . 600/158 o Aperila 9, 1935 lauiloa o le "Circular Buffarini-Guidi" (mai le igoa o le Undersecretary o le Initaneti na sainia, tusia ma Arturo Bocchini ma le faʻamaonia a Mussolini) ma sa molia foi i le soliga o tusitusiga 113, 121 ma le 156 o le Tulafono Tuʻufaʻatasi i tulafono a le Public Security na tuʻuina mai e le fascism na manaʻomia ai le laisene poʻo le lesitalaina i ni resitala faʻapitoa mo i latou na tufatufaina tusitusiga (f.113), faʻatautaia le galuega o le tagata faʻatau auala (art.121), pe latou faʻatinoina le aoina o tupe poʻo aoina (art. 156).[68]

  1. O le leai o se fiafia i le vaega a le US pulega faaupufai o le a afua mai i le mea moni o JWs aloese mai faiga faaupufai talitonu o latou "e le o le lalolagi" (Ioane 17: 4). O le JWs o loʻo manino lava le poloaina e faʻatumauina le solitū i mataupu faaupufai ma militeli o malo;[69] o tagata lotu o loʻo unaʻia ia aua neʻi faʻalavelave i mea o loʻo faia e isi e uiga i palota i faiga palota a le malo, tauva mo tofi faʻapolokiki, auai i faʻalapotopotoga faʻapolokiki, alalaga faʻaupuga faaupufai, ma isi. La Torre di Guardia (Italia Lomiga) o Novema 15, 1968 itulau 702-703 ma Setema 1, 1986 itulau 19-20. I le faʻaaogaina ai o lana pulega le masalosalo, ua unaʻia ai e taʻitaʻi o Molimau a Ieova le au faʻasalalau i le tele o atunuʻu (ae le faia i nisi setete i Amerika i Saute) e aua neʻi auai i faiga palota i faiga palota. o le a matou faʻamatalaina mafuaaga o lenei filifiliga faʻaaogaina o tusi mai le Roma lala o le JWs:

O le mea e solia ai le solitu e le naʻo le faʻaalia i le fale palota poʻo le ulufale atu i le fale palota. E tupu le soli tulafono pe a fai e le tagata se filifiliga o se malo e ese mai le Atua. (In 17:16) I atunuu o loʻo iai le faʻatanaga e alu ai i le palota, o amio a le au uso e pei ona taʻua ile W 64. I Italia e leai se tiute faʻapea pe leai ni faʻasalaga mo i latou e leʻo sau. O i latou e faʻaalia, tusa lava pe le o faamalosia i latou, e tatau ona fesili ifo ia i latou lava pe aisea latou te faia ai. Ae ui i lea, poʻo ai lava e faʻaalia o ia lava ae le faia se filifiliga, le solia le solitu, e le noatia i le aʻoaʻiga a le komiti faʻamasino. Ae o le tagata e le avea ma faʻataʻitaʻiga. Afai o ia o se toeaina, auauna o le faiva, poʻo paionia, semanu e le tuuaʻia o ia ma o le a aveʻesea mai lona tiute. (1Tim 3: 7, 8, 10, 13) Peitaʻi, afai e sau se tasi i le fale palota, e lelei pe a talanoa atu ia te ia pe aisea. Masalo na te manaʻomia le fesoasoani e malamalama ai i le ala atamai e mulimuli ai. Ae seʻi vagana ai le mea moni e mafai ona ia le mauaina ni avanoa taua, o le alu i le palota taʻitasi tasi o se mataupu o le tagata lava ia ma le mafaufau.[70]

Mo le taʻitaʻiga a Molimau a Ieova:

O le gaioiga a soʻo se tasi e faʻaalia le palota pito i sili ona taua o le solia lea o le solitu. O le solia o le solitū e manaʻomia sili atu nai lo le faʻalauiloaina o oe lava, e tatau ona faʻaalia le fiafia. Afai e faia e se tasi lenei mea, ua faʻateʻaʻeseina o ia mai le aulotu ona o le solia o lona solitu. Matou te malamalama o tagata matutua faaleagaga latou te le faʻaalia i latou lava pei o, pei o Italia, e le faʻamalosia. A leai o le amio le mautonu e aliali mai. Afai e sau se tagata ma o ia o se toeaina po o se auauna o le faiva, e ono mafai ona aveʻesea o ia. Ae a le maua se tofiga i le aulotu, peitaʻi, o le tagata e faʻaalia o ia lava o le a faʻaalia o ia o vaivai faaleagaga ma o le a manatu i ai toeaina. E lelei le tuʻuina i tagata uma e ave a latou lava tiute. I le avatuina ia te oe o le tali matou te talanoa atu ia te oe Oketopa 1, 1970 i. 599 ma le 'Vita Eterna' mata. 11. E aoga le taʻua o lenei mea i talanoaga tumaoti nai lo fonotaga. Ioe, e oʻo lava i fonotaga, e mafai ona tatou faʻamamafaina le manaʻoga ia solitu, peitaʻi o le mataupu e matua maaleale lava o auiliiliga e sili atu ona tuʻuina atu i upu, i nofoaga tumaoti.[71]

Talu ai o JWs ua papatisoina "e le o ni tagata o le lalolagi", afai o se sui o le aulotu e faia ma le le salamo se amioga e solia ai le solitu faa-kerisiano, o lona uiga, ua palota, faauilavea i mataupu faapolokiki pe o faatino le tautua faamiliteli, o ese mai le aulotu, ma mafua ai faʻateʻaina ma le feoti i le feoti, e pei ona faailoa mai i La Torre di Guardia (Lomiga faaItalia) Iulai 15, 1982, 31, faʻavae i le Ioane 15: 9. Afai ua faʻailoa mai e le JW o loo ia solia le solitu faa-kerisiano ae teena le fesoasoani na ofoina atu ma moliaga, e tatau i se komiti faʻamasino o toeaina ona faʻailoa mea moni na faʻamaonia ai le faʻamavaega. i le lala o le atunuʻu e ala i se faʻalapotopotoga faʻapitoa e aofia ai le faʻatumuina o nisi pepa, saini S-77 ma le S-79, lea o le a faʻamaonia ai le faʻaiuga.

Ae afai o le taʻitaʻiga o le gaioiga o le solia o le mataupu silisili o le solitū faa-kerisiano ua faaalia e le palota faapolokiki, aisea na faamautinoa ai e le JWs le tulaga o le le alu i le palota? E foliga mai o le Vaega Pule e filifili mo se filifiliga faigata, ina ia “aua neʻi faʻatupuina masalosaloga ma aua le fealualuaʻi i isi”,[72] "Faagaloina", i le matua Italia mataupu, lena faatufugaga. 48 o le Italia Faavae fai mai: "O le palota e patino ma tutusa, saoloto ma faalilolilo. O lona faʻamalositino o le tiute faalemalo”; ua "galo" lena faatufugaga. 4 o le Tulafono Tuufaatasi Nu. 361 o Mati 3, 1957, lolomiina i le faʻaopoopoga masani i le Gazzetta Ufficiale  leai. 139 o Iuni 3, 1957 o loʻo taua ai e faapea: "O le faʻaaogaina o le palota o le noataga e le mafai ona sola i ai se tagatanuu e aunoa ma lona le faia o se tiute saʻo i le atunuu. ” Aisea la le mea e le amanaʻiaina ai e le Vaega Pule ma le komiti a le lālā i le Peteli i Roma, nei tulaga e lua? Aua i Italia e leai se tulafono saʻo e taumafai e faʻasala i latou e le o i le palota, o loʻo i ai tulafono i nisi o atunuʻu o Amerika i Saute ma aumai ai le JW i le lotoifale ma fafo e o i palota, ina neʻi maua ni faʻasalaga faʻatonutonu. , peitaʻi o le faʻaleaogaina o le palota e tusa ai ma le "Christian neytrality".

Ae mo palota faapolokiki, o le tulaga o le le faʻatagaina i Italia na amata mai i le 1970s. Afai, ina ua maeʻa le taua, sa lagona e tagatanuʻu Italia le faʻaaloalo e mafai ona auai i le olaga faʻalemalo o le Republic ina ua mavae tausaga o le fascist dictatorhip, ma le tulaʻi mai o le tele o taufaʻaleaga fesoʻotaʻi i pati, i le iʻuga o le 70, le faʻatuatuaina o latou agavaa e misia. Lenei vaʻaiga o loʻo iai pea i aso nei ma faʻaalia ai le sili atu le faʻatuatuaina i pati ma o lea i le temokalasi. E pei ona lipotia e le suʻesuʻega a le ISTAT i lenei itu: "O le vaega o tagata palota na le i o i le faiga palota, na alualu i luma talu mai le 1976 faiga palota, pe a fai ma sui 6.6% o le au palota, seʻia oʻo i feutanaiga mulimuli i le 2001, e oʻo i le 18.6%. o i latou e agavaa e palota. Afai o faʻamaumauga autu - o le sea lena a tagatanuʻu e leʻi o i palota - o loʻo faʻaopopoina faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma palota e leʻo faʻaalia (palota avanoa ma palota le aoga), o le faʻaaliga o le tuputupu aʻe o le "le palota" e oʻo atu i ni tulaga tetele atu, e oʻo atu i le toʻatasi mai le toʻafa tagata palota i faʻaupuga lata mai nei.[73] E manino lava o le le palota i le palota, i talaatu o le "faaituʻau faa-kerisiano" e mafai ona i ai sona uiga faapolokiki, na ona mafaufau i vaega faaupufai, e pei o le anarchists, e manino le le palota o se faʻaalia o lo latou loloto ita i le faiga o tulafono ma le ulufale atu i faʻalapotopotoga. E tele taimi na fai ai e le aufaipolokiki na valaʻaulia tagata palota e aua le palota ina neʻi oʻo i le korama i nisi o suʻega. I le tulaga o le JWs, abstentionism ei ai lona taua faaupufai, aua, pei o le anarchists, o se faʻaalia o lo latou loloto ita i soʻo se ituaiga o faiga malo, lea, e tusa ai ma a latou talitonuga, o le a teteʻe i le pule silisili ese a Ieova. JWs e le vaʻaia i latou o ni tagatanuu o lenei "taimi nei o le olaga", ae, faʻavae i luga o le 1 Peteru 2:11 ("Ou te aioi atu ia te oe o ni tagata ese ma tagata le tumau tagata nonofo pea ia taumamao mai tuʻinanau o le tino," NWT) ua latou o ese mai soʻo se polokiki faaupufai: "I le sili atu ma le 200 atunuʻu o loʻo latou iai, o molimau a Ieova o ni tagata usiusitaʻi i tulafono, ae tusa lava poʻo fea latou te nonofo ai, e pei lava o ni tagata ese: latou te tutumau i se tulaga o le solitū e faʻatatau i faiga malo. ma mataupu lautele. E oʻo mai lava i le taimi nei ua latou vaʻai ia latou lava o tagatanuʻu o se lalolagi fou, o se lalolagi folafolaina e le Atua. Ua latou fiafia o latou aso pei tagata le tumau i le lalolagi le lelei atoatoa o le a faaiʻuina. "[74]

Peitai, o le mea lea e tatau ona faia mo tagata uma e mulimuli ia te ia, tusa lava pe o taʻitaʻi, uma o ofisa o le lalolagi atoa ma lala eseese i le salafa o le lalolagi, e masani ona faʻaaogaina polokiki faaupufai e galulue ai. O le mea moni, o le manino o le vaʻai i malae faaupufai a le pito i luga o Italia JWs na faʻamaonia mai e le tele o faʻamatalaga: i se tusi o le 1959 na maitauina ai o le Italia lala o le Watch Tower Society faʻamaonia manino faʻalagolago i loia "o le malo poʻo le malo-temokalasi tendencies "talu ai" o latou e sili ona lelei la matou puipuiga ", o le mea lea faʻaaogaina faiga faʻatapulaʻa, faʻasaina i adepts, pe a fai e manino o le loia e tatau ona faʻatauaina mo tomai faʻapitoa, ae le o le pati faʻatasi.[75] O lena o le 1959 o le a le o se tuʻusaunoa mataupu, ae foliga mai o se masani i le vaega a le Italia Italia: i ni nai tausaga na muamua atu, i le 1954 to ia o le Italia Italia o le Olomatamata na ia auina atu ni paionia faʻapitoa - o lona uiga, o ni faievagelia tumau i itu e manaʻomia tele ai tagata talaʻi; masina uma latou te faʻapaʻia le 130 itula pe sili atu i le matagaluega, i le i ai o le sober lifestyle lifestyle ma sina tupe totogi mai le faʻalapotopotoga - i le taulaga o Terni, Lidia Giorgini ma Serafina Sanfelice.[76] O le toʻalua JW paionia o le a, pei o le tele o faievagelia o lena taimi, o le a molia ma molia mo le faievagelia i lea fale ma lea fale. I se tusi, i le maeʻa ai o le faitioga, o le a fautuaina ai e le lala Italia o Molimau a Ieova i le loia sinia, loia mo le puipuiga o paionia e toalua, i luga o le faavae o mataupu, ae o le lautele faaupufai tapulaʻa:

Uso pele,

Matou te faʻailoaina atu nei ia te oe o le faamasinoga o tuafafine paionia e toalua o le a faia ia Novema 6 i le Terni Itumalo Faamasinoga.

O le sosaiete o le a puipuia lenei gaioiga ma mo lenei matou te fiafia e iloa mai ia te oe pe mafai ona e mauaina se loia i Terni e mafai ona avea le puipuiga i le faamasinoga.

I le avea ai o lenei aia, matou te fiafia i le filifiliga o lōia o se le faʻa-komunisi amioga. Matou te mananaʻo e faʻaaoga le loia Republican, Liberal poʻo le Social Democrat. O leisi mea matou te mananaʻo e fia iloa muamua o tupe a le loia.

O le taimi lava e te maua ai lenei faʻamatalaga, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi mai i le matou ofisa, ina ia mafai ai e le Sosaiete ona faʻaauau i luga o le mataupu ma filifili. Matou te faʻamanatu atu ia te oe e te le tau faʻaauai i se loia, ae naʻo le mauaina o faʻamatalaga, e faʻatali ai la matou fesoʻotaʻiga e uiga i lau tusi.

Fiafia e galulue faʻatasi ma oe i le galuega faatiokarate, ma o loʻo faʻatali lau taʻutaʻuga, matou te momoli atu la matou faʻafeiloaiga a uso.

Ou uso i le faʻatuatua taua

Watch Tower B&T Sosaiete[77]

I se tusi na fesiligia ai le ofisa Italia o le lala o le Sosaiete o le Olo Matamata, i Roma i le Via Monte Maloia 10, i le JW Dante Pierfelice e tuu atu le tali atu o le mataupu i le loia o Eucherio Morelli (1921-2013), o le faipule i Terni. ma le sui tauva mo le faiga palota a le malo i le 1953, mo le Party a le Republican, o lona pili e 10,000 lire, o se ata na manatu le lala e "talafeagai", ma faʻapipiʻi ai ni kopi se lua o faʻasalaga tutusa e faʻaali i le loia.[78]

O mafuaʻaga o faʻataʻitaʻiga na faʻaaogaina i le 1954 ma le 1959, o faʻaupuga a le natura faʻapolokiki, e malamalama lelei, o tapulaʻa e sili atu i le faʻatulafonoina, ae a fai o le JW masani e faʻatatau ia mea, e mautinoa e faʻamasinoina e leʻo faʻaleagaga tele, "Faʻalua tulaga". O le mea moni, i le vaʻai faaupufai o le vaitaimi o le taua, o le Republican Party (PRI), le Social-Democratic Party (PSDI) ma le Liberal Party (PLI) o tolu centrist faaupufai malosiaga, faalelalolagi ma feololo, o le muamua lua o le "faatemokalasi tauagavale ", ma le mulimuli conservative ae faalelalolagi, ae o le toatolu uma o le a lagolagoina Amerika ma Atalani;[79] Semanu e le talafeagai mo se faʻalapotopotoga mileniuma na avea ai le taua faasaga i le Katoliko lona malosi malosi e faaaoga ai se loia e fesoʻotaʻi ma le Christian Democrats, ma o sauaga talu ai nei i le taimi o le fascist pulega faʻateʻaina le ono mafai ona faʻafesoʻotaʻi se loia o le matua aia, fesoʻotaʻi i le Social Movement (MSI), o se vaega faaupufai o le a pikiina le talatuu o le fascism. E le o se mea e ofo ai, o le puipuia o misionare ma tagata lolomitusi ma tagata e tetee ma le faamaoni i le JW, o le a iai a matou loia e pei o le loia o Nicola Romualdi, o se sui o le malo o Roma o le a puipuia le JW mo le sili atu i le tolusefulu tausaga. …) Mafuaʻaga "ma o ai foi o le a tusiaina le tele o tusitusiga luga o le nusipepa aloaia o le PRI, La Voce Republicana, mo le fiafia i le vaega lotu i le igoa o le faalelalolagi. I se tusitusiga i le 1954, na ia tusia ai:

O loo faaauau pea ona solia e le pulega o leoleo le mataupu silisili lea o le saolotoga o lotu, le puipuia o fonotaga filemu a tagata talitonu, faataapeapeina o le au tetee, taofi le aufaasalalau, ma le tuuina atu o se lapataiga ia i latou, le faasa ona nonofo, toe ave i le taulaga e ala i le faamalosia auala. . E pei ona matou faʻailoa muamua atu, e masani lava o se fesili o na faʻaaliga na taʻua talu ai nei "le tuusao". O le Public Security, o lona uiga, poo le Arma dei Carabinieri, aua neʻi gaioi i le faasaina o faʻaaliga o lagona faʻalelotu o loʻo tauva ma le Katoliko, peitaʻi o loʻo avea ma mafuaʻaga o isi soligatulafono na i ai pe leai foi, pe o ni faʻaiuga o a cavilling ma vexatious o tulafono faʻatonutonu i le malosi. O nisi taimi, mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata tufatufaina Tusi Paia poʻo tamaʻi tusi lotu e luʻiina e leai se laisene faʻatonuina mo tagata faʻatau fale; o isi taimi e faʻaleaogaina fonotaga ona - e finau - o le faʻatagaina muamua o le pulega a leoleo e leʻi talosagaina; o nisi taimi e faitioina ai le aufaʻasalalau ona o ni amioga le taupulea ma le faʻasoesa, peitaʻi, e foliga mai e leʻo iai latou, i le fiafia i a latou talaʻiga. O le lauiloa lautele faʻatonuga e masani ona i luga o tulaga, i le igoa o lea tele faʻamasinoga i taimi ua tuanaʻi e tauamiotonuina.[80]

E le pei o le 1959 tusi na na o le manaʻomia mo se loia latalata i le PRI ma le PSDI e faʻaaogaina, o le 1954 tusi faʻailoa mai o le lala e fiafia o le filifiliga o loia e faʻaaoga pa'ū i luga o le tasi "o le le komunisi punou." E ui lava i le mea moni e faapea, i nisi taulaga na fesoasoani i ai pulenuu i luga o lisi o le Sosaiete Faʻaupufai ma le Palemene na fesoasoani, i se ki e teteʻe ai i le Katoliko (talu ai o le au Katoliko na palota mo le Faʻatemokalasi Faʻatemokarasi), o faʻalapotopotoga faʻaevagelia a le lotoifale ma le JWs faasaga i le faʻasaua. o tagata Katoliko, e faʻafaigaluega se loia a le Marxist, e ui o le poto salalau ma e lagolagoina foʻi le toʻatele o tagata lotu, e faʻamaonia le tuʻuaiga, pepelo ma talaʻi i misionare e le o le Katoliko, o le avea ma "Communists subversive",[81] o se tuuaiga e leʻi atagia mai - na o le JWs - e naʻo tusitusiga a le gaioiga, lea na faʻasalalau muamua i le lomiga a Amerika, ma ina ua tuanaʻi ni masina, i le Italia, e le gata i faitioga a sa tele le Lotu Katoliko ae faʻapea foi ma le "komunist athei", faʻamaonia pe faʻafefea ona tupu le talaʻaga a Amerika, lea na pule ai le teteʻe atu i faiga faʻa-komunisi.

O se tusitusiga lolomiina i le Italia lomia o le La Torre di Guardia o Ianuari 15, 1956 i le matafaioi a le Italia Komunisi i le Katoliko Italia, na faaaoga e vavamamao ai o ia lava mai le moliaga na faalauiloa e le aufailotu lotu na faaaoga e le au Komunisi lotu Porotesano ma a-Katoliko (e aofia ai ma Molimau) e fesoasoani e talepe sosaiete:

Ua finau mai taʻitaʻi lotu e faapea, o le au Komunisi na faalauiloa le au tusitala ma nusipepa, "aua neʻi nanaina lo latou tigaalofa ma le lagolagoina o lenei tala pepelo o le Porotesano." Ae pe o le tulaga lea? O ni laa maoae agai i le saolotoga o tapuaiga na faia i Italia, ae e leʻi aunoa ma se faigata. Ma a lipotia e nusipepa faʻasalalau komiti i a latou koluma le faʻasaua ma le le saʻo o faiga lotu a tagata toalaiti, o lo latou popolega e le o saʻo aʻoaʻoga, poʻo le alofa faʻatasi poʻo le lagolagoina o isi tapuaiga, ae ma le faia faʻapolokiki tupe mai le mea moni e le faʻatemokalasi ma le faʻatulafonoina gaioiga ave faasaga i nei vaega toʻaitiiti. O mea moni o loʻo faʻaalia ai, e leʻo naunau tele le au Komunisi i mea faʻaleagaga, a le o le Katoliko pe le o le Katoliko. O le latou faʻamoemoega sili o loʻo taoto i mea faitino o lenei lalolagi. Ua tauemuina e le au Komunisi i latou e talitonu i folafolaga o le malo o le Atua i lalo o le pulega a Keriso, ma taʻu i latou o tagata palaʻai ma papala.

Ua taufaifai le nusipepa a le au Komunisi i le Tusi Paia ma olopalaina faifeʻau Kerisiano o loʻo aʻoaʻoina le Upu a le Atua. Mo se faʻataʻitaʻiga, matau le lipoti lenei mai le nusipepa Communist Le mea moni o Brescia, Italia. Na taʻua molimau a Ieova o “sipai Amerika na faafoliga o ni 'misionare,'” na faapea mai: “Latou te o atu mai lea fale i lea fale ma talaʻi ma le 'Tusi Paia' talaʻi atu i taua na saunia e tagata Amerika,” ma ua atili tuuaʻia sese ai faapea o nei misionare na totogi. sooupu o le au faletupe a Niu Ioka ma Sikako ma sa taumafai e "aoina faamatalaga o soo se ituaiga e uiga i tamaloloa ma gaioiga a le [Komunisi] faʻalapotopotoga." Na faaiu le tusitala e faapea "o le tiute o le aufaigaluega, latou te iloa puipui lelei lo latou atunuu. . . O le mea lea e tuʻi le faitotoʻa i foliga o nei sipai mataga e faʻafoliga o ni faifeau. ”

Tele o Italia Italia e le teteʻe ile faia o a latou ava ma fanau ile lotu Katoliko. Latou te manatu talu ai o nisi ituaiga o tapuaiga e manaʻomia e fafine ma tamaiti atonu foi o le lotu tuai lava lea na aʻoaʻoina ai latou e o latou tama. O le latou finauga e faapea, e leai se afaina o aʻoaʻoga lotu a le Ekalesia Katoliko, ae o le tamaoaiga o le lotu na mafua ai ona latou maitaita ma le lotu o sosaiete ma atunuu tetele. Peitai o le lotu Katoliko o le sili lea ona toatele i Italia - o le mea moni e iloa lelei e le au palota Communists. E pei ona faʻamaonia mai e le tele o faʻamatalaga a le lautele, o le a faʻaaoga e le au Komunisi le Lotu Katoliko o se paʻaga nai lo nisi lotu i Italia.

Ua naunau le au Komunisi e pulea Italia, ma e naʻo le manumalo i le latou itu aofai o tagata Katoliko, ae le o tagata e le o ni Katoliko. Ae sili i na mea uma, o lona uiga o le faʻatalitonuina o na ituaiga tagata Katoliko, o fesoʻotaʻiga, e mautinoa e le fiafia i isi lotu. E fiafia tele le au Komunisi i palota a le au faifaatoʻaga Katoliko, le vasega sa fusia i tu ma aga a le Katoliko ile tele o seneturi, ma i upu a le taʻitaʻi Komunisi o Italia latou te "le fesili i le lalolagi Katoliko e taofi le avea ma lalolagi Katoliko. ”Ae“ taumafai e malamalama le tasi i le isi. ”[82]

Faʻamaonia o le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova, e ui lava i le "solitū" talaʻi, e aʻafia e talaaga Amerika, e leai ni nai tala, i le va o le 50 ma le 70, lea o loʻo i ai se mautinoa anti-komunism faʻatatau i le PCI, tuʻuaia le ekalesia o le le avea ma puipui puipui faasaga i le "mumu".[83] O isi tusitusiga mai le 1950s ma le 1970s e foliga mai e le lelei le vaʻai i le tulaʻi a le au komunisi, e faʻamaonia ai o le North American background e taua tele. I le taimi o le Faʻavaomalo Faʻavaomalo o JWs faia i Roma i le 1951, o le gaioiga mekasini faʻamatalaina mea moni e pei ona taʻua i lalo:

“O le au folafola Italia o le Malo ma misionare sa galulue mo le tele o aso e sauni le eleele ma le hall mo lenei fonotaga. O le fale na faʻaaogaina o se fale faʻaaliga faʻa-L foliga. O le au Komunisi sa i ai iina i se taimi ua tuanaʻi ma tuua mea i se tulaga pagatia. Na palapala le foloa ma na lilofia uma puipui i foliga faaupufai. Na taʻua e le tamaloa na totogi e le auuso le fanua ma le fale, e faigata ona ia gafatia ona totogi ia mea mo le tolu aso o le tauaofiaga. Na ia taʻu atu i molimau a Ieova, e mafai ona latou faia so o se mea e latou te mananaʻo e fai ai le nofoaga. Ina ua sau le e ona i luga o le upega tafaʻilagi i le aso ae le i amataina le fonotaga, sa maofa o ia i le vaai atu o puipui uma o le fale o le a matou faaaogaina na valiina ma le eleele mama. na faʻatulaga lelei ma faʻatuina se tribune matagofie i le tulimanu o le "L". Sa faʻamumu moli moli. O le pito i tua o le tulaga sa faia i le laurel lanumeamata lalaga upega lalaga ma teuteuina i piniki ma mumu carnations. Na foliga mai o se fale fou i le taimi nei ae le o se vaʻaiga o faʻaleagaina ma le fouvalega na tuua e le au Komunisi. ”[84]

Ma i le taimi o le "Tausaga Paia o le 1975", i le faʻaopopoina i le faʻamatalaina o le faʻalilolilo o le sosaiete a Italia i le vaitau o le 1970, lea na taʻutino ai e taʻitaʻi lotu, e le atoa le tasi i le tolu Italia (…) e masani ona alu i le lotu ". Svegliatevi! (Ala mai!) faʻamaumauina le isi "taufaamataʻu" i le faʻaleagaga o Italia, lea e fiafia i le o ese mai le lotu:

Nei o le infiltrations o se fili sili o le Ekalesia i le lotolotoi o le Italia faitau aofai, aemaise lava i tagata talavou. O lenei fili o lotu o le fesoʻotaʻiga. E ui lava i le tele o taimi o aʻoaʻoga tau fesoʻotaʻiga e fetaui lelei uma i lotu ma isi talitonuga faʻalemalo, o le sini tupito o le fesoʻotaʻiga e leʻi suia. Lenei sini o le aveʻese faʻalelotu faatosinaga ma le malosiaga i soʻo se mea o fesoʻotaʻiga i malosiaga.

Mo le tolusefulu tausaga talu ai i Italia, aʻoaʻoga Katoliko aloaia o le aua le filifilia ni sui tauva Komunisi. E tele taimi na lapataia ai tagata Katoliko, aua le palota i le Communist, i tiga o le tapeina o le ekalesia. Ia Iulai o le Tausaga Paia, na fai mai ai epikopo Katoliko o Lombardy, o patele na faamalosia le au Italia e palota mo le au Komunisi, na tatau ona latou solomuli i se isi itu, na lamatia ai le tapeina o le ekalesia.

L'Osservatore Romano, le Vatican okeni, lolomiina se taʻutinoga e epikopo o le itu i matu o Italia lea na latou faaalia ai lo latou "le fiafia tiga" mo le faaiuga o le palota ia Iuni 1975 lea na manumalo ai le au Komunisi lua ma le afa miliona palota, sili atu nai lo le aofai o palota maua e le pati faʻaupufai lagolagoina e le Vatican. Ma i le faʻaiuga o le Tausaga Paia, ia Novema, na avane ai e Pope Paul ni lapataʻiga fou i tagata Katoliko na lagolagoina le Communist Party. Ae mo sina taimi ua manino mai o na lapataiga ua paʻu atu i luga o tele taliga taliga.[85]

E tusa ai ma iʻuga lelei a le PCI i aiaiga faʻavae o le 1976, o faʻatalatalanoaga na vaʻaia ai le toe iai o le Temokalasi Faʻatemokalasi, toeititi lava mausali ma le 38.71%, o lona faʻamuamua, mo le taimi muamua, na matua faʻaleagaina lava e le Italia Communist Party, mauaina o se faʻateleina faʻateleina lagolago (34.37%), taofi ni nai pasene togi mai le Christian Democrats, matua le faʻaiuga sili ona lelei i lona tala faʻasolopito, aua o Le Olomatamata o nei taunuʻuga o le faʻailoga o le "faiga o mea" ua maeʻa ma o Papelonia le Sili o le a soloiesea i se taimi puʻea mulimuli ane (tatou i se taimi puʻupuʻu 1975, ina ua valoia e le faʻapotopotoga le lata mai o Amaketo, e pei ona o le a tatou vaʻaia mulimuli ane) e le au Komunisi, pei ona faʻailoa mai i La Torre di Guardia o Aperila 15, 1977, i. 242, i le vaega “Significato delle notizie”: 

I palota faapolokiki na faia i Italia i le taumafanafana na teʻa nei, o le vaega tele, Christian Democracy, na lagolagoina e le Ekalesia Katoliko, na manumalo manumalo i le Palemene. Ae na faaauau pea ona maua le eleele e le au Komunisi. Na vaʻaia foʻi lea i palota a le atunuʻu na faia i le taimi e tasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le pulega o le malo o Roma, na manumalo ai le Communist Party i le 35.5 pasene o palota, pe a faatusatusa i le 33.1 pasene o le temokalasi faa-Kerisiano. Ma, mo le taimi muamua Roma i lalo o le pulega a le soʻofaʻatasiga taitaia e le Communists. O le "Sunday News" i Niu Ioka na fai mai o lenei "o se laa i tua mo le Vatican ma mo le pope, o le na te faaaogaina le pule o le Katoliko epikopo o Roma". Faʻatasi ma palota i Roma, o le Communist Party o loʻo avea muamua ma malo i le faʻatautaiga o taulaga tetele uma a Italia, ma matauina le "Tala Fou". (…) O nei faiga o loʻo tusia i Italia ma isi atunuʻu agaʻi atu i faigamalo tetele ma le o ese mai le lotu "Orthodox" o se faʻailoga leaga lea mo ekalesia o le faʻakerisiano. Peitai o lenei mea na valoia i valoaga faale-Tusi Paia i le Faaaliga mataupu 17 ma le 18. O iina ua faailoa mai e le Upu a le Atua o lotu na 'faia talitane' ma lenei lalolagi o le a faafuaseʻi ona faaumatia i se taimi lata mai, ma na matua le fiafia ai i latou na lagolagoina ia lotu. .

O le taʻitaʻi Communist Berlinguer, o le mea lea, na amanaʻia e tagata uma o se faapolokiki paleni lelei (na ia amataina le faifai malie o le aveʻesea o le PCI mai le Soviet Union), i le mafaufau loloto o le Watch Tower Society o le a faʻaumatia Papelonia i Italia: o se faʻanoanoaga na ma na iʻuga o le palota, na tatalaina ai le vaega o le "fetuʻunaʻiga o tala faasolopito" i le va o le DC o Aldo Moro ma le PCI o Enrico Berlinguer, o se vaega na amataina i le 1973, o loʻo faʻailoa mai ai le agaʻi atu i le fefaʻatauaiga i le va o le Christian Democrats ma le au Komunisi Italia na maitauina i le vaitau o le 1970, lea o le a taʻitaʻia, i le 1976, i le muamua Christian Democratic malo tasi-lanu na pulea e le palota mai fafo o le Komesina sui, ua faʻaigoaina "National Solidarity", taʻitaʻia e Giulio Andreotti. I le 1978 na faamavae ai lenei malo e faataga le ulufale atu o le PCI i totonu o le toʻatele, ae o le laina feololo a le malo Italia na lamatia ai le faaleagaina o mea uma; o le a faamutaina le mataupu i le 1979, ina ua maeʻa le faoa faamalosi o le fasiotia o le taitai o le Christian Democrat e le au faatupu faalavelave Marxist o le Red Brigades na tupu Mati 16, 1978.

O le gaioiga a apocalyptic eschatology na faʻatulagaina foi na faʻatulagaina e faʻavaomalo gaioiga, pei o le tulaʻi mai o Hitler ma le Cold War: i le faʻauigaina o le Daniel 11, lea e talanoa ai i le fetauiga i le va o le tupu o le itu i matu ma saute, lea mo le JWs na o le faʻalua faʻataunuʻuina, o le a faʻailoa mai e le Vaega Pule le tupu o le itu i Saute ma le "malosi faʻalua Anglo-Amerika" ma le tupu o le itu i Matu ma le Nazi Siamani i le 1933, ma ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma USSR ma ana uo . O le paʻu o le Berlin Wall o le a taʻitaʻia ai le faʻalapotopotoga e taofi le faʻailoaina o le Tupu o le itu i Matu ma le Soviet.[86] O le anti-Sovietism ua amata nei ona avea ma faitioga o le Russian Federation o Vladimir Putin, lea na faasaina ai faaletulafono faaletulafono o le Watcht Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania.[87]

  1. O le tau o le a suia mo le JWs - ma mo le le lotu Katoliko - faʻafetai i le tele o mea na tutupu, e pei o le faʻamutaina o le faʻaogaina o le "Buffarini Guidi" lapoʻa, lea na tupu i le 1954 (mulimuli ane i le faʻasalaga a le Faamasinoga o Cassation o 30 Novema 1953, lea na tumau pea lenei lapoʻa "o se tulafono atoatoa totonu, o le tuʻuina atu i le faʻamoemoe tino, e aunoa ma se faʻalauiloaina i tagatanuʻu o, e pei o lenei Kolisi na faia i taimi uma filifiliga, e le mafai ona faia faʻasalaga faʻasalaga i le tulaga o le le tausisia"),[88] ma faʻapitoa, mo lua faʻasalaga o le 1956 ma le 1957, lea o le a fiafia i le galuega a le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, faafaigofieina lona aloaʻia i Italia o se tapuaʻiga i luga o le faavae o le Italia-Amerika Feagaiga o faigauo o 1948 luga o se tutusa ma isi lotu Katoliko e le o ni Katoliko e tupuga mai Amerika.

O le fuaiupu muamua e faatatau i le iʻuga o le faʻaaogaina o faatufugaga. 113 o le Tulafono Tuʻufaʻatasi i le Puipuiga o le Atunuʻu, lea e manaʻomia ai le "laisene o le pulega o le puipuiga lautele lautele" e "tufatufaina pe tuʻuina atu i totonu o se nofoaga faitele poʻo se nofoaga matala i tagata lautele, tusitusiga poʻo ni faʻailoga", ma na taʻitaʻia ai le pulega e faʻasala ai le JW, e iloa ile galuega i lea fale ma lea fale. O le Fono Faʻavae, ina ua maeʻa ona puʻe faapagotaina le aufaasalalau a le Sosaiete o le Olo Matamata, na faalauiloa mai le aso muamua o Iuni 14, 1956,[89] faasalaga faasolopito, tulaga ese o lona ituaiga. O le mea moni, pei ona lipotia e Paolo Piccioli:

O lenei faʻaiuga, na manatu iai le poto o sikola, e leʻi gata ile siakiina o le tulafono na taʻua muamua. Na muamua lava ia faaleoina se fesili taua ma o le faamautuina, tasi ma mo uma, pe o lona malosiaga o le puleaina na oo atu foi i taimi muamua aiaiga o le Faavae, pe pe tatau ona faatapulaaina ia i latou na tuuina atu mulimuli ane. Ua leva na faʻamalosia e le pulega faʻalelotu aulotu Katoliko ni loia e lagolagoina le le agavaa o le Faʻamasinoga nai lo tulafono sa iai muamua. E manino lava e leʻi mananaʻo taʻitaʻi o le Vatican i le soloia o le tulafono fascist ma ana mea faigaluega o tapulaʻa na taofia ai le talaʻi o lotu toʻaitiiti. Ae o le Faʻamasinoga, o loʻo pipiʻi lava i le Faʻavae, na teʻena lenei tusitusiga i le faʻamaoniaina o se faʻavae taua, e faʻapea o le "tulafono faʻavae, ona o lona natura masani i le faiga o le maumaʻa Faʻavae, e tatau ona manumalo i luga o tulafono masani". I le suʻesuʻeina o le Mataupu 113 ua taua i luga, na folafola ai e le Faamasinoga le le faatulafonoina o aiaiga eseese o loʻo iai i totonu. Ia Mati 1957, o Pius XII, e faasino i lenei faaiuga, faitioina "e ala i le manino tautinoga o le faavaeina faaletulafono tulafono o nisi muamua faiga".[90]

O le faʻasalaga lona lua na aafia ai ni tagata se toʻa 26 na faasalaina e le Faamasinoga Faapitoa. I le taimi na faia ai le iloiloga o le faamasinoga e le toatele o tagatanuu Italia, na faamaonia e le faamasinoga, na solofua ai e le Associazione Cristiana dei Testimoni di Geova ("Asosi Kerisiano o Molimau a Ieova"), e pei ona lauiloa ai le lotu, mo le toe iloiloga o le faamasinoga e maua ai aiatatau e le o le 26 pagota, ae o le faʻalapotopotoga tout faamasinoga,[91] talu ai o le faʻasalaga a le Faamasinoga Faʻapitoa na tuuaia ai le JWs o le "o se faʻalilolilo faʻalapotopotoga e faʻatupuina le faia o faʻasalalauga e faʻatamaia ai lagona o le atunuʻu ma ia faʻatino ai gaioiga faʻatulagaina e suia ai le ituaiga malo" ma ia tulituliloaina "faʻamoemoega faʻasolitulafono".[92]

O le talosaga mo le toe iloiloga o le faamasinoga na talanoaina i luma o le Faamasinoga o Apili o LʻAquila ia Mati 20, 1957 ma le 11 o le 26 na faasalaina, puipuia e le loia Nicola Romualdi, loia aloaia o le Italia lala o le Watch Tower Society, sui auai o le Republican Party ma le tusitala o La Voce Republicana.

O se lipoti o le toe iloiloga o le faasalaga na lipotia ai e faapea, a o faamatala e le loia o Romualdi i le Faamasinoga, na manatu le JWs o le pulega a le Katoliko o se "fafine talitane" mo lona aiaina i mataupu faapolokiki (aua e ala i ana faiga faataulaitu "ua faaseseina atunuu uma". luga o le Faʻaaliga 17: 4-6, 18, 18:12, 13, 23, NWT), "na fefaʻasoaʻi faʻamasino ma ataata o le malamalama". Na faia le faaiuga a le Faamasinoga e faaleaogaina moliaga sa faia muamua ma aloaia ai o le galuega a le lala Italia o le Watch Tower Bible and Tract Society e le faʻatulafonoina pe faʻaleagaina foi.[93] O le fua na tumau pea i le amanaia o le "o le mea moni o le 1940 liʻo [lea na faʻateʻaina ai le JWs) e leʻi matua faʻaumatia lava i le taimi nei, [o lona uiga] e manaʻomia le muaʻi suʻesuʻeina le avanoa e faʻamalosia ai le faʻasaina o soʻo se gaioiga a le Asosi ", ma ia maitau mai e faapea" o le a (ro) iloiloina (…) le ono aʻafia i le Iunaite Setete o Amerika ",[94] talu ai, tusa lava pe le faʻatulafonoina le faʻatulagaina o le JWs e leai se ufiufi faʻaupufai, o le ita tele faasaga i se Amerika faʻaletulafono ofisa ono mafai foi ona taʻitaʻia ai faʻaletonu faafitauli.

Ae o le suiga taua o le a fiafia i le faʻatulafonoina aloaʻia o lenei ma isi faʻalapotopotoga e le o le Katoliko mai le Iunaite Setete o le Lona Lua Vatican Fono (Oketopa 1962-Tesema 1965), lea ma ona 2,540 "tama" o le tele fonotaga feiloaʻi i le talafaasolopito o le Ekalesia. Katoliko ma o se tasi o sili ona tele i le talafaasolo o tagata soifua, ma o le a filifili ai toefuataʻiga i le Tusi Paia, liturgical, ecumenical fanua ma i le faatulagaga o le olaga i totonu o le Ekalesia, suia Katoliko i lona aʻa, toe fuataina lona liturgy, folasia gagana tautala i o faʻamanatuga, afaina ai o le Latina, faʻafouina o sauniga, faʻalauteleina concelebrations. Faatasi ai ma le toe fuataʻiga na sau ina ua maeʻa le Fono, na fesuiaʻi fata faitaulaga ma o misals na faaliliuina atoa i gagana o ona po nei. Afai muamua o le Ekalesia Katoliko Roma o le a faʻalauiloaina, o le afafine o le Council of Trent (1545-1563) ma le Counter-Reformation, faʻataʻitaʻiga o le le faʻapalepale i tagata lotu uma, ma faʻatupuina le malosiʻaga o le PS e taofiofi latou ma faʻalavelave sauniga, fonotaga, faʻatupuina le motu o tagata na osofaʻia i latou e ala i le togiina o a latou mea eseese ia i latou, puipuia ai faʻasalalauga a tagata e le o le lotu Katoliko mai le ulufale atu i galuega lautele ma e oʻo lava i sauniga maliu.[95] itula, ma le Fono Lona Lua a le Vatikana, le E faʻatauemu le aulotu ia latou lava, ma amata, e oʻo lava i pepa eseese e faʻatatau i le ekalesia lautele ma le saolotoga o tapuaiga, o se tau agamalu.

O lenei o le a mautinoa ai i le 1976 o le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania "na taliaina i aia tatau na faamaonia e le 1949 Treaty of Friendship, Trade and Navigation i le va o le Italia Republic ma le United States of America";[96] mafai ona apili e le lotu le Tulafono Nu. 1159 o Iuni 24, 1929 i luga o le "Aiaiga i le faʻatinoina o tapuaiga faʻaulufaleina i le setete ma le faʻaipoipoga faʻamanatuina i luma o le lava minisita o tapuaiga", lea i faatufugaga. 1 sa i ai le talanoaga o "Accepted Cults" ma le toe o "Tolerated Cults" e pei ona faʻatagaina e le Albertine Statute talu mai le 1848, lea na faʻateʻaina ai le "International Bible Student Association" ona e leai ni uiga faʻaletulafono, e leʻo se "Juridical" Body i le Malo o Italia poʻo fafo atu ma ua faasaina talu mai le 1927. O lenei, ma le taliaina o aia tatau mautinoa e le feagaiga o faʻamaonia ma le Iunaite Setete, o le Italia lala o le Watch Tower Society mafai ona i ai faifeau o tapuaiga ma le avanoa o faʻamanatuina faʻaipoipoga talafeagai mo faʻamoemoe tau le va o tagata, fiafia i le tausiga o le soifua maloloina, penisiona aia tatau faʻamaonia e le tulafono, ma le faʻaavanoaina i falepuipui faʻalapotopotoga mo le faʻatinoina o le matagaluega.[97] Faʻatulagaina faʻatuina i Italia i luga o le faʻavae o le dpr o le 31 Oketopa 1986, leai 783, lomia i le Gazzetta ufficiale della Repubblica Italiana o Novema 26, 1986.

  1. Mai le taufaaiuiuga o le 1940 e oʻo atu i le 1960, o le faʻateleina o le aufaʻasalalau a le JW sa masani ona faʻamatalaina e le Sosaiete o le Olomatamata o se faʻamaoniga o le faʻamaoniga tauatua. O le taʻitaʻi Amerika o Molimau a Ieova na latou fiafia ina ua faʻamatalaina i tala faʻamaumau sa latou faʻamatalaina o le "lotu pito sili ona televave o le lalolagi" nai lo le "I le 15 tausaga, ua faʻatoluina ona avea ma sui auai";[98] O le fefe i le pomu atomika, o le taua malulu, o feteʻenaʻiga o auupega o le luasefulu seneturi na avea ai le apocalyptic faamoemoe o le Olomatamata mautinoa, ma o le a fiafia i le siitaga i le Knorr au peresitene. Ma le leiloa o le malosi o le Ekalesia Katoliko ma isi ekalesia eseese "faʻale-agavaʻa" Evagelia e le tatau ona galo. E pei ona taʻua e M. James Penton: "O le toʻatele o tagata Katoliko talu ai na tosina mai lava i Molimau talu mai le toe fuataʻiga o le Vatikana II. Latou te taʻua faalauaitele o lo latou faatuatuaga na luluina e suiga i tu masani masani a le Katoliko ma faailoa mai sa latou sailia se tapuaiga ma 'mautinoa tautinoga' i amioga lelei ma se mausali pulega fausaga. "[99] O suʻesuʻega a Johan Leman e uiga i tagata femalagaaʻi i Sisilia i Peleseuma ma i latou na faatautaia e Luigi Berzano ma Massimo Introvigne i le ogatotonu o Sisili, e foliga mai o loo faamaonia ai foliga o Penton.[100]

O nei iloiloga siomia ai le "mataupu o Italia", talu ai o le JW gaioiga na i ai, i le Katoliko atunuu, se manuia tele, muamua lemu tuputupu ae: o taunuuga o le faatulagaga faiga na faatuina e le Peresetene Knorr vave faatagaina le lolomiga masani o tusi ma La Torre di Guardia ma, talu mai le 1955, Svegliatevi! I lena lava tausaga, o le itulagi o Abruzzo o le tasi ma le numera tele o mulimuli, ae sa i ai itulagi o Italia, pei o le Marches, lea sa leai ni aulotu. O le lipoti o le tautua i le 1962, na ia taʻutino foi, ona o faigata na auiliiliina i luga, "o le talaʻiga na faia i se vaega laiti o Italia".[101]

Peitai, i le aluga o taimi, sa i ai se faʻateleina faʻateleina, lea e mafai ona aoteleina faapenei:

1948 ……………………………………………………………………………… 152
1951 ………………………………………………………………………………….1.752
1955 ………………………………………………………………………………….2.587
1958 ………………………………………………………………………………….3.515
1962 ………………………………………………………………………………….6.304
1966 ………………………………………………………………………………….9.584
1969 …………………………………………………………………………… 12.886
1971 …………………………………………………………………………… 22.916
1975 …………………………………………………………………………… 51.248[102]

Ua matou maitauina le faʻatupulaia o le numera i le maeʻa ai o le 1971. Aisea? I le talanoa ai i le tulaga lautele, ae le naʻo le mataupu Italia, na tali ai M. James Penton, e faatatau i le mafaufau o taʻitaʻi o le Olomatamata a o feagai ma iʻuga lelei ina ua maeʻa taua.

E foliga mai na latou mauaina foi se lagona uiga ese o le lotomalie i Amerika, e le gata mai le maoaʻe o le faateleina o le aofai o papatisoga ma tagata fou Molimau, ae faapea foi mai le fausiaina o fou lolomitusi, ofisa tutotonu o lala, ma le maoae aofaiga o tusitusiga na latou lolomiina ma tufatufaina. Tele na foliga mai na sili atu lelei. O le au asiasi asiasi mai le Peteli i Brooklyn e masani ona faaali ata faasolo poʻo ata tifaga a le sosaiete a Niu Ioka a o latou lolomiina upu i le au maimoa i le lalolagi atoa i le aofaʻi o pepa na faaaoga e lolomi ai. Le Olomatamata ma Ala mai! mekasini. Ma ina ua suia le faʻatupulaia tetele o le amataga o le 1950s e le telegese o le tuputupu aʻe o le sefulu po o le sefululua tausaga na sosoʻo, na avea lea ma mea na faʻavaivaia ai taʻitaʻi molimau ma tagata taʻitoʻatasi o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa.

O le iʻuga o na lagona i nisi o Molimau, o le talitonuga atonu na toeitiiti maeʻa le galuega talaʻi: atonu o le tele o isi mamoe na faaputuputuina. Atonu ua latalata mai Amaketo.[103]

O nei mea uma o le a suia, ma se saoasaoa, lea o le a aʻafia ai, pei ona vaaia i luga, le faʻatuputeleina o tagata na mulimuli ia te ia, i le 1966, ina ua faʻamalosia e le Sosaiete le alalafaga atoa o molimau e ala i le faʻailoaina o le tausaga 1975 o le iʻuga o le ono afe tausaga o le talafaʻasolopito o tagata ma , o lea, i soo se mea e ono mafai ai, o le amataga o le meleniuma o Keriso. Na mafua lenei mea i se tusi fou ua faʻaigoaina Vita eterna nella libertà dei figli di Dio (Eng. Ola e Faavavau i le Saolotoga o Alo o Atua), lolomiina mo le 1966 taumafanafana tauaofiaga (1967 mo Italia). I itulau 28-30 lona tusitala, o ia na mulimuli ane Na iloa o Frederick William Franz, sui peresitene o le Olomatamata, na ia taʻua, ina ua uma ona faitioina le faʻasologa o taimi i le Tusi Paia na faʻamatalaina e le aliʻi sili o Aialani James Ussher (1581-1656), lea na ia faʻaalia i 4004 TLM. le tausaga fanau mai o le uluaʻi tagata:

Talu mai le taimi o Ussher, o loʻo i ai lava le loloto suʻesuʻega o le faʻavasegaina o taimi o le Tusi Paia. I lenei luasefulu senituri na faia ai se suʻesuʻega tutoatasi e le mulimuli tauaso i nisi o taimi masani faʻatulagaina o le faʻaKerisiano, ma le lolomiina faʻatusatusaga o taimi na iʻuga mai lenei tutoʻatasi suʻesuʻega faʻailoa mai le aso na faia ai le tagata o le 4026 BC. EV E tusa ai ma lenei faʻatuatuaina taimi faʻatusatusa i le Tusi Paia, o le ono afe tausaga talu ona maeʻa le foafoaga o le tagata o le a faaiʻuina i le 1975, ma le fitu afe-tausaga vaitaimi o le tala faasolopito o tagata o le a amata i le tautoulu o le 1975 TA[104]

O le tusitala o le a alu atili:

Ono afe tausaga o le tagata i le lalolagi o lea ua lata ina maeʻa, ioe, i totonu o lenei augatupulaga. O Ieova le Atua e faavavau, pei ona tusia i le Salamo 90: 1, 2: “Le Alii e, ua e faaali mai o oe o le afioaga tautupu mo matou i lea tupulaga ma lea tupulaga. Ae e te leʻi fananau mai mauga, pe ae e te leʻi vaʻavaʻaia le lalolagi ma le laueleele lafulemu pei ona iai ni tiga o le fanauga, mai le vavau seʻia oʻo i le faʻavavau o oe o le Atua ”. I le silafaga a Ieova le Atua, o nei ono afe tausaga o le olaga o le tagata o le a mou atu e pei o le ono aso o le luasefulufa itula, aua o lena lava salamo (fuaiupu 3, 4) o loo faaauau pea fai mai: "Oe aumaia toe faʻafoʻi atu le tagata oti i le efuefu, ma e te fai atu, 'Foi mai le fanau a tagata. Mo le afe tausaga o i ou mata pei o ananafi ina ua pasia, ma o se leoleoga i le po. ”M E le tele ni tausaga i le tatou augatupulaga, ona tatou oʻo mai lea i le mea e ono silasila i ai Ieova le Atua o le lona fitu o aso o le tagata.

Maʻeu le talafeagai mo Ieova le Atua ona faia lenei fitu afe-tausaga vaitaimi o se Sapati vaitaimi o malologa, o se sili Iupeli Sapati mo le folafolaina o le saolotoga lalolagi i ona tagata uma! Lenei o le a talafeagai lelei mo tagata. O le a talafeagai lelei foi i le vaega a le Atua, talu ai, manatua, tagata o loʻo i ai pea i ona luma le mea o loʻo taʻua i le tusi mulimuli o le Tusi Paʻia o le afe tausaga o le pulega a Iesu Keriso i le lalolagi, le afe tausaga o le pulega a Keriso. I se valoʻaga, o Iesu Keriso, a o i ai i le lalolagi i le sefuluiva seneturi talu ai, na faapea mai e uiga ia te ia lava: "O le Atalii o le tagata o le Alii o le Sapati." (Mataio 12: 8) E le o se mea e tupu fua, ae o le a tusa ma le fuafuaga alofa a Ieova le Atua le malo o Iesu Keriso, le "Alii o le Sapati", tutusa tutusa ma le lona fitu meleniuma o le olaga o le tagata. ”[105]

I le faaiuga o le mataupu, i le itulau 34 ma le 35, o le “Tabelle di date signifikanative della creazione dellʻuomo al 7000 AM ”(“Lisi o aso taua o le foafoaga o le tagata ile 7000 AM ”) na lolomiina. lea o loʻo taua ai na faia le uluaʻi tagata o Atamu i le 4026 TLM ma o le ono afe tausaga o le olaga o le tagata i le lalolagi o le a faʻamutaina i le 1975.

Ae naʻo le 1968 na faʻailoa mai ai e le faʻalapotopotoga le tulaga maualuga i le aso fou o le iʻuga o le ono afe tausaga o le talafaʻasolopito o tagata ma aʻafiaga o le eschatological. O se tamaʻi tusi fou La verità che condosed alla vita eterna, o se sili ona lelei i le faʻalapotopotoga manatuaina pea ma nai nostalgia o "le lanumoana pomu", na tuuina atu i le itumalo tauaofiaga lena tausaga o le a suia ai le tuai tusi Sia Dio riconosciuto verace o ni meafaigaluega suʻesuʻe autu mo le faia o tagata liliu mai, e pei o le tusi 1966, na faʻatupuina ai faʻamoemoega mo lena tausaga, 1975, o loʻo iai faʻamatalaga e faʻailoa mai ai o le lalolagi o le a le ola i talaatu o lena tausaga faigata, ae o le a faʻasaʻoina i le 1981 lolomiga.[106] Na fautuaina foi e le Sosaiete e faapea o suesuega faale-Tusi Paia o se fale e nonofo ai ma tagata o loʻo iai le fesoasoani o le tusi fou, e tatau ona faʻatapulaʻaina i se vaitaimi puʻupuʻu e le sili atu ma le ono masina. Ile iʻuga ole vaitaimi lea, o tagata liliu mai ile lumanaʻi ua tatau ona avea ma JW pe a le o taimi uma e masani ona auai i le Kingdom Hall ile lotoifale. Na faʻatapulaʻa le taimi na faʻamautu ai pe a fai e le taliaina e tagata le "Upu Moni" (pei ona faʻamatalaina e le JWs i totonu o latou aʻoaʻoga faʻalelotu ma aʻoaʻoga) i totonu o le ono masina, o le avanoa e iloa ai na tatau ona tuʻuina atu i isi ae leʻi oʻo foi. tuai[107] E manino lava, e oʻo lava i le vaʻai i faʻamatalaga o le tuputupu aʻe i Italia naʻo mai le 1971 i le 1975, o le masalosaloga o le aso faʻa-apokalifa na faʻatopeteleina ai le lagona o le faanatinati o le au faʻatuatua, ma o lenei mea na faʻaosofia ai le toʻatele na naunau e feosofi i luga o le kariota faʻaipoipoga a le Sosaiete o le Olomatamata. E le gata i lea, o le toʻatele o Molimau a Ieova e faaleogalua na pagatia i se faʻateʻia faaleagaga. Ma, i le tautoulu o le 1968, le Kamupani, i le tali atu i le tali mai a le lautele, amata ona lolomiina se faasologa o tala i luga Svegliatevi! ma La Torre di Guardia e leai se masalosalo na latou faʻamoemoeina le iʻuga o le lalolagi i le 1975. Faʻatusatusa i isi eschatological faʻamoemoeina o taimi ua tuanaʻi (e pei o le 1914 poʻo le 1925), o le Le Olomatamata o le a sili atu ona faʻaeteete, tusa lava pe i ai ni faʻamatalaga e manino ai o le faʻalapotopotoga taʻitaʻia tagata talitonu ia talitonu i lenei valoʻaga:

Tasi le mea e matua mautinoa lava, o le faʻasologa o taimi i le Tusi Paʻia e lagolagoina e le faʻataunuʻuina o valoʻaga a le Tusi Paʻia o loʻo faʻaalia ai o le ono afe tausaga o le tagata o le a toeititi maeʻa, ioe, i totonu o lenei augatupulaga! (Mata. 24:34) Tela la, tenei e se ko te taimi ke seai se mea e fai io me e se fia saga mai. E le o le taimi lenei e tausua ai i le fetalaiga a Iesu e faapea "e uiga i lea aso ma le ituaso e le iloa e se tasi, e le iloa foi agelu a le lagi po o le Atali, ua na o le Tama". (Mata. 24:36) I se isi itu, o se taimi e tatau ona matua iloa ai o le iʻuga o lenei faiga o mea ua lata mai lava lona iʻuga mataʻutia. Aua neʻi faaseseina oe, ua lava na o le Tama lava ia ona iloaina uma 'le aso ma le itula'!

Tusa lava pe le mafai ona tatou vaʻai i talaatu o le 1975, o se mafuaʻaga lea e le toe toaga ai? E leʻi toe vaʻai lava le 'auaposetolo e oʻo mai i lenei aso; Latou te leʻi iloa se mea i le 1975. Pau a la mea na vaʻaia o se taimi puʻupuʻu i o latou luma e faʻamaeʻaina ai le galuega na tuʻuina atu ia i latou. (1 Pete.4: 7) O lea la, e iai le lagona o le faʻateʻia ma le alaga o le faanatinati ia latou tusitusiga uma. (Galu. 20:20; 2 Timo. 4: 2) Ma e iai se mafuaaga. Ana latou faʻatuai pe faʻamaʻimau taimi ma taʻalo ma le manatu e i ai ni nai afe tausaga e alu ai, latou te le mafai maeʻa le tuʻuga tuʻuina atu io latou luma. Leai, sa latou tamoʻe malosi ma saoasaoa, ma manumalo! O se mataupu o le ola po o le oti mo i latou. - 1 Kori. 9:24; 2 Timo. 4: 7; Epe. 12: 1.[108]

E tatau ona fai mai o le sosaiete a tusitusiga e leʻi faʻamaonia lava i le 1975 o le a oʻo mai le iʻuga. O taʻitaʻi o le taimi, aemaise Frederick William Franz, e le taumateina na fausia i luga o le muamua le manuia o le 1925. E ui i lea, o le tele o JWs le iloa itiiti pe leai foi e uiga i le tuai eschatological toilalo o le tapuaiga, na maua ma le naunautai; tele ovasia femalagaaʻi ma itu itumalo na faʻaaogaina le aso 1975, aemaise i tauaofiaga, o se auala e faʻamalosia ai tagata e faʻateleina la latou talaʻiga. Ma e le o se mea poto le faʻaletonu o le masalosalo i le aso, aua e ono faʻaalia ai le "leaga faʻaleagaga" pe a le le lava le faʻatuatua mo le "auauna faʻamaoni ma le mafaufau", poʻo taʻitaʻi.[109]

Na faʻapefea ona aʻafia olaga o JWs i le lalolagi atoa i lenei aʻoaʻoga? O lenei aʻoaʻoga na i ai se aafiaga taua i olaga o tagata. Ia Iuni 1974, le Minisita o Regno lipotia o le numera o paionia na pa ma tagata na faatauina atu o latou fale na viia e faaalu sina taimi itiiti na totoe i le galuega a le Atua. E faʻapena foi, na fautuaina latou e faʻatuai le aʻoaʻoina o a latou fanau:

Ioe, ua lata mai le iʻuga o lenei faiga! E le o se mafuaʻaga lea e tupu ai a tatou pisinisi? I lenei tulaga, e mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea mai le tagata tamoʻe o loʻo agaʻi atu i le iʻuga o le tuʻuga faia se mulimuli sprint. Vaʻai ia Iesu, o le na aliali mai na faʻanatinatiina lana gaioiga i aso mulimuli o lona i ai i le lalolagi. O le mea moni, sili atu 27 pasene o tusitusiga i Evagelia ua faʻapaʻia mo le vaiaso mulimuli o le galuega a Iesu i le lalolagi! - Mataio 21: 1–27: 50; Mareko 11: 1–15: 37; Luka 19: 29-23: 46; Ioane 11: 55–19: 30.

I le suʻesuʻeina ma le faʻaeteete o tatou tulaga i le tatalo, tatou te ono iloa ai foi e mafai ona tatou faʻaaluina le tele o taimi ma le malosi i le talaʻiga i lenei vaitaimi mulimuli a o le i faʻamutaina lenei faiga. Tele uso e faia na o lena. E aliali mai lenei mea ile faʻateleina vave o numera o paeonia.

Ioe, talu mai Tesema 1973 na i ai fou fou maualuga paʻu masina. Ua iai nei le 1,141 paionia masani ma faʻapitoa i Italia, o se maualuga e leʻi faʻatusalia muamua. E tusa lea ma le 362 sili atu paionia nai lo Mati 1973! O le 43 pasene ua faateleina! E le fiafia o tatou loto? Ua logotala talafou i le au uso ua faatau atu o latou fale ma meatotino ma fuafua e faaalu aso o totoe i lenei faiga tuai o se paionia. E mautinoa lava o se auala sili lea ona lelei mo le faʻaaogaina o le taimi puʻupuʻu o totoe aʻo leʻi oʻo mai le iʻuga o le lalolagi amioleaga. - 1 Ioane 2:17.[110]

E faitau afe JW talavou na faia se galuega o se paionia masani i le tau o se iunivesite poʻo se taimi tumau galuega, ma faʻapena foi le tele o tagata fou liliu mai. O faipisinisi, tagata faʻatau faleoloa, ma isi mea na latou tuʻuina a latou pisinisi manuia. Ua faʻamuta e polofesa a latou galuega tumau ma e toʻaitiiti aiga i le lalolagi atoa ua faatau atu o latou fale ma siitia "O le mea na sili ona manaʻomia ai (mo failauga)." O ulugaliʻi talavou na tolopo la laʻua faʻaipoipoga pe na la filifili e le maua se fanau pe a fai na faʻaipoipo. Ua toʻesea e ulugaliʻi matutua a latou teuga tupe, ma o le penisione sa faʻapitoa lava, tupe o penisiona. E toʻatele, e matutua ma matutua, o aliʻi ma fafine uma, na filifili e tolopo nisi taotoga poʻo togafitiga faʻafomai talafeagai. O le tulaga lea, i Italia, o Michele Mazzoni, o le sa avea ma toeaina o le aulotu, o le na molimau:

O nei sasaina, le mafaufau ma le le mafaufau, lea na tuleia uma aiga [o Molimau a Ieova] i le auala savali mo le penefiti o le GB [Pule Sili Pule, ed.] Ona o na le talitonu faʻatauvaʻa leiloa oloa ma galuega e o atu mai lea fale i lea fale. faitotoʻa e faʻatuputeleina ai tupe maua a le Sosaiete, ua uma ona tele ma iloga… Tele JWs na latou lafoa a latou lava lumanaʻi ma a latou fanau mo le penefiti o le tutusa Kamupani… le mafaufau lelei JWs manatu e aoga le faʻaputu e feagai ma le muamua vaitaimi o le ola ina ua maeʻa le aso mataʻutia o le toasa o le Atua lea i le 1975 semanu e tatala i Harmageddon… o nisi JW na amata faʻaputu i ola ma moligaʻo i le taumafanafana o le 1974; o sea psychosis na tupu aʻe (…).

Na folafola e Mazzotti le iʻuga o le faiga o mea mo le 1975 i soo se mea ma i taimi uma lava e tusa ai ma faʻatonuga na tuʻuina mai. O ia foi o se tasi na faia le tele o mea (oloa tuuapa) ma o le iʻuga o le 1977 na te leʻi tiaʻiina lava ma lona aiga.[111] "Talu ai nei na ou fesoʻotaʻi ai ma tagata o atunuʻu eseʻese: Farani, Suiselani, Igilisi, Siamani, Niu Sila tagata ma tagata e nonofo i North Africa ma Amerika i Saute", fai mai Giancarlo Farina, muamua JW o le a faia le ala o le sola ese avea ma Porotesano ma le faʻatonusili o le Casa della Bibbia (House of Bible), Turin evagelia fale lolomiina Tusi, "ua faʻamaonia uma mai ia te aʻu o Molimau a Ieova na folafolaina 1975 o le tausaga o le iʻuga. O isi faʻamaoniga o le le malamalama o le GB o loo maua i le eseesega i le va o le mea na taua i le Ministero del Regno o le 1974 ma le mea o taua i le Olomatamata [aso Ianuari 1, 1977, itulau 24]: iina, uso e viia mo le faatauina atu o latou fale ma oloa ma faʻaalu o latou aso mulimuli i le tautua paionia ”.[112]

O malamalamaaga i fafo, e pei o nusipepa a le atunuu, na malamalama foi i le feau o loo faalauiloaina le Olomatamata. Le lomiga 10 Aukuso 1969 o le nusipepa Roma Il Tempo lolomiina se tala o le Fono Faʻavaomalo "Pace i Terra", "Riusciremo a battere Satana nellʻagosto 1975" ("O le a mafai ona tatou sasaina Satani ia Aokuso 1975"), ma lipoti:

I le tausaga ua teʻa, na faʻamatalaina ai e le latou peresetene o le JW] Nathan Knorr ia Aukuso 1975, o le iʻuga o le 6,000 tausaga o le talafaʻasolopito o tagata o le a tupu. Na fesiligia o ia, pe ana fai e le o le faasilasilaga o le iʻuga o le lalolagi, ae na ia tali mai, sii i luga ona lima i le lagi i se uiga mautinoa: "Oi leai, i se isi itu: ia Aokuso 1975, na o le faaiuga o o se vaitaimi o taua, vevesi ma agasala ma o se vaitaimi umi ma aoga o le 10 seneturi o le filemu o le a amataina i le taimi o taua o le a faasaina ma manumalo ai le agasala… ”

Ae faʻafefea ona iʻu le iʻuga o le lalolagi o agasala ma faʻafefea ona faʻamautuina le amataga o lenei vaitau fou o le filemu ma se maofa ofoofogia? Ina ua fesiligia, na tali mai se pule: "E faigofie: e ala i molimau uma na aoina i le Tusi Paia ma faafetai i faaaliga a le tele o perofeta na mafai ai ona matou faamautuina o ia lava ia Aukuso 1975 (peitai matou te le iloa le aso) O le a sasaina ma le mautinoa Satani ma o le a amata. le vaitau fou o le filemu.

Ae ua manino mai, i le talitonuga a le JW, lea e le muai vaʻai i le iʻuga o le paneta lalolagi, ae o le faiga a tagata "pulea e Satani", "le iʻuga o se vaitaimi o taua, vevesi ma agasala" ma le O le "amataina o se vaitaimi umi ma aoga o le 10 seneturi o le filemu lea o le a faasa ai taua ma faatoilaloina le agasala" o le a faatoa tupu pe a maeʻa le taua o Amaketo! E tele nusipepa na talanoa e uiga i ai, ae maise lava mai le 1968 i le 1975.[113] Ina ua iloa e le Vaega Pule o Molimau a Ieova na faasesēina o ia, ina ia faataunuu le tiute mo le valoʻiaina o le isi "apokalame ua tolopo," i se fetusiaiga na lafoina atu i le tagata faitau i ana mekasini, na oʻo lava i le lala o Italia na teena le fai atu o le lalolagi tatau ona faʻaiʻu i le 1975, tuʻuina le tuʻuaiga i le au tusitala, tuli le "faʻafiafia" ma i lalo o le malosi o Satani le Tiapolo:

Lau pele,

Matou te tali atu i lau tusi ma ua uma ona matou faitauina ma le faʻaeteete tele, ma matou te manatu e poto le fesili ae e te leʻi faʻatuatuaina ia faʻamatalaga tutusa. Aua neʻi galo ia te ia toetoe lava o lomiga uma i aso nei e mo polofiti. Mo lenei, tusitala ma tusitala latou taumafai e faʻamalie nisi o vaega o tagata. Latou te fefefe neʻi le fiafia le au faitau pe faʻasalalau. Pe latou te faʻaaogaina le mataʻina poʻo le uiga ese e faʻatele ai le faʻatau atu, e oʻo lava i le tau o le faʻaseseina o le mea moni. E toeititi lava o nusipepa uma ma faʻasalalauga faʻalauiloa ua sauni e fausia lagona lautele e tusa ma le finagalo o Satani.

Ioe, matou te leʻi faia ni faʻamatalaga e uiga i le iʻuga o le lalolagi i le 1975. O se tala pepelo lea na piki e le tele o nusipepa ma leitio.

Talosia ia malamalama, matou te momoli atu ia te oe a matou alofaaga moni.[114]

Ae ina ua maua e le Vaega Pule, o le toʻatele o Molimau a Ieova latou te leʻi faʻatauina, na latou tuʻuina atu le tiute i le lomiaina o se mekasini na faitioina ai e le Komiti o Tusitala a Brooklyn le faamamafaina o le aso o le 1975 o le aso mo le iʻuga o le lalolagi, "galo" e faʻamaonia o le Komiti o Tusitala ma Faʻatonu e aofia ai sui o le lava Pule Pule.[115]

Ina ua sau le 1975 ma faʻamaonia se isi "apocalypse tuai" i se taimi mulimuli ane (ae o le valoʻaga o le augatupulaga o le 1914 na tumau e le pasia muamua Armagheddon, lea o le faʻapotopotoga o le a faʻamamafaina mo se faʻataʻitaʻiga mai le tusi Potete vivere per semper su una terra paradisiaca o le 1982, ma i le 1984, tusa lava pe le o se fou aʻoaʻoga)[116] e le toʻaitiiti JW na mafatia i le tele o le le fiafia. Filemu toatele na tuua le gaioiga. O le 1976 Tausaga Tausaga lipoti, i le itulau 28, e faapea i le vaitaimi o le 1975 sa i ai le 9.7% siitia i le numera o le au lolomitusi nai lo le tausaga talu ai. Ae i le tausaga na sosoʻo ai o le siʻitaga na o le 3.7%,[117] ma i le 1977 na i ai foi le paʻu o le 1%! 441 I nisi atunuʻu sa atili tele le paʻu.[118]

Vaʻai i lalo o le kalafi, faʻavae i luga o le pasene tuputupu aʻe o JWs i Italia mai 1961 i le 2017, e mafai ona tatou faitau lelei mai le ata o le tuputupu aʻe na maualuga lava talu mai le tusi Vita eterna nella libertà dei figli di Dio ma o le mea na tupu, na faʻasaʻolotoina. O loʻo faʻaalia manino mai le kalafi le siitaga ile 1974, latalata ile aso faigata, male tumutumuga o le 34% male averesi ose tuputupu aʻe, mai le 1966 ile 1975, e 19.6% (faʻatusatusa ile 0.6 ile 2008-2018 vaitaimi). Ae, ina ua maeʻa bankruptcy, le mulimuli ane faʻaititia, ma ona po nei tuputupu aʻe fua (faʻatapulaʻaina naʻo Italia) tutusa ma 0%.

O le kalafi, o ana faamaumauga e tele na maua mai lipoti o auaunaga na lomia i totonu o Tesema lomiga o Malo o le Malo, ua faailoa mai ai o le talaiga o lena vaitaimi, na taulaʻi lava i le faaiuga faailoaina mo le 1975, na i ai se aafiaga faatauanau i le lagolagoina o le tuputupu aʻe o Molimau a Ieova, o le tausaga na sosoʻo ai, i le 1976, na amanaʻia e le setete Italia. O le paʻu i tausaga na sosoʻo mai ua faʻailoa mai ai e le gata i le i ai o sese, ae o le le mautonu - faʻatasi ai ma le siisii ​​i luga i le 1980 - o le gaioiga, e le toe maua ai le tuputupu aʻe, faʻatusatusa i le faitau aofai o tagata, e pei ona iai i na taimi.[119]

AOTELEGA FAAOPOOPO

 Le uluaʻi tauaofiaga Italia a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia Faʻavaomalo
Asosi, faia i Pinerolo, mai le 23 i le 26 Aperila, 1925

 

 Remigio Cuminetti

 

O le tusi mai le lala o le JW i Roma na saini ai le SB, na tusia ia Tesema 18, 1959 lea na fautuaina manino ai e le Olomatamata le faalagolago i lōia “o faiga malo ma malo-temokalasi” talu ai “o latou e sili mo lo matou puipuiga”.

I lenei tusi mai le lala o le JW i Roma na saini ai le SB, na tusia ia Tesema 18, 1959, na fautuaina ai ma le manino e le Watch Tower: “matou te mananao i le filifiliga o loia e le auai i le faa-komunisi. Matou te mananaʻo e faʻaaoga le lōia, Lepelonal poʻo le Social Democrat.

I le tusi lea mai le lala a le JW i Roma sainia EQA: SSC, na tusia ia Setema 17, 1979, na faatuatusi i le tumutumu pulega o le RAI [le kamupani o le faapitoa tuʻufaʻatasia o le lautele leitio ma televise tautua i Italia, ed.] ma i le Peresetene o le Palemene Komisi mo le vaʻavaʻaiga o le auaunaga a le RAI, o le sui faaletulafono o le Watch Tower Society i Italia na tusia e faapea: “I se faiga, e pei o le Italia, lea e faavae i luga o tulaga taua o le Tetee, o Molimau a Ieova o se tasi o nai toalaiti vaega na lotoa e tuuina mai mafuaaga lotofuatiaifo ao lei faia le taua muamua i Siamani ma Italia. o le mea lea latou te faʻailoa mai ai uiga lelei i aso nei ”.

Tusi mai le lala Italia o le JW, saini SCB: SSA, aso Setema 9, 1975, lea na tuuaia ai le au tusitala a Italia mo le faasalalauina o tala fou e uiga i le iʻuga o le lalolagi i le 1975.

"Riusciremo a battere Satana nellʻagosto 1975" ("O le a tatou mafaia ona sasaina Satani ia Aokuso 1975"),
Il Tempo, Aokuso 10, 1969.

Faalauteleina vaega o le nusipepa taʻua i luga:

"I le tausaga ua teʻa, na faamatala ai e le latou peresetene o le JW], Nathan Knorr, ia Aokuso 1975, o le faaiuga o le 6,000 tausaga o le talafaasolopito o tagata o le a tupu. Na fesiligia o ia, pe afai e le o le faʻasilasilaga o le iʻuga o le lalolagi, ae na ia tali mai, sii i luga ona lima i le lagi i se faʻamaoniga mautinoa: 'Oi leai, i se isi itu: ia Aokuso 1975, na o le faaiuga o o se vaitaimi o taua, vevesi ma agasala ma o se vaitaimi umi ma aoga o le 10 seneturi o le filemu o le a amataina i le taimi o taua o le a faasaina ma manumalo ai le agasala… '

Ae faʻafefea ona iʻu le iʻuga o le lalolagi o agasala ma faʻafefea ona faʻamautuina le amataga o lenei vaitau fou o le filemu ma se maofa ofoofogia? Ina ua fesiligia, na tali mai se pule: "E faigofie: e ala i molimau uma na aoina i le Tusi Paia ma faafetai i faaaliga a le tele o perofeta na mafai ai ona matou faamautuina o ia lava ia Aukuso 1975 (peitai matou te le iloa le aso) O le a sasaina ma le mautinoa Satani ma o le a amata. le vaitau fou o le filemu. ”

Erklärung or Tautinoga, lomia i le Suiselani lomiga o le mekasini Faamafanafanaga (Faamafanafana, i le asō ala!) o Oketopa 1, 1943.

 

Faʻaliliuga o le Tautinoga lomia i totonu Faamafanafanaga o Oketopa 1, 1943.

FAʻAALIGA

Soo se taua afaina ai tagata i le le mafaitaulia mea leaga ma mafua ai le loloto scruples o le lotofuatiaifo i le faitau afe, e oo lava i le miliona o tagata. O le mea lea e mafai ona fai mai faʻafetaui e uiga i le taua o loʻo fai nei, e le faʻasaoina se konetineta ma e tau i le ea, i le sami ma luga o le laueleele. E le maalofia i taimi faʻapenei o le a tatou le malamalama faʻaletonu ma e masalomia masalosalo sese, e le gata mo tagata taʻitoʻatasi, ae faʻapea foi ma nuʻu o soʻo se ituaiga.

O matou o Molimau a Ieova e le o tuusaunoa i lenei tulafono. O nisi e faʻaalia matou o se faʻalapotopotoga o latou gaioiga o loʻo faʻatatau i le faʻaleagaina o le "aʻoaʻiga a le militeri, ma faʻalilolilo le faʻaosooso poʻo le valaʻaulia o tagata e aua neʻi toe tautua, le usitaʻia faʻatonuga a le militeri, solia tiute o le tautua poʻo le tuʻuina ese."

O se mea faʻapea e mafai ona lagolagoina e i latou e le iloa le agaga ma galuega a lo tatou afioʻaga ma, ma le leaga, taumafai e mimilo mea moni.

Matou te matua faʻamaonia lava e le matou poloaʻi, fautua pe fautua i se matou auala e teteʻe atu ai i faʻatonuga a le militeri, e le o faʻamatalaina foi lenei manatu ia matou fonotaga ma tusitusiga na lomia e le matou asosi. Tatou te le feagai ma na mataupu. O la matou galuega o le molimau ia Ieova le Atua ma folafola le mea moni i tagata uma. E selau ma selau a tatou paʻaga ma tagata faʻanoanoa ua faʻamalieina o latou tiute faʻamiliteli ma o loʻo faʻaauau pea.

E leai ma e le taitai lava foi ona maua sa matou faʻamatalaga e faʻailoa ai o le faʻatinoina o tiute faʻamiliteli e feteʻenaʻi ma le faʻavae ma le faʻamoemoe o le Asosi a Molimau a Ieova e pei ona faʻataʻoto mai i ana tulafono. Matou te aioi atu ia matou paʻaga uma ma uo i le faʻatuatuaga o loʻo galulue i le folafolaina o le malo o le Atua (Mataio 24:14) ia tumau - pei ona masani ona faia e oʻo mai i le taimi nei - faʻamaoni ma le mausali i le folafolaina o le Tusi Paia upu moni, aloese mai soo se mea e mafai mafua ai le le malamalama. poʻo le faʻauigaina foi o se tauanau e soli le militeri aiaiga.

Asosi a Molimau a Ieova o Suiselani

Le Peresetene: Ad. Gammenthaler

O le Failautusi: D. Wiedenmann

Bern, Setema 15, 1943

 

Tusi mai le paranesi Farani saini SA / SCF, aso Novema 11, 1982.

Faʻaliliuga o le Letter mai le paranesi Farani saini SA / SCF, aso Novema 11, 1982.

SA / SCF

Novema 11, 1982

Le tuafafine pele [igoa] [1]

Na matou mauaina lau tusi mai le 1st taimi nei na matou vaʻavaʻai totoʻa i ai ma e te fesili mai ai ia matou mo se kopi o le "Tautinoga" lea na aliali mai i le tala faʻasolopito "Faʻamafanafana" o Oketopa 1943.

Matou te lafoina atu ia te oe lenei kopi, ae leai se matou kopi o faʻasaʻoga na faia i le taimi o le fono a le atunuʻu i Zurich i le 1947. Peitai, e tele uso ma tuafafine na faʻalogo i ai i lena taimi ma i lenei tulaga o a matou amioga sa leʻi malamalama sese lava; o lenei, e le gata i lea, ua lauiloa foi mo i ai le manaʻomia mo nisi faʻamalamalamaina.

Peitai, matou te ole atu ia te oe, aua neʻi tuʻuina atu lenei "Tautinoga" i lima o fili o le upu moni ae maise le aua le faʻatagaina ona kopiina ona o mataupu silisili o loʻo taua i le Mataio 7: 6 [2]; 10:16. E aunoa ma le mea o loʻo manaʻo e masalosalo tele i faʻamoemoe o le tamaloa e te asia ma mo le faʻautauta faigofie, matou te mananaʻo e leai sana kopi o lenei "Tautinoga" ina ia aloese ai mai ono ono faʻaaogaina le faʻamaoni.

Matou te manatu e talafeagai mo se toeaina e malaga faʻatasi ma oe e asiasi i lenei aliʻi mafaufauina le le mautonu ma matuitui itu o le talanoaga. O le mafuaʻaga lea ua matou faʻatagaina ai matou e lafo se kopi o la matou tali.

Matou te faamautinoa atu ia te oe tuafafine pele [igoa] uma lo matou alofa faaleuso.

Ou uso ma uso a auauna,

FAʻATASIGA CHRÉTIENNE

Les Témoins de Jéhovah

DE FARANI

Sal.: Faʻailoga o le "Tautinoga"

cc: i le tino o tagata matutua.

[1] Mo le pule faitalia, ua aveʻese le igoa o le tagata e mauaina.

[2] Fai mai le Mataio 7: 6: “Aua le tiaʻi a outou penina i luma o puaʻa.” E mautinoa lava o "penina" o le Tautinoga ma o puaa o le a avea ma "fili"!

Manuscript Faaiuga Faamatalaga

[1] O faʻasino ia Siona e sili ona taua ia Russell. Na tusia e le tusitala lauiloa o le gaioiga, M. James Penton e faapea: "I le afa muamua o tala a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia-o Molimau a Ieova, na amata le taulaitu i le 1870, na iloga i latou i lo latou lagona alofa i tagata Iutaia. E sili atu nai lo le sili atu o le sefuluiva sefuluiva ma le luasefulu senituri Protestant premillenialit, o le Watch Tower Society peresetene muamua, Charles T. Russell, na maeʻa lagolagoina le Zionist. Na musu o ia e taumafai e faaliliuina tagata lutaia, le toe aoga i le toe nonofo o tagata Iutaia i Palesitina, ma i le 1910 na taʻitaʻia ai le au maimoa a tagata Iutaia o Niu Ioka i le lagiina o le pese Siona, Hatikva. " M. James Penton, “A tala of Taumafai e Faʻamaoni: Molimau a Ieova, aneti-Semitism, Ma le Tolu Reich ", le Sailiga Kerisiano, vol. O aʻu, leai. 3 (Tau mafanafana 1990), 33-34. Russell, i se tusi sa tusi atu ia Barons Maurice de Hirsch ma Edmond de Rothschild, lea na aliali mai i luga Zion's Watch Tower o Tesema 1891, 170, 171, o le a fesiligia ai "ia taʻitaʻi Iutaia e lua o le lalolagi" e faʻatau fanua i Palesitina e faʻatuina ai nofoaga o Siona. Vaʻai: Pastor Charles Taze Russell: O Se Early Christian Zionist, saunia e David Horowitz (New York: Philosophical Library, 1986), o se tusi na sili ona talisapaia e le amepasa o Isaraelu i lena taimi i le UN Benjamin Netanyahu, e pei ona lipotia e Philippe Bohstrom, i le "Before Herzl, There Was Pastor Russell: A Neglected Chapter of Zionism ”, Haaretz.com, Aukuso 22, 2008. Le sui, Joseph. F. Rutherford, ina ua maeʻa ona vavalalata ma le talitonuga a le Zionist (mai le 1917-1932), na matua suia le aʻoaʻoga, ma ia faʻailoa o le JWs o le "Isaraelu moni a le Atua" na ia faʻaulufaleina talitonuga faʻa-anti-Iutaia i tusitusiga a le gaioiga. . I le tusi Faʻamasinoga o le a ia tusi e faapea: “Na tuliesea tagata Iutaia ma na faatafunaina lo latou fale ona sa latou teena Iesu. E oʻo mai i le aso, latou te leʻi salamō lava i lenei gaioiga solitulafono a latou tuaʻa. O i latou ua toe foʻi ane i Palesitina latou te faia ona o le manatu faʻapito poʻo ni lagona le fiafia ". Joseph F. Rutherford, Faʻamasinoga, vol. 2 (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society, 1932), 257. O aso nei e leʻo mulimuli le JWs i le Russadium Zionism poʻo le Rutherfordian anti-Judaism, fai mai latou te solitū mai soʻo se finauga faapolokiki.

[2] O le Sosaiete o le Olomatamata faʻaalia o ia lava i le taimi e tasi o se faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, o se lolomiga fale ma o se faʻalapotopotoga faʻalelotu. O le faʻamatalaga i le va o nei vaega eseese e lavelave ma, i le luasefulu senituri, na oʻo atu i vaega eseese. Mo mafuaʻaga ole vaʻai vaʻai: George D. Chryssides, O le A i le Z o Molimau a Ieova (Lanham: Scare Crow, 2009), LXIV-LXVII, 64; Id., Molimau a Ieova (Niu Ioka: Rout2016, 141), 144-XNUMX; M. James Penton, Apocalypse Tuai. Le Tala a Molimau a Ieova (Toronto: Iunivesite o Toronto Press, 2015), 294-303.

[3] O le igoa "Molimau a Ieova" na faaaogaina ia Iulai 26, 1931 i le tauaofiaga i Columbus, Ohaio, ina ua saunoa le saunoaga a le peresetene lona lua o le Olomatamata o Joseph Franklin Rutherford. Le Malo: Le Faamoemoe o le Lalolagi, ma iugafono O Se Igoa Fou: "Matou te moomoo ia iloa ma valaʻauina i matou i le igoa, o lena, o molimau a Ieova." Molimau a Ieova: Tagata folafola le Malo o le Atua (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society of New York, Inc., 1993), 260. O le filifiliga e musuia e le Isaia 43:10, o se fuaitau, i le 2017 Tusi Fou a le Lalolagi Fou o Tusitusiga Paia, faitau: “'O molimau outou,' ua fetalai mai ai Ieova, '… Le Atua e, ma e leai se tasi e mulimuli atu ia te aʻu'.” Ae o le mea moni e faʻaosofia e 'eseʻese: "I le 1931 - tusia Alan Rogerson - na oʻo mai i se taua taua i le tala faʻasolopito o le faʻalapotopotoga. Mo le tele o tausaga na valaʻauina ai soo o Rutherford i igoa eseese: 'Tagata aʻoga faʻavaomalo faʻavaomalo', 'Russellites', poʻo le 'Millennial Dawners'. Ina ia faʻamalamalama manino ona soʻo mai isi vaega na vavaeʻese i le 1918 Rutherford na fautuaina latou te faʻaaogaina se igoa fou O molimau a Ieova."Alan Rogerson, Miliona Nei Nei Ola E Le Mafai Ona Oti: O Se Suesuega a Molimau a Ieova (Lonetona: Constable, 1969), 56. O Rutherford lava ia o le a faamaonia lenei: "Talu mai le maliu o Charles T.Russell iina na tulai mai le tele o kamupani na fausia mai ia i latou na savavali faatasi ma ia, o nei kamupani uma o fai mai o latou aoao atu le mea moni, ma taʻitasi i latou ma valaʻauina i latou i ni igoa, pei o "Followers o Pastor Russell", "i latou e tutu i le upu moni e pei ona faʻamatalaina e Pastor Russell," "Associated Bible Tagata Aʻoga," ma nisi i igoa oo latou taʻitaʻi taʻitaʻi. O nei mea uma e foliga mai e le mautonu ma faʻalavelaveina ai i latou o ni finagalo lelei e le o sili atu le malamalama mai le mauaina o se poto o le upu moni. " “A Igoa Fou ”, le Watch Tower, Oketopa 1, 1931, i. 291

[4] vaʻai M. James Penton [2015], 165-71.

[5] Ibid., 316-317. O le aʻoaʻoga fou, lea na aveʻesea ai le "malamalama tuai," na aliali mai i le Le Olomatamata, Novema 1, 1995, 18-19. O le aʻoaʻoga na maua ai se isi suiga i le va o le 2010 ma le 2015: i le 2010 le Sosaiete a le Olomatamata na taua ai le "augatupulaga" o le 1914 - na taʻua e Molimau a Ieova o le augatupulaga mulimuli a o lei faia le Taua o Amaketo - e aofia ai tagata o latou olaga "salalau" olaga o le " o le au faauuina na ola a o amata le faailoga i le 1914. ” I le 2014 ma le 2015, Frederick W. Franz, o le sa avea ma peresitene o le Sosaiete o le Olomatamata (f. 1893, d. 1992) na taʻua o se faʻataʻitaʻiga o se tasi o sui mulimuli o le "faʻauʻuina" ola i le 1914, lea na fautua mai ai o le " augatupulaga ”e tatau ona aofia uma ai tagata" faʻauʻuina "seʻia oʻo i lona maliu i le 1992. Tagaʻi i le tusitusiga" O Le Faʻataʻitaʻiga a le Agaga Paʻia i le Faʻataunuuina o le Faamoemoega a Ieova ", le Le Olomatamata, Aperila 15, 2010, i.10 ma le 2014 tusi Il Regno di Dio è già una realtà! (Igilisi. Lomiga, Tulafono a le Malo o le Atua!), o se tusi na toefausiaina, i se toe teuteuga, le talafaʻasolopito o le JWs, o le na taumafai e tuu se taimi faʻatapulaʻa i luga o lenei augatupulaga sosolo e ala i le le tuʻuina mai le augatupulaga soʻo se faʻauʻuina ina ua mavae le oti o le mulimuli na faʻauʻuina i luma o le 1914. Faʻatasi ai ma le talaʻaga o suiga le augatupulaga aʻoaʻo tasi taimi soʻo se taimi faʻatulagaina le ausiaina, e le masalomia o lenei faʻamatalaga foi o le a suia i le taimi. “O le augatupulaga e aofia ai vaega taʻilua o le au faʻauʻuina-o le muamua e faia faʻatasi ma le au faʻauʻu na vaʻaia le amataga o le faʻatinoina o le faʻailoga i le 1914 ma le lona lua, o le 'au faʻauʻuina na avea ma augatupulaga o le vaega muamua. O nisi o i latou i le vaega lona lua o le a ola e vaʻai i le amataga o le sau puapuaga. O vaega e lua ua fausia ai le tasi augatupulaga talu ai o latou olaga o ni Kerisiano faauuina na fesiliaʻi mo sina taimi. ” Tulafono a le Malo o le Atua! (Roma: Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova, 2014), 11-12. Faamatalaga pito i lalo, i. 12: "Soo se tasi na faʻauʻuina ina ua mavae le oti o le mulimuli o le au faʻauʻuina i le vaega muamua-o lona uiga, ina ua maeʻa i latou na molimauina le" amataga o tiga o puapuaga "i le 1914-o le a le avea ma vaega o" lenei augatupulaga. " -Mat. 24: 8. ” O le ata i le tusi  Il Regno di Dio è già una realtà!, i le itu. 12, o loʻo faʻaalia ai vaega e lua o augatupulaga, o le au faʻauʻuina o le 1914 ma le faʻavae o le 'au faʻauʻuina o loʻo ola nei. O lona iʻuga, ua i ai nei le 3 vaega, pei ona talitonu Le Olomatamata o le uluaʻi "augatupulaga" faʻataunuʻuina faatatauina i uluaʻi Kerisiano. E leai se fesiliga mo Kerisiano o le uluaʻi senituri ma e leai se faʻavae faʻavae faale-Tusi Paia e tatau ona soʻosoʻo iai nei.

[6] M. James Penton [2015], 13.

[7] Vaʻai: Michael W. Homer, "Lʻazione missionaria nelle Valli Valdesi dei gruppi americani non tradizionali (avventisti, mormoni, Testimoni di Geova)", on Gian Paolo Romagnani (ed.), La Bibbia, la coccarda e il tricolore. I valdesi fra tatau ai Emancipazioni (1798-1848). Atti del XXXVII ma del XXXVIII Convegno di studi sulla Riforma e sui Movimenti religiosi i Italia (Torre Pellice, 31 agosto-2 settembre 1997 e 30 agosto- 1º settembre 1998) (Torino: Claudiana, 2001), 505-530 ma le Id., “Seeking Primitive Christian in the Waldensian Valleys: Protestants, Mormons, Adventists and Jehovah's Saksi i Italia”, Nova Religio (Iunivesite o Kalefonia Press), Vol. 9, leai. 4 (Me 2006), 5-33. O le Waldensian Evangelical Church (Chiesa Evangelica Valdese, CEV) o se aulotu muamua-Porotesano na faavaeina e le toefuataiiga taua a Peter Waldo i le seneturi lona 12 i Italia. Talu mai le senituri lona 16 o le Toe Fuataʻiga, na ia taliaina le lotu Reformed ma tuufaatasi ai i le lautele o le Toefuataiga masani. O le Ekalesia, ina ua maeʻa le Porotesano Toe Fuataʻiga, na mulimuli i le lotu Calvinist ma avea ai ma Italia lala o ekalesia Toe Fuataina, seʻia oʻo ina ua faatasi ma le Metotisi Evagelia Ekalesia na fausia le Union of Metotisi ma Waldensian Chlies i le 1975.

[8] I tulaga o le malaga taamilo a Russell i Italia, vaʻai: Zion's Watch Tower, Fepuari 15, 1892, 53-57 ma le numera tusia ia Mati 1, 1892, 71.

[9] Vaʻai: Paolo Piccioli, “Ua tatau ona maua e le au molimau o Geova”, Bollettino della Società di Studi Valdesi (Società di Studi Valdesi), nu. 186 (Iuni 2000), 76-81; Id., Il prezzo della diversità. Una minoranza a confronto con la storia religiosa i Italia negli scorsi cento anni (Neaples: Jovene, 2010), 29, nt. 12; 1982 Yearbook of Witnesses of Jehovah (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania - International Bible Student Association, 1982), 117, 118 ma le “Faifeau e toalua na talisapaia Tusitusiga a Russell" Le Olomatamata, Aperila 15, 2002, 28-29. O Paolo Piccoli, o le sa avea ma ovasia matagaluega o le JW (poʻo le epikopo, o se ofisa tutusa i isi ekalesia Kerisiano) ma o le sa avea foi ma sooupu a le malo o Italia mo le "Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova", o le vaega faaletulafono na fai ma sui o le Sosaiete o le Olomatamata i Italia, na maliu i kanesa ia Setema 6, 2010, e pei ona faʻailoa mai i se tusi talaʻaga na lomia i le tusitusiga puʻupuʻu Paolo Piccioli ma Max Wörnhard, "A Century of Soppression, Growth and Recognition", i Gerhard Besier, Katarzyna Stokłosa (ed.), Molimau a Ieova i Europa: Aso Nei ma Aso Nei, Vol. I / 2 (Newcastle: Cambridge Scholar Publishing, 2013), 1-134, o le autu tusitala o galuega i luga o le Molimau i Italia, ma faasaʻo galuega lomia e le Sosaiete o le Olomatamata pei o 1982 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 113–243; na ia galulue faʻatasi i le tusiaina o tusi e pei o Intolleranza religiosa all soglie del Duemila, e le Associazione europea dei Testimoni di Geova per la tutela della libertà religiosa (Roma: Fusa editrice, 1990); Ou molimau ia Geova i Italia: dossier (Roma: Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova, 1998) ma o ia o le tusitala o le tele o suʻesuʻega faʻasolopito i Molimau a Ieova i Italia e aofia ai: "I molimauoni di Geova durante il rehata fascista", Suesuega Storici. Rivista trimestrale dellʻIstituto Gramsci (Carocci Editore), Vol. 41, leai. 1 (Ianuari-Mati 2000), 191-229; “I molimau a Geova dopo il 1946: Le trentennio di lotta per la libertà religiosa”, Suesuega Storici. Rivista trimestrale dellʻIstituto Gramsci (Carocci Editore), Vol. 43, leai. 1 (Ianuari-Mati 2002), 167-191, lea o le a avea ma faʻavae mo le tusi Il prezzo della diversità. Una minoranza a confronto con la storia religiosa i Italia negli scorsi cento anni (2010), ma e “Ua tatau ona maua le Testimoni di Geova” (2000), 77-81, ma le Introduzione e prof. Augusto Comba, 76-77, lea o le a avea ma faavae mo le tusitusiga "Toʻalua Faifeʻau na talisapaia Tusitusiga a Russell," lomia i le Le Olomatamata o Aperila 15, 2002, e ui i lea, o le faʻamalie ma le faʻalauiloa leo o loʻo faʻamamafaina, ma o le tusi faitau e aveese e faʻafaigofie ai le faitau. O Piccioli o le tusitala o le tusitusiga, lea o loʻo iai le talafatu "Waldensian" ma le manatu o lenei nuu, i le amataga, e tutusa ma Kerisiano o le uluaʻi senituri, o se "primitivist" measina, na faʻaulutalaina "The Waldenses: From Heresy to Porotesano, ” Le Olomatamata, Mati 15, 2002, 20–23, ma se talaaga puʻupuʻu faʻalelotu, tusia e lona toʻalua o Elisa Piccioli, na faʻaulutalaina "O Le Usiusitai ia Ieova Na Aumaia ia te Aʻu Faʻamanuiaga", lomia i le Le Olomatamata (Lomiga mo Suʻesuʻega), Iuni 2013, 3-6.

[10] Vaʻai: Charles T. Russell, Il Divin Piano delle Eta (Pinerolo: Tipografia Sociale, 1904). Paolo Piccioli taua i le Bollettino della Società di Studi Valdesi (itulau 77) na faaliliuina e Rivoir le tusi i le 1903 ma totogi mai i lana lava taga le tau o lona lolomiina i le 1904, ae o le isi "talafatu o le taulaga": o le galuega na totogiina e le Cassa Generale dei Treaties o le Siona o le Uati. Tower Society of Allegheny, PA, faʻaaogaina le ofisa o le Swiss Watch Tower i Yverdon o se tagata faufautua ma se supavaisa, e pei ona lipotia mai e Zion's Watch Tower, Setema 1, 1904, 258.

[11] I Amerika o uluaʻi vaega faʻalapotopotoga poʻo aulotu na faʻatuina i le 1879, ma i totonu o le tausaga e sili atu i le 30 o latou na potopoto mo le ono-itula suʻesuʻega suʻesuʻega i lalo o le taʻitaʻiga a Russell, e suʻesuʻe ai le Tusi Paia ma ana tusitusiga. M. James Penton [2015], 13-46. O vaega na tutoatasi ekalesia, o se faʻalapotopotoga faʻatulagaina Russell manatu o se toe foʻi i "faigofie anamua". Vaʻai: "Le Ekklesia", Zion's Watch Tower, Oketopa 1881. I le 1882 Zion's Watch Tower Tusitusiga na ia taʻua o lona atunuu o vaega suesue sa "matua le mautonu ma mulimuli ane le amanaiaina se lotu ... e leai so matou talitonuga (pa) e fusia faatasi ai matou pe taofia ai isi mai le matou kamupani. Pau lava le Tusi Paia, ma ana aʻoaʻoga, pau lava o tatou talitonuga. ” Na ia taʻua foi: "O loʻo matou mafuta faʻatasi ma tagata kerisiano uma e mafai ona matou amanaʻia ai le Agaga o Keriso." "Fesili ma tali", Zion's Watch Tower, Aperila 1882. Lua tausaga mulimuli ane, aloese mai soʻo se lotu lotu, na ia taʻua naʻo igoa talafeagai mo lana kulupu o le "Ekalesia a Keriso", "Ekalesia a le Atua" poʻo "Kerisiano". Sa ia faaiu: “Po o le a lava le igoa e faaigoa ai tatou e tagata, e le afaina lea ia te i matou; matou te le amanaʻia se isi lava igoa ae o le 'igoa na o le pau lea o le igoa na tuʻuina mai i lalo o le lagi atoa ma tagata' - Iesu Keriso. Ua taʻua i matou o tagata Kerisiano. ” "Lo matou igoa", Zion's Watch Tower, Fepuari 1884.

[12] I le 1903 o le muamua lomiga o le La Vedetta di Sion valaʻauina o ia lava ma le igoa lautele o le "Ekalesia", ae faʻapea foi "Ekalesia Kerisiano" ma le "Lotu Faʻamaoni". Vaʻai: La Vedetta di Sion, vol. O aʻu, leai. 1, Oketopa 1903, 2, 3. I le 1904 i tafatafa o le "Ekalesia" o loʻo i ai le tala o le "Ekalesia a le Lafu Iti ma Tagata Faʻatuatua" ma e oʻo lava i le "Evagelia Ekalesia". Vaʻai: La Vedetta di Sion, vol. 2, Nu. 1, Ianuari 1904, 3. E le o se faʻaʻeseʻese Italia: o faʻailoga o lenei anti-nationalism mafai foi ona maua i le Farani faʻasalalauga o Zion's Watch Tower, o le Phare de la Tour de Sion: i le 1905, i se tusi na lafo e le Waldensian Daniele Rivoire e faamatala ai felafolafoaʻiga o talitonuga i talitonuga a Lusia i le Komisi o le Ekalesia a Waldensian, na lipotia mai i le faaiuga e faapea: "O le aoauli o le Aso Sa nei, ou te alu ai ia S. Germano Chisone mo se fonotaga ( …) Afai e toʻalima pe toʻaono tagata e fiafia tele i le 'mea moni o loʻo i ai nei.' ”Na faʻaaoga e le faifeau faʻaupuga pei o le" Mafuaʻaga Faʻavae "ma le" Opera ", ae leai lava nisi igoa. Vaʻai: Le Phare de la Tour de Sion, Vol. 3, leai. 1-3, Jenuari-Mati 1905, 117.

[13] Le Phare de la Tour de Sion, Vol. 6, leai. 5, Me 1908, 139.

[14] Le Phare de la Tour de Sion, Vol. 8, leai. 4, Aperila 1910, 79.

[15] Archivio della Tavola Valdese (Archive o le Waldensian Table) - Torre Pellice, Turin.

[16] Bollettino Mensile della Chiesa (Montly Bulletin o le Ekalesia), Setema 1915.

[17] Il Vero Principe della Pace (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania - Associazione Internazionale degli Studenti Biblici, 1916), 14.

[18]Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 120.

[19] Amoreno Martellini, Fiori nei cannoni. Nonviolenza e antimilitarismo nellʻItalia del Novecento (Donzelli: Editore, Roma 2006), 30.

[20] idem.

[21] O le tusitusiga o le fuaiupu, fuaiupu nu. 309 o Aukuso 18, 1916, na aumaia mai le tusitusiga a Alberto Bertone, Remigio Cuminetti, luga o Eseese Tusitala, Le periferie della faʻamanatu. Faʻamatalaga tusitusia i le saoasaoa (Verona - Torino: ANPPIA-Movimento Nonviolento, 1999), 57-58.

[22] Amoreno Martellini [2006], 31. I le taimi o lona faamau i luma, na iloga Cuminetti ia te ia lava mo le lototele ma le agalelei, fesoasoani i se "tagata manua ofisa" o le "mauaina o ia lava i luma o le utu e aunoa ma le i ai o le malosi e solomuli". O Cuminetti, o le na te mafai ona laveaʻi le leoleo, ua manuʻa i lona vae i le taotoga. I le faaiuga o le taua, "mo lana gaioiga lototele […] na maua ai ia te ia le pine siliva mo le lototele o le militeli" ae na filifili e teena aua "na te leʻi faia lena gaioiga e maua ai se asoa, ae mo le alofa i tuaoi" . Vaʻai: Vittorio Giosué Paschetto, “Lʻodissea di un obiettore durante la prima guerra mondiale”, Le fonotaga, Iulai-Aukuso 1952, 8.

[23] I le 1920 Rutherford lomia le tusi Milioni poʻo Viventi le Morranno Mai (E faitau miliona o ola nei o le a le oti lava), folafolaina i le 1925 "o le a faailogaina ai le toe afio mai [toetu] o Aperaamo, Isaako, Iakopo ma perofeta faamaoni o anamua, aemaise i latou na tofia e le Aposetolo [Paul] i le Eperu mata. 11, i le tulaga o le tagata atoatoa ”(Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society, 1920, 88), tomua i Armagheddon's Battle ma le toefuataiga o le parataiso Etena i le Lalolagi. "O le tausaga 1925 o se aso mautinoa ma manino faʻailogaina i Tusitusiga Paia, e sili atu manino nai lo o le 1914" (Le Olomatamata, Iulai 15, 1924, 211). I lenei tulaga, vaʻai i le: M. James Penton [2015], 58; Achille Aveta, Faʻamatalaga muamua o le seti: I molimau a Geova (Altamura: Filadelfia Editrice, 1985), 116-122 ma Id., I molimauoni Geova: unʻideologia che logora ( Roma: Edizioni Dehoniane, 1990), 267, 268.

[24] I le vaitaimi o le pulega saua i le vaitaimi o le au Fasist, faitau: Paolo Piccioli, "I molimauoni Geova durante il regime fascista", Studi Storici. Rivista trimestrale dellʻIstituto Gramsci (Carocci Editore), Vol. 41, leai. 1 (Ianuari-Mati 2000), 191-229; Giorgio Rochat, Regime fascista e chiese evagelia. Faʻatonutonuina o articolazioni del controllo e della repressione (Torino: Claudiana, 1990), 275-301, 317-329; Matteo Piero, Fra Martirio e Resistenza, La persecuzione nazista ma fascista dei Testimoni di Geova (Como: Editrice Actac, 1997); Achille Aveta ma Sergio Pollina, Scontro fra totalitarismi: nazifascismo e geovismo (Città del Vaticano: Libraryeria Editrice Vaticana, 2000), 13-38 ma Emanuele Pace, Piccola Enciclopedia Storica sui Testimoni di Geova i Italia, 7 palota. (Gardigiano di Scorzè, VE: Azzurra7 Editrice, 2013-2016).

[25] Vaʻai: Massimo Introvigne, Ou te molimau ia Geova. Chi sono, sau cambiano (Siena: Cantagalli, 2015), 53-75. I nisi tulaga o feeseeseaiga o le a taualuga i le tatala feteʻenaʻi i magaala na faaoso e le motu o tagata, i potu faamasino ma e oʻo lava i sauaga saua i lalo o le pulega a le Nasi, Komunisi ma le saolotoga. Vaʻai: M. James Penton, Molimau a Ieova i Kanata: Taaloga o le Saolotoga o Upu ma le Tapuaʻiga (Toronto: Macmillan, 1976); Id., Molimau a Ieova ma Le Tolu Reich. Sectarian Politics i lalo o Sauaga (Toronto: Iunivesite o Toronto Press, 2004) Ia. Lomiga I Testimoni di Geova e il Terzo Reich. Inediti di una persecuzione (Bologna: ESD-Edizioni Studio Domenicano, 2008); Zoe Knox, “O Molimau a Ieova o ni tagata e le o ni Amerika? Upu Faʻatatau i Tusitusiga Paia, Saolotoga o le Va o Tagata, ma le lotonuu ”, i le Tusi o talaaga a Amerika, Vol. 47, leai. 4 (Novema 2013), itulau 1081-1108 ma Id, Molimau a Ieova ma le lalolagi lalolagi: Mai le 1870s e oʻo mai i le taimi nei (Oxford: Palgrave Macmillan, 2018); D. Gerbe, Zwischen Widerstand und Martyrium: oti Zeugen Iehovaas im Dritten Reich, (München: De Gruyter, 1999) ma EB Baran, Le teteʻe i autafa: Faʻafefea ona teena e le Soviet Molimau a Ieova le Communism ma ola ai e talaʻi i ai (Oxford: Oxford University Press, 2014).

[26] Giorgio Rochat, Regime fascista ma Chiese evagelia. Faʻatonutonuina o articolazioni del controllo e della repressione (Torino: Claudiana, 1990), 29.

[27] Ibid., 290. OVRA o le faʻapuupuuga o lona uiga "opera vigilanza repressione antifascismo" poʻo, i le Igilisi, "anti-fascism repression vigilance". Na fausia e le ulu o le malo lava ia, e leʻi faʻaaogaina i ni gaioiga aloaia, na faʻailoa mai ai le faigata o pulega faʻaupufai a leoleo i le vaitaimi o le pulega fascist i Italia mai le 1927 i le 1943 ma le Italia Social Republic mai le 1943 i le 1945, ina ua tutotonu le itu i matu o Italia sa i lalo o le pulega a le au Nasi, o le Italia tutusa o le National Socialist Gestapo. Vaʻai: Carmine Senise, Quandʻero capo della polizia. 1940-1943 (Roma: Ruffolo Editore, 1946); Guido Leto, OVRA fascismo-antifascismo (Bologna; Cappelli, 1951); Ugo Guspini, Lʻorecchio del pulega malo. Le intercettazioni telefoniche al tempo del fascismo; folasaga o Giuseppe Romolotti (Milano: Mursia, 1973); Mimmo Franzinelli, Ou tentacoli dellʻOVRA. Faʻapea, galulue faʻatasi ma vellaimeella polizia politica fascista (Torino: Bollati Boringhieri, 1999); Mauro Canali, Le spie del pulega malo (Bologna: Il Mulino, 2004); Domenico Vecchioni, Le spie del fascismo. Uomini, faʻaaliga e operazioni nellʻItalia del Duce (Firenze: Editoriale Olimpia, 2005) ma Antonio Sannino, Il Fantasma dellʻOvra (Milano: Greco & Greco, 2011).

[28] O le pepa muamua na tusia o le aso 30 o Me, 1928. O le kopi lea o le telespresso [o le telespresso o se fesoʻotaʻiga e masani ona lafo e le Matagaluega o le Va i Fafo poʻo ofisa eseese o Italia i fafo atu] mai le aso 28 Me, 1928, na lafo mai e le Bern legation i le Matagaluega o le Initeria, taʻitaʻia e Benito Mussolini, o loʻo i ai nei i le Central State Archive [ZStA - Roma], Ministry of the Interior [MI], General Public Security Division [GPSD], General Reservation Affairs Division [GRAD], pusi G1 1920-1945, f. 5.

[29] I asiasiga a leoleo fascist i Brooklyn vaʻai pea ZStA - Roma, MI, GPSD, GRAD, pusi. G1 1920-1945, f. 5, tusilima tusitusia o le feagaiga na lomia e le Olomatamata Un Appello alle Potenze del Mondo, faʻapipiʻi i le telespresso aso Tesema 5, 1929 o le Matagaluega o le Va i Fafo; Matagaluega o le Va i Fafo, Novema 23, 1931.

[30] Joseph F. Rutherford, Fili (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society, 1937), 12, 171, 307. O upusii na toe maua mai i se faʻamatalaga faʻaopoopo i le lipoti na tusia e le Asiasiʻiga o le Saogalemū Lautele o Petrillo, aso 10/11/1939, XVIII Fasisist Era, N. 01297 o prot., N. Ovra 038193, i le ZStA - Roma, MI, GPSD, GRAD, mataupu: "Associazione Internazionale 'Studenti della Bibbia'".

[31] “Sette religiose dei “Pentecostali” ed altre », faifeʻau o le minisita leai. 441/027713 o Aukuso 22, 1939, 2.

[32] vaʻai: Intolleranza religiosa all soglie del Duemila, Associazione europea dei Testimoni di Geova per la tutela della libertà religiosa (ed.) (Roma: Fusa Editrice, 1990), 252-255, 256-262.

[33] I Testimoni di Geova i Italia: Dossier (Roma: Congregazione Cristiana dei testimoni di Geova), 20 tausaga.

[34] "O le Tautinoga" o le a toe gaosia ma faaliliuina i le Igilisi i le faʻaopoopoga.

[35] Bernard Fillaire ma Janine Tavernier, Les lotu (Paris: Le Cavalier Bleu, Collection Idées reçues, 2003), 90-91

[36] Ua lelei le aʻoaʻoina o tatou e le Sosaiete o le Olomatamata e pepelo pepelo ma le saʻo: "Peitai, e iai se mea e tasi e tatau ona manatua e le Kerisiano. I le avea ai o se fitafita a Keriso na ia auai i taua faatiokarate ma e tatau ona matua faaeteete i le feagai ai ma fili o le Atua. O le mea moni, ua taʻu mai e le Tusi Paia lena ina ia mafai ona puipuia aia a le Atua, e saʻo le nana le mea moni mai fili o le Atua. .. Lenei o le a aofia i le faaupuga "auala o taua", pei ona faʻamatalaina i La Torre di Guardia o Aukuso 1, 1956, ma e o gatasi ma le fautuaga a Iesu ia “faaeteete pei o gata” pe a i totonu o luko. Afai o tulaga e manaʻomia ai se Kerisiano e molimau i le faamasinoga tauto e taʻu le mea moni, pe a ia tautala, ona tatau ona ia taʻu le mea moni. Afai o le a ia iloaina o ia i se isi filifiliga o le tautala ma faalata ona uso, pe filemu ma le lipotia i le faamasinoga, o le matua Kerisiano o le a faamuamua le manuia o ona uso nai lo lona lava ". La Torre di Guardia o Tesema 15, 1960, i. 763, faaopoopo le faamamafa. O nei upu o se auiliiliga manino o le tulaga o le Au Molimau i le “taua faatiokarate”. Mo le Au Molimau, o faitioga uma ma tagata tetee i le Watch Tower Society (lea latou te talitonu e na o le pau lea o le faʻapotopotoga kerisiano i le lalolagi) ua taʻua o "luko", i taimi uma i taua ma le Sosaiete lava e tasi, o latou tagata, i se faʻafeagai, e taʻua o " mamoe ”. O le mea lea e “saʻo mo 'manuʻa e le afaina' ona faʻaaogaina le metotia o taua e faʻasaga i luko i le galuega a le Atua”. La Torre di Guardia o Aukuso 1, 1956, i. 462..

[37] Ausiliario per capire la Bibbia ( Roma: Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova, 1981), 819.

[38] Perspicacia nello studio delle Tusitusiga, Vol. II (Roma: Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova, 1990), 257; Vaʻai: Le Olomatamata, Iuni 1, 1997, 10 ss.

[39] Letter mai le paranesi Farani saini SA / SCF, aso Novema 11, 1982, toe gaosia i le faʻaopoopoga.

[40] 1987 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 157.

[41] I le 1974 Yearbook of Witnesses of Jehovah (1975 i le faaItalia), o le Watchtower Society o le autu tuuaia Balzereit, o ia na tuuaia i le "vaivai" le Siamani tusitusiga e ala i le faaliliuina mai le Igilisi. I le palakalafa lona tolu i le itulau e 111 o le lomiga a le Watch Tower e faapea: "E le o le taimi muamua lea na faainu ai e Brother Balzereit le gagana manino ma le sese o lomiga a le Sosaiete ina ia aloese mai faigata i ofisa o malo." Ma luga o le itulau e 112, na faaauau pea fai mai, "E ui lava na faʻavaivaia le faʻasilasilaga ma le toʻatele o uso e leʻi loto malie i lona taliaina, peitaʻi na ita le malo ma amata ai le tele o sauaga faasaga ia latou na tufatufaina. ” I le "puipuiga" o Balzereit o loʻo ia matou ni manatu se lua na saunia e Sergio Pollina: "Atonu o Balzereit na mafua ai le faaliliuga a Siamani o le Tautinoga, ma atonu foi na nafa ma le tusiaina o le tusi mo Hitila. Peitaʻi, ua manino mai foʻi lona leʻi faʻataʻitaʻia e ala i le suia o ana filifiliga o upu. Muamua, o le Sosaiete o le Olomatamata lomia i le 1934 Yearbook of Witnesses of Jehovah o le Igilisi o le Tautinoga - lea e toeititi tutusa ma le Siamani lomiga - o lo o aofia ai lana faʻaliga aloaia ia Hitler, le malo Siamani ofisa, ma i Siamani ofisa, mai le tele i le aupito sili ona laiti; ma o nei mea uma e le mafai ona faia e aunoa ma le faʻamaonia atoatoa a Rutherford. Lona lua, o le faʻaperetania o le Declaration o loʻo manino lelei ona tusia i se tulaga le mautinoa o le bombastic style a le faʻamasino. Lona tolu, o faʻaupuga faʻatosina faasaga i tagata Iutaia o loʻo i totonu o le Tautinoga e sili atu ona ogatasi ma le mea e ono mafai ona tusia se Amerika e pei o Rutherford e ono tusia e se Siamani… Mulimuli ane [Rutherford] o se tutoatasi tutoʻatasi o le a le taliaina le matuia ituaiga o le le faʻatonuina o le a nofosala Balzereit e ala i le "faʻavaivaia" o le Tautinoga … Tusa lava poʻo ai na tusia le Tautinoga, o le mea moni lava na lolomiina o se pepa aloaia a le Sosaiete a le Olomatamata. ” Sergio Pollina, Risposta a “Svegliatevi!” dell'8 luglio 1998, https://www.infotdgeova.it/6etica/risposta-a-svegliatevi.html.

[42] I le masina o Aperila 1933, i le maeʻa ai o le faʻasaina o le latou faʻalapotopotoga i le tele o Siamani, le Siamani JWs - ina ua maeʻa le asiasiga a Rutherford ma lana paʻaga, Nathan H. Knorr - i le 25 Iuni 1933 faʻaputuputuina le fitu afe faʻamaoni i Perelini, lea ua faamaonia ai le 'Faʻalauiloa' , lafoina ma tusi faʻatasi ma sui taua o le malo (aofia ai Reich Chancellor Adolf Hitler), ma o le sili atu i le lua miliona kopi na tufatufaina i vaiaso na sosoʻo. O mataʻitusi ma le Tautinoga - ole tusi mulimuli ane le o se pepa lilo, mulimuli ane toe lolomiina ile 1934 Yearbook of Witnesses of Jehovah itulau 134-139, ae le o iai i le Faletusi o le Initaneti i luga ole laiga, ae o loʻo sosolo i luga ole initaneti i le pdf i luga o upega tafaʻilagi - ose taumafaiga le poto lea a Rutherford e fetuʻunaʻi ma le pulega a le Nasi ma atili ai ona faʻapalepale ma faʻaleaogaina le faasilasilaga. E ui o le tusi ia Hitila na ia manatua ai le mumusu o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e auai i le tetee atu i Siamani i le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le Tautinoga o Mea Moni taaalo i le demagogic pepa o se maualalo tulaga populism na ia taʻua, mautinoa o "O le taimi nei malo Siamani ua folafola taua i le sauaina o pisinisi tetele (…); o le tonu lava lea o le tatou tulaga ”. E le gata i lea, ua faʻaopoopoina foi o Molimau a Ieova ma le malo Siamani o loʻo tetee i le Liki o Malo ma le aʻafiaga o lotu i upufai. "O tagata Siamani na mafatia i faigata tele talu mai le 1914 ma sa afaina ai i le tele o le le tonu na faia ia i latou e isi. Na tautino e le tagatanuu latou lava faasaga i nei amioletonu uma ma faalauiloa mai faapea 'O la tatou sootaga ma le Atua e maualuga ma paia.' ”I le tali atu ai i se finauga na faaaoga e le pulega a le malo e faasaga i le JW, o loo tuuaia i le faatupeina e tagata Iutaia, o loo taʻua ai i le Tautinoga e faapea e sese, aua "O le pepelo pepelo e o tatou fili ua tatou maua tupe fesoasoani mo la tatou galuega mai tagata Iutaia. E leai se mea e mamao ese mai le mea moni. E oʻo mai i lenei itula e leʻi i ai lava sina tupe na faʻasoa mai i la matou galuega e tagata Iutaia. O i tatou o soo faamaoni o Keriso Iesu ma talitonu ia te Ia o le Faaola o le lalolagi, ae o tagata Iutaia ua matua teenaina Iesu Keriso ma ua matua faafitia foi o ia o le Faaola o le lalolagi na auina mai e le Atua mo le lelei o le tagata. O lenei lava mea e tatau ona lava ma totoʻa faʻamaoniga e faʻaalia ai tatou te leʻo mauaina se lagolago mai tagata Iutaia ma o le mea lea o moliaga faʻasaga ia matou e pepelo pepelo ma e naʻo Satani lava e mafai ai, e sau mai lo tatou fili sili. O le malo sili ona tele ma saua i le lalolagi o le malo o Anglo-Amerika. O le uiga lena o le Emepaea o Peretania, lea e fai ai le vaega a le Iunaite Setete o Amerika. O le au faipisinisi Iutaia o le malo o Peretania-Amerika na latou fausiaina ma faaauau le Pisinisi Tetele o se auala o le sauaina ma le sauaina o tagata o le tele o malo. O lenei mea moni faʻapitoa lava faʻatatau i 'aʻai o Lonetona ma Niu Ioka, o' olo o Big Business. O lenei mea moni ua matua aliali mai lava i Amerika o lea e i ai le alagaupu e faatatau i le taulaga o Niu Ioka e faapea: "O tagata Iutaia e ana, o le au Katoliko Irelani e pule, ma e totogi e Amerika le pili." Ona faalauiloa ai lea: "Talu ai o la tatou faalapotopotoga e lagolagoina atoatoa nei mataupu silisili amiotonu ma ua na o le faia lava o le galuega o le faamalamalamaina o tagata e uiga i le Upu a Ieova le Atua, o lea la, e ala i ana togafiti, e taumafai le malo e tetee le tatou galuega ma faaleaga aua tatou te faʻateleina le taua o le iloa ma auauna i le Atua. ” E pei ona fuafuaina, o le Tautinoga e leai sona aʻafiaga tele, toetoe lava a pei o se mea faʻaosooso, ma sauaga faasaga i Siamani JW, pe a fai e i ai, faʻateleina. Vaʻai: 1974 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 110-111; “Molimau a Ieova — Lototetele a o Faʻafesagaʻia le Nazi Peril ”, Ala mai!, Iulai 8, 1998, 10-14; M. James Penton, “A tala of Taumafai e Faʻamaoni: Molimau a Ieova, aneti-Semitism, Ma le Tolu Reich ", le Sailiga Kerisiano, vol. O aʻu, leai. 3 (Tau mafanafana 1990), 36-38; Id., I Testimoni di Geova e il Terzo Reich. Inediti di una persecuzione (Bologna: ESD-Edizioni Studio Domenicano, 2008), 21-37; Achille Aveta ma Sergio Pollina, Scontro fra totalitarismi: Nazifascismo e geovismo (Città del Vaticano: Libraryeria Editrice Vaticana, 2000), 89-92.

[43] tagai: 1987 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 163, 164.

[44] tagai: James A. Beckford, Le Pu o Valoaga. Se Suesuega Lautele a Molimau a Ieova (Oxford, UK: Oxford University Press, 1975), 52-61.

[45] Vaai i le encyclopedic ulufale Molimau a Ieova, M. James Penton (ed.), Le Encyclopedia Americana, Vol. XX (Grolier Incorporated, 2000), 13.

[46] le Encyclopedia Britannica matauina o le Aʻoga Kiliata fuafuaina e aʻoaʻo "faifeautalai ma taʻitaʻi". Vaai i le ulufale Watch Tower Bible School o Kiliata, J. Gordon Melton (ed.), Encyclopædia Britannica (2009), https://www.britannica.com/place/Watch-Tower-Bible-School-of-Gilead; Lua sui o le Vaega Pule o JW o loʻo avea nei ma Kiliata faʻauʻu misiona (David Splane ma Gerrit Lösch, pei ona lipotia i Le Olomatamata o Tesema 15, 2000, 27 ma Iuni 15, 2004, 25), atoa ai ma sui e toʻafa ua maliliu, e pei o Martin Poetzinger, Lloyd Barry, Carey W. Barber, Theodore Jaracz (e pei ona lipotia i Le Olomatamata o Novema 15, 1977, 680 ma totonu La Torre di Guardia, Lomiga Italia, o Iuni 1, 1997, 30, o Iuni 1, 1990, 26 ma Iuni 15, 2004, 25) ma Raymond V. Franz, o le sa avea muamua ma faifeau faamisiona i Puerto Rico i le 1946 ma le sui o le Watch Tower Society mo le Caribbean seia oo i 1957, ina ua faasaina le JWs i le Dominican Republic e le taitai o Rafael Trujillo, mulimuli ane tutuliese i le tautotogo o le 1980 mai le ofisa ulu i Brooklyn ona o moliaga o le latalata i le aufaigaluega ua tapeina igoa mo le "liliuese", ma faateʻaina ia lava i le 1981 mo le i ai aiga aoauli ma lona falefaigaluega, sa avea muamua JW Peter Gregerson, o le na faamavae mai le Watchtower Society. Tagaʻi: "Faʻauʻuina a Kiliata Lona 61 o Mea Faʻaleagaga", Le Olomatamata o Novema 1, 1976, 671 ma Raymond V. Franz, Crisi di coscienza. Fedeltà a Dio o alla propria lotu? ( Roma: Edizioni Dehoniane, 1988), 33-39.

[47] Faʻamatalaga na taua ile: Paolo Piccioli, "I molimau a Geova dopo il 1946: un trentennio di lotta per la libertà religiosa", Studi Storici: rivista trimestrale dellʻIstituto Gramsci (Carocci Editore), Vol. 43, leai. 1 (Ianuari-Mati 2001), 167 ma La Torre di Guardia Mati 1947, 47. Achille Aveta, i lana tusi Auiliiliga muamua: i molimau a Geova (Altamura: Filadelfia Editrice, 1985) o loʻo lipotia mai i le itulau e 148 le aofaʻi lava o aulotu, e 35, ae naʻo le 95 tagata mulimuli, ae o le 1982 Yearbook of Witnesses of Jehovahi le itulau e 178, na ia taʻua ai, i le 1946, “e tusa ma le 95 tagata talaʻi o le Malo, ma le toʻa 120 o tagata talaʻi mai le 35 o aulotu laiti.”

[48] I le 1939, le mekasini Genoese Katoliko Faʻaseʻe, i se tusitusiga mai se igoa e le mailoa "patele i le vaaiga o agaga", na ia taʻua ai e faapea "o le gaioiga a Molimau a Ieova o le le talitonu i talitonuga faa-Komunisi ma o se osofaʻiga tatala i le saogalemu o le malo". Na faamatala e le patele e le mailoa o ia lava "mo le tolu tausaga malosi na tetee faasaga i lenei gaioiga", tulai i luga i le puipuiga o le fascist setete. Vaʻai: "Ou te molimau i Geova i Italia", Faʻaseʻe, leai. 2 (Fepuari 1939), 77-94. Vaʻai sauaga a le au Porotesano vaai: Giorgio Rochat [1990], i. 29-40; Giorgio Spini, Italia di Mussolini e tetee (Turin: Claudiana, 2007).

[49] I le mamafa faaupufai ma faaleaganuu o le "New Evangelicalism" i le maeʻa ai o le Taua Lona II a le Lalolagi vaai: Robert Ellwood, Le Fasefulu Maketi Faʻaleagaga: Lotu a Amerika i le Tausaga o Feteʻenaʻiga (Rutgers University Press, 1997).

[50] Vaʻai: Roy Palmer Domenico, "'Mo Le Mafuaʻaga a Keriso Lenei i Italia': O le Luʻi a le Au Porotesano a Amerika i Italia ma le Faʻaleaganuʻu ole Aganuʻu o le Cold War", Talaʻaga Faʻasolopito (Oxford University Press), Vol. 29, nu. 4 (Setema 2005), 625-654 ma Owen Chadwick, Le Ekalesia Kerisiano i le Cold War (Egelani: Harmondsworth, 1993).

[51] Vaʻai: “Porta aperta ai trust americani la firma del trattato Sforza-Dunn ”, lʻUnità, Fepuari 2, 1948, 4 ma le “Firmato da Sforza e da Dunn il trattato con gli Stati Uniti”, lʻAvanti! (Lomiga a Roma), Fepuari 2, 1948, 1. O nusipepa lʻUnità ma lʻAvanti! oi latou na o le lolomiina okeni o le Italia Communist Party ma le Italia Socialist Party. O le vaega mulimuli, i le taimi lea, sa i luga o le lagolago a le Soviet ma le Marxist.

[52] I luga o le gaioiga a le Ekalesia Katoliko ina ua maeʻa le Taua Lona II a le Lalolagi, vaʻai: Maurilio Guasco, Chiesa e cattolicesimo i Italia (1945-2000), (Bologna, 2005); Andrea Riccardi, "La chiesa cattolica i Italia nel secondo dopoguerra", Gabriele De Rosa, Tullio Gregory, André Vauchez (ed.), Storia dellʻItalia religiosa: 3. Lʻetà contemporanea, (Roma-Bari: Laterza, 1995), 335-359; Pietro Scoppola, "Chiesa e società negli anni della modernizzazione", Andrea Riccardi (ed.), Le chiese di Pio XII ( Roma-Bari: Laterza, 1986), 3-19; Elio Guerriero, I cattolici e il dopoguerra (Milano 2005); Francesco Traniello, Città dellʻuomo. Cattolici, partito e stato nella storia dʻItalia (Bologna 1998); Vittorio De Marco, Le barricate invisibili. La chiesa i Italia tra politica ma sosaiete (1945-1978), (Galatina 1994); Francesco Malgieri, Chiesa, cattolici e democrazia: ma Sturzo a De Gasperi, (Brescia 1990); Giovanni Miccoli, "Chiesa, partito cattolico e società civile", Fra mito della cristianità e secolarizzazione. Studi sul rapporto chiesa-società nellʻetà contemporanea (Casale Monferrato 1985), 371-427; Andrea Riccardi, Roma «città sacra»? Dalla Conciliazione allʻoperazione Sturzo (Milano 1979); Antonio Prandi, Chiesa e politica: la gerarchia e lʻimpegno politico dei cattolici i Italia (Bologna 1968).

[53] E tusa ai ma le Amepasa Italia i Uosigitone, "310 sui ma senatoa" o le Konekeresi na faauilavea "i tusitusiga po o le tagata lava ia, i le Setete o le Setete" i le lagolagoina o le Ekalesia a Keriso. Vaʻai: ASMAE [Talaʻaga Faʻasolopito i le Matagaluega o le Va i Fafo, Mataupu tau polokiki], Agaga Tagai, 1950-1957, f. 1688, o le Matagaluega o le Va i Fafo, Tesema 22, 1949; ASMAE, Agaga TagaiI le 1950, e. 25, Matagaluega o le Va i Fafo, Fepuari 16, 1950; ASMAE, Agaga Tagai, 1950-1957, f. 1688, tusi ma tusi faʻalilolilo mai le Amepasa o Italia i Uosigitone, Mati 2, 1950; ASMAE, Agaga Tagai, 1950-1957, f. 1688, o le Matagaluega o le Va i Fafo, 31/3/1950; ASMAE, Agaga Tagai, 1950-1957, f. 1687, tusia "lilo ma patino" o le Amepasa Italia i Uosigitone i le Matagaluega o le Va i Fafo, Me 15, 1953, uma sii mai i luga Paolo Piccioli [2001], 170.

[54] I luga o le faigata tulaga mo a-Katoliko lotu i le maeʻa ai o le taua Italia, vaʻai: Sergio Lariccia, Stato e chiesa I Italia (1948-1980) (Brescia: Queriniana, 1981), 7-27; Id., "La libertà religiosa nella società italiana", on Teoria ma prassi delle libertà i lotu (Bologna: Il Mulino, 1975), 313-422; Giorgio Peyrot, Gli evagelia nei loro rapporti con lo stato dal fascismo ad oggi (Torre Pellice: Società di Studi Valdesi, 1977), 3-27; Arturo Carlo Jemolo, “Le libertà garantite dagli artt. 8, 9, 21 della Costituzione ”, Il diritto ekalesia, (1952), 405-420; Giorgio Spini, "Le minoranze protestanti i Italia", O ia Ponte (Iuni 1950), 670-689; Id., “La persecuzione contro gli evagelia i Italia”, O ia Ponte (Ianuari 1953), 1-14; Giacomo Rosapepe, Inquisizione addomesticata, (Bari: Laterza, 1960); Luigi Pestalozza, Il diritto di non tremolare. La condizione delle minoranze religiose i Italia (Milan-Roma: Edizioni Avanti !, 1956); Ernesto Ayassot, Ou te tetee i Italia (Milan: Eria 1962), 85 133.

[55] ASMAE, Agaga TagaiI le 1947, e. 8, fasc. 8, faaaposetolo nunciature o Italia, Setema 3, 1947, i Lana Afioga i le Hon. Carlo Sforza, Minisita o le Va i Fafo. O le mulimuli o le a tali "Na ou fai atu i le nuncio e mafai ona ia faalagolago i lo tatou manao e aloese mai mea e mafai ona afaina ai lagona ma pe o le a le mamafa e ono foliga mai". ASMAE, DGAP [Faʻatonu Sili mo Mataupu Faʻapolokiki], Ofisa VII, Agaga Tagai, Setema 13, 1947. I seisi tusi na tuʻuina atu i le Directorate General for Political Affairs o le Foreign Ministry ia Setema 19, 1947, na matou faitauina lena faatufugaga. 11 e leai se "tauamiotonuina i totonu o se feagaiga ma Italia (…) mo le tuʻufaʻatasia o tu ma aga a le malo o Italia i mataupu o faʻalelotu lotu". I se tusi ("Aotelega Minute") o Novema 23, 1947 na amanaia ai e le aumalaga a le Iunaite Setete ia faafitauli na laga e le Vatican, na taua uma i le Paolo Piccioli [2001], 171.

[56] ASMAE, Agaga TagaiI le 1947, e. 8, fasc. 8, faaaposetolo nunciature o Italia, tusi tusia Oketopa 1, 1947. I se isi tusi mulimuli ane, na talosagaina e le nuncio e faaopoopo le teuteuga lenei: "Tagatanuu o se Konekeresi Maualuga Pati o le a mafai i totonu o teritori o le isi Konekalate Pati e faatino le aia tatau. o le saolotoga o le mafaufau ma tapuaiga e tusa ai ma tulafono faavae o le lua Maualuga konekalate pati ”. ASMAE, DGAP, Ofisa VII, Agaga Tagai, Setema 13, 1947, taʻua i le Paolo Piccioli [2001], 171.

[57] ASMAE, Agaga TagaiI le 1947, e. 8, fasc. 8, “Minute Aotelega” e le aumalaga a Amerika, Oketopa 2, 1947; memo mai le au Italia i le sauniga o Oketopa 3, 1947. I se tusi mai le Matagaluega a le Va i Fafo aso Oketopa 4, 1947 na taua ai e faapea "o fuaiupu aofia ai i faatufugaga. 11 e uiga i le saolotoga o le mafaufau ma tapuaiga […] e le masani ai i se feagaiga o faigauo, fefaatauaiga ma faatautaiga. E i ai faʻataʻitaʻiga naʻo i feagaiga e masani ona faʻamautu mai i le va o setete e lua e le tutusa tutusa aganuʻu ”, pei ona taʻua i le Paolo Piccioli [2001], 171.

[58] Msgr. O Domenico Tardini, o le Secretariat of State of the Holy See, i se tusi na tusia i le aso 4/10/1947, na ia taua ai e faapea, o le mataupu 11 o le feagaiga, na matua "faaleagaina lava aia a le Ekalesia Katoliko, na matua taliaina lava i le feagaiga i le itu o le Lastan Treaty". "Mata e faʻamataga ia Italia, ae maitaita foʻi i le Holy See, le tuʻuina atu o le tala tusia i se feagaiga fefaʻatauaʻi?" ASMAE, Agaga TagaiI le 1947, e. 8, fasc. 8, tusi mai ia Msgr. Tardini i le apotetolo nuncio, Oketopa 4, 1947. Peitai o teuteuga o le a le taliaina e le US delegation, lea na fesoʻotaʻi atu i le Italia o le malo Washington, ave faʻasaga i le "Amerika lautele manatu", ma le Porotesano ma evagelia toatele, lea e mafai foi "ona tuʻu iai le feagaiga ma taʻitaʻi Vatican ma Amerika". ASMAE, Holy See, 1947, f. 8, fasc. 8, Matagaluega o le Va i Fafo, DGAP, Ofisa VII, mo le Minisita Zoppi, Oketopa 17, 1947.

[59] O le talaaga a Siaosi Fredianelli, faʻaigoaina “Aperta una grande porta che conduce ad attività ”, na lolomiina i le La Torre di Guardia (Lomiga Italia), Aperila 1, 1974, 198-203 (Igilisi.: O Se Faitotoʻa Lautele e Ui Atu i Gaoioiga Le Olomatamata, Novema 11, 1973, 661-666).

[60] Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 184-188.

[61] O tusi na tusi atu i le Matagaluega o le Initeria, tusia i le aso 11 Aperila, 1949 ma Setema 22, 1949, lea ua i ai nei i le ACC [Archives of the Christian Congregation of Jehovah Saksi o Roma, i Italia], o loo taua i le Paolo Piccioli [2001], 168 O tali le lelei a le Matagaluega o le Va i Fafo o loʻo i le ASMAE, US Political Affairs, 1949, e. 38, fasc. 5, Matagaluega o le Va i Fafo, aso Iulai 8, 1949, Oketopa 6, 1949 ma Setema 19, 1950.

[62] ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 271 / Vaega lautele.

[63] Vaʻai: Giorgio Spini, “Le minoranze protestanti i Italia ", O ia Ponte (Iuni 1950), 682.

[64] "Attività dei testimoni di Geova i Italia", La Torre di Guardia, Mati 1, 1951, 78-79, fetusiaiga fetusiaʻiga (o se masani i le JWs mai 1942 agai i luga) mai le Amerika lomiga o le 1951 Yearbook of Witnesses of Jehovah. Tagaʻi: Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 190-192.

[65] ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, 1953-1956, f. 266 / Plomaritis ma Morse. Vaʻai: ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 266, tusi mai le Undersecretary of State for Foreign Foreign, aso Aperila 9, 1953; ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 270 / Brescia, malo o Brescia, Setema 28, 1952; ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1957-1960, f. 219 / American Protestant Missionaries and Pastors, Ministry of the Interior, Directorate General for Worship Affairs, mo le Afioga i le Palemia. Bisori, leai ni aso, sii mai i le Paolo Piccioli [2001], 173.

[66] Paolo Piccioli [2001], 173, lea na ia taʻua i le tusitusiga ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, 1953-1956, f. 266 / Plomaritis ma Morse ma ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 270 / Bologna. 

[67] Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le mea na tupu i se taulaga i le eria o Treviso, Cavaso del Tomba, i le 1950. I le talosaga a le Penetekoso e maua ai se fesoʻotaʻiga vai mo se tasi o latou fale misionare, na tali le malo o le Temokalasi Faʻatonu ma le tusi na tusia ia Aperila. 6, 1950, maliega numera nu. 904: "O le iʻuga o lau talosaga na tusia i le aso 31 Mati talu ai, e faʻatatau i le mea faitino [talosaga mo le faʻatagaina o le lisiina atu o vai mo le faʻaaogaina i totonu o aiga], matou te faʻailoa atu ia te oe o le pulega a le taulaga ua faia se faaiuga, mafaufau e faʻamatala le finagalo o le toʻatele o le faitau aofaʻi, i le le mafai ona faʻatagaina oe le lisi o vai mo le faʻaaogaina i totonu o le fale i le fale o Vicolo Buso leai 3, aua o lenei fale e nofoia e le lauiloa Mr. Marin Enrico o Giacomo, o loʻo faʻaaogaina le Lotu Pentecostal i le atunuu, lea, i le faaopoopo atu i le faasaina e le Italia Malo, le fiafia i le Katoliko lagona o le tele o le faitau aofai o lenei Taulaga. " Vaʻai: Luigi Pestalozza, Il diritto di non tremolare. La condizione delle minoranze religiose i Italia (Milano: Edizione lʻAvanti !, 1956).

[68] O pulega a leoleo o le Christian Democratic Italia, i le mulimulitaia o nei tulafono, o le a tuuina atu ai i latou lava i le galuega o le taofiofia faasaga i le JWs o le mea moni na ofoina atu tusitusiga faalelotu mai lea fale i lea fale e fesuiaʻi ai mo se tau le amanaiaina. O Paolo Piccioli, i ana suʻesuʻega i galuega a le Watch Tower Society i Italia mai le 1946 i le 1976, na lipotia ai e faapea, o le taitai o Ascoli Piceno, mo se faataitaiga, na talosagaina ni faatonuga e uiga i le mataupu mai le Minisita o le Initeria ma faatonuina e "tuuina o loʻo faʻatonuina e le leoleo aiaiga ina ia puipuia ai le galuega faʻasalalau a sui ole asosi o loʻo fesiligia [Molimau a Ieova] i soʻo se itu "(tagai: ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 270 / Ascoli Piceno, note aso Aperila 10, 1953, Matagaluega o le Initeria, General Directorate of Public Security). O le mea moni, le komesina malo mo le Trentino-Alto Adige Region i le lipoti tusia Ianuari 12, 1954 (nei i ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 271 / Trento, taʻua i idem.) Lipotia mai: "Leai i se isi itu, e mafai ona molia i latou [le JWs] mo o latou talitonuga faalelotu, pei o le Trentino faifeʻau e mananao, oe na masani ona liliu atu i le ofisa o leoleo i taimi ua tuanaʻi". O le itu a Bari, i le isi itu, na mauaina faatonuga nei "ina ia taofia ai le faasalalauina […] galuega i soo se auala e le gata i le talaiga ma i le faatatau i le tufatufaina o lolomi mea ma pepa lautele" (ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, f. 270 / Bari, tusi mai le Matagaluega o le Initeria, Me 7, 1953). I lenei tulaga, vaʻai i le: Paolo Piccioli [2001], 177.

[69] tagai: Ragioniamo facendo uso delle Tusitusiga (Roma: Congregazione Cristiana dei Testimoni di Geova, 1985), 243-249.

[70] Tusi mai le lala Roma o le JWs saini SCB: SSB, aso Aukuso 14, 1980.

[71] Tusi mai le lala Roma o le JWs saini SCC: SSC, aso Iulai 15, 1978.

[72] Faʻamatalaga mai i fetusiaʻiga a le Vaega Pule ma Achille Aveta, o loʻo taʻua i le tusi a Achille Aveta [1985], 129.

[73] Linda Laura Sabbadini, http://www3.istat.it/istat/eventi/2006/partecipazione_politica_2006/sintesi.pdf. O le ISTAT (National Statistics Institute) o se Italia faʻalapotopotoga suʻesuʻe tino o loʻo tagofiaina lautele tusiga igoa o le faitau aofai o tagata, tautua ma alamanuia, ma faʻatoʻaga, aiga faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega ma lautele tamaoaiga suʻesuʻega i le atunuʻu tulaga.

[74] “Continuiamo a vivere come 'residenti temporanei'”, Le Torre di Guardia (Lomiga mo Suʻesuʻega), Tesema 2012, 20.

[75] O le tusi mai le lala o le JW i Roma na saini ai le SB, na tusia ia Tesema 18, 1959, na puʻeina ata i Achille Aveta ma Sergio Pollina, Scontro fra totalitarismi: nazifascismo e geovismo (Città del Vaticano: Libraryeria Editrice Vaticana, 2000), 34, ma lolomiina i le faaopoopoga. O le suiga o polokiki a le taʻitaʻi o le JW, e aunoa ma le iloa o faʻaupuga i le faʻatuatuaga lelei, naʻo le taulaʻi lava i Italia, ua faʻaalia manino, ina ia maua avanoa leitio ma televise i le "ulufale i polokalame" e mafai ai ona faia fonotaga faʻale-Tusi Paia, televise ma leitio, o taʻitaʻi o le au tapuaiga millennialists faʻaalia latou lava, e ui lava i le fai mai le solitu ma e ui lava i le faʻasaina o soʻo se atamamai mai le auai i soʻo se polokiki ma lotonuu faʻataʻitaʻiga, pei o na faia i tausaga uma i Italia ia Aperila 25 e faʻamanatu ai le faʻaiuga o le Lona Lua Taua Muamua a le Lalolagi ma le Faʻasaʻolotoina mai le Nazi-fascism, o se tasi o sili ona talitonuina le lagolagoina o le taua a le malo o le tetee anti-fascist; o le mea moni, i se tusi na tusia ia Setema 17, 1979 na faʻatonuina i le pule sili o RAI [le kamupani o le tuʻufaʻatasi kamupani o le lautele leitio ma televise tautua i Italia, ed.] ma i le Peresetene o le Palemene Komisi mo le vaʻavaʻaiga o le auaunaga a le RAI, o le sui faaletulafono o le Watch Tower Society i Italia na tusia e faapea: “I se faiga, e pei o le Italia, lea e faavae i luga o tulaga taua o le Tetee, o Molimau a Ieova o se tasi o nai toalaiti vaega na lotoa e tuuina mai mafuaaga lotofuatiaifo ao lei faia le taua muamua i Siamani ma Italia. o le mea lea latou te faʻailoa mai ai uiga lelei i aso nei ”. O le tusi mai le lala o le JW i Roma na saini i le EQA: SSC, aso Setema 17, 1979, na taua i le Achille Aveta [1985], 134, ma toe puʻeina ata i Achille Aveta ma Sergio Pollina [2000], 36-37 ma lolomiina i le faʻaopoopoga . Na taʻua e Aveta, na fautuaina e le lala a Roma tagata na mauaina le tusi, "ia matua faalilolilo le faaaogaina o mea o loʻo i totonu o lenei tusi", aua afai e iʻu i lima o le au faʻalogologo o le a latou le fiafia.

[76] O le tusi mai le lala o le JW i Roma na saini ai le CB, na tusia ia Iuni 23, 1954.

[77] Letter mai le lala Roma o le JWs saini CE, tusia ia Oketopa 12, 1954, ma lolomiina i le faʻaopoopoga.

[78] Tusi mai le lala a le JW i Roma sainia CB, tusia ia Oketopa 28, 1954.

[79] I luga o le Atlanticism o le PSDI (muamua PSLI) vaʻai: Daniele Pipitone, Il socialismo democratico italiano fra Liberazione e Legge Truffa. Fratture, ricomposizioni ma aganuu politiche di unʻarea di frontiera (Milano: Ledizioni, 2013), 217-253; luga o le Pri di La Malfa vaʻai: Paolo Soddu, "Ugo La Malfa e il nesso nazionale / internazionale dal Patto Atlantico alla Presidenza Carter", Atlantismo ed europeismo, Piero Craveri ma Gaetano Quaglierello (ed.) (Soveria Mannelli: Rubbettino, 2003), 381-402; luga o le PLI, o ia na faʻaalia le ata o Gaetano Martini o le Minisita o le Va i Fafo i le 1950, vaʻai: Claudio Camarda, Gaetano Martino e le politica estera italiana. “Un liberale messinese e lʻidea europea”, tikeri tikeri i mataupu faaupufai, supavaisa prof. Federico Niglia, Lui Guido Carli, sauniga 2012-2013 ma R. Battaglia, Gaetano Martino e le politica estera italiana (1954-1964) (Messina: Sfameni, 2000).

[80] La Voce RepublicanaIanuari 20, 1954. Vaʻai: Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 214-215; Paolo Piccioli ma Max Wörnhard, "Iehovaas Zeugen - ein Jahrhunder Unterdrückung, Watchturm, Anerkennung", Ieasas Zeugen i Europa: Geschichte und Gegenwart, Vol. 1, Belgien, Frenkreich, Griechenland, Italien, Luxemburg, Niederlande, Purtugal ma Spanien, Gerhard Besier, Katarzyna Stokłosa (ed.), Ieasas Zeugen i Europa: Geschichte und Gegenwart, Vol. 1, Belgien, Frenkreich, Griechenland, Italien, Luxemburg, Niederlande, Purtugal ma Spanien, (Berlino: LIT Verlag, 2013), 384 ma Paolo Piccioli [2001], 174, 175.

[81] O tuuaiga o lenei ituaiga, faatasi ai ma sauaga o le au lolomia, o loo lisiina i le Annuario dei Testimoni di Geova del 1983 luga o le itulau 196-218. O le moliaga a le Katoliko na faia faasaga i lotu e le o ni Katoliko o le avea ma "komunisi" na faaalia i se lapisi na tusia ia Oketopa 5, 1953, na auina atu e le failautusi o le taimi lena i le au peresitene o le Fono a Minisita i ni taitai Italia eseese, lea o le a taitai atu ai i suesuega. O le State Archives of Alessandria, na tusia e Paolo Piccioli i le i. 187 o ana suʻesuʻega i Italia JWs i le vaitaimi o le taua, o loʻo taofia ai le tele o faʻamaumauga e faʻatatau i le suʻesuʻega na faia i le faʻatinoina o nei aiaiga, ma maitauina e faapea ia Novema 16, 1953 o le lipoti a le Carabinieri o Alessandria na taua ai faapea "E ese uma mai o auala na faaaoga e polofesa o le sauniga a 'Molimau a Ieova, e foliga mai e leai lava nisi ituaiga o faʻaupuga faʻalelotu […] [ua aveʻesea] atonu e i ai se fesoʻotaʻiga talafeagai i le va o faʻasalalauga i luga ma le gaioiga a le agavale ", feteʻenaʻi lenei tuuaiga.

[82] "I comunisti italiani e la Chiesa Cattolica", La Torre di Guardia, Ianuari 15, 1956, 35-36 (Tusi Faʻaliliuga: Engl. Edition: "Italia Communists ma le Ekalesia Katoliko", Le Olomatamata, Iuni 15, 1955, 355-356).

[83] "I Italia, sili atu i le 99 pasene Katoliko, agavale agavale ma pati faipule na manumalo 35.5 pasene o le palota i le palota talu ai a le malo, ma o lenei avea ai o se faateleina "maitauina o" komisi sosolo sosolo atu i le Katoliko faitau aofai o nei atunuu, ae e aafia ai foi O taʻitaʻi lotu, aemaise lava i Farani ", i le taʻua ai o le mataupu" o le patele Falani Katoliko ma le monike Dominican, Maurice Montuclard, na tutulieseina mai le Hierarchy mo le lolomiina i le 1952 o se tusi na faaalia ai manatu Marxist, faapea foi ma le avea ma faauluuluga o le "Autalavou a le Ekalesia "gaioiga lea na faʻaalia ai lona lagona alofa mo le Communist Party i Farani" o se le tuʻusaʻoina mataupu ona o loʻo iai vaega o patele o sui o le Marxist union a le CGT poʻo latou na toʻesea a latou pusaoti e galulue i falegaosimea, taʻitaʻia le Watch Tower Fesili atu: "O le a le ituaiga puipuiga e tetee atu ai i pulega faa-komisi o le Ekalesia Katoliko Roma, pe a le mafai ona faʻatagaina ana lava patele, faʻatupuina e le talitonuga a le Katoliko Roma, mai le amataga o tamaiti, e faʻaalia i le mumu opaganda? Aisea i le lalolagi e sili ai ona faʻaalia e nei patele le fiafia i le agafesoʻotaʻi, faʻapolokiki ma tamaoaiga toefuataʻina o le Marxism sili atu nai lo le folafolaina o la latou tapuaiga? E le mafuaʻaga ona o loʻo iai ni mea sese i a latou meaʻai faʻaleagaga? Ioe, e i ai le vaivaiga le tumau i le Roma Katoliko auala i le komunista faʻafitauli. E leʻo iloaina o le faʻaKerisiano moni e leai se mea e tutusa ai ma lenei lalolagi tuai, ae tatau ona vavaeʻese mai ai. Ona o le manatu faʻapito, na fai uo ai le Hierarchy ma Cesare, faia feutanaʻiga ma Hitila, Mussolini ma Franco, ma ua lotomalilie e feutanaʻi ma Communist Lusia pe a mafai maua lelei mo ia lava; ioe, e oʻo lava i le Tiapolo lava ia, pei ona taʻua e Pope Pius XI. - Eagle o Brooklyn, Fepuari 21, 1943. ” "Ou te talitonu i le faaliliuina o tofi", La Torre di Guardia, Tesema 1, 1954, 725-727.

[84]  "Unʻassemblea internazionale a Roma", La Torre di Guardia, Iulai 1, 1952, 204.

[85] “L'ʻAnno Santo 'quali risultati ha conseguito?”, Svegliatevi!, Aukuso 22, 1976, 11.

[86] Vaʻai: Zoe Knox, "Le Watch Tower Society ma le iʻuga o le Cold War: Faʻamatalaina o le Iuga-Taimi, Superpower Feteʻenaʻiga, ma le Suiga Geo-Political Poloaiga", Journal of American Academy of Religion (Oxford University Press), Vol. 79, nu. 4 (Tesema 2011), 1018-1049.

[87] O le taua fou malulu i le va o le Iunaite Setete o Amerika ma le Malo o Rusia, lea na faasaina le Watch Tower Society mai ona teritori talu mai le 2017, na taitaiina ai le Vaega Pule i se fonotaga faapitoa, fai mai ua latou faailoaina le tupu mulimuli o le North. o Lusia lena ma ana paʻaga, pei ona toe taʻua talu ai nei: "I le aluga o taimi, na avea ai Lusia ma ana au lagolago ma matafaioi o le tupu o le itu i matu. (…) Aisea e mafai ai ona tatou fai atu o Lusia ma ana uo o loʻo avea nei ma tupu o le itu i matu? (1) Latou te aafia saʻo lava tagata o le Atua i le faasaina o le galuega talaʻi ma sauaga i le selau o afe o uso ma tuafafine o nonofo i teritori o loʻo latou pulea; (2) o nei gaioiga latou te faʻaalia ai lo latou inoino ia Ieova ma ona tagata; (3) na latou fetauai ma le tupu o le itu i toga, le malo malosi o le lalolagi o Anglo-Amerika, i se tauiviga mo le paoa. (…) I nai tausaga ua tuanaʻi, na ofi atu ai foi Lusia ma ana au i le "Splendid Country" [i le Tusi Paia o Isaraelu, ua faailoaina iinei ma le "filifilia" 144,000 o le a o i le lagi, le "Israel of God", ed]. Faʻafefea I le 2017, na faasa ai e le tupu o le itu i matu o le matou galuega ma tuu nisi oo matou uso ma tuafafine i le falepuipui. Ua faasa foi a tatou lomiga, e aofia ai ma le New World Translation. Na ia ave faamalosi foi la matou paranesi i Lusia, faapea ma Maota mo Sauniga ma Maota Fono. Ina ua maeʻa nei gaioiga, na faamatala mai e le Vaega Pule i le 2018, o Lusia ma ana uo o le tupu o le itu i matu. ” “Chi è il 're del Nord' oggi?”, La Torre di Guardia (Lomiga mo Suʻesuʻega), Me 2020, 12-14.

[88] Giorgio Peyrot, La circolare Buffarini-Guidi ei pentecostali (Roma: Associazione Italiana per la Libertà della Cultura, 1955), 37-45.

[89] Faamasinoga Faavae, faaiuga Nu. 1 o Iuni 14, 1956, Giurisprudenza costituzionale, 1956, 1-10.

[90] Paolo Piccioli [2001], 188-189. I luga o le fuaiupu vaai: S. Lariccia, La libertà religiosa nel la società italiana, taʻitaʻi., itulau 361-362; Id., Diritti civili e fattore religioso (Bologna: Il Mulino, 1978), 65. Mo se faamaumauga aloaia a le Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania tagaʻi i le mekasini Svegliatevi! o Aperila 22, 1957, 9-12.

[91] E pei ona taʻua i le Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 214, lea na lipotia mai: "Na iloa e uso faamaoni na latou pagatia i faiga le tonu ona o lo latou tulaga ma, e ui lava latou te leʻi popole tele i lo latou igoa taʻuleleia i le lalolagi, na latou filifili e fesili mo se toe iloiloga o le gaioiga e maua ai le aia a Molimau a Ieova o ni tagata ”(faʻamaufaʻailogaina i le tusitusiga, malamalama o le" Tagata o Ieova ", o lona uiga, o Italia uma JWs).

[92] Faʻamasinoga n. 50 o Aperila 19, 1940, lolomiina i le Tribunale Faʻapitoa i le la difesa dello Stato. Decisioni emesse nei 1940, Matagaluega o le Puipuiga (ed.) (Roma: Fusa, 1994), 110-120

[93] Upu sii i le Abruzzi-LʻAquila Faamasinoga o Apili, faʻasalaga Nu. 128 o Mati 20, 1957, "Persecuzione fascista e giustizia democratica ai Testimoni di Geova", ma le tusi a Sergio Tentarelli, Faʻamatalaga a le au suʻesuʻega, vol. 2, leai 1 (1981), 183-191 ma i Eseese Tusitala, Minoranze, coscienza ma dovere della memoria (Naples: Jovene, 2001), faʻaopoopoga IX. O le faamatalaga a le au faamasino o loʻo taʻua i totonu Annuario dei Testimoni di Geova del 1983, 215.

[94] Faʻaliga tusia Aukuso 12, 1948 mai le Directorate General for Worship Affairs, i ZStA - Roma, MI, Kapeneta, 1953-1956, e. 271 / Vaega lautele.

[95] O se mataupu maasiasi o le le faapalepale lotu faasaga i le JWs, lea na tupu i le 1961, na tusia i Savignano Irpino (Avellino), lea na ulufale faasolitulafono ai le faifeau Katoliko i le fale o le JW lea o le a faia ai se sauniga maliu mo le maliu o lona tina. . O le faifeau o le aulotu, na siomia e le isi patele ma le carabinieri, o le a taofia le sauniga o le falelauasiga na faia ma le sauniga o le JW, aveina le tino i le lotu i le lotoifale ma faia se sauniga lotu Katoliko, mulimuli ane aumaia le pulega e faalavelave, faitio tagata na aafia. Vaʻai: Faamasinoga o Ariano Irpino, faʻaiuga a Iulai 7, 1964, Giurisprudenza italiana, II (1965), coll. 150-161 ma II diritto ekalesia, II (1967), 378-386.

[96] Intolleranza religiosa all soglie del Duemila [1990], 20-22 e 285-292.

[97] Vaʻai, o tusi nei mai le lala a Roma o le JWs na faʻatuatusi atu "I tagata matutua ua aloaʻia o faifeʻau tapuaʻi" ia Iuni 7, 1977 ma ia "… i latou ua lesitalaina i le INAM o faifeʻau lotu" o Oketopa 10, 1978, lea e saunoa avanoa i le Faʻaputugatupe faʻaagaga mo faifeʻau lotu i luga o le faʻavae o le Tulafono 12/22/1973 n. 903 mo aia tau penisione, ma le tusi na tusia ia Setema 17, 1978, na faatuatusi ia "All faapotopotoga o Molimau a Ieova i Italia", lea e faatulafonoina ai le tulafono o tapuaiga faale-lotu ma faifeau i totonu o tapuaiga ua faatagaina e le Italia Republic.

[98] O le faʻauiga e ala ia Marcus Bach, "The Startling saksi", Le Century Kerisiano, leai 74, Fepuari 13, 1957, i. 197. Lenei manatu e leʻi i ai nei mo sina taimi. E tusa ai ma le lipoti na saunia e le 2006 Tausaga o Ekalesia, Molimau a Ieova, faʻatasi ai ma le tele o isi tapuaiga i laufanua o Amerika Kerisiano, ua i ai nei i se vaega o le mausali faʻapalepale. O pasene o le paʻu o ekalesia tetele i le Iunaite Setete o mea ia o loʻo mulimuli mai (leaga uma): Southern Baptist Union: - 1.05; Ekalesia Metotisi Tuufaatasi: - 0.79; Lotu Evagelia Lotu: - 1.09; Ekalesia Perepereane: - 1.60; Ekalesia Episkopal: - 1.55; Ekalesia Papatiso a Amerika: - 0.57; Ekalesia Lotu a Keriso: - 2.38; Molimau a Ieova: - 1.07. I leisi itu, o loʻo iai foʻi ekalesia o loʻo tupu pea, ma i totonu o latou: Ekalesia Katoliko: + 0.83%; Ekalesia a Iesu Keriso o le Aupaia o Aso e Gata Ai (Mamona): + 1.74%; Fono a le Atua: + 1.81%; Ekalesia Orthodox: + 6.40%. O le faʻatulagaga o le tuputupu aʻe, e tusa ai ma lenei tusitusiga sili ona aloaʻia ma faʻasolopito, o loʻo faʻaalia ai o le mea muamua i le Penetekoso ma i latou o loʻo le masani ai Amerika i aso nei o le Assemblies of God, sosoʻo ai ma Mormons ma le Ekalesia Katoliko. Ua iloga mai nei, o le tausaga faʻaauro a Molimau ua maeʻa nei.

[99] M. James Penton [2015], 467, nt 36.

[100] Vaʻai: Johan Leman, “I molimau; Geova nellʻimmigrazione siciliana i Belgio. Una lettura antropologica ”, Manatu autu, vol. II, nu. 6 (Aperila-Iuni 1987), 20-29; Id., "O Italo-Brussels Ua toe molimauina e Molimau a Ieova: Mai le Faʻatupulaga Muamua Faʻalelotu Faʻavae i le Ethno-Religious Community Formation", Puipuiga Faʻafefealoai, vol. 45, leai. 2 (Iuni 1998), 219-226; Id., Mai le Luitauina le Aganuu i le Luʻi Aganuu. O le Sisila Cultural Code ma le Socio-Cultural Praxis o Sisila Tagata ulufale mai i Peleseuma (Leuven: Leuven University Press, 1987). Vaʻai: Luigi Berzano ma Massimo Introvigne, La sfida infinita. La nuova religiosità nella Sicilia centrale (Caltanissetta-Roma: Sciascia, 1994).

[101] La Torre di Guardia, Aperila 1, 1962, 218.

[102] O faʻamatalaga na lipotia mai e Achille Aveta [1985], 149, ma maua mai i le fetaulaʻiga o ala e lua i totonu, e pei o le Annuario dei Testimoni di Geova del 1983 ma e eseese Minisita del Regno, o se masina faʻasalalau i totonu o le gaioiga lea na tufatufaina naʻo le aufaʻasalalau, papatisoina ma le-papatisoina. Na faailoa ai le polokalame faalevaiaso o fonotaga e tolu ia na muamua tufatufaina i le amataga o le vaiaso ma le ogatotonu, ma mulimuli ane tuufaatasi agai i le ogatotonu o le vaiaso, i se tasi afiafi: "Suesuega o le tusi", mulimuli ane "Suesue o le Faʻapotopotoga Faʻale-Tusi Paia ”(muamua i le taimi nei, ona 30 minute lea); "Aʻoga o le Faiva Faatiokarate" (muamua 45 minute, sosoo ai ma le 30 minute) ma le "Sauniga o le Auaunaga" (muamua 45 minute, sosoo ai ma le 30 minute). O le Ministero o loʻo faʻaaogaina saʻo i taimi o fonotaga ia e tolu, aemaise i le "Fonotaga o le Auaunaga", lea e aʻoaʻoina faʻaleagaga ai molimau ma maua ai faʻatonuga aoga mo le olaga i aso uma. Sa iai foʻi ma ata o tusi lauiloa na tufatufaina e Molimau a Ieova. La Torre di Guardia ma Svegliatevi !, e sauniuni pe fautuaina sui e faʻatatau i le tuʻuina o nei mekasini i le talaʻiga. O le Minisita o Regno maeʻa lolomiina i le 2015. Na suia i le 2016 e se masina fou, Vita Cristiana ma Minisita.

[103] M. James Penton [2015], 123.

[104] Vita eterna nella libertà dei Figli di Dio (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society of New York, Inc. - International Bible Student Association, 1967), 28, 29.

[105] Ibid., 28-30.

[106] Le lomiga 1968 o Le mea moni tusi o loʻo iai ni faʻaupuga maʻaleʻale faasino atu i le mea moni e le mafai ona ola le lalolagi i le tuanaʻi o le 1975. "Ma le isi, e pei ona lipotia i le 1960, o se sa avea ma Failautusi o le Setete o Amerika, Dean Acheson, na folafola mai o lo tatou taimi o" o se taimi o le le mafaatusalia le mautonu, o le mafaatusalia saua "Ma sa ia lapatai mai," Ua lava loʻu iloa e uiga i le mea o le a faamautinoa atu ia te oe, i le sefululima tausaga, o lenei lalolagi o le a sili atu ona matautia tele e nonofo ai. " (…) Talu ai nei lava, o le tusi ua faʻaulutalaina "Faʻafefe - 1975!" (Carestia: 1975! ") Fai mai e uiga i le oge i aso nei:" Ua tele le fiaʻaai i lea atunuu ma lea atunuu, i lea laueleele ma lea laueleele i tafatafa o le vaega o tropics ma sub-tropical tropics. E tasi le itu e mafai ona o ai i faʻalavelave nei: agaʻi atu i faʻalavelave. Nofoaga fiaaai i aso nei, malo fiaaai taeao. I le 1975, o le vevesi i totonu o malo, o pulega le malo, o pulega faamiliteli a le militeri, o le maualuga o le tau o oloa, o faalavelave i femalagaaiga ma le le mautonu o le a avea ma faasologa o aso i le tele o atunuu fiaaai. " La verità che condosed alla vita eterna (Brooklyn, NY: Watch Tower Bible and Tract Society of New York, Inc. - International Bible Student Association, 1968), 9, 88, 89. O le toe teuteuga lolomiina lolomiina i le 1981 suia nei upusii faapea: "Ma le isi, e pei ona lipotia i le 1960, o le sa avea ma Failautusi o le Setete o Amerika, Dean Acheson, na folafola mai o lo tatou taimi o se "taimi o le le mafaatusalia le mautonu, o le le mafaatusalia sauaga. "Ma, faʻavae i luga o le mea na ia vaaia o tupu i le lalolagi i lena taimi, na ia maua ai le faaiuga e le o toe mamao “O lenei lalolagi o le a matua matautia tele ona ola ai.” O lipoti talu ai nei na faailoa mai ai o le le lava o le lava o meaʻai, e mafua ai le le lava o meaʻai, ua avea ma "tele faʻafitauli e fesoʻotaʻi ma le fia 'ai i aso nei." O le Times o Lonetona fai mai: "E masani ona i ai oge, ae o le itu ma le agaʻi i ai le tagata [ie o le mea moni o loʻo latou i ai i soo se mea] o le fia 'aʻai i aso nei o loʻo faʻaalia mai i se tulaga fou atoa. (…) I aso nei o le le lava meaai e aafia ai le sili atu ma le piliona tagata; masalo e le itiiti ifo ma le fa selau miliona e nonofo pea i le amataga o le fia 'ai. " O upu a Dean Acheson na faatatau i le sefululima tausaga amata mai le 1960 o le tapulaa mo le ola ai o le lalolagi na aveese, ma faamatalaga i le tusi "oge: 1975" na suia atoa ma itiiti ifo mala ma mautinoa mautinoa aso mai O le Times mai Lonetona!

[107] I le fesili “Faʻafefea ona e alu e faʻauma aʻoga Tusi Paia le aoga?”O le Minisita o Regno (Italia Lomiga), Mati 1970, itulau e 4, na taliina: "O se fesili lenei e tatau ona tatou iloiloina pe a fai o nisi o a matou suʻesuʻega na faia mo le tusa o le ono masina. Ua latou o mai i sauniga a le faʻapotopotoga, ma ua amata ona toe faʻafouina o latou olaga e tusa ma mea ua latou aʻoaʻoina mai le Afioga a le Atua? Afai o lea, matou te mananaʻo e fesoasoani pea ia latou. Ae a leai, atonu e mafai ona faʻaaoga tatau o tatou taimi e molimau ai i isi. ” O le Minisita o Regno (Lomiga faaItalia) o Novema 1973, i le itulau 2, e sili atu ona manino: “… I le filifilia o se fesili faapitoa, na ia faailoa mai ai le mea e fiafia i ai o ia ma o le a fesoasoani ia te oe e filifili ai po o le a le mataupu o le tusi Upu Moni e suesue. O la matou polokalame suʻesuʻega faale-Tusi Paia o loo faamatala i le itulau e 3 o le sāvali. E taliina fesili: O fea? O afea WHO? ma le a? Mafaufau ki manatu kese‵kese mo ia. Masalo e te manaʻo e taʻu atu ia te ia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le sāvali o lau tusi faʻamaonia o la matou tautua e leai se totogi. Faʻamatala atu o le kosi o suʻesuʻega e tumau i le ono masina ma matou te tuʻuina atu e uiga i le itula i le vaiaso. A tuufaatasi e tutusa ma tusa ma le tasi aso o le tasi olaga. Ioe, o tagata e lelei le loto e mananaʻo e tuʻuina atu se aso o latou olaga e aʻoaʻo ai e uiga i le Atua. ”

[108] “Perché auai i le 1975?”, La Torre di Guardia, Fepuari 1, 1969, 84, 85. Tagaʻi: “Che cosa recheranno gli anni settanta?”, Svegliatevi!, Aperila 22,  1969, 13-16.

[109] Tagaʻi: M. James Penton [2015], 125. I le 1967 District Convention, o Wisconsin Sheboygan District Overseer Brother Charles Sinutko na fofogaina le lauga "Serving with Everternal Life in View", ma faia ai le faʻamatalaga lea: "" Ia nei, o Molimau a Ieova , i le avea ai o ni tagata tamoʻe, e ui lava ua tau fiu nisi o tatou, e foliga mai e pei na saunia e Ieova aano o manu i le taimi tatau ai. Aua na ia taofia i luma o tatou uma, o se sini fou. O se tausaga fou. Se mea e aapa atu i ai ma e foliga mai na aumaia ia i tatou uma sili atu le malosi ma le malosi i lenei mulimuli oso o le saoasaoa i le tini laina. Ma o le tausaga lena 1975. Ia, tatou te le tau mateina le uiga o le tausaga 1975 pe a tatou faitau i Le Olomatamata. Ma aua le faʻatali 'seia 1975. O le faitoto o le a tapunia muamua i lena taimi. E pei ona faaupu e se tasi uso, 'Tumau pea i le fitugafulu ma le lima'”Ia Novema 1968, na faalauiloa ai e le Overseer o Duggan i le Fono i Pampa Texas e faapea,“ e le atoa se 83 masina o totoe, ia tatou faamaoni ma talitonu ma… o le a tatou ola i talaatu o le taua o Amaketo…, ”o le mea lea na tuuaia ai Amaketo ia Oketopa 1975 (O le faila faila ma nei vaega o tautalaga e lua i le gagana muamua na avanoa i luga o le upega tafailagi https://www.jwfacts.com/watchtower/1975.php).

[110] "Che ne taunuuga della vostra vita?", Minisita o Regno (Italia Lomiga), Iuni 1974, 2.

[111] Vaʻai: Paolo Giovannelli ma Michele Mazzotti, Il profetastro di Brooklin e gli ingenui galoppini (Riccione; 1990), 108, 110, 114

[112] Giancarlo Farina, La Torre di Guardia alla luce delle Tusi Paia (Torino, 1981).  

[113] Vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga le nusipepa Venetian Il Gazzettino o le 12 Mati 1974 i le tusitusiga “La fine del mondo è vicina: verrà nellʻautunno del 1975” (“Ua latalata mai le iʻuga o le lalolagi: e sau i le tautoulu o le 1975”) ma le tusitusiga i vaiaso taʻitasi Novella 2000 o Setema 10, 1974 ua faʻaulutalaina "I cattivi sono avvertiti: nel 1975 moriranno tutti" ("Ua lapataʻia tagata leaga: i le 1975 o le a latou feoti uma").

[114] Tusi mai le lala Italia o le JW, saini SCB: SSA, aso Setema 9, 1975, lea o le a matou lipotia i le faʻaopoopoga.

[115] tagai: La Torre di Guardia, Setema 1, 1980, 17.

[116] Ina ua mavae le pasia o le 1975, na faaauau pea ona faamamafa e le Sosaiete o le Olomatamata le aʻoaʻoga e faapea o le a faaoo mai e le Atua lana faamasinoga i tagata aʻo leʻi feoti uma augatupulaga o tagata na molimauina mea na tutupu i le 1914. Mo se faʻataʻitaʻiga, mai le 1982 i le 1995, o totonu o le faavaa o le Svegliatevi! mekasini aofia ai, i lana talaʻiga misiona, o se faatatauga i le "augatupulaga o le 1914", o loo faatatau i le "folafolaga a le Foafoa (...) o se filemu ma le saogalemu lalolagi fou ao lei faia le augatupulaga na vaʻai i mea na tutupu o le 1914." Ia Iuni 1982, i le taimi o Tauaofiaga Itumalo "Verità del Regno" ("Malo Upu Moni") na faia i le salafa o le lalolagi e JWs, i Amerika ma isi nofoaga eseese, e aofia ai Italia, na tuuina mai ai se lomiga fou o suesuega o le Tusi Paia, suia le tusi La Verità che faʻatamaia uma mea uma eterna, lea na "toe iloiloina", mo le mataʻutia faʻamatalaga e uiga i le 1975, i le 1981: Potete vivere per semper su una terra paradisiaca, pei ona fautuaina amata i le Minisita o Regno (Italia Lomiga), Fepuari 1983, i le itulau 4. I lenei tusi o loʻo tele faʻamamafaina le augatupulaga o le 1914. I le itulau 154 o loʻo faʻapea mai: O le a le augatupulaga na faʻasino i ai Iesu? Le augatupulaga o tagata ola ile 1914. O toega o lena augatupulaga ua matua nei. Ae e iai nisi o le a feola pe a oʻo mai le iʻuga o lenei faiga amioleaga o mea. Ma e mafai ona tatou mautinoa i lenei mea: o le faʻafuaseʻi ona iʻu o mea leaga uma ma tagata amioleaga uma ia Amaketo o le a lata mai. ” I le 1984, toeititi lava faʻamanatuina le valusefulu tausaga o le 1914, na lolomiina mai ia Setema 1 e oʻo ia Oketopa 15, 1984 (mo le lomiga Italia, peitaʻi. I le Iunaite Setete latou te o mai muamua, mai Aperila 1 i le Me 15 o le tutusa tausaga) fa sosoʻo lomiga o La Torre di Guardia mekasini, taulai atu i aso faaperofetaga o le 1914, ma le numera mulimuli o lona ulutala, faamamafa, na taʻua luga o le faavaa: "1914: La generazione che non passerà" ("1914 –The Generation That Will Not Pass away").

[117] 1977 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 30.

[118] 1978 Yearbook of Witnesses of Jehovah, 30.

[119] Faʻafetai i le Italia YouTuber JWTruman o le na sauniaina aʻu ma ata. Vaʻai: "Crescita dei TdG i Italia prima del 1975", https://www.youtube.com/watch?v=JHLUqymkzFg ma le pepa umi "Testimoni di Geova e 1975: un salto nel passato", gaosia e JWTruman, https://www.youtube.com/watch?v=aeuCVR_vKJY&t=7s. M. James Penton, na tusia e uiga i le lalolagi ua teʻena ina ua maeʻa le 1975: Tausaga Tusitusi , e 17,546 toaitiiti Molimau a Ieova na folafolaina i Nigeria i le 1979 nai lo le 1975. I Siamani e 2,722 toalaiti. Ma i Peretania Tele, sa i ai le leiloa o le 1,102 i le vaitaimi lava e tasi. ” M. James Penton [2015], 427, nt. 6.

 

0
E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
()
x