https://youtu.be/cu78T-azE9M

I lenei vitio, o le a tatou faʻaalia mai le Tusi Paia e sese le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova e aʻoaʻo atu e le tutusa le faʻamoemoe o le faʻaolataga a le au Kerisiano faauuina e pei o Kerisiano faauuina. I le sauniuni atu mo lenei vitiō, na ou maofa i le iloaina o le umi na faia e le Vaega Pule e suia ai le mea moni o loo fai mai ai le Tusi Paia, e oo atu i le uluaʻi lomiga o le New World Translation i le 1950. Sa tele naua faʻamatalaga, na ou lagona ai e sili ona vaevae le autu i ni vitio se lua.

I lenei vitio muamua, o le a ou faasoa atu ai le tele o faamaoniga faatusitusiga paia e lagolagoina ai le malamalama e faapea o tagata faamaoni anamua a o lei oo i le feagaiga tuai, e tutusa le faamoemoe o le vaetamaina o ni fanau a le Atua, e pei foi o i tatou o loo i totonu o le feagaiga fou.

O le faʻamaoniga o le a matou saunia i lenei vitio o le a matua feteʻenaʻi ma le aʻoaʻoga a le Faalapotopotoga e faapea o tagata faamaoni aʻo leʻi oʻo i le Kerisiano o le a naʻo le toetutu faalelalolagi o ni tagata agasala le lelei atoatoa e manaʻomia le isi 1000 tausaga e avea ai ma tagata amiotonu ma leai se agasala ma maua le ola e faavavau e tusa lava pe a uma ona tausisia le faamaoni i le Atua. e toaitiiti i tatou o le a feagai. 

E le amanaʻia e le Faalapotopotoga nei faʻamaoniga uma-o nisi taimi e faʻamatalaina ai i auala faʻavalevalea, lea o le a matou faʻaali atu ia te oe-ma taulaʻi uma lona mafaufau i le Mataio 11:11 lea na taʻu mai ai e Iesu ia i tatou o Ioane le Papatiso e itiiti ifo nai lo le itiiti i le Malo o le Atua. I le isi vitio, o le a matou faʻaalia le faʻafefea ona le amanaiaina le uiga moni o lenei fuaiupu ma le auala e ala i le pikiina o lenei fuaiupu ma le le amanaʻiaina o le tala, ua taumafai le Vaega Pule e lagolagoina lana aʻoaʻoga, lea e taua tele-e pei ona e vaʻaia. pe afai e te matamata i le vitio 2 i lenei faasologa—i le lagolagoina o la latou aʻoaʻoga e faatatau i le toetutu faalelalolagi o isi mamoe. Ae o le mea e sili atu ona faateʻia ai oe, o le faamaoniga lea o le faaliliuina sesē e le ʻaufaaliliu o le New World Translation i nisi o mau autū e lagolagoina ai a latou aʻoaʻoga, e oo lava ina faaalia i la latou Kingdom Interlinear.

Ae a o leʻi oo i se talanoaga faale-Tusi Paia, seʻi o tatou talanoa e faatatau i le tau o tagata e māfua mai i le “sili atu i mea ua tusia,” po o le sili atu ona leaga, o le suia o mea o loo tusia i le Tusi Paia. (1 Korinito 4:6) Seʻi oʻu amata i le faamatalaina o se talanoaga faaalialia ma le leʻi fuafuaina lea na faia talu ai nei i se maota o le Malo ina ua uma se Suʻesuʻega o Le Olomatamata e uiga i le toetū.

O se uso na ala aʻe i le upu moni e uiga i aʻoaʻoga a le Faalapotopotoga na talanoa ma se ulugalii matutua i lana faapotopotoga. Na tuutoina atu o la olaga i le Faalapotopotoga, ma auauna o ni paeonia faapito ma mulimuli ane i le galuega matagaluega. Na fesili atu lo tatou uso na fafagu mai iā i laʻua i se fesili e faavae i se palakalafa i lenā suʻesuʻega o Le Olomatamata.

Na tuuina atu e lo tatou uso lenei fesili i le ulugalii: “O le ā le uiga o le amiotonu pe a maua e tagata amiolētonu le malosi e tasi i le ola e faavavau e pei o oe ma lau avā, o ē ua tuuina atu lou olaga atoa i le amiotonu?”

Ia manatua o lenei talanoaga o loo faia i le Maota o le Malo pe a uma le Suʻesuʻega o Le Olomatamata ma le toʻatele o isi o loo iai pea.

Na faapea mai le avā: “Ua ou tuutoina atu loʻu olaga atoa, e aunoa ma ni fanau, auā ua lata mai Amaketo, ma ua e taʻu mai ai iā te aʻu o le a toe faatutūina mai tagata amiolētonu e aunoa ma se faataulagaina o i latou lava, ma o le a avea i latou ma tagata amiolētonu. ua tusia o latou igoa i se penitala e tutusa ma a’u ma lo’u toalua?”

Ona faitau lea e lo tatou uso ua fafagu mai le palakalafa lenei mai le Suʻesuʻega o Le Olomatamata:

“Ae faapefea i latou na faia mea leaga a o leʻi feoti? E ui lava na soloia a latou agasala i le oti, ae latou te leʻi faavaeina se faamaumauga o le faamaoni. E le o tusia o latou igoa i le tusi o le ola. Tela la, a te toe‵tuga o “latou kolā ne fai mea ma‵sei” e ‵pau ​​eiloa mo te toe‵tuga o “tino sē amio‵tonu” kolā e fakasino atu ki ei i te Galuega 24:15 . O le a avea lo latou “toetū i le faamasinoga.” * O le a faamasinoina tagata amiolētonu i le uiga o le a iloiloina i latou. ( Luka 22:30 ) E umi se taimi e iloilo ai pe ua tatau ona tusia o latou igoa i le tusi o le ola. Seʻi vaganā ua teena e nei tagata amiolētonu o latou olaga amioleaga muamua ma tuuina atu i latou lava iā Ieova ona mafai lea ona tusia o latou igoa i le tusi o le ola.” (w22 Sep. Mataupu 39 pala. 16)

“O le BS lena!” Na alaga leotele le tuafafine pe tusa o le kuata o le faapotopotoga na faalogo i ai. E foliga mai, o le taimi muamua lea ua ia iloaina ai, ina ua mavae se olaga atoa o le auaunaga faamaoni i le Faalapotopotoga, o mea uma na faatauina mai e lona faataulagaina o ia lava, o le avanoa lava lea e tasi i le faaolataga lea e maua e tagata amioletonu ma le amioletonu, talu mai le amiotonu ma le amioletonu. e pei ona faamatalaina e le Vaega Pule, ia tusia o latou igoa i le tusi o le ola i se penitala e mafai ona tineia.

O lenei aafiaga o loʻo faʻaalia ai le tau o le tagata i le tele ma le mamao o aʻafiaga o se aʻoaʻoga na fanau mai i le 1930s mai le mafaufau o Joseph Franklin Rutherford.

I le lomiga o Setema 1, 1930 o Le Olomatamata i le itulau e 263, o Rutherford—na ia faasino atu iā te ia lava i le tagata lona tolu o le “auauna”—na faapea mai o ia o loo “faafesootaʻi tuusaʻo ma Ieova ma [galue] o se meafaigaluega a Ieova.” I lenā lava lomiga, na faapea mai ai foʻi Rutherford, ua lē o toe faaaogāina le agaga paia e faailoa mai ai le upu moni, ae o agelu, ma Kerisiano faauuina o ē na ia talitonu na toe faatutūina i le 1918, o loo momoli atu feʻau mai le Atua iā te ia. O le talitonuga lenā na maua ai e Rutherford le manatu e na o le 144,000 o le a faia aʻe ai le uluaʻi toetū. Talu mai lena taimi, o loʻo taumafai le Faalapotopotoga e suʻe ni auala e lagolagoina ai lena aʻoaʻoga. O le talitonuga lenā na manaʻomia ai le foafoaina o se faamoemoe lona lua o le faaolataga—le faamoemoe o isi mamoe—ona ua matuā toʻatele lava Molimau a Ieova e tatau ona tali atu pe ana na o le 144,000 o le a faasaoina.

Mo le tele o tausaga, na latou faapea mai ua faatumulia uma le 144,000 i le 1935, e ui ua latou lē o toe faapea mai. E tusa ai ma le Folafolaga tusi i le itulau e 243, i le 1935 e silia ma le 39,000 i latou na auai. Pe ana faapea e toʻatele na o ina ua mavae na o le 70 tausaga o le talaʻiga, e toʻafia na iai talu mai le taimi o Keriso? Ua e vaai i le faafitauli? O le taofimau i le laina e faapea e na o le 144,000 ua faauuina e faigata ona puipuia i le aluga o le 2,000 tausaga pe a mafaufau i le toʻatele o Kerisiano faamaoni ua faaalia mai na ola tonu i le uluaʻi senituri.

Ae faapefea pe afai e tatau foʻi ona latou faaaofia ai le 4,000 tausaga talu ai o le talafaasolopito a o lumanaʻi Keriso? Ona le mafai lea ona faatumauina lena aoaoga faavae! O lea la, o se tasi o taunuuga o aoaoga a Rutherford o le manaomia lea o le inisiniaina o se aoaoga faavae faapea o tagata e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo faapea foi ma perofeta uma, e le fai mo latou tofi le Malo o le Atua. O le mea moni, e ono fesili se tagata fetuutuunaʻi pe aiseā ua latou lē taʻutino atu ai na sesē i latou e uiga i le 144,000 o se numera moni? O se mea masani lenā pe ana tatou talanoa e uiga i tagata o loo taʻitaʻia e le agaga paia o le Atua. O le a uunaʻia e le agaga paia o le Atua ana auauna e faasaʻo le malamalamaga sesē ma taʻitaʻia i latou i le upu moni. O le faaauau pea ona puipuia e sui o le Vaega Pule o loo iai nei aʻoaʻoga sesē a Rutherford, e foliga mai e faailoa mai ai o loo galue se agaga mai se isi puna i inei, a ea?

O le mea moni, o le aofaʻi o le 144,000 na ave mai le vaega o Isaraelu e pei ona faamatalaina i le Faaaliga ia Ioane i le mataupu e 7 fuaiupu 4 e oo i le 8 o se faatusa, lea na ou faaalia e moni mai Tusitusiga Paia i laʻu tusi (Tapuni le Faitotoa i le Malo o le Atua: Le Auala na Gaoi ai e Le Olo Matamata le Faaolataga mai i Molimau a Ieova) fa'apea fo'i i luga o lenei alalaupapa. 

O lea la, o le a tatou tumau pea i le mataupu ma vaavaai i faamaoniga faale-Tusi Paia e faamaonia ai e tutusa le faamoemoe o auauna faamaoni a le Atua a o leʻi oo i le uluaʻi Kerisiano ma Kerisiano faauuina, o le faamoemoe moni lava lea mo Kerisiano uma.

Seʻi o tatou amata i le mea na faaalia e Iesu i le mataupu:

“A e fai atu o ia iā te outou, ‘Ou te lē iloa le mea tou te ō mai ai; Inā ō ese ia mai iā te aʻu, o outou uma o ē fai amiolētonu! O i inā e i ai lo outou tagiauē ma le lilivau o outou nifo, pe a outou iloa atu Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma perofeta uma i le malo o le Atua, a ua lafo outou i fafo. E lē gata i lea, e ō mai fo‘i tagata mai sasa‘e ma sisifo ma mātū ma saute, ma latou tao‘ai i le la‘o‘ai i le Mālō o le Atua. Ma vaai! e iai ē e mulimuli e muamua, e iai foʻi e muamua e avea ma mulimuli.” ( Luka 13:27-30 NWT )

O ai tagata o le a o mai mai sasae, sisifo, matu, ma saute? O i latou ia o Kerisiano faauuina lea ua faaalia i talafaasolopito e aofia ai tagata o Nuu Ese faapea foi ma Iutaia. O nei Kerisiano o le a taooto i le laoai i le Malo o le Atua faatasi ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, faapea foi ma perofeta uma anamua. O le ā le isi faamaoniga e manaʻomia e faaalia ai o tagata faamaoni na maliliu a o leʻi oo i le Keriso, ua tofusia i le faamoemoe lava e tasi o le faaolataga? E ulu atu i latou uma i le Malo o le Atua.

E ala i le “Malo o le Atua” tatou te lē o talanoa e uiga i le faamoemoe o le toetū faalelalolagi o Le Olomatamata. O le uiga lenei o le lomiga o Mati 15, 1990 Le Olomatamata e tatau ona fai mai e uiga i le uiga o le Malo o le Atua e pei ona faamatalaina i lenei fuaitau o Luka faatoa tatou faitau ai:

O le “toʻatele” e faasino atu i tagata na ʻaiʻoi atu e faataga i totonu ina ua tapuni ma loka se faitotoʻa. O i latou ia o “tagata fai amioletonu” o ē e leʻi agavaa e faatasi ma “Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, ma perofeta uma i le Malo o le Atua.” Sa manatu le “toʻatele” o le a muamua i latou i “le Malo o le Atua,” ae o le mea moni o le a avea i latou ma tagata mulimuli, e foliga mai o le a lē toe iai i latou.— Luka 13:18-30 .

Ua faaalia i le siʻosiʻomaga sa feagai Iesu ma le ulu atu i le Malo faalelagi o le Atua. Ua leva ona olioli taʻitaʻi Iutaia i lenā taimi i se tulaga tautele, ma maua le Afioga a le Atua. Sa latou manatu ua latou mauʻoa faaleagaga ma ua amiotonu i le silafaga a le Atua, e ese mai i tagata lautele, o ē sa latou manatu faatauvaa. ( Ioane 9:24-34 ) Peitaʻi, na fetalai Iesu o le ʻauaolafoga ma fafine talitane o ē na talia lana feʻau ma salamō e mafai ona maua le finagalo malie o le Atua.—Faatusatusa i le Mataio 21:23-32; Luka 16:14-31 .

O tagata lautele o ē na avea ma soo o Iesu sa tatau ona taliaina o ni atalii faaleagaga ina ua tatalaina le valaau faalelagi i le Penetekoso 33 T.A. ( Eperu 10:19, 20 ) E ui na faalogo le motu o tagata iā Iesu, ae o i latou na talia o ia ma mulimuli ane maua le faamoemoe faalelagi sa toaitiiti. (w90 3/15 itu. 31 “Fesili Mai le ʻAufaitau”)

Atonu o loo e valu lou ulu i le taimi nei, ma mafaufau pe faapefea ona fai mai le Vaega Pule i le tasi itu o tane e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, faatasi ai ma perofeta uma e leai se faamoemoe faalelagi, ae i le isi itu, ua ioeina. o loo faasino atu le Luka 13:28 i le faamoemoe faalelagi pe a talanoa e uiga i le Malo o le Atua. Afai o le Malo o le Atua o le faamoemoe faalelagi lea ma o “Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, ma le au perofeta uma, o loo i le malo o le Atua,” o lona uiga o “Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, ma le au perofeta uma” ua i ai le faamoemoe faalelagi. E mafai faapefea ona latou faia lena mea? E manino lava!

O le mea lenei eisegetical O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ua avea ai se tauemuga iā te ia lava ma i latou uma o ē na faatuatuaina ma le lē mafaufau i tane o loo aʻoaʻoina i latou i “le Upu Moni.”

O “Fesili Mai le ʻAufaitau” o loo taʻua muamua o loo faaauau pea i:

“Ae o le lafu mamoe itiiti o tagata ua faauuina e le agaga, ua maua lena taui, e mafai ona faatusaina ia Iakopo o loo taooto i le laoai i le lagi faatasi ma Ieova (le Aperaamo Sili) ma lona Alo (faaata mai e Isaako).” (w90 3/15 itu. 31)

Ei, tama, ua galo ia te oe se mea. E te leʻi faitauina uma lava perofeta. Ma ua uma lau antitypes. Ou te iloa, e mafai ona e faia Iakopo ma sui o le Vaega Pule, ona e maua lea o le avanoa e fai ai perofeta uma e fai ma sui o le vaega totoe o le ʻaufaauuina. O iina e te alu ai. Fa'amau uma.

O le umi o le a latou faia e puipuia ai a latou aoaoga. O le uiga o la’u tala, ua ou faalogo ma vaai i le tele o faataitaiga o le mimilo o mau, ae o lea ua latou mimilo e oo i le mea e motusia ai. Na ou taumānatu iā te aʻu lava pe aiseā na ou lē mātauina ai lenei manatu valea ma le valea i tua a o avea aʻu ma Molimau i le 1990. Ona ou manatua ai lea na toetoe lava a ou lē toe faitau. Le Olomatamata e oo ane i lena taimi seʻi vaganā ai mataupu mo suʻesuʻega, auā sa matuā fiu ma fai soo. Sa leai lava se mea fou e aoaoina.

Pe e te manatu o tagata Iutaia na faalogo i upu a Iesu e leʻi malamalama moni i ai? Ioe, latou te faia. Sa iai i na tagata Iutaia se faamoemoe o le faaolataga e aofia ai le i ai i le Malo o le Atua. Na latou talitonu i le mau na folafola mai e faapea o le a ulu atu i ai augātamā o le nuu o Isaraelu i le Malo o le Atua e pei foʻi o perofeta faamaoni. O lena Malo na folafola atu ia i latou mo le tausia o le feagaiga na osia e le Atua ma i latou e ala ia Mose:

“Ona alu aʻe lea o Mose i le Atua [moni], ona valaau atu lea o Ieova iā te ia ai le mauga, ua faapea mai: “O le mea lenei tou te fai atu ai i le aiga o Iakopo, ma fai atu i le fanauga a Isaraelu, ‘O outou lava. ua ou vaai i le mea na ou faia i Aikupito, ina ia ou aveina outou i luga o apaʻau o aeto ma aumaia outou iā te aʻu. O lenei, afai tou te matuā faalogo mai i loʻu leo ​​ma tausiusi i laʻu feagaiga, ona avea ai lea o outou ma aʻu oloa faapitoa i lo o isi nuu uma, auā o aʻu lava le lalolagi uma. E avea foʻi outou iā te aʻu o se Malo o ositaulaga ma se malo paia.' O upu nei e te fai atu ai i le fanauga a Isaraelu.” ( Esoto 19:3-6 ).

Afai latou te tausia le feagaiga, semanu e avea i latou o se nuu paia ma se Malo o ositaulaga. Pe e lē o le mea ea lenā ua folafola mai iā i tatou i le feagaiga fou lea na faavaeina e Iesu? Tela la, ne folafola atu ne te feagaiga muamua ki tino kolā e tausi ne latou a te ulu atu ki loto i te Malo o te Atua ke pule e pelā me ne tupu mo faitaulaga. Sa mafai ona latou tausia lena feagaiga. Sa le'i le mafaia.

“O lenei, o le poloaʻiga lenei ou te fai atu ai iā te oe i le asō e le faigata tele ia te oe, e lē mafai foʻi ona e faia. E lē o i le lagi, e te faapea ane ai, ʻO ai ea e alu aʻe i le lagi e maua mai ai mo i tatou, ina ia tatou faalogo ai ma vaavaai i ai? E lē o i le tasi itū fo‘i o le sami, ‘ina ‘ia ‘outou fa‘apea ane, ‘O ai ‘ea na te sopo‘ia atu i le isi itū o le sami e maua mai ai mo i tatou, ‘ina ‘ia tatou fa‘alogo i ai, ma ‘ana‘ana i ai? Auā ‘ua latalata mai lava ‘iā te oe le ‘upu, i lou lava gutu ma lou lava loto, ‘ina ‘ia e faia. ( Teuteronome 30:11-14 ).

Atonu o loo e mafaufau, “Sa ou manatu e leai se tasi e mafai ona tausia atoatoa le tulafono a Mose.” E le moni. E moni, e leai se tasi e mafai ona tausia le tulafono e aunoa ma le agasala, e aunoa ma le solia o se tasi o poloaiga e sefulu, ae ia manatua o le tulafono e aofia ai se sauniuniga mo le faamagaloina o agasala. Kafai e agasala koe, e pelā me se tino Isalaelu, e mafai o ‵solo kea‵tea au agasala māfai e tau‵tali atu koe ki nisi fakatonuga o te tulafono telā e aofia i ei a taulaga mō te faka‵māga o agasala.

E leʻi faia e le nuu o Isaraelu lenei mea ma o lea na solia ai le feagaiga, ae e toʻatele tagata, e pei o Samuelu ma Tanielu o ē na tausia le feagaiga ma maua ai le taui. Po o tatou faapea atu o le a lē tausia e le Atua lana afioga i tagata taʻitoʻatasi ona o agasala a isi? E le mafai lava ona tupu lena mea. E faamasinotonu Ieova le Atua ma e tausia lana afioga.

O faamaoniga o lana fuafuaga e tausia lana afioga i auauna faamaoni o loo vaaia i le tala o le faaliliuina o foliga:

“E moni, ou te fai atu iā te outou, e iai nisi o ē o loo tutū mai i inei e lē oo i ai le oti seʻia muaʻi vāai ​​i le Atalii o le tagata ua sau i lona Malo.” Ua mavae aso e ono, ona ave lea e Iesu o Peteru ma Iakopo ma lona uso o Ioane, ma ave i latou i le mauga maualuga na o i latou. Ma sa liua o ia i o latou luma; ua pupula ona fofoga e pei o le la, ma ua pupula ona ofu e pei o le malamalama. Ma vaai! ona iloa atu lea o Mose ma Elia o loo talanoa ma ia.” ( Mataio 16:28-17:3 ).

Na fetalai Iesu o le a latou vaai ia te ia o sau i le Malo o le Atua, ma a o leʻi oo i le vaiaso, na latou vaaia ai le liuaina o Iesu i lona Malo o talanoa ma Mose ma Elia. Pe e iai ea se masalosalo i lou mafaufau faapea na malamalama Peteru, Iakopo, ma Ioane i le upu moni o le a iai na tane faamaoni i le Malo o le Atua?

Toe foi, o nei faamaoniga uma sa i ai iina e matamata ai, ae na matou misia uma. O lenei mea e faʻaalia ai le malosi o le faʻasalalauga, lea e tape ai a tatou faiga masani o mafaufauga faitio. E tatau ona tatou faaeteete ia aua ne'i toe pa'u'u i ai.

Afai e iai sou masalosaloga o le feagaiga muamua sa mo le taui lava lea e tasi ma le feagaiga fou, mafaufau i le mea na taʻu atu e Paulo i tagata Roma:

“Aua sa ou tatalo ina ia faaumatia a’u lava ia nai le Mesia, ona o o’u uso ma lo’u aiga, o e i la le tino, o le fanauga a Isaraelu ia, o e na i ai. le vaetamaina o fanau, o le mamalu, o le Feagaiga, o le Tulafono Tusi, o le faiva o i ai, o Folafolaga, …” ( Roma 9:4 Aramaic Bible in Plain English )

O le vaetamaina o fanau a le Atua na folafola atu i le fanauga a Isaraelu, i le faapotopotoga atoa ma le tagata taitoatasi. O le Mesia, le Keriso, o Lē ua Faauuina a le Atua, sa iai i lenā feagaiga muamua.

O elemene autū e faailoa mai ai o le afio mai o Keriso sa matuā manino mai i le feagaiga a Mose, e faamaonia lea i le faatusatusaina o le Teuteronome 30:12-14 ma le Roma 10:5-7 . Matau le auala na tuu ai e Paulo le uiga i upu na tautala ai Mose:

“E le o i le lagi e tatau ai ona outou ole atu, 'O ai e afio a'e i le lagi e aumai mo i tatou ma folafola atu, ina ia matou usiusitai i ai?' Ma e le o i tala atu o le sami, e tatau ona e fesili, 'O ai na te sopoia le sami e aumai mo tatou ma folafola atu, ina ia matou usiusitai i ai?' Ae ua latalata mai lava ia te oe le upu; o i lou gutu ma lou loto, ina ia e anaana i ai.” ( Teuteronome 30:12-14 BSB )

O lea la ua faaalia e Paulo le faataunuuga o na upu. Faitauga mai i le Roma: “Auā ua tusi Mose e faatatau i le amiotonu e ala i le tulafono: “O le tagata na te faia ia mea, e ola ai o ia i na mea.” Ae ua faapea mai le amiotonu e ala i le faatuatua: “Aua e te faapea ifo i lou loto, 'O ai e alu a'e i le lagi?' (o lona uiga, ia aumaia Keriso i lalo) po o, 'O ai e alu ifo i le To?' (o lona uiga, ‘ia ‘aveina a‘e Keriso nai ē ‘ua oti).” ( Roma 10:5-7 TLP )

O le sami ma le to e masani ona faaaogā i le Tusi Paia i nisi taimi ona e fai ma sui o se tuugamau loloto.

O lea la, o loo taʻu atu e Mose i le fanauga a Isaraelu e aua neʻi popole i le “faapefea” o lo latou faaolataga, ae na o le faatuatua ma tausia le feagaiga. O le a saunia e le Atua le auala mo lo latou faaolataga ma o lona uiga o Iesu Keriso.

“O le tulafono ua na o se ata o mea lelei o le a oo mai—ae le o mea moni lava ia. O le mea lea e lē mafai ai e ia lava taulaga ona faia e lē uma i lea tausaga ma lea tausaga, ona faaatoatoaina i latou o ē faalatalata atu i le tapuaʻiga.” ( Eperu 10:1 )

O se ata lafoia e leai se mea, ae o loo faailoa mai ai le oo mai o se mea moni, o Iesu Keriso lo tatou faaola. O ia o le auala e mafai ai ona faatatau le taui o le tausia o le uluaʻi feagaiga i na tane ma fafine faamaoni i taimi a o leʻi oo i le faa-Kerisiano.

E leʻi uma lava a tatou faamaoniga mo ē faamaoni a o leʻi oo i le faa-Kerisiano ua mauaina le taui o le ulu atu i le Malo o le Atua. O le tusitala o le Eperu i le mataupu e 11 o loo faasino atu i le faatuatua o le toʻatele o auauna a le Atua a o leʻi oo i le taimi o le Kerisiano ona faaiʻu lea:

“A o i latou uma nei, e ui ina latou maua se molimau lelei ona o lo latou faatuatua, ae latou te lei maua le faataunuuina o le folafolaga, aua ua muai silafia e le Atua se mea e sili atu mo i tatou, ina ia atonu e le faaatoatoaina i latou e aunoa ma i tatou.” ( Eperu 11:39, 40 ).

O le mea “sili ona lelei mo i tatou” e lē mafai ona faasino atu i se toetū e sili atu ona lelei po o se faamoemoe o le faaolataga e sili atu, auā o vaega uma e lua, o ē faamaoni a o leʻi oo i le faa-Kerisiano ma Kerisiano faauuina, ua faaatoatoaina faatasi: “… ina ia lē faaatoatoaina i latou. ese mai ia i matou.”

Ua fesoasoani mai Peteru ina ia tatou iloa po o le ā le uiga o le “mea e sili atu ona lelei”:

E tusa ai ma lenei faaolataga, o perofeta o e na valoia le alofa tunoa e oo mai ia te outou, sa latou sailiili ma suesue ma le faaeteete, ma taumafai e iloa le taimi ma le nofoaga o loo faasino i ai le Agaga o Keriso o loo ia i latou, ina ua Ia valoia puapuaga o Keriso ma mamalu e mulimuli mai. ‘Ua fa‘aalia fo‘i ‘iā te i latou, e lē o ‘au‘auna i latou ‘iā te i latou lava, a o ‘outou, ‘ina ‘ua latou ta‘u maia mea ‘ua folafolaina atu nei e i latou o ē folafola atu le tala lelei ‘iā te ‘outou e ala i le Agaga Pa‘ia ‘ua ‘auina mai le lagi. E oo lava i agelu ua naunau e vaavaai i nei mea.” ( 1 Peteru 1:10-12 TLM )

Ua iai i Kerisiano le faataunuuga o folafolaga. O nei mea sa natia mai le au perofeta, e ui ina sa latou saili ma le naunautai ia i latou ina ia maua le faaaliga, ae sa latou le iloa. O le Mea lilo Paia o lenei faaolataga sa natia e oo lava i agelu i lena taimi.

O lea la o le mea lea e amata ai ona manaia mea. Pe na e mātauina le faaupuga mai le fuaiupu e 12. O le mea foʻi lenei: o le ʻauperofeta sa “taumafai e filifili le taimi ma le taimi e fai ai le Agaga o Keriso i totonu oi latou sa faasino mai…”

E leʻi fanau mai Iesu, e faapefea la ona iai le agaga o Keriso i totonu iā i latou? E fesootaʻi atu lenei mea i le tele o teteega talitutusa na faia e Molimau e faapea mai o perofeta ma tane ma fafine anamua e lē o i le ʻaufaauuina. O le a latou faapea mai ina ia iai faatasi ma le ʻaufaauuina, e tatau ona “toe fanauina” le tagata, o lona uiga e tatau ona faauuina i latou i le agaga paia, ma latou te faapea mai na faatoʻā tupu ina ua uma ona toe faatūina Iesu. Ua latou faapea mai foi ina ia faaolaina, e tatau ona papatisoina se tasi i le suafa o Keriso. Ua latou faapea mai e leʻi toe fanaufouina perofeta, e leʻi papatisoina, pe latou te aai foʻi i le areto ma le uaina, auā na latou feoti a o leʻi oo mai nei vala o le Faa-Kerisiano. O lea, ua iai se tuutuuga o Molimau e talitonu faapea o na tagata o le a leiloa le taui ua ofoina atu i Kerisiano.

O le mea lea e tatau ai ona tatou matua faaeteete ia aua neʻi faatagaina lo tatou poto faaletagata e faalanuina ai o tatou mafaufauga. O ai i tatou e faia ai tulafono i mea e mafai ma mea e lē mafai ona faia e le Atua? O le toilalo lea o le au Satukaio oe na manatu valea e mafai ona latou faia se fesili e le mafai ona taliina e Iesu ma o le a faafememeaiina ai o ia.

Na latou faia se ata na faaipoipo ai se fafine i ni alii se toafitu, na maliliu uma ona oti ai lea. “O ai e iai o ia i le toetū?” sa latou fesili ai. Na tali atu Iesu iā i latou ma i le faia faapea, na aumaia ai iā i matou ni ki se lua e foʻia ai lenei faafitauli na lāgā e Molimau a Ieova.

I le tali atu, na fetalai atu ai Iesu iā i latou: “Ua outou sesē, auā tou te le iloa foi le Tusi po o le mana o le Atua; auā i le toetū e lē toe faaipoipo ai tane, e lē faaipoipo foʻi fafine, a e pei i latou o agelu i le lagi. E tusa ai ma le toe tutū mai o ē ua oti, tou te leʻi faitau ea i le mea na fetalai mai ai le Atua iā te outou, o lē na faapea mai: ʻO aʻu o le Atua o Aperaamo, o le Atua o Isaako ma le Atua o Iakopo? O ia o le Atua, e lē o ē ua oti, a o ē ola.” Ina ua faalogo i ai, ona matuā ofo ai lea o le motu o tagata i lana aʻoaʻoga. ( Mataio 22:29-33 ).

O teteega ua lāgā e Molimau a Ieova e faaleaogaina ai le manatu faapea ua maua foʻi e perofeta le Malo o le Atua, ua faaalia ai, e pei o na Satukaio, latou te lē iloa le Tusi Paia po o le mana o le Atua.

O lea la, o le ki muamua i le malamalama i le auala e mafai ai nei mea uma o le iloa lea tatou te le o feagai ma tapulaa a tagata, ae o le mana o le Atua. Pe a tatou faitau i se mea i le Tusi Paia, e le tatau ona tatou fesiligia ona e le mafai ona tatou iloa pe faapefea ona aoga. E tatau lava ona tatou talia o se mea moni ma faamoemoe o le a tali mai le agaga i a tatou fesili uma.

O le ki lona lua i le malamalama i le auala e mafai ai ona toe fanaufouina perofeta, faauuina, ma maua le agaga o Keriso, o loo taoto lea i le fetalaiga a Iesu e uiga i le toetutu mai o e ua oti. Ina ia toe fai, sa ia fai mai:

“E uiga i le toe tutū mai o ē ua oti, tou te leʻi faitau ea i le fetalaiga a le Atua iā te outou, o lē na faapea mai: ʻO aʻu o le Atua o Aperaamo, ma le Atua o Isaako, ma le Atua o Iakopo? O ia o le Atua, e lē o ē ua oti, a o ē ola.” ( Mataio 22:31, 32 ).

O loo fetalai Iesu i le taimi nei, o lona uiga o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo e ola i le silafaga a le Atua.

Afai o loo ola i latou i le Atua, e mafai la ona Ia faauuina i latou i le agaga paia. Afai o loo ola pea i latou iā te ia, e mafai ona ia vaetamaina i latou e fai ma fanau ina ia mafai ai ona toe fanauina i latou, po o le “fanau mai lugā” o le uiga moni o le upu Eleni.

E faavavau Ieova le Atua. E le ola o ia i totonu o le aluga o taimi. E le soifua o Ia mai lea taimi i lea taimi e pei ona tatou ola ai. O tapulaa o le taimi e leai se mea ia te ia. Ia te ia, o loo ola na alii ma e mafai ona toe fanauina ma vaetamaina e fai ma ana fanau, faatasi ai ma faamanuiaga o le tofi lea e tauaveina e sea vaetamaina.

O aogā o le togiola a Iesu, e ui ina ua leva ona totogi tagata e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo, e mafai lava ona faatatauina auā e lē o faatapulaaina le Atua i le taimi e pei o i tatou. O le mana lena o le Atua. O lea la, ina ua taʻu mai e tusitusiga paia ia i tatou sa iai le faamoemoe o Isaraelu a o leʻi oo i le taimi o le Kerisiano o le “tamafai” ( Roma 9:4 ) ua tatou taliaina o se mea moni. Pe a taʻu mai e le Tusi Paia ia i tatou sa ia i latou “le Agaga o Keriso” (1 Peteru 1:11) tatou te taliaina o se mea moni, e ui lava o o tatou mafaufau, ua faatapulaaina i le faatapulaaina o le taimi, e le mafai ona malamalama pe faapefea ona galue lena mea.

Ia, ua e vaai i le faamaoniga o le a ulu atu tane ma fafine faamaoni i aso anamua i le Malo o le Atua faatasi ma Kerisiano faamaoni. E matua manino lava, a ea? Peitaʻi, o le taliaina o lenā mea moni e faavaivaia ai le talitonuga sesē e faapea e na o le 144,000 e ulu atu i le Malo o le Atua, ma e faavaivaia ai le manatu atoa mo isi aʻoaʻoga o isi Mamoe lea e maua ai se faamoemoe lona lua o le toetū.

E fa'afefea ona fa'aogaina e le Fa'alapotopotoga lena mea? E le lava fuaiupu o le pikiina o seleni. E le tipiina. Sa tatau ona latou faia ni faiga sili atu ona mamafa. Sei o tatou amata i le 1 Peteru 1:11 lea faatoa tatou faitauina. O Tusi Paia uma lava i luga o le Biblehub.com e faaliliuina lena fuaiupu o le “agaga o Keriso,” po o le “Agaga o Keriso,” po o le “agaga o le Mesia.” O le interlinear, ma o loʻo ou talanoa i le Kingdom Interlinear i le taimi nei, o le lomiga a le Faalapotopotoga lava ia, ua faaliliuina le Eleni o le "agaga o Keriso." O lea la, e faʻafefea ona tu ese le Faaliliuga a le Lalolagi Fou mai isi mea ma faʻataʻamilo i lenei fuaiupu le talafeagai lea e faʻaleagaina ai aʻoaʻoga JW? Latou te faia e ala i le suia o mea ua tusia.

"Na latou suʻesuʻe pea po o le a le vaitau patino poʻo le a le ituaiga vaitau na faʻaalia ai e le agaga ia i latou e uiga ia Keriso ..." (1 Peter 1: 11a NWT 1950)

E suia atoa ai le uiga o le fuaiupu, a ea? Ma e lē o lagolagoina e le uluaʻi gagana Eleni. E te mātauina o loo ou aumaia lenei faamatalaga mai le uluaʻi lomiga o le New World Translation i le 1950, auā ou te fia faailoa atu iā te oe le mea na tupuga mai ai lenei taufaasesē. O lenei toe tusiaina o le Tusi Paia e le gata i lenei fuaiupu i le 1 Peteru. E sili atu le leaga e pei ona o le a tatou vaʻaia i le isi a tatou vitio pe a tatou suʻesuʻeina le fuaiupu e tasi a le Faalapotopotoga mo le teenaina o auauna faamaoni aʻo leʻi-Kerisiano le ulufale atu i le Malo o le Atua.

Ae tasi le manatu mulimuli ae tatou te lei tapunia. Na faia e Ieova se feagaiga ma tagata Isaraelu lea na Ia folafola atu ai iā i latou e faapea, afai latou te tausia Lana feagaiga, o le a Ia tauia i latou e ala i le faia o i latou ma “malo o ositaulaga ma le nuu paia” e pei ona faaalia i le Esoto 19:6 . E ala i le teena o le ulu atu o auauna uma a o leʻi oo i le Kerisiano i le Malo o le Atua o ni tupu ma ositaulaga, ua matuā leaga ai lava le Vaega Pule i le Atua. O loo latou faapea mai o Ieova e lē o se Atua o Lana afioga, e na te lē tausia Ana folafolaga, ma i le faia o le feagaiga, sa Ia feutagaʻi ai ma le sesē.

Faafetai mo lou gauai ma le lagolago. Fa'amolemole fa'asoa pe a e maua le aoga o lenei vitio ma 'aua ne'i galo e kiliki le logo logo e logo ai pe a fa'asalalau vitiō i le lumana'i.

 

5 8 palota
Mataupu Faʻatatau
lesitala
Faasilasila i

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.

38 faamatalaga
fou
matua tele palota
Manatu Faʻapena
Vaʻai manatu uma
legabri

Da quello che si capisce leggendo i tuoi post, è evidente che la WTS sbaglia nelle interpretazioni ( ovviamente ,non hanno lo spirito) e TU ti sostituisci a Loro affermando che invece, TU Capisci la Bibbia Meglio di Loro. Quindi la domanda che ti faccio è questa: Tu hai lo spirito che ti guida a capire la Bibbia? Sau e iloa Te stesso ? Stai Semplicemente creando una nuova Religione? E leai se fa'amaoniga o le WTS e leai se ta'ita'iga a Dio! Ma TU da chi sei Guidato? Cosa vuoi ottenere? Io sono 43 anni che sono TdG, e la cosa che... Faitau atili »

legabri

1 Timoteo 1:7 E manana‘o i latou e fai ma a‘oa‘o tulafono, ‘ae latou te lē malamalama i mea o lo‘o latou fai atu ai, po o mea fo‘i o lo‘o finau malosi ai i latou.
Manuia e

Leonardo Josephus

Manaia le va'ai (ma faitau) le tele o fa'amatalaga lelei i lenei mataupu. E faaalia ai afai e tuuina mai iā i tatou se mea lelei e lamu ai (faaleagaga) ma tuu atu e faailoa atu o tatou faalogona, o le a tatou maua uma lava aogā mai manatu ua mafaufau lelei i ai o isi e fiafia i le Tusi Paia.

Vunderbar.

Frankie

Talofa Eric. E pei ona uma ona ou tusi atu ia te oe, o lau faamatalaga faale-Tusi Paia e lagolagoina lelei e le tele o fuaiupu o le Tusi Paia ma, i loʻu manatu, e le mafai ona pulufana. O le a ou taʻua foʻi isi upu a Paulo mai le Eperu 11:13-16 e fesootaʻi atu i le faamoemoe faalelagi o ē faamaoni a o leʻi oo i le faa-Kerisiano, faapea foʻi ma le manatu na maua mai i fetalaiga a Iesu i le Mataio 22:32, lea na e taʻua ma ou te manatu i ai. ia avea ma ki i le matua o tagata faamaoni a o leʻi oo i le faa-Kerisiano. A. E fakaasi mai i te Epelu 11:40 me i te ‵lei katoatoa o Kelisiano e ‵pau ​​mo te ‵lei katoatoa o tino fakamaoni mai mua o te kau Kelisiano. O lona uiga, afai e iai i Kerisiano le faamoemoe faalelagi,... Faitau atili »

ZbigniewJan

Talofa Eric!!! Faafetai mo le faasologa o mataupu o loo faamanino mai ai le malamalamaga o le aʻoaʻoga faavae faa-Kerisiano e faatatau i le toetū ma le faamoemoe o le faia o se sao i le Malo o le Atua o Keriso. Saienisi faʻamatalaina i lenei auala e talafeagai ma faigofie ona malamalama. I le aluga o tausaga o le auai JW, Eperu 11 ma le manatu o Paulo i se toetutu e sili atu o le ki lea e fenumiai ai le aoaoga faavae o le toetu. Pau lava le faʻamoemoe mo Kerisiano o se faʻafitauli tele mo tuafafine ma tuagane o loʻo aliaʻe mai le faʻapologaina o le faʻalapotopotoga a le JW. E tatau ona tosina atu e Ieova le Atua i lona atalii le Ioane 6:44 mo le soo o Iesu... Faitau atili »

jwc

Talofa - faafetai mo le faʻasoaina o au faʻamatalaga.

Ou te matua fou lava i le vaega BP & fiafia tele i le aafiaga fou.

E fesoasoani tele lau mau i le Eperu 11 faafetai.

Ou te faasoa atu lo'u alofa i lo'u Keriso pele ia te outou.

James Mansoor

Hi Eric,

E foliga mai e aliali mai aʻu faamatalaga ona mou atu lea “i se emo o le mata”.

Siaki foi lau imeli faamolemole.

Faafetai lava

James Mansoor

Talofa uso e ma tuafafine, ou te manao ia outou vaai faalemafaufau ia te outou lava i le faamasinoga ae o le ua molia o le GB o le JW's… O le tuuaiga o le: Faalumaina le afioga a le Atua. 2 Korinito 4:4 A ‘ua matou lafoa‘ia mea e māsiasi ai, ma le fa‘avalea, e lē sāvavali ma le fa‘a‘ole‘ole, ma le fa‘a‘ole‘ole i le afioga a le Atua; a o le faailoa atu o le upu moni, ua matou faailoa atu ai i matou i lotofuatiaifo uma o tagata i le silafaga a le Atua. O le faamatalaga a le NWT e faapea: I Tusitusiga Kerisiano Eleni, e na o le pau lea o le taimi o loo taʻua ai le veape Eleni ua faaliliuina i le “mulilua.” Peitaʻi, o se nauna e fesootaʻi atu ua faaliliuina i le “pepelo” i le Ro 1:29 ma le 1Te 2:3 ma le “togafiti” i le 2Ko 12:16.... Faitau atili »

Frankie

I le tulaga o le 2 Korinito 5:20 – tausalaina i le upuleaga!
Ae ou te lē faamasinoina i latou ona o le 2 Korinito 5:10 .
Frankie

ironsharpensiron

Moni Tele. Faapea foi le 1 Korinito 4:4-5

Ad_Lang

E na o le 2 faaliliuga na ou mauaina e faaliliu talafeagai ai le vaega mulimuli o le Ioane 1:1 ma le "ma o le Atua o le Upu". Manatua, o le Kingdom Interlinear e saʻo, ae faʻaaoga le "atua", nai lo le "Atua". Fa'atonu: o lenei upu swap e faia ai se suiga tele i le uiga o le fuaiupu. Luka 22:19 o se vaega efuefu. Afai e fai mai le uluaʻi upu "o", ona manaʻomia lea ona faʻaogaina lena upu, seivagana ua i ai se faʻamatalaga manino o le upu o loʻo faʻaaogaina i se auala patino. I le faaliliu upu i le upu, o le uiga o le feʻau o loʻo momoli mai e mafai i nisi taimi ona leiloa. I le Tusi Paia Aposetolo... Faitau atili »

Fa'asa'o mulimuli ile 1 tausaga talu ai e Ad_Lang
Frankie

Faafetai, Eric, mo se tala sili ona lelei ua faamatalaina faale-Tusi Paia. Autu 144000 e masani ona toe fai, ae ou te manatu e tatau. O le ulutala o lau tusi “Tapuni le Faitotoʻa i le Malo o le Atua: Le Auala na Gaoi ai e Le Olo Matamata le Faaolataga mai Molimau a Ieova” e matuā talafeagai. E tatau ona taumafai e toe tatala le Faitotoa i le Malo o le Atua mo o tatou uso ma tuafafine o loo falepuipui i le Faalapotopotoga. A uma, e uiga i le faasaoina o i latou. Ou te fia vaai i le 1 Peteru 1:11 (ESV): “Ia outou fesili po o ai po o ai po o le a le taimi na faailoa mai ai e le Agaga o Keriso i totonu ia i latou ina ua ia valoia.... Faitau atili »

jwc

Talofa Frankie - Ou te matua fou lava i le vaega BP & o loʻo ou alu pea i le faagasologa (tiga) o le fetuunaiga o le faʻatuatua. Ae ou te iloa o loʻo ou alualu i luma ma faitau faʻamatalaga a oʻu Uso & Sisters e fesoasoani tele - faafetai mo le faʻasoa. O Uso ma Tuafafine i totonu o le WT.org e pele ia te au. Ou te talosaga atu ia i tatou uma ia manatua sa i ai se taimi na saisaitia ai i tatou i lo latou malamalama (pogisa) ma manatu ua tatou maua le faaolataga e pei ona tatou malamalama ai. Ua tatou maua nei se avanoa sili; matou te iloa mea o loʻo aʻoaʻo mai e le WT.org MA o loʻo matou aʻoaʻoina ma le... Faitau atili »

Frankie

Talofa jwc, faafetai mo au upu manaia. Ou te iloa lelei le tiga o le ala mai i se miti leaga WT. O se mafaufau ua faapolokalameina e na o lo tatou Tamā faalelagi e mafai ona faalēaogāina e Lona Agaga Paia ona aumaia lea o ia e Ieova iā Iesu Keriso (Ioane 6:44; 17:9). Ae o le faagasologa e talitutusa ma se vaisu e tete'e mai se fualaau faasaina, aua o le mafaufau polokalame polokalame o loʻo faʻaaogaina e le WT e fausia ai se vaisu malosi i tagata. O le ala lea i luga o nisi taimi e tiga. Ae o Iesu Keriso i ou tafatafa, e leai se mea e te fefe ai. O outou o Ana mamoe ma o Ia... Faitau atili »

ZbigniewJan

Talofa Uso Frankie!!!
E ese le manaia o le vaai atu ia te oe ma faitau ou manatu.
Sa iai ni oʻu masalosaloga i le auala e malamalama ai i le 1 Peteru 1:11 ae o o outou manatu ua manino ai loʻu malamalama. Faafetai!
Ou te matua talisapaia le auai o isi Uso i faamatalaga. Ua faataunuuina le afioga a lo tatou Alii: o le mea e faapotopoto ai se toalua po o se toatolu i lo’u igoa, ou te ia te outou.
Frankie, ia lagolagoina oe e lo tatou Alii ma lo tatou Tama!!!
Zbigniew

jwc

O faʻamatalaga a James Mansoor re: Hosea ma le folafolaga na faia ia Aperaamo e matua taua tele, fesoasoani tele ma i loʻu manatu e faʻaopoopoina i le mealilo moni / malamalama i le auala e fetaui ai le 144,000 (ma le motu o tagata) i le fuafuaga a Ieova. Ou te lagona e leʻi taʻuina atoatoa mai ia i tatou le mea moni (e pei o le fetalaiga a Iesu e uiga i le 12 Aposetolo o loʻo nonofo i nofoalii e 12, ma faamasinoina ituaiga e 12 o Isaraelu - Mat 19:28). E tele isi mea e ao ona aʻoaʻoina. Ua ou faamalieina o “isi mamoe” o tagata talitonu faauuina o Nuu Ese. Ina ia taumafai e finau faapea e pei o Aperaamo, o Mose... Faitau atili »

jwc

Ou te manatu e leai soʻu manaʻoga po o le ā ma le auala e ono faaaogā ai aʻu e Iesu i lona Malo.

Afai ou te maua le tofiga o le galue mo le afe tausaga i le faamamaina o le fale suesue a le malo ou te matua faafetai lava mo lona alofa mutimutivale.

James Mansoor

Taeao lelei Eric ma Wendy, O le mea lena, ma o se tusiga ofoofogia, e tele mea mo oulua. Hosea 1:10 O le aofa‘i fo‘i o le fānauga a Isaraelu o le a pei o le oneone o le sami, e lē mafai ‘ona fuatia pe faitaulia. Ma i le mea na fai atu ai ia i latou, 'E le o outou o loʻu nuu,' o le a fai atu ia i latou, 'O atalii o le Atua soifua.' NWT Footnote Scriptures, i lenei fuaiupu o loo i ai le Roma 9:25 E pei ona ia fai mai foi i le Hosea: “O i latou e le o oʻu nuu ou te taʻua o loʻu nuu, ma o ē e lē o oʻu nuu, ou te taʻua o loʻu nuu, ma o ē e lē o oʻu nuu.... Faitau atili »

tuua faʻatasi

E i ai sau pepa patino na ou tusia i ni nai tausaga talu ai e taʻua "Aisea ..." O se tasi lea o faʻamaumauga:

Aiseā ua aʻoaʻo ai e le faalapotopotoga e faapea, o le uluaʻi folafolaga iā Aperaamo e uiga i le faatoʻateleina o lana fanau e pei o fetu o le lagi po o le oneone o le sami, e na o le 144,000?

James Mansoor

Ou te le talitonu na ou misia lena mea, e uiga i le fanau a Aperaamo ua avea ma fetu o le lagi e toatele.

E mautinoa o le a ou suʻesuʻeina lenei mea ma talanoa i nisi o toeaina i la matou faapotopotoga, ma fesili atu iā i latou. O ā o latou manatu?

Faafetai tele ma faaauau pea.

jwc

Talofa xrt469 - Ua ou le fiafia foi ia te au lava ae ua ou iloa nei o le le mautonu tatou te lagona e le oi totonu o tusitusiga paia ae o loo i ai i o tatou lava mafaufau.

Ua na'o le leai o se malamalama moni i la tatou vaega.

O le aafiaga o loʻo ou feagai - o le le aʻoaʻoina ma le toe aʻoaʻoina - taʻitaʻia e le Agaga Paia mo aʻu o se tietiega gaogao.

E mafai ona ou iloa mai mafaufauga e te faʻaalia, e te lagona foi le tuʻi i nisi o taimi.

Faafetai mo le faʻasoa.

O lo outou uso i laʻu Keriso pele—1 Ioane 2:27

Leonardo Josephus

O le auala gaoa o se auala vaapiapi, ma e toaitiiti i latou e mauaina.

Leonardo Josephus

Oka!!! E fa'afefea ona e fa'aogaina uma nei mea, Eric? O le mea lea ou te taʻua o meaʻai faaleagaga moni. Ae ou te manatu o le le aoaoina o mea e na o lena lava. O se mea faigata e fa'amama atoatoa, ae ou te maua le lagona lautele. E manaʻomia le toe faitau ina ia faʻaopopo atili i loʻu mafaufau. Malo lava. Manuia tele. Ua ou lisiina le lelei (NWT) faʻaliliu tusitusiga paia (NT naʻo) ma ua e faʻaopoopoina se isi i le 1 Peter 1: 11 lea e tatau ona faitau "Agaga o Keriso". Faafetai tele mo lena mea. . E na'o le fa'amaonia o i latou e... Faitau atili »

Ad_Lang

Manatua o loʻo e matamata i le galuega a se tasi na suʻesuʻe ma eli mo le tele o tausaga, ma se faʻavae muamua. Ua ou iai foʻi i se tulaga faapena, atonu e iai se manatuaga aogā, ae o le poto sa iai muamua mai i loʻu talavou na mātauina e Molimau (o se toeaina ma MS) a o latou suʻesuʻe ma aʻu. I le taimi o le suʻesuʻega, na ou faʻaaogaina atili le tusi "faalatalata atu ia Ieova", e le gata i le suʻeina o fuaiupu uma o loʻo faʻatatau i ai, ae faʻapea foʻi ona loloto i mau, e pei o le 2-3 tulaga. O le muamua-2013 NWT sa aoga tele i faʻamatalaga. Ua ou fiafia foi e faaaoga a... Faitau atili »

Fa'asa'o mulimuli ile 1 tausaga talu ai e Ad_Lang
jwc

Oi talofa! Ou te lagona le malosi o au mafaufauga e uiga i le "faapotopotoga i le lotoifale" ua taliaina o se vaega o le tino o Keriso - o isi mea uma e tutusa.

Faafetai mo le faʻasoa.

Ad_Lang

O se fiafiaga! Afai o loʻo e mafaufau pe o fea e sau ai le manatu: Sa ou faitauina le Faaaliga 1: 12-20 e faʻatatau i se tino i luga o le fogaeleele o loʻo faʻaalia ai se faʻatonuga maualuga, e pei o se Vaega Pule. I fuaiupu nei, o loo faaalia mai ai i le faaaliga se faaaʻoaʻoga o le pule, ma e lē o iai se faasinomaga faapena e taʻu mai ai se tagata e toʻatasi, se vaega po o se mea e tū i le va o Keriso ma faapotopotoga. Ia mātau, i isi mataupu e lua o loo sosoo mai, o loo faaaogā ai le “agelu” i se tulaga e tasi mo faapotopotoga taʻitasi. Tusa lava po'o a mea o lo'o fa'aalia e nei fetu/agelu, e fa'atasia ta'itasi i lana lava fa'apotopotoga. E le gata i lea, o le savali i... Faitau atili »

Fa'asa'o mulimuli ile 1 tausaga talu ai e Ad_Lang
ironsharpensiron

Na faapea mai le avā: “Ua ou tuutoina atu loʻu olaga atoa, e aunoa ma ni fanau, auā ua lata mai Amaketo, ma ua e taʻu mai ai iā te aʻu o le a toe faatutūina mai tagata amiolētonu e aunoa ma se faataulagaina o i latou lava, ma o le a avea i latou ma tagata amiolētonu. ua tusia o latou igoa i se penitala e tutusa ma a’u ma lo’u toalua?” Ua faamanatu mai ai ia te au le faataoto o le Faataoto i le Aufaigaluega i le Tovine. Mataio 20:1-16 Ae o le mea ua faia e le faalapotopotoga o le faatalitonuina lea o tagata o le ekalesia e tuuina atu a latou tenari ma tuu i ai a latou faletupe mo le isi 1000 tausaga e sosoo ai ina ia latou (ae le o tatou) e mafai.... Faitau atili »

Sakaria

E tatau ona ou faia lenei galuega tele i le tele o taimi ou te mafaufau ai e manatua uma, faafetai.
I le taimi nei, i lo'u taimi uma, o lo'o i ai le wt i le fa'alavelave ona o le fa'asalaina dog-matic e uiga i mea ma e tatau ona faia le tele o tua-peddling mulimuli ane. Ua e toe faaalia mai se isi faataitaiga.
O lena Rutherford toto o se tiapolo na liutino tagata o le mea lea ou te manatu. E leai se kalama o le lotomaualalo po o se faatuatua faigofie i lona tino.

ironsharpensiron

Ou te faalogo atu ia te oe Sakaio. Sa tatau ona ou taofi le vitiō ina ua ou faalogo i le igoa o Rutherford ina ia mafai ona ou tatalo mo se toʻafilemu.

jwc

Lo'u oi lo'u!! E tele naua mea e le aoaoina! Faia mea e tele e aʻoaʻoina ai! O la'u nila tapasa o lo'o taamilo solo ma taamilo, ou te fa'amoemoe e tu i le nofoaga sa'o.

Faafetai Eric, Wendy mo lenei Vitio - Faamanuia le Atua - 1 Ioane 3:24.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.

    Lagolago i Matou

    faʻaliliuga

    tusitala

    Mataupu

    Mataupu i le Masina

    vaega