I la matou vitiō mulimuli, na matou vaaia ai le anoanoaʻi o faamaoniga faale-Tusi Paia e faamaonia ai o tane ma fafine faamaoni, matataʻu i le Atua, o ē na soifua a o lumanaʻi Keriso, ua latou mauaina le taui o le ulu atu i le Malo o le Atua e ala i lo latou faatuatua. Na matou vaʻai foʻi pe faʻafefea ona le amanaʻia e le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova lenei faʻamaoniga poʻo le faia o ni auala faʻavalevalea e taumafai e faʻamatalaina. Afai e te le'i va'ai i lena vitiō, o le so'otaga lea ma o le a 'ou fa'aopoopoina fo'i se isi so'oga i le fa'ai'uga o lenei vitiō.
O le ā le “faamaoniga” o loo tuuina mai e le Vaega Pule e lagolagoina ai la latou aʻoaʻoga faapea o na tagata faamaoni uma a o leʻi oo i le faa-Kerisiano e lē fai mo latou tofi le Malo, ae na o le mauaina o le faaolataga mo sina taimi i le lalolagi, o loo galulue pea i lalo o le mamafa o le agasala mo le afe tausaga pe a uma. ua latou tumau i le faatuatua?
Mataio 11:11 . “Ma o a isi faamaoniga latou te tuuina mai?” e te fesili mai. Leai, o le mea lena! Na'o le mau e tasi. E faitauina:
“E moni, ou te fai atu iā te outou, e leʻi toe tū mai se tasi e sili iā Ioane le Papatiso i ē na fananau i fafine, a o lē e faatauvaa i le malo o le lagi e sili lea iā te ia.” ( Mataio 11:11 NWT )
I le tele o Molimau, e foliga mai o se faamaoniga maumaututu lea o le tulaga o le Faalapotopotoga. Ae o loo latou misia se mea. Ua uma ona ou taulimaina tele lenei mataupu i laʻu tusi, Tapuni le Faitotoa i le Malo o le Atua: Le Auala na Gaoi ai e Le Olo Matamata le Faaolataga mai i Molimau a Ieova, ma ou te fiafia e faasoa atu lena suesuega iinei.
O le a e maitauina o le faʻamatalaga a le Faalapotopotoga e faʻavae i luga o se fuaiupu e tasi na aveesea mai le tala. O se fuʻa mumu lena mo i tatou o loʻo vaʻavaʻai mo fuaiupu pikiina. Ae o lenei mea e sili atu nai lo le na o le pikiina o se fuaiupu e pei ona tatou vaai i ai i se taimi lata mai.
Ae tatou te leʻi agaʻi i luma, o se upu e faatatau i le faaaogāina uigaese e Mataio o le faaupuga “le Malo o le Lagi.” E na o le tala lelei a Mataio e maua ai lenei upu. Ua faaaogā e isi tusitala o le Tusi Paia le faaupuga, “le Malo o le Atua.” E leai se tasi na te iloa pe aisea ua ese ai Mataio, ae o se tasi o manatu na ia tusia mo se aofia e maaleale i le faia o soʻo se faʻamatalaga i le Atua, o lea na ia faʻaaogaina ai se faʻauiga e aloese ai mai le tuʻu ese o lana aofia. Mo i tatou i aso nei, e lē tatau ona tatou manatu o loo ia faasino atu i se nofoaga. E lē o faapea mai o ia “le Malo i le Lagi,” ae “o le Lagi,” o lea e lē o faasino atu i le nofoaga o lenā Malo, ae o le puna o lona pule. E taua lenei mea ona o le talitonuga faʻalelotu, e toʻatele Kerisiano e tautau i luga o le nofoaga, e le o le mataupu.
Seʻi o tatou faitau nei i le mataupu o loo siʻomia ai le Mataio 11:11 i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou.
“A o agaʻi atu i latou nei, ona fetalai atu lea o Iesu i le motu o tagata e uiga iā Ioane: “Na outou ō atu i le toafa e matamata i se ā? O le ū ea ua felafoa'iina e le matagi? 8 O le ā la na outou ō atu e matamata i ai? O se tagata ua ofu i ofu malu? Ioe, o i latou e oofu i ofu malu o loo i fale o tupu. 9 O lea, aiseā na outou ō atu ai? E vaai i se perofeta? Ioe, ou te fai atu ia te oe, ma e sili atu nai lo se perofeta. 10 O ia lenei ua tusia e uiga i ai: ‘Faauta! Ou te auina atu la'u avefeau i ou luma, o ai na te saunia lou ala i ou luma!' 11 O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e leai lava se tasi na tu mai i ē na fānaua e fafine e sili ‘iā Ioane le Papatiso, a o lē e itiiti ifo i le Mālō o le lagi e sili ‘iā te ia. 12 Talu mai aso o Ioane le Papatiso seʻia oo mai i aso nei, o le Malo o le lagi o le sini lea e fetaomi atu i ai tagata, ma o ē o loo fetaomi atu i luma ua latou maua.. 13 Auā o le ‘au Perofeta ma le Tulafono, na vavalo atu i latou uma lava, se‘ia o‘o ‘iā Ioane; 14 ma afai tou te talia, o ia o ‘Elia o le a sau.’ 15 O lē ua iai taliga, inā faalogo mai ia.” ( Mataio 11:7-15 NWT )
O le a le auala e sili ai le tagata faatauvaa i le Malo o le lagi ia Ioane le Papatiso? E mana'o le Fa'alapotopotoga e te talitonu o lo'o tautala e uiga i le fa'amoemoe o le fa'aolataga o lo'o i ai i tagata ta'ito'atasi. O lē e aupito itiiti i le Malo o le lagi o le a fai mo latou tofi le Malo ae o Ioane le Papatiso e itiiti ifo nai lo lena e lē fai mo latou tofi le Malo. Ae e lē amanaʻia e lena mea le talaaga. O le talaaga e le o talanoa e uiga i le faamoemoe o le faaolataga o tagata taitoatasi ae o le matafaioi o loo faia e tagata taitoatasi. Ae o le a tatou toe foi i lena i se taimi. Ou te talitonu o le umi na agai i ai le Vaega Pule o Molimau a Ieova e lagolago ai o latou manatu ua faaleagaina ai la latou finauga atoa ma mafua ai ona latou leiloa uma le talitonuga mo lenei aʻoaʻoga faapitoa. Ina ia faamatala le uiga o laʻu tala, o le a ou toe faitauina le fuaiupu e 12 mai le 1950 New World Translation.
“Talu mai i ona po o Ioane le Papatiso e oo mai i ona po nei, o le Malo o le lagi o le sini lea e agai i ai tagata nusipepa, ma na faʻailoga o loʻo faoa i luma." ( Mataio 11:12 NWT 1950 )
E pei ona e iloa, e leʻi iai lava se suiga i a latou faaupuga o lenei fuaiupu i le 70 tausaga ua tuanaʻi. Pe a e faitau i lenei mea, ua tuuina atu ia te oe le malamalama o tagata sa fetaomi atu pe taumafai e ulu atu i le Malo o le Atua mai le taimi o Ioane le Papatiso ma faasolo mai ai. O lenei mea e taʻitaʻia ai le tagata faitau e faaiʻu e leʻi tatalaina le ala i lena Malo mo i latou na maliliu a o leʻi oo iā Ioane le Papatiso. Maʻeu le lelei o lenei mea e lagolagoina ai le aʻoaʻoga faʻalauiloa e le Faalapotopotoga. O lea la, ou te manao ia e faitau i le mea moni o loo fai mai ai le fuaiupu e 12. O le a tatou amata i se filifiliga pu'upu'u o fa'aliliuga na maua mai le Biblehub.com, ae afai e te mana'o e siaki, o le ae iloa ai o nei fa'aliliuga e ogatasi ma le tele o isi fa'aliliuga o lo'o maua iina.
Talu mai aso o Ioane le Papatiso seʻia oo mai i aso nei, ua pulea le Malo o le lagi i faiga sauā, ma ua osofaʻia e tagata sauā. ( Mataio 11:12 New International Version )
… ua mafatia le Malo o le lagi i osofaiga sauā, ma ua taumafai tagata sauā e faoa. (Faaliliuga Tala Lelei)
… ua mafatia le malo o le lagi i le saua, ma ua ave faamalosi e tagata sauā. (Fa'aPeretania Fa'asalalauga)
…o le malo o le lagi ua oo i ai le sauā, ma ua maua e tagata sauā. (Berean Standard Bible)
O le faʻafeagai tele lea o le mea e manaʻo le NWT e te talitonu i ai. O loo talanoa Iesu e uiga i tagata ua osofaʻia le Malo o le Atua ma faoa. Atonu e te manatu o se mea faapena e le mafai. E mafai faapefea e se tagata ona faoa le Malo o le Atua? Peitaʻi, e lē mafai ona tatou faafitia fetalaiga a Iesu. E maua le tali i le taimi na faataatia ai e Iesu: Talu mai aso o Ioane le Papatiso e oo mai i le taimi nei! O lona uiga, seʻia oo i le taimi na fetalai ai Iesu. O le ā sa ia faasino i ai?
Ua ia taʻu mai iā i tatou e ala i se tasi o ana faataoto faavaloaga. Faitau mai le Mataio 21:33-43 i le NIV:
“Faalogo mai ia i le isi faataoto: Sa i ai le tagata e ana le fanua na ia totōina le tovine. Na ia fa‘ata‘amilomilo i le pā, ‘eli le soligāvine i totonu, ma fausia ai se ‘olo. Ona ia totogi atu lea o le tovine i nisi o faifaatoʻaga ma siitia atu i se isi nofoaga. ‘Ua o‘o i le taimi o le seleselega, ‘ona ‘auina atu lea e ia o ana ‘au‘auna i ē galulue fa‘ato‘aga e ao mai ana fua. “‘Ua pu‘e e ‘au‘auna ana ‘au‘auna; ‘ua latou sasa le tasi, ma fasioti le tasi, ma fetogi lona tolu i ma‘a. ‘Ona ‘auina atu lea e ia o isi ‘au‘auna ‘iā te i latou, e sili ‘ona to‘atele i le ulua‘i taimi, ma ‘ua fa‘apea fo‘i ‘ona faia e tagata fa‘ato‘aga ‘iā te i latou.”
O le pule o le tovine o Ieova le Atua. I inei, o loo faasino atu ai Iesu i le auala na feutagaʻi ai taʻitaʻi Iutaia i perofeta anamua.
Mulimuli ane, na ia auina atu lona atalii iā i latou. 'O le a latou faaaloalo i lo'u atalii,' o lana tala lea. “Ae ina ua iloa atu e le ʻau galulue fanua le atalii, ona faapea ane lea o le tasi i le isi, ʻO le suli lenei. O mai ia, tatou fasioti ia te ia ma fai lona tofi.’ ‘Ona latou pu‘e lea ‘iā te ia ma lafo ‘iā te ia i tua o le tovine, ma fasioti ‘iā te ia.
E manino mai, o loo faasino atu le Alo iā Iesu lava ia. O le ā lona tofi? E lē o le Malo ea o le Atua? Ua manatu tagata amioleaga o le fasiotia o Iesu, e mafai ona latou maua ai le tofi mo i latou lava. Tagata valea.
“O lenei, pe a sau lē e ona le tovine, se a se mea na te faia i na tagata faigaluega?”
Na latou tali atu, “E faaumatia e ia na tagata leaga, ma na te avatu le togāvine i isi tagata e galulue i vine, o ē latou te avatu iā te ia lona vaega o fua i le taimi o le seleselega.” Ua fetalai atu Iesu iā i latou: “Tou te leʻi faitau ea i le Tusi Paia: “O le maa na tuulafoaʻiina e tufuga, ua fai ma maa tulimanu; ua faia e le Alii lenei mea, ma ua ofoofogia i o tatou mata’?
“O lea ou te fai atu ai ia te outou lena mea e ‘ave‘eseina le Mālō o le Atua ‘iā te ‘outou ma tu‘uina atu i tagata e fua mai ai ona fua.” ( Mataio 21:33-43 NIV )
Ua mafai nei ona tatou iloa le auala e talafeagai ai le Mataio 11:12 . Talu mai le taimi o Ioane ma faasolo mai ai, sa matuā sauā ai taʻitaʻi lotu Iutaia i le Malo, ma tetee atu i ai i so o se itu, ma mulimuli ane taumafai e puʻe ma le sauā e ala i le fasiotia o le Alo o le Atua. O le faamoemoe o le faaolataga o loo faaata mai e le Malo o le Atua e leʻi oo i lona faataunuuina i lenā taimi. Ioe, o loo tatou faatalitali pea mo lena faaolataga. Peitaʻi, e pei ona fetalai Iesu lava ia, sa iai le Malo o le Atua i lo latou lotolotoi.
“I se tasi taimi, ina ua fesiligia e le ʻau Faresaio po o afea e oo mai ai le Malo o le Atua, ona tali atu lea o Iesu, “O le oo mai o le malo o le Atua e lē o se mea e vaaia, e lē fai mai foʻi tagata, ʻO i inā,’ po o i inā. o lea,' ona o lo‘o i totonu ‘iā te ‘outou le Mālō o le Atua.” ( Luka 17:20, 21 ).
I se aotelega, sa i ai le Malo o le Atua i totonu o tagata Iutaia, aua sa i ai Iesu faatasi ma i latou. Mai lava i le taimi na ulufale atu ai Ioane e folafola atu le Mesia, seʻia oo i le taimi na fetalai atu ai Iesu i na upu faavaloaga, o le Malo o le Atua (na faaataina e Iesu) na mafatia i osofaʻiga sauā ma o loo taumafai pea tagata sauā e faoa.
O lenei suiga leaga o le Mataio 11:12 na amata ia Fred Franz ma Nathan Knorr o ē na molia i le lagolagoina o aʻoaʻoga taufaaleaga a JF Rutherford. O Fred Franz o le faaliliu autū o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou ma talu mai lona amataga, i le 1950, na ia suia ai le uiga o lenei mau ina ia lagolagoina ai aʻoaʻoga sesē a le Vaega Pule e faapea, e leai se auauna a le Atua a o leʻi oo i le Kerisiano na iai le faamoemoe o le Malo.
Talu mai le amataga o taimi, o tane ma fafine faatuatua o loo tauivi agai i le Malo o le Atua, e lē na o le taimi o Ioane le Papatiso e pei ona finagalo ai Fred Franz tatou te talitonu i ai e ala i lana faaliliuga leaga. O lesi foi mea,
“O le faatuatua na nofo ai Aperaamo i faleʻie, faapei o Isaako ma Iakopo, o ē na suli faatasi ma ia i lea lava folafolaga. Auā na ia tulimatai atu i le aai ua faavae, o lona tufuga tufuga ma le tufuga o le Atua lea.” ( Eperu 11:8-10 BSB )
O lena aai o le a avea ma Ierusalema Fou, le laumua o le Malo o le Atua. ( Faaaliga 21:2 )
I le tautala e uiga i isi tane ma fafine faatuatua, ua faaopoopo mai ai le tusitala o le Eperu:
“…sa latou naunau i se nuu lelei, o se nuu faalelagi. O le mea lea e lē mā ai le Atua e taʻua o lo latou Atua, auā ua ia saunia se aai mo i latou.” ( Eperu 11:16 BSB )
O lena “nuu faalelagi” faafaatusa o le Malo o le Atua lea o le Ierusalema Fou lona laumua.
“Na faatāua e [Mose] le faalumaina mo Keriso nai lo o ʻoa o Aikupito, auā na ia taulaʻi atu i lona taui.” ( Eperu 11:26 BSB )
O lea la, afai e le o faasino atu Iesu i le faamoemoe o le faaolataga na tuuina atu ia Ioane ma i latou na muamua atu ia te ia i le faatuatua, o le a la le mea o loo ia faasino i ai? Seʻi o tatou vaavaai i le talaaga.
Na faaiʻu e Iesu lana fautuaga e faatatau iā Ioane e ala i le apoapoaʻi atu i lana aofia ina ia faalogo, uaʻi totoʻa, ma ia iloa le tāua o ana fetalaiga, auā e aafia ai i latou. Na ia amata i fuaiupu muamua e tolu e ala i le fesili atu ia i latou po o le a le mea na latou o atu i le vao e saili. Na latou vaai iā Ioane o se perofeta, ae o lea ua taʻu atu e Iesu iā i latou e sili atu o ia nai lo o se perofeta. O ia o le avefeau a le Atua. O totonu la o le tala lea e tatau ona ave i ai ana upu e sosoo ai. Ina ua ia faapea mai “e leʻi toe tū mai se tasi e sili iā Ioane le Papatiso,” o lona uiga ua ia faamuamuaina Ioane i lo o isi perofeta uma, e aofia ai ma lē sili o i latou, o Mose! Atonu o se folafolaga mataʻina lenā mo lana ʻaufaalogologo Iutaia e faalogo i ai.
E mafai faapefea ona sili atu Ioane nai lo Mose o le sa faaaoga e taitai atu ai tagata i le saolotoga mai Aikupito e ala i le aumaia o mala e sefulu ma vaeluaina ai le Sami Ulaula e ala i le mana o le Atua na galue e ala ia te ia? O le tali ona ua taunuu mai se isi e sili atu iā Mose ma perofeta uma! Ua afio mai le Alo o le Atua, ma o Ioane o le avefeau o le feagaiga na saunia le ala mo ia. ( Malaki 3:1 ) Na faailoa atu e Ioane le Tupu o le Malo o le Atua.
O lea la, o le siʻosiʻomaga lenā e tatau ai ona tatou vaai i fetalaiga a Iesu e faapea, “o lē e faatauvaa i le malo o le lagi e sili lea iā” Ioane. E leai se mea i le talaaga e tautala i le faamoemoe o le faaolataga o Ioane, ae o lana matafaioi o le perofeta ma le avefeau o le feagaiga o loo folafola mai le Tupu faa-Mesia.
O Ioane lava ia e faasino i lana matafaioi ae le o lona faamoemoe mo le faaolataga! O le aso na sosoo ai na ia iloa atu ai Iesu o sau iā te ia, ona faapea atu lea o Ioane: “Faauta, o le Tamaʻi Mamoe a le Atua na te aveesea le agasala a le lalolagi! O ia lenei na ‘ou fai atu ai, O lo‘o mulimuli mai le tagata ‘ua muamua i o‘u luma, auā na muamua o ia ‘iā te a‘u. E oo lava iā te aʻu ou te leʻi iloa o ia, ae o le māfuaaga na ou sau ai e papatiso i le vai, ina ia faaalia ai o ia iā Isaraelu.” ( Ioane 1:29-31 ).
E faapefea la ona itiiti lenei perofeta sili, o Ioane le Papatiso, nai lo le aupito itiiti o i latou i le Malo o le lagi? Mafaufau i ana lava upu mo la tatou tali:
“Ai se tasi e i ai le faatoanofotane, o le faatoafaiava lea. A o le uō a le fa‘ato‘āfaiavā, pe a tula‘i ma fa‘alogo ‘iā te ia, ‘ona matuā ‘oli‘oli ai lea o ia i le leo o le fa‘ato‘āfaiavā. O lea ua atoatoa ai loʻu olioli. O lena e tatau ona faatupulaia pea, ae e tatau ona faaauau pea ona ou faaitiitia.” ( Ioane 3:29, 30 ).
Ia manatua, i le siʻosiʻomaga o fetalaiga a Iesu i le Mataio 11:7-15 , tatou te lē o talanoa e uiga i le faaolataga, ae o le galuega o loo faia e tagata taʻitoʻatasi. Na vavalo Ioane, o lona uiga i le faaEleni o le tautala atu i afioga a le Atua. Ae na te leʻi talaʻia le Malo. Na talaʻia e Iesu le Malo, ma ona soo na mulimuli atu iā te ia. Na folafola atu e Ioane le Tupu. Na ia faailoa atu le Tupu ona ia faaitiitia lea a o faateleina Iesu.
Na faia e Iesu galuega e sili atu na i lo Ioane.
"Ae ua iā te aʻu le molimau e sili atu iā Ioane, auā o galuega na tofia mai e loʻu Tamā iā te aʻu ou te faia, o galuega foʻi ou te faia, o loo molimau mai iā te aʻu na auina mai aʻu e le Tamā.” ( Ioane 5:36 )
Ae o le a faia e soo o Iesu galuega e sili atu nai lo o Iesu. Ioe, e pei lava o le ofoofogia o lena mea, e le mafai ona tatou masalosalo i ai, aua e sau saʻo mai le fofoga o lo tatou Alii:
“E moni, e moni, ou te fai atu iā te outou, O lē e faatuatua mai iā te aʻu, e faia foʻi e ia galuega ou te faia; ma o le a ia faia galuega e sili atu i nei mea, auā ou te alu atu i le Tamā.” ( Ioane 14:12 )
A'o le'i fa'amae'aina a tatou au'ili'iliga, e mana'omia le faia o sina fa'aletonu o polokalame. Tou te iloa, i la tatou aganuu, e valoia e se perofeta le lumanai, ae i le gagana Eleni, e le o le uiga taua lena o le “perofeta.” O le upu mo le perofeta i le gagana Eleni o le perofeta e sili atu lona uiga lautele nai lo le gagana Peretania.
E tusa ai ma le HELPS Word-studies
O se perofeta (4396 /prophḗtēs) e folafola atu le mafaufau (feau) a le Atua, lea e valoia ai i nisi taimi le lumanai (valoaga) – ma e sili atu ona masani ai, o loo tautala mai Lana savali mo se tulaga faapitoa.
O lea la, pe a tautala atu Kerisiano i le afioga a le Atua, o loo latou galulue o ni perofeta i le uiga faale-Tusi Paia.
O lea la, o le filifili o manatu e manino:
Sa sili atu Ioane le Papatiso i perofeta na muamua atu ia te ia aua o lana matafaioi o se perofeta ma le avefeau o le feagaiga sa sili atu ia i latou. Na ia faalauiloa atu le Tupu o le Malo o le Atua. Latou te le'i faia.
Kae ko te Tupu ko Iesu, ne fai ne ia a galuega e sili atu i a Ioane ona ko te talaiatuga o te Malo o te Atua. Na talaʻia foʻi e soo o Iesu le Malo o le Atua ma sili atu iā Iesu, e tusa ai ma ana lava upu. Tela la, a te ‵toe tino malalo i te Malo o te lagi e sili atu i a Ioane me e fai tatou e pelā me ne “perofeta” kolā e sili atu i a ia ona ko te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo.
E pei ona tatou faaalia i le vitiō talu ai, o aʻoaʻoga valea ma lē faale-Tusi Paia a le Vaega Pule lea e faafitia ai tane ma fafine faamaoni a o leʻi oo i le Kerisiano lo latou taui tonu na oo mai o se auala e lagolagoina ai aʻoaʻoga a isi mamoe. Ina ia faia faapea, o Fred Franz, o le faaliliu autū o le lomiga o le New World Translation i le 1950, na ia faaliliu sese ai ma le loto i ai le Mataio 11:12 (i le tele o isi fuaiupu).
O le ā le fetalaiga a Ieova e faatatau iā i latou e suia le uiga o lana afioga?
‘Ou te molimau atu ‘iā te i latou uma o ē fa‘alogo i ‘upu o le valo‘aga i lenei tusi: ‘Āfai e fa‘aopoopoina e se tasi ‘iā te ia, e fa‘aopoopoina e le Atua ‘iā te ia o mala ‘ua tusia i lenei tusi. Ma afai e aveesea e se tasi mai upu o lenei tusi o valoaga, o le a aveesea e le Atua lona tofi i le laau o le ola ma le aai paia, o loo faamatalaina i lenei tusi. ( Faaaliga 22:18, 19 .
E ui o na upu o loo tusia faapitoa e faatatau i le Faaaliga na tuuina atu ia Ioane, ou te manatu e lē saogalemu le faapea atu e lē tutusa faalogona o le Atua i ana afioga faagaeeina uma, a ea?
O le tagata lava ia, ina ua ou iloa le auala o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou na suia mai lona amataga, toeitiiti lava a oo i le tausaga na ou fanau mai ai, sa ou matua tiga ma ita tele i le amioleaga e uunaia ai tagata e faia se mea faapena ma faaseseina ai ma le loto i ai le toatele. Ia te aʻu, o se faamaoniga lenei o le galue o le agaga o Satani mo se taimi umi o galue i tua atu o vaaiga o se agelu o le malamalama e faaseseina le faatuatua o le faitau miliona o Molimau a Ieova ma taofia ai le toatele mai le aapa atu i le taui moni o le Malo. a le Atua. Aemaise, afai e lē lava le lelei o tagata e pei o Mose, Elia, Tanielu, ma Ioane le Papatiso e faia ai le malo e tusa ai ma Molimau a Ieova, o le ā la le faamoemoe o loo iai i le aofaʻi o Molimau a Ieova?
Faafetai mo lou gauai mai. Ou te talisapaia le lagolago e te tuuina mai ia te aʻu ma le 'au e fesoasoani ia te aʻu e gaosia nei vitio.
La Questione che non mi pare Sia ancora Stata capita è che Non esiste a tutt'oggi , una Religione Approvata da Dio o VERA, tutte le Religioni sono figlie della Grande Prostituta. Nella Parabola del Grano e Delle zizzanie, Gesù indica chiaramente che il Grano e Le zizzanie crescono Insieme fino alla MIETITURA, alla MIETITURA il Grano viene posto nel Granaio ” lupe c'è SOLO GRANO” e Le zizzanie vengono Bruciate. Di conseguenza non esiste oggi sulla Terra una Religione o movimento religioso che abbia al suo Interno ” solo veri Cristiani” o Grano. E le Zizzanie cioè i falsi... Faitau atili »
Taeao manuia tagata uma,
1 Peteru 5:4 Ma ina ua faia le leoleo mamoe sili Faaali, o le a outou maua le pale mamalu e lē mavae.
biblehub.com : O le upu faailoa e tusa ai ma le Malosi Eleni: 5319 Ina ia faamanino (vaaia, faailoa), faailoa atu. Mai phaneros; ia fa'aalia.
E faapefea ona aʻoaʻoina e GB le toetū o Keriso i le 1919 pe a vaai tagata uma iā Iesu Keriso?
Taeao manuia tagata uma,
I laʻu faitauga Tusi Paia i lenei taeao, na ou tau ai i lenei mau i le 2 Korinito 13:1 O le faatolu ai lea ona ou sau ia te outou. “O le mau a molimau e toalua pe toatolu e tatau ona faamautu ai mataupu uma lava.”
I le tilotilo i le biblehub.com, ua vaeluaina ai le au faʻamatala i le uiga moni o le aposetolo o Paulo.
Na ou ola ae i le talitonu i le tulafono, afai e masalosalo, tuu ese.
Manuia le taeao tagata uma
E leai se tulaga o le tagata, o se tulaga sili ona lelei na sau ai le sela o Jean Baptiste, o le malosi ma le le atoatoa ma le tele o tulaga o le Royaume de Dieu. Pour moi, ands Mathieu 11 : 11 “Je vous le dis en vérité, parmi ceux qui sont nés de femmes, il n'est venu personne de plus grand que Jean-Baptiste. Cependant, le plus petit dans le royaume des cieux est plus grand que lui.” ( Mata. 11.11 ) ( Tusi Paia Fautuaga 21 ) souligne l’opposition entre la condition humaine sous la condamnation du péché par rapport au “plus petit dans le royaume du Christ” libéré de la loi... Faitau atili »
Mai i mea uma ou te leʻi faia, ou te fiafia ona sa ou maua le atamai ma le lototele e iloa ai ma folafola atu i luma o le vaega pule o lo tatou Koru i aso nei. Ia, o le mea moni ua na o se vaega o lo tatou Koru i aso nei, lea e lauiloa foi o “Papelonia le Aai Tele” (Faaaliga 17,18). Ou te faasoa atu o outou lagona ita ma mea manogi i le amioleaga o tagata. E te maua i lotu, malo, aʻoaʻoga ma soʻo se isi nofoaga e tatau ona i ai le pule. O le mea e lelei ai, o loʻo i ai se vaega tele o Kerisiano ma tagata e le o ni Kerisiano oe, e ui lava ina faʻaseseina atoatoa (o lea e le maua ai le vaapiapi.... Faitau atili »
Ua aveesea e le malo o Nouei le tulaga o Molimau a Ieova. Leai se toe tuusaunoaga o lafoga. Fai mai Anthony Morris, o le mafuaʻaga ona o lenei tulaga e faasaga i le Faʻateʻaina. E atamai tele le vaega pule i le taʻu atu o le ʻafa o le mea moni a o e faia au lava suʻesuʻega. O le vaega pule e sili atu nai lo le soloia o le avea ma sui auai. Latou te matuā faaleagaina le olaga lautele o se tasi, ma e oo lava i tagata o le aiga e faalaeiauina, e lē o le talanoa atu i se tagata ua faateʻaina. Ou te le iloa pe na pikiina e se tasi lena mea? O se tala fou lea mai le vaega pule. Muamua latou te faalumaina le upu a... Faitau atili »
Na ou matauina foi le ala na fai atu ai Morris i JW uma e faamolemole ia faia lenei mataupu ma Suetena o se mataupu o le tatalo. Ou te matua mafaufau lava pe na te manaʻo moni ma talitonu o tatalo o le a fesoasoani i le WT pe naʻo lona iloa o se auala lelei e faʻalauiloa ai tagata ma "aʻafia".
Latou te faia e faʻavae ai se faʻalavelave faʻalavelave, ona o se fili masani. Na fetalai foi Iesu i le Mat 10:17-18 o le a ave i latou (ona soo) i faamasinoga ma sasaina i latou e tagata i o latou sunako. Ia mātau, o kovana ma tupu e iai foʻi le matafaioi faafaamasinoga. E le gata i lea, ou te manatua le vaʻaia o le "faamasinoga" o loʻo faʻaaogaina nai lo le "faamasinoga". O lea la e le o se Komiti Fa’amasino tonu lava ose faamasinoga? Na ou iloa e sili ona uiga ese, mai le Galuega 4 e oo mai i le talafaasolopito e oo mai i aso nei, ua sili ona sauāina Kerisiano, e lē o tagata uma e lē o ni Kerisiano, ae o o latou lava uso. E toafia tagata na faia e le au Saneterini (Iutaia... Faitau atili »
E tele mea na ou aʻoaʻoina e uiga i le "faʻaaliga" i nai tausaga talu ai ina ua maeʻa le tala e uiga ia Peresitene Trump o le na fiafia e faʻailoa ana agasala i luga o isi. "Fake Tala Fou" sa i luga ole taimi lea na avea ma faʻataʻitaʻiga sili o le faʻataʻitaʻiga. Ae o tagata pepelo uma latou te faia lenei mea. O le fonotaga i le ogatotonu o le vaiaso lenei e talanoa ai e uiga i le puipuia o oe lava (tuuina atu molimau) mai sauaga. Na ou ola o se Molimau mo le 60 tausaga, ma ou te leʻi oo lava i sauāga seʻia oo i le aso na ou tu atu ai mo le upu moni ma iloa ai o i latou na ou taʻua o uō na liliu mai iā te aʻu, e pei ona fetalai Iesu o le a latou faia, ma sauāina ai aʻu. O le mea e ofo ai o latou manatu... Faitau atili »
I luga o le mataupu o le "tala fou", o lea ua tatou i ai i le faaiuga o le 2022 ma le WT na iu lava ina tatalaina se vitio ua faaulutalaina "Puipuia Oe Mai Faamatalaga Sese". Mea'ai faaleagaga i se taimi mulimuli ane, a ea? E malie lava… o loo sii mai e le vitio le Iopu 12:11 ma faapea mai “a e tofo i se mea fou, e mafai ona e feanu i fafo pe afai e leaga ae e te lei foloina.” E matua tele lava lenei aua o lona uiga e mafai e le JW ona "faʻataʻitaʻiina" soʻo se mea e fai mai e le "liliuese" nai lo le naʻo le teenaina. Ou te masalosalo o le averesi JW o le a faia lenei fesoʻotaʻiga e ui lava ... E sili atu le leaga, o le vitio... Faitau atili »
Talofa James
Faigofie ona iloa se afa mea moni, a ea?
"O le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga (i Nouei) na faaiʻuina e faapea o le JWs le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o tamaiti i lalo o le 18 ma o aʻafiaga tutusa mo tamaiti e filifili mai le faʻalapotopotoga faʻalelotu e solia ai aia tatau a tamaiti".
O le mea lena na ou faitau i ai ile CNE blog.
O le fai atu o Nouei ua tetee atu i le Faate'aina e matua faaseseina.aua e foliga mai o se ituaiga o mea faalelotu.
E mafai ona e faitauina le vaega o totoe mo oe lava, ioe.
Taeao lelei Leonardo, Faafetai tele mo le faʻamatalaga, ua ou maua le tusiga o loʻo e talanoa ai: E le maua e Molimau a Ieova le Norwegian a latou fesoasoani mai le 2021. Na filifili le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga ina ua uma ona apili e le nuu le faaiuga a le Pule o le Setete i le. Mati i lenei tausaga. “Na faaiʻuina e le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga e faapea, o le lē faaaofia o Molimau a Ieova i tamaiti i lalo ifo o le 18 tausaga ma iʻuga tutusa mo tamaiti e lē auai i lotu ua solia ai aia tatau a tamaiti.” O le mea lena na tusia e le Matagaluega i se imeli i Vart Land. O le faaiuga ua mae'a nei ma e le mafai... Faitau atili »
Faafetai Leonardo,
Ua ou kopiina ma faapipii le faaiuga a le faamasinoga i lenei mataupu. O loo tālia le faamaoniga.
Faafetai Eric, ua uma ona ou matamata i ai ma iloa e tatau ona ou toe matamata i ai ma faitau le tusitusiga. btw - faafetai mo le tuuina mai ia i matou o se kopi o le tusitusiga; e tele tala e uiga i lou faaosofia e fesoasoani ia matou malamalama i le Upumoni e ala i le faasoaina atu. O Ioane le Papatiso o se tagata tulaga ese mo aʻu. O le uiga o le “auauna lotomaulalo” e pei ona faaata mai e Ioane, o se lesona mo i tatou uma e manatua. Na te leʻi saʻilia se “faaviivii” mo ia lava ma e matuā mautinoa lava o lona tulaga i le Malo o le Atua (po o le ā lava) e mautinoa! E sili atu... Faitau atili »
O le isi mau pepelo i le NWT… E sili atu le leaga, na ou suʻeina i le tusi suʻesuʻe o loʻo iai nei ma o le tusi suʻesuʻe lea mo lena fuaiupu. o le sini o loo fetaomi atu i ai tagata . . . i latou o loo fetaomi atu i luma: E lua upu Eleni e fesootaʻi o loo faaaogā i inei ua faailoa mai ai le manatu autū o gaoioiga po o se taumafaiga malosi. O nisi o le ʻaufaaliliu o le Tusi Paia ua latou malamalama i ai i se uiga lē lelei (e pei o le gaoioi ma le mafatia i faiga sauā), peitaʻi o le siʻosiʻomaga ma le isi vaega e tasi o loo taʻua i le Tusi Paia o le veape Eleni, i le Lu 16:16, ua talafeagai ai ona malamalama i faaupuga o loo i le upu saʻo. lagona o le “tausi atu i se mea ma le naunautai; saili... Faitau atili »
Faafetai mo le siitiaina o le Luka 16:16 . O lena fuaiupu e mafai ona faigata ona faaliliu saʻo pe a faitau na o ia. Ae o ai na fetalai i ai lesu ? O le fuaiupu e 16, o loo taʻua i le ʻau Faresaio, e faapea: “O outou o ē taʻuamiotonuina i latou i luma o tagata, a ua silafia e le Atua o outou loto; auā o le mea e faamaualugaina e tagata o le mea e inosia lea i luma o le Atua”. O le fuaiupu e 16 e foliga mai e lē o se faamatalaga lautele, ae e foliga mai e faasino atu i na Faresaio, o ē o le a lē taofia se mea ina ia oo atu i le Malo, e ui lava, e mautinoa lava latou te lē mafai.... Faitau atili »
I loʻu malamalamaga, e foliga mai o loo aʻoaʻoina e Iesu le motu o tagata. Ona tauemu ai lea o le au Faresaio ia Iesu, o e sa mananao i tupe. Ona silafia lea e Iesu o latou loto, na ia faasino atu le fuaiupu e 14 ma le 15 ia i latou ae na faaauau pea ona tautala/aʻoaʻo tagata uma (lea e aofia ai ma le ʻau Faresaio o loo faalogologo) i le fuaiupu e 16 ma tala atu.
E le o a'u o se tagata poto i soo se auala. O le mea tonu lena na ou malamalama ai a o ou faitauina.
E le mafai ona ou taʻu atu ia te oe loʻu ita tele i le faitauina o lenei tusiga. Talanoa e uiga i le taufaasese ma le loto i ai! E i ai sau lisi o le tele o mau e le lelei ona faaliliuina, o nisi e matua faamoemoeina. Ae peitai o le faaliliuga o fuaiupu i le Mataio 11 e ave ai le masi (e alu lena i isi gagana? ). O se faamaoniga lea o le faauiga sese ma le loto i ai, e leai se isi itu e ese ai nai lo le lagolagoina o se aoaoga faavae malu. E sili atu le leaga na i lo le “autasi” lea e lē o i le gagana Eleni ma ua tuu i totonu o le tele o fuaiupu e fesoasoani e iloa ai le ʻaufaauuina. E sili atu le leaga nai lo... Faitau atili »