https://youtu.be/aMijjBAPYW4

I la matou vitiō mulimuli, na matou vaaia ai le anoanoaʻi o faamaoniga faale-Tusi Paia e faamaonia ai o tane ma fafine faamaoni, matataʻu i le Atua, o ē na soifua a o lumanaʻi Keriso, ua latou mauaina le taui o le ulu atu i le Malo o le Atua e ala i lo latou faatuatua. Na matou vaʻai foʻi pe faʻafefea ona le amanaʻia e le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova lenei faʻamaoniga poʻo le faia o ni auala faʻavalevalea e taumafai e faʻamatalaina. Afai e te le'i va'ai i lena vitiō, o le so'otaga lea ma o le a 'ou fa'aopoopoina fo'i se isi so'oga i le fa'ai'uga o lenei vitiō.

O le ā le “faamaoniga” o loo tuuina mai e le Vaega Pule e lagolagoina ai la latou aʻoaʻoga faapea o na tagata faamaoni uma a o leʻi oo i le faa-Kerisiano e lē fai mo latou tofi le Malo, ae na o le mauaina o le faaolataga mo sina taimi i le lalolagi, o loo galulue pea i lalo o le mamafa o le agasala mo le afe tausaga pe a uma. ua latou tumau i le faatuatua?

Mataio 11:11 . “Ma o a isi faamaoniga latou te tuuina mai?” e te fesili mai. Leai, o le mea lena! Na'o le mau e tasi. E faitauina:

“E moni, ou te fai atu iā te outou, e leʻi toe tū mai se tasi e sili iā Ioane le Papatiso i ē na fananau i fafine, a o lē e faatauvaa i le malo o le lagi e sili lea iā te ia.” ( Mataio 11:11 NWT )

I le tele o Molimau, e foliga mai o se faamaoniga maumaututu lea o le tulaga o le Faalapotopotoga. Ae o loo latou misia se mea. Ua uma ona ou taulimaina tele lenei mataupu i laʻu tusi, Tapuni le Faitotoa i le Malo o le Atua: Le Auala na Gaoi ai e Le Olo Matamata le Faaolataga mai i Molimau a Ieova, ma ou te fiafia e faasoa atu lena suesuega iinei.

O le a e maitauina o le faʻamatalaga a le Faalapotopotoga e faʻavae i luga o se fuaiupu e tasi na aveesea mai le tala. O se fuʻa mumu lena mo i tatou o loʻo vaʻavaʻai mo fuaiupu pikiina. Ae o lenei mea e sili atu nai lo le na o le pikiina o se fuaiupu e pei ona tatou vaai i ai i se taimi lata mai.

Ae tatou te leʻi agaʻi i luma, o se upu e faatatau i le faaaogāina uigaese e Mataio o le faaupuga “le Malo o le Lagi.” E na o le tala lelei a Mataio e maua ai lenei upu. Ua faaaogā e isi tusitala o le Tusi Paia le faaupuga, “le Malo o le Atua.” E leai se tasi na te iloa pe aisea ua ese ai Mataio, ae o se tasi o manatu na ia tusia mo se aofia e maaleale i le faia o soʻo se faʻamatalaga i le Atua, o lea na ia faʻaaogaina ai se faʻauiga e aloese ai mai le tuʻu ese o lana aofia. Mo i tatou i aso nei, e lē tatau ona tatou manatu o loo ia faasino atu i se nofoaga. E lē o faapea mai o ia “le Malo i le Lagi,” ae “o le Lagi,” o lea e lē o faasino atu i le nofoaga o lenā Malo, ae o le puna o lona pule. E taua lenei mea ona o le talitonuga faʻalelotu, e toʻatele Kerisiano e tautau i luga o le nofoaga, e le o le mataupu.

Seʻi o tatou faitau nei i le mataupu o loo siʻomia ai le Mataio 11:11 i le Faaliliuga a le Lalolagi Fou.

“A o agaʻi atu i latou nei, ona fetalai atu lea o Iesu i le motu o tagata e uiga iā Ioane: “Na outou ō atu i le toafa e matamata i se ā? O le ū ea ua felafoa'iina e le matagi? 8 O le ā la na outou ō atu e matamata i ai? O se tagata ua ofu i ofu malu? Ioe, o i latou e oofu i ofu malu o loo i fale o tupu. 9 O lea, aiseā na outou ō atu ai? E vaai i se perofeta? Ioe, ou te fai atu ia te oe, ma e sili atu nai lo se perofeta. 10 O ia lenei ua tusia e uiga i ai: ‘Faauta! Ou te auina atu la'u avefeau i ou luma, o ai na te saunia lou ala i ou luma!' 11 O le ‘upu moni ‘ou te ta‘u atu ‘iā te ‘outou, e leai lava se tasi na tu mai i ē na fānaua e fafine e sili ‘iā Ioane le Papatiso, a o lē e itiiti ifo i le Mālō o le lagi e sili ‘iā te ia. 12 Talu mai aso o Ioane le Papatiso seʻia oo mai i aso nei, o le Malo o le lagi o le sini lea e fetaomi atu i ai tagata, ma o ē o loo fetaomi atu i luma ua latou maua.. 13 Auā o le ‘au Perofeta ma le Tulafono, na vavalo atu i latou uma lava, se‘ia o‘o ‘iā Ioane; 14 ma afai tou te talia, o ia o ‘Elia o le a sau.’ 15 O lē ua iai taliga, inā faalogo mai ia.” ( Mataio 11:7-15 NWT )

O le a le auala e sili ai le tagata faatauvaa i le Malo o le lagi ia Ioane le Papatiso? E mana'o le Fa'alapotopotoga e te talitonu o lo'o tautala e uiga i le fa'amoemoe o le fa'aolataga o lo'o i ai i tagata ta'ito'atasi. O lē e aupito itiiti i le Malo o le lagi o le a fai mo latou tofi le Malo ae o Ioane le Papatiso e itiiti ifo nai lo lena e lē fai mo latou tofi le Malo. Ae e lē amanaʻia e lena mea le talaaga. O le talaaga e le o talanoa e uiga i le faamoemoe o le faaolataga o tagata taitoatasi ae o le matafaioi o loo faia e tagata taitoatasi. Ae o le a tatou toe foi i lena i se taimi. Ou te talitonu o le umi na agai i ai le Vaega Pule o Molimau a Ieova e lagolago ai o latou manatu ua faaleagaina ai la latou finauga atoa ma mafua ai ona latou leiloa uma le talitonuga mo lenei aʻoaʻoga faapitoa. Ina ia faamatala le uiga o laʻu tala, o le a ou toe faitauina le fuaiupu e 12 mai le 1950 New World Translation.

“Talu mai i ona po o Ioane le Papatiso e oo mai i ona po nei, o le Malo o le lagi o le sini lea e agai i ai tagata nusipepa, ma na faʻailoga o loʻo faoa i luma." ( Mataio 11:12 NWT 1950 )

E pei ona e iloa, e leʻi iai lava se suiga i a latou faaupuga o lenei fuaiupu i le 70 tausaga ua tuanaʻi. Pe a e faitau i lenei mea, ua tuuina atu ia te oe le malamalama o tagata sa fetaomi atu pe taumafai e ulu atu i le Malo o le Atua mai le taimi o Ioane le Papatiso ma faasolo mai ai. O lenei mea e taʻitaʻia ai le tagata faitau e faaiʻu e leʻi tatalaina le ala i lena Malo mo i latou na maliliu a o leʻi oo iā Ioane le Papatiso. Maʻeu le lelei o lenei mea e lagolagoina ai le aʻoaʻoga faʻalauiloa e le Faalapotopotoga. O lea la, ou te manao ia e faitau i le mea moni o loo fai mai ai le fuaiupu e 12. O le a tatou amata i se filifiliga pu'upu'u o fa'aliliuga na maua mai le Biblehub.com, ae afai e te mana'o e siaki, o le ae iloa ai o nei fa'aliliuga e ogatasi ma le tele o isi fa'aliliuga o lo'o maua iina.

Talu mai aso o Ioane le Papatiso seʻia oo mai i aso nei, ua pulea le Malo o le lagi i faiga sauā, ma ua osofaʻia e tagata sauā. ( Mataio 11:12 New International Version )

… ua mafatia le Malo o le lagi i osofaiga sauā, ma ua taumafai tagata sauā e faoa. (Faaliliuga Tala Lelei)

… ua mafatia le malo o le lagi i le saua, ma ua ave faamalosi e tagata sauā. (Fa'aPeretania Fa'asalalauga)

…o le malo o le lagi ua oo i ai le sauā, ma ua maua e tagata sauā. (Berean Standard Bible)

O le faʻafeagai tele lea o le mea e manaʻo le NWT e te talitonu i ai. O loo talanoa Iesu e uiga i tagata ua osofaʻia le Malo o le Atua ma faoa. Atonu e te manatu o se mea faapena e le mafai. E mafai faapefea e se tagata ona faoa le Malo o le Atua? Peitaʻi, e lē mafai ona tatou faafitia fetalaiga a Iesu. E maua le tali i le taimi na faataatia ai e Iesu: Talu mai aso o Ioane le Papatiso e oo mai i le taimi nei! O lona uiga, seʻia oo i le taimi na fetalai ai Iesu. O le ā sa ia faasino i ai?

Ua ia taʻu mai iā i tatou e ala i se tasi o ana faataoto faavaloaga. Faitau mai le Mataio 21:33-43 i le NIV:

“Faalogo mai ia i le isi faataoto: Sa i ai le tagata e ana le fanua na ia totōina le tovine. Na ia fa‘ata‘amilomilo i le pā, ‘eli le soligāvine i totonu, ma fausia ai se ‘olo. Ona ia totogi atu lea o le tovine i nisi o faifaatoʻaga ma siitia atu i se isi nofoaga. ‘Ua o‘o i le taimi o le seleselega, ‘ona ‘auina atu lea e ia o ana ‘au‘auna i ē galulue fa‘ato‘aga e ao mai ana fua. “‘Ua pu‘e e ‘au‘auna ana ‘au‘auna; ‘ua latou sasa le tasi, ma fasioti le tasi, ma fetogi lona tolu i ma‘a. ‘Ona ‘auina atu lea e ia o isi ‘au‘auna ‘iā te i latou, e sili ‘ona to‘atele i le ulua‘i taimi, ma ‘ua fa‘apea fo‘i ‘ona faia e tagata fa‘ato‘aga ‘iā te i latou.”

O le pule o le tovine o Ieova le Atua. I inei, o loo faasino atu ai Iesu i le auala na feutagaʻi ai taʻitaʻi Iutaia i perofeta anamua.

Mulimuli ane, na ia auina atu lona atalii iā i latou. 'O le a latou faaaloalo i lo'u atalii,' o lana tala lea. “Ae ina ua iloa atu e le ʻau galulue fanua le atalii, ona faapea ane lea o le tasi i le isi, ʻO le suli lenei. O mai ia, tatou fasioti ia te ia ma fai lona tofi.’ ‘Ona latou pu‘e lea ‘iā te ia ma lafo ‘iā te ia i tua o le tovine, ma fasioti ‘iā te ia.

E manino mai, o loo faasino atu le Alo iā Iesu lava ia. O le ā lona tofi? E lē o le Malo ea o le Atua? Ua manatu tagata amioleaga o le fasiotia o Iesu, e mafai ona latou maua ai le tofi mo i latou lava. Tagata valea.

“O lenei, pe a sau lē e ona le tovine, se a se mea na te faia i na tagata faigaluega?”

Na latou tali atu, “E faaumatia e ia na tagata leaga, ma na te avatu le togāvine i isi tagata e galulue i vine, o ē latou te avatu iā te ia lona vaega o fua i le taimi o le seleselega.” Ua fetalai atu Iesu iā i latou: “Tou te leʻi faitau ea i le Tusi Paia: “O le maa na tuulafoaʻiina e tufuga, ua fai ma maa tulimanu; ua faia e le Alii lenei mea, ma ua ofoofogia i o tatou mata’?

“O lea ou te fai atu ai ia te outou lena mea e ‘ave‘eseina le Mālō o le Atua ‘iā te ‘outou ma tu‘uina atu i tagata e fua mai ai ona fua.” ( Mataio 21:33-43 NIV )

Ua mafai nei ona tatou iloa le auala e talafeagai ai le Mataio 11:12 . Talu mai le taimi o Ioane ma faasolo mai ai, sa matuā sauā ai taʻitaʻi lotu Iutaia i le Malo, ma tetee atu i ai i so o se itu, ma mulimuli ane taumafai e puʻe ma le sauā e ala i le fasiotia o le Alo o le Atua. O le faamoemoe o le faaolataga o loo faaata mai e le Malo o le Atua e leʻi oo i lona faataunuuina i lenā taimi. Ioe, o loo tatou faatalitali pea mo lena faaolataga. Peitaʻi, e pei ona fetalai Iesu lava ia, sa iai le Malo o le Atua i lo latou lotolotoi.

“I se tasi taimi, ina ua fesiligia e le ʻau Faresaio po o afea e oo mai ai le Malo o le Atua, ona tali atu lea o Iesu, “O le oo mai o le malo o le Atua e lē o se mea e vaaia, e lē fai mai foʻi tagata, ʻO i inā,’ po o i inā. o lea,' ona o lo‘o i totonu ‘iā te ‘outou le Mālō o le Atua.” ( Luka 17:20, 21 ).

I se aotelega, sa i ai le Malo o le Atua i totonu o tagata Iutaia, aua sa i ai Iesu faatasi ma i latou. Mai lava i le taimi na ulufale atu ai Ioane e folafola atu le Mesia, seʻia oo i le taimi na fetalai atu ai Iesu i na upu faavaloaga, o le Malo o le Atua (na faaataina e Iesu) na mafatia i osofaʻiga sauā ma o loo taumafai pea tagata sauā e faoa.  

O lenei suiga leaga o le Mataio 11:12 na amata ia Fred Franz ma Nathan Knorr o ē na molia i le lagolagoina o aʻoaʻoga taufaaleaga a JF Rutherford. O Fred Franz o le faaliliu autū o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou ma talu mai lona amataga, i le 1950, na ia suia ai le uiga o lenei mau ina ia lagolagoina ai aʻoaʻoga sesē a le Vaega Pule e faapea, e leai se auauna a le Atua a o leʻi oo i le Kerisiano na iai le faamoemoe o le Malo.

Talu mai le amataga o taimi, o tane ma fafine faatuatua o loo tauivi agai i le Malo o le Atua, e lē na o le taimi o Ioane le Papatiso e pei ona finagalo ai Fred Franz tatou te talitonu i ai e ala i lana faaliliuga leaga. O lesi foi mea,

“O le faatuatua na nofo ai Aperaamo i faleʻie, faapei o Isaako ma Iakopo, o ē na suli faatasi ma ia i lea lava folafolaga. Auā na ia tulimatai atu i le aai ua faavae, o lona tufuga tufuga ma le tufuga o le Atua lea.” ( Eperu 11:8-10 BSB )

O lena aai o le a avea ma Ierusalema Fou, le laumua o le Malo o le Atua. ( Faaaliga 21:2 )

I le tautala e uiga i isi tane ma fafine faatuatua, ua faaopoopo mai ai le tusitala o le Eperu:

“…sa latou naunau i se nuu lelei, o se nuu faalelagi. O le mea lea e lē mā ai le Atua e taʻua o lo latou Atua, auā ua ia saunia se aai mo i latou.” ( Eperu 11:16 BSB )

O lena “nuu faalelagi” faafaatusa o le Malo o le Atua lea o le Ierusalema Fou lona laumua.

“Na faatāua e [Mose] le faalumaina mo Keriso nai lo o ʻoa o Aikupito, auā na ia taulaʻi atu i lona taui.” ( Eperu 11:26 BSB )

O lea la, afai e le o faasino atu Iesu i le faamoemoe o le faaolataga na tuuina atu ia Ioane ma i latou na muamua atu ia te ia i le faatuatua, o le a la le mea o loo ia faasino i ai? Seʻi o tatou vaavaai i le talaaga.

Na faaiʻu e Iesu lana fautuaga e faatatau iā Ioane e ala i le apoapoaʻi atu i lana aofia ina ia faalogo, uaʻi totoʻa, ma ia iloa le tāua o ana fetalaiga, auā e aafia ai i latou. Na ia amata i fuaiupu muamua e tolu e ala i le fesili atu ia i latou po o le a le mea na latou o atu i le vao e saili. Na latou vaai iā Ioane o se perofeta, ae o lea ua taʻu atu e Iesu iā i latou e sili atu o ia nai lo o se perofeta. O ia o le avefeau a le Atua. O totonu la o le tala lea e tatau ona ave i ai ana upu e sosoo ai. Ina ua ia faapea mai “e leʻi toe tū mai se tasi e sili iā Ioane le Papatiso,” o lona uiga ua ia faamuamuaina Ioane i lo o isi perofeta uma, e aofia ai ma lē sili o i latou, o Mose! Atonu o se folafolaga mataʻina lenā mo lana ʻaufaalogologo Iutaia e faalogo i ai.

E mafai faapefea ona sili atu Ioane nai lo Mose o le sa faaaoga e taitai atu ai tagata i le saolotoga mai Aikupito e ala i le aumaia o mala e sefulu ma vaeluaina ai le Sami Ulaula e ala i le mana o le Atua na galue e ala ia te ia? O le tali ona ua taunuu mai se isi e sili atu iā Mose ma perofeta uma! Ua afio mai le Alo o le Atua, ma o Ioane o le avefeau o le feagaiga na saunia le ala mo ia. ( Malaki 3:1 ) Na faailoa atu e Ioane le Tupu o le Malo o le Atua.

O lea la, o le siʻosiʻomaga lenā e tatau ai ona tatou vaai i fetalaiga a Iesu e faapea, “o lē e faatauvaa i le malo o le lagi e sili lea iā” Ioane. E leai se mea i le talaaga e tautala i le faamoemoe o le faaolataga o Ioane, ae o lana matafaioi o le perofeta ma le avefeau o le feagaiga o loo folafola mai le Tupu faa-Mesia.

O Ioane lava ia e faasino i lana matafaioi ae le o lona faamoemoe mo le faaolataga! O le aso na sosoo ai na ia iloa atu ai Iesu o sau iā te ia, ona faapea atu lea o Ioane: “Faauta, o le Tamaʻi Mamoe a le Atua na te aveesea le agasala a le lalolagi! O ia lenei na ‘ou fai atu ai, O lo‘o mulimuli mai le tagata ‘ua muamua i o‘u luma, auā na muamua o ia ‘iā te a‘u. E oo lava iā te aʻu ou te leʻi iloa o ia, ae o le māfuaaga na ou sau ai e papatiso i le vai, ina ia faaalia ai o ia iā Isaraelu.” ( Ioane 1:29-31 ).

E faapefea la ona itiiti lenei perofeta sili, o Ioane le Papatiso, nai lo le aupito itiiti o i latou i le Malo o le lagi? Mafaufau i ana lava upu mo la tatou tali:

“Ai se tasi e i ai le faatoanofotane, o le faatoafaiava lea. A o le uō a le fa‘ato‘āfaiavā, pe a tula‘i ma fa‘alogo ‘iā te ia, ‘ona matuā ‘oli‘oli ai lea o ia i le leo o le fa‘ato‘āfaiavā. O lea ua atoatoa ai loʻu olioli. O lena e tatau ona faatupulaia pea, ae e tatau ona faaauau pea ona ou faaitiitia.” ( Ioane 3:29, 30 ).

Ia manatua, i le siʻosiʻomaga o fetalaiga a Iesu i le Mataio 11:7-15 , tatou te lē o talanoa e uiga i le faaolataga, ae o le galuega o loo faia e tagata taʻitoʻatasi. Na vavalo Ioane, o lona uiga i le faaEleni o le tautala atu i afioga a le Atua. Ae na te leʻi talaʻia le Malo. Na talaʻia e Iesu le Malo, ma ona soo na mulimuli atu iā te ia. Na folafola atu e Ioane le Tupu. Na ia faailoa atu le Tupu ona ia faaitiitia lea a o faateleina Iesu. 

Na faia e Iesu galuega e sili atu na i lo Ioane.

"Ae ua iā te aʻu le molimau e sili atu iā Ioane, auā o galuega na tofia mai e loʻu Tamā iā te aʻu ou te faia, o galuega foʻi ou te faia, o loo molimau mai iā te aʻu na auina mai aʻu e le Tamā.” ( Ioane 5:36 )

Ae o le a faia e soo o Iesu galuega e sili atu nai lo o Iesu. Ioe, e pei lava o le ofoofogia o lena mea, e le mafai ona tatou masalosalo i ai, aua e sau saʻo mai le fofoga o lo tatou Alii:

“E moni, e moni, ou te fai atu iā te outou, O lē e faatuatua mai iā te aʻu, e faia foʻi e ia galuega ou te faia; ma o le a ia faia galuega e sili atu i nei mea, auā ou te alu atu i le Tamā.” ( Ioane 14:12 )

A'o le'i fa'amae'aina a tatou au'ili'iliga, e mana'omia le faia o sina fa'aletonu o polokalame. Tou te iloa, i la tatou aganuu, e valoia e se perofeta le lumanai, ae i le gagana Eleni, e le o le uiga taua lena o le “perofeta.” O le upu mo le perofeta i le gagana Eleni o le perofeta e sili atu lona uiga lautele nai lo le gagana Peretania.

E tusa ai ma le HELPS Word-studies

O se perofeta (4396 /prophḗtēs) e folafola atu le mafaufau (feau) a le Atua, lea e valoia ai i nisi taimi le lumanai (valoaga) – ma e sili atu ona masani ai, o loo tautala mai Lana savali mo se tulaga faapitoa.

O lea la, pe a tautala atu Kerisiano i le afioga a le Atua, o loo latou galulue o ni perofeta i le uiga faale-Tusi Paia.

O lea la, o le filifili o manatu e manino:

Sa sili atu Ioane le Papatiso i perofeta na muamua atu ia te ia aua o lana matafaioi o se perofeta ma le avefeau o le feagaiga sa sili atu ia i latou. Na ia faalauiloa atu le Tupu o le Malo o le Atua. Latou te le'i faia. 

Kae ko te Tupu ko Iesu, ne fai ne ia a galuega e sili atu i a Ioane ona ko te talaiatuga o te Malo o te Atua. Na talaʻia foʻi e soo o Iesu le Malo o le Atua ma sili atu iā Iesu, e tusa ai ma ana lava upu. Tela la, a te ‵toe tino malalo i te Malo o te lagi e sili atu i a Ioane me e fai tatou e pelā me ne “perofeta” kolā e sili atu i a ia ona ko te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo.

E pei ona tatou faaalia i le vitiō talu ai, o aʻoaʻoga valea ma lē faale-Tusi Paia a le Vaega Pule lea e faafitia ai tane ma fafine faamaoni a o leʻi oo i le Kerisiano lo latou taui tonu na oo mai o se auala e lagolagoina ai aʻoaʻoga a isi mamoe. Ina ia faia faapea, o Fred Franz, o le faaliliu autū o le lomiga o le New World Translation i le 1950, na ia faaliliu sese ai ma le loto i ai le Mataio 11:12 (i le tele o isi fuaiupu).

O le ā le fetalaiga a Ieova e faatatau iā i latou e suia le uiga o lana afioga?

‘Ou te molimau atu ‘iā te i latou uma o ē fa‘alogo i ‘upu o le valo‘aga i lenei tusi: ‘Āfai e fa‘aopoopoina e se tasi ‘iā te ia, e fa‘aopoopoina e le Atua ‘iā te ia o mala ‘ua tusia i lenei tusi. Ma afai e aveesea e se tasi mai upu o lenei tusi o valoaga, o le a aveesea e le Atua lona tofi i le laau o le ola ma le aai paia, o loo faamatalaina i lenei tusi. ( Faaaliga 22:18, 19 .

E ui o na upu o loo tusia faapitoa e faatatau i le Faaaliga na tuuina atu ia Ioane, ou te manatu e lē saogalemu le faapea atu e lē tutusa faalogona o le Atua i ana afioga faagaeeina uma, a ea?

O le tagata lava ia, ina ua ou iloa le auala o le Faaliliuga a le Lalolagi Fou na suia mai lona amataga, toeitiiti lava a oo i le tausaga na ou fanau mai ai, sa ou matua tiga ma ita tele i le amioleaga e uunaia ai tagata e faia se mea faapena ma faaseseina ai ma le loto i ai le toatele. Ia te aʻu, o se faamaoniga lenei o le galue o le agaga o Satani mo se taimi umi o galue i tua atu o vaaiga o se agelu o le malamalama e faaseseina le faatuatua o le faitau miliona o Molimau a Ieova ma taofia ai le toatele mai le aapa atu i le taui moni o le Malo. a le Atua. Aemaise, afai e lē lava le lelei o tagata e pei o Mose, Elia, Tanielu, ma Ioane le Papatiso e faia ai le malo e tusa ai ma Molimau a Ieova, o le ā la le faamoemoe o loo iai i le aofaʻi o Molimau a Ieova?

Faafetai mo lou gauai mai. Ou te talisapaia le lagolago e te tuuina mai ia te aʻu ma le 'au e fesoasoani ia te aʻu e gaosia nei vitio.

4.3 6 palota
Mataupu Faʻatatau
lesitala
Faasilasila i

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. Aoao pe faapefea ona faʻasoa lau faʻamatalaga faʻamatalaga.

18 faamatalaga
fou
matua tele palota
Manatu Faʻapena
Vaʻai manatu uma
legabri

La Questione che non mi pare Sia ancora Stata capita è che Non esiste a tutt'oggi , una Religione Approvata da Dio o VERA, tutte le Religioni sono figlie della Grande Prostituta. Nella Parabola del Grano e Delle zizzanie, Gesù indica chiaramente che il Grano e Le zizzanie crescono Insieme fino alla MIETITURA, alla MIETITURA il Grano viene posto nel Granaio ” lupe c'è SOLO GRANO” e Le zizzanie vengono Bruciate. Di conseguenza non esiste oggi sulla Terra una Religione o movimento religioso che abbia al suo Interno ” solo veri Cristiani” o Grano. E le Zizzanie cioè i falsi... Faitau atili »

James Mansoor

Taeao manuia tagata uma,

1 Peteru 5:4 Ma ina ua faia le leoleo mamoe sili Faaali, o le a outou maua le pale mamalu e lē mavae.

biblehub.com : O le upu faailoa e tusa ai ma le Malosi Eleni: 5319 Ina ia faamanino (vaaia, faailoa), faailoa atu. Mai phaneros; ia fa'aalia.

E faapefea ona aʻoaʻoina e GB le toetū o Keriso i le 1919 pe a vaai tagata uma iā Iesu Keriso?

James Mansoor

Taeao manuia tagata uma,

I laʻu faitauga Tusi Paia i lenei taeao, na ou tau ai i lenei mau i le 2 Korinito 13:1 O le faatolu ai lea ona ou sau ia te outou. “O le mau a molimau e toalua pe toatolu e tatau ona faamautu ai mataupu uma lava.”

I le tilotilo i le biblehub.com, ua vaeluaina ai le au faʻamatala i le uiga moni o le aposetolo o Paulo.

Na ou ola ae i le talitonu i le tulafono, afai e masalosalo, tuu ese.

Manuia le taeao tagata uma

ili

E leai se tulaga o le tagata, o se tulaga sili ona lelei na sau ai le sela o Jean Baptiste, o le malosi ma le le atoatoa ma le tele o tulaga o le Royaume de Dieu. Pour moi, ands Mathieu 11 : 11 “Je vous le dis en vérité, parmi ceux qui sont nés de femmes, il n'est venu personne de plus grand que Jean-Baptiste. Cependant, le plus petit dans le royaume des cieux est plus grand que lui.” ( Mata. 11.11 ) ( Tusi Paia Fautuaga 21 ) souligne l’opposition entre la condition humaine sous la condamnation du péché par rapport au “plus petit dans le royaume du Christ” libéré de la loi... Faitau atili »

Ad_Lang

Mai i mea uma ou te leʻi faia, ou te fiafia ona sa ou maua le atamai ma le lototele e iloa ai ma folafola atu i luma o le vaega pule o lo tatou Koru i aso nei. Ia, o le mea moni ua na o se vaega o lo tatou Koru i aso nei, lea e lauiloa foi o “Papelonia le Aai Tele” (Faaaliga 17,18). Ou te faasoa atu o outou lagona ita ma mea manogi i le amioleaga o tagata. E te maua i lotu, malo, aʻoaʻoga ma soʻo se isi nofoaga e tatau ona i ai le pule. O le mea e lelei ai, o loʻo i ai se vaega tele o Kerisiano ma tagata e le o ni Kerisiano oe, e ui lava ina faʻaseseina atoatoa (o lea e le maua ai le vaapiapi.... Faitau atili »

James Mansoor

Ua aveesea e le malo o Nouei le tulaga o Molimau a Ieova. Leai se toe tuusaunoaga o lafoga. Fai mai Anthony Morris, o le mafuaʻaga ona o lenei tulaga e faasaga i le Faʻateʻaina. E atamai tele le vaega pule i le taʻu atu o le ʻafa o le mea moni a o e faia au lava suʻesuʻega. O le vaega pule e sili atu nai lo le soloia o le avea ma sui auai. Latou te matuā faaleagaina le olaga lautele o se tasi, ma e oo lava i tagata o le aiga e faalaeiauina, e lē o le talanoa atu i se tagata ua faateʻaina. Ou te le iloa pe na pikiina e se tasi lena mea? O se tala fou lea mai le vaega pule. Muamua latou te faalumaina le upu a... Faitau atili »

Condoriano

Na ou matauina foi le ala na fai atu ai Morris i JW uma e faamolemole ia faia lenei mataupu ma Suetena o se mataupu o le tatalo. Ou te matua mafaufau lava pe na te manaʻo moni ma talitonu o tatalo o le a fesoasoani i le WT pe naʻo lona iloa o se auala lelei e faʻalauiloa ai tagata ma "aʻafia".

Ad_Lang

Latou te faia e faʻavae ai se faʻalavelave faʻalavelave, ona o se fili masani. Na fetalai foi Iesu i le Mat 10:17-18 o le a ave i latou (ona soo) i faamasinoga ma sasaina i latou e tagata i o latou sunako. Ia mātau, o kovana ma tupu e iai foʻi le matafaioi faafaamasinoga. E le gata i lea, ou te manatua le vaʻaia o le "faamasinoga" o loʻo faʻaaogaina nai lo le "faamasinoga". O lea la e le o se Komiti Fa’amasino tonu lava ose faamasinoga? Na ou iloa e sili ona uiga ese, mai le Galuega 4 e oo mai i le talafaasolopito e oo mai i aso nei, ua sili ona sauāina Kerisiano, e lē o tagata uma e lē o ni Kerisiano, ae o o latou lava uso. E toafia tagata na faia e le au Saneterini (Iutaia... Faitau atili »

Fa'asa'o mulimuli ile 1 tausaga talu ai e Ad_Lang
Condoriano

I luga o le mataupu o le "tala fou", o lea ua tatou i ai i le faaiuga o le 2022 ma le WT na iu lava ina tatalaina se vitio ua faaulutalaina "Puipuia Oe Mai Faamatalaga Sese". Mea'ai faaleagaga i se taimi mulimuli ane, a ea? E malie lava… o loo sii mai e le vitio le Iopu 12:11 ma faapea mai “a e tofo i se mea fou, e mafai ona e feanu i fafo pe afai e leaga ae e te lei foloina.” E matua tele lava lenei aua o lona uiga e mafai e le JW ona "faʻataʻitaʻiina" soʻo se mea e fai mai e le "liliuese" nai lo le naʻo le teenaina. Ou te masalosalo o le averesi JW o le a faia lenei fesoʻotaʻiga e ui lava ... E sili atu le leaga, o le vitio... Faitau atili »

Leonardo Josephus

Talofa James
Faigofie ona iloa se afa mea moni, a ea?
"O le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga (i Nouei) na faaiʻuina e faapea o le JWs le faʻaaogaina o le faʻaaogaina o tamaiti i lalo o le 18 ma o aʻafiaga tutusa mo tamaiti e filifili mai le faʻalapotopotoga faʻalelotu e solia ai aia tatau a tamaiti".
O le mea lena na ou faitau i ai ile CNE blog.
O le fai atu o Nouei ua tetee atu i le Faate'aina e matua faaseseina.aua e foliga mai o se ituaiga o mea faalelotu.
E mafai ona e faitauina le vaega o totoe mo oe lava, ioe.

James Mansoor

Taeao lelei Leonardo, Faafetai tele mo le faʻamatalaga, ua ou maua le tusiga o loʻo e talanoa ai: E le maua e Molimau a Ieova le Norwegian a latou fesoasoani mai le 2021. Na filifili le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga ina ua uma ona apili e le nuu le faaiuga a le Pule o le Setete i le. Mati i lenei tausaga. “Na faaiʻuina e le Matagaluega o Tamaiti ma Aiga e faapea, o le lē faaaofia o Molimau a Ieova i tamaiti i lalo ifo o le 18 tausaga ma iʻuga tutusa mo tamaiti e lē auai i lotu ua solia ai aia tatau a tamaiti.” O le mea lena na tusia e le Matagaluega i se imeli i Vart Land. O le faaiuga ua mae'a nei ma e le mafai... Faitau atili »

James Mansoor

Faafetai Leonardo,

Ua ou kopiina ma faapipii le faaiuga a le faamasinoga i lenei mataupu. O loo tālia le faamaoniga.

jwc

Faafetai Eric, ua uma ona ou matamata i ai ma iloa e tatau ona ou toe matamata i ai ma faitau le tusitusiga. btw - faafetai mo le tuuina mai ia i matou o se kopi o le tusitusiga; e tele tala e uiga i lou faaosofia e fesoasoani ia matou malamalama i le Upumoni e ala i le faasoaina atu. O Ioane le Papatiso o se tagata tulaga ese mo aʻu. O le uiga o le “auauna lotomaulalo” e pei ona faaata mai e Ioane, o se lesona mo i tatou uma e manatua. Na te leʻi saʻilia se “faaviivii” mo ia lava ma e matuā mautinoa lava o lona tulaga i le Malo o le Atua (po o le ā lava) e mautinoa! E sili atu... Faitau atili »

Condoriano

O le isi mau pepelo i le NWT… E sili atu le leaga, na ou suʻeina i le tusi suʻesuʻe o loʻo iai nei ma o le tusi suʻesuʻe lea mo lena fuaiupu. o le sini o loo fetaomi atu i ai tagata . . . i latou o loo fetaomi atu i luma: E lua upu Eleni e fesootaʻi o loo faaaogā i inei ua faailoa mai ai le manatu autū o gaoioiga po o se taumafaiga malosi. O nisi o le ʻaufaaliliu o le Tusi Paia ua latou malamalama i ai i se uiga lē lelei (e pei o le gaoioi ma le mafatia i faiga sauā), peitaʻi o le siʻosiʻomaga ma le isi vaega e tasi o loo taʻua i le Tusi Paia o le veape Eleni, i le Lu 16:16, ua talafeagai ai ona malamalama i faaupuga o loo i le upu saʻo. lagona o le “tausi atu i se mea ma le naunautai; saili... Faitau atili »

Leonardo Josephus

Faafetai mo le siitiaina o le Luka 16:16 . O lena fuaiupu e mafai ona faigata ona faaliliu saʻo pe a faitau na o ia. Ae o ai na fetalai i ai lesu ? O le fuaiupu e 16, o loo taʻua i le ʻau Faresaio, e faapea: “O outou o ē taʻuamiotonuina i latou i luma o tagata, a ua silafia e le Atua o outou loto; auā o le mea e faamaualugaina e tagata o le mea e inosia lea i luma o le Atua”. O le fuaiupu e 16 e foliga mai e lē o se faamatalaga lautele, ae e foliga mai e faasino atu i na Faresaio, o ē o le a lē taofia se mea ina ia oo atu i le Malo, e ui lava, e mautinoa lava latou te lē mafai.... Faitau atili »

Condoriano

I loʻu malamalamaga, e foliga mai o loo aʻoaʻoina e Iesu le motu o tagata. Ona tauemu ai lea o le au Faresaio ia Iesu, o e sa mananao i tupe. Ona silafia lea e Iesu o latou loto, na ia faasino atu le fuaiupu e 14 ma le 15 ia i latou ae na faaauau pea ona tautala/aʻoaʻo tagata uma (lea e aofia ai ma le ʻau Faresaio o loo faalogologo) i le fuaiupu e 16 ma tala atu.

E le o a'u o se tagata poto i soo se auala. O le mea tonu lena na ou malamalama ai a o ou faitauina.

Leonardo Josephus

E le mafai ona ou taʻu atu ia te oe loʻu ita tele i le faitauina o lenei tusiga. Talanoa e uiga i le taufaasese ma le loto i ai! E i ai sau lisi o le tele o mau e le lelei ona faaliliuina, o nisi e matua faamoemoeina. Ae peitai o le faaliliuga o fuaiupu i le Mataio 11 e ave ai le masi (e alu lena i isi gagana? ). O se faamaoniga lea o le faauiga sese ma le loto i ai, e leai se isi itu e ese ai nai lo le lagolagoina o se aoaoga faavae malu. E sili atu le leaga na i lo le “autasi” lea e lē o i le gagana Eleni ma ua tuu i totonu o le tele o fuaiupu e fesoasoani e iloa ai le ʻaufaauuina. E sili atu le leaga nai lo... Faitau atili »

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.