Hunhu hwaMwari: Mwari Angave Sei Vanhu Vatatu Vakasiyana, Asi Munhu Mumwe chete?

Pane chinhu chakanyanya kushata nemusoro wevhidhiyo iyi. Unogona kuzviona here? Kana zvisina kudaro, ndichasvika kune izvo pakupedzisira. Parizvino, ndaida kutaura kuti ndakawana mhinduro dzinonakidza kuvhidhiyo yangu yapfuura mune ino yeTiriniti. Ini ndanga ndichizoparura ongororo yezvinyorwa zvehumbowo hweTiriniti, asi ndafunga kuzvimisa kusvika pavhidhiyo inotevera. Unoona, vamwe vanhu vakasiyana nemusoro wevhidhiyo yekupedzisira yaive, "Dzidziso yeUtatu: Yakapiwa naMwari Here Kana Kuti Yakabva naSatani?” Havana kunzwisisa kuti “Zvakapiwa naMwari” zvaireva “zvakazarurwa naMwari.” Mumwe munhu akakarakadza kuti zita rokuremekedza riri nani raizova rokuti: “Utatu Chizaruro chinobva kuna Mwari here kana kuti kuna Satani?” Asi zvakazarurwa hachisi chinhu chechokwadi chakavanzika chobva chafukunurwa here kana kuti “kuratidzwa”? Satani haazivise chokwadi, saka handifungi kuti raizova zita rakakodzera.

Satani anoda kuita zvese zvaanogona kumisa kutorwa kwevana vaMwari nekuti kana nhamba yavo yakwana, nguva yake yakwana. Saka, chero chinhu chipi zvacho chaanogona kuita kuti avhare ukama hwakanaka pakati pevadzidzi vaJesu naBaba vavo vokudenga, achaita. Uye nzira yakanaka yekuita izvozvo kugadzira hukama hwekunyepedzera.

Pandaiva mumwe weZvapupu zvaJehovha, ndaifunga kuti Jehovha Mwari ndiBaba vangu. Mabhuku esangano aigara achitikurudzira kuva neukama hwepedyo naMwari sababa vedu vokudenga uye takatungamirirwa kuti tidavire kuti zvaibvira nokutevera mirayiridzo yeSangano. Pasinei nezvaidzidziswa nemabhuku acho, handina kumbozviona seshamwari yaMwari asi semwanakomana, kunyange zvazvo ndakatungamirirwa kuti ndidavire kuti kwaiva nematanho maviri okuva mwanakomana, imwe yekudenga neyepasi. Ndakazongoona kuti ukama hwandaiva nahwo naMwari hwaiva hwokunyepera pandakabva ndasiya pfungwa iyoyo.

Nyaya yandiri kuedza kutaura ndeyekuti tinogona kunyengedzwa nyore nyore kufunga kuti tine hukama hwakanaka naMwari hunobva padzidziso dzatinodzidziswa nevanhu. Asi Jesu akauya kuzozivisa kuti tinosvika kuna Mwari kubudikidza naye chete. Ndiye mukova watinopinda nawo. Haasi Mwari pachake. Hatigumiri pasuo, asi tinopinda nepasuo kuti tisvike kuna Jehovha Mwari, anova Baba.

Ndinodavira kuti Utatu inongova imwe nzira—imwe nzira yaSatani—yokuita kuti vanhu vave nemafungiro asiri iwo pamusoro paMwari kuti avhiringidze kugamuchirwa kwevana vaMwari.

Ndinoziva kuti handisati ndichizopwisa anodavira Utatu pamusoro paikoku. Ndagara kwenguva yakareba uye ndakataura navo zvakakwana kuti ndizive kuti hazvina maturo. Kunetseka kwangu ndekwevaya chete vari kumuka kune chokwadi cheSangano reZvapupu zvaJehovha. Handidi kuti vanyengetwe neimwe dzidziso yenhema nemhaka chete yokuti inogamuchirwa nevakawanda.

Mumwe munhu akataura nezvevhidhiyo yapfuura achiti nezvazvo:

“Pakutanga nyaya yacho inoratidzika kuva inofungidzira kuti Mwari mukuru wechisiko chapose pose anogona kunzwisiswa kupfurikidza noungwaru (kunyange zvazvo gare gare achiratidzika kuva anodzokera shure pane izvozvo). Bhaibheri haridzidzisi izvozvo. Kutaura zvazviri, rinodzidzisa zvakasiyana. Kunokora mashoko kuna Ishe wedu: “Ndinokutendai, Baba, Ishe wokudenga napasi, kuti makavanzira zvinhu izvi vakachenjera navakangwara, mukazvizarurira kuvana vaduku.”

Zvinosekesa kuti munyori uyu ari kuyedza kushandura nharo yandashandisa ichipokana nekuturikira kweVatatu veMagwaro vachiti havaite izvozvo zvachose. Havaedzi kunzwisisa “Mwari mukuru wezvinhu zvose…kuburikidza noungwaru.” Zvino chii? Vakasvika sei nepfungwa iyi yokuti kuna Mwari vatatu mumwe? Zvinotaurwa zvakajeka muMagwaro here kuti vana vaduku vanzwisise pfungwa yacho?

Mumwe mudzidzisi weTiriniti anoremekedzwa ndiBhishopi NT Wright weChechi yeEngland. Akataura izvi muvhidhiyo yaGumiguru 1, 2019 yakanzi "Jesu ndiMwari here? (NT Wright Q&A)"

“Saka chatinoona mumazuva ekutanga-tanga ekutenda kwechiKristu ndechekuti vaitaura nyaya yaMwari senyaya yaJesu. Uye zvino kutaura nyaya yaMwari senyaya yemweya mutsvene. Uye hongu vakakwereta marudzi ose emitauro. Vakatora mutauro kubva muBhaibheri, kubva mumashandisirwo akaita se“mwanakomana waMwari”, uye pamwe vakanhonga zvimwe zvinhu kubva mutsika dzakapoteredza-pamwe chete nepfungwa yeuchenjeri hwaMwari, hwakashandiswa naMwari kugadzira nyika uye iyo yaakazotumira munyika kuzonunura nekuigadzirisa patsva. Uye vakabatanidza zvose izvi pamwe chete mumusanganiswa wenhetembo nomunyengetero uye fungidziro dzedzidziso kuitira kuti, kunyange zvazvo akanga ari mazana mana amakore gare gare kuti dzidziso dzakadai soutatu dzakarovererwa mumifungo youzivi hwechiGiriki, pfungwa yokuti kwakanga kuna Mwari mumwe akanga zvakaziviswa muna uye saJesu nomudzimu zvakanga zviripo kubvira pakutanga chaipo.”

Naizvozvo, mazana mana amakore pashure pokunge vanhu vakanyora vachipesvedzerwa nomudzimu mutsvene, varume vakanyora shoko rakafuridzirwa raMwari, vakanga vafa . . . akasimbisa Utatu maererano nemirangariro youzivi hwechiGiriki.”

Naizvozvo ikoko kunoreva kuti ivava vaizova “vana vaduku” avo Baba vanozivisa zvokwadi kwavari. “Vana vadiki” ava ndivo zvakare vaizotsigira chirevo chaMambo Theodosius weRoma zvichitevera kanzuru yeConstantinople yemuna 381 AD yakaita kuti zvirangwe nemutemo kuramba Tiriniti, izvo zvakazoita kuti vanhu vairamba kuti vaurawe.

Zvakanaka, zvakanaka. Ndinozviwana.

Zvino imwe nharo yavanoita ndeyokuti hatigoni kunzwisisa Mwari, hatigoni kunzwisisa chaizvoizvo hunhu hwake, naizvozvo tinofanira kungogamuchira Utatu sechokwadi uye kwete kuedza kuitsanangura. Kana tikaedza kuzvitsanangura zvine musoro, tinenge tichiita sevakachenjera nevakangwara, panzvimbo pevana vaduku vanongovimba nezvavanoudzwa nababa vavo.

Heino dambudziko nenharo iyoyo. Iri kuisa ngoro pamberi pebhiza.

Rega ndikuenzanisire seizvi.

Kune vaHindu vane bhirioni 1.2 pasi pano. Ichi ndicho chitendero chechitatu pakukura panyika. Zvino, vaHindu vanodavirawo Utatu, kunyange zvazvo shanduro yavo yakasiyana neyechiKristudhomu.

Kuna Brahma, musiki; Vishnu, muchengeti; uye Shiva, muparadzi.

Zvino, ndichashandisa nharo imwe cheteyo iyo vanodavira Utatu vakashandisa pandiri. Iwe haugone kunzwisisa Utatu hwechiHindu kuburikidza nehungwaru. Ungofanire kubvuma kuti pane zvinhu zvatisinga nzwisise asi kuti tingobvuma zvatisinga nzwisise. Eya, ikoko kunoshanda bedzi kana tichigona kubvumikisa kuti vamwari vechiHindu ndevechokwadi; kana zvisina kudaro, pfungwa iyoyo inowira pasi pachiso chayo, haungabvumi here?

Naizvozvo neiko huchifanira kuva hwakasiana nokuda kwoUtatu hwechiKristudhomu? Munoona, chekutanga, munofanira kuratidza kuti kune hutatu, uyezve ipapo chete, mogona kuburitsa pachena nharo dzekuti-chakavanzika-chinopfuura-kwedu-yekunzwisisa.

Muvhidhiyo yangu yapfuura, ndakaita nharo dzinoverengeka kuratidza zvikanganiso mudzidziso yoUtatu. Somuuyo, ndakawana tsinhiro dzakati wandei kubva kune vanodisa Utatu vanodzivirira dzidziso yavo. Chandakaona chinonakidza ndechekuti dzinenge dzese dzaive dzakafuratira zvachose nharo dzangu dzese ndokungokanda chiyero chavo magwaro euchapupu. Ko vaigotadza nei kupokana kwandainge ndaita? Dai nharo idzodzo dzainge dzisiri dzechokwadi, dai pasina chokwadi mazviri, dai kufunga kwangu kwaive kwakakanganisika, zvirokwazvo, vangadai vakasvetuka pamusoro pazvo ndokundifumura kuti ndiri murevi wenhema. Panzvimbo pezvo, vakasarudza kusavafuratira vose ndokungodzokera kumagwaro anobvumikisa avakanga vave vachidzokera paari uye vave vachidzokera shure kwemazana emakore.

Zvisinei, ndakawana mumwe munhu akanyora noruremekedzo, uye ndinoonga nguva dzose. Akandiudzawo kuti ndakanga ndisinganyatsonzwisisi dzidziso yoUtatu, asi akanga akasiyana. Pandakamuti anditsanangurire akabva atondipindura. Ndakakumbira munhu wose akambopikisa izvi munguva yakapfuura kuti anditsanangurire kunzwisisa kwavo Utatu kwandiri, uye handisati ndambowana tsananguro inosiyana munzira ipi neipi inokosha kubva patsanangudzo yakajairwa yakafumurwa muvhidhiyo yapfuura iyo inowanzonzi. Utatu hweOntological. Kunyange zvakadaro, ndaikarira kuti nguva ino yaizova yakasiyana.

Vanodavira Utatu vanotsanangura kuti Baba, Mwanakomana, uye Mudzimu Mutsvene vanhu vatatu mumunhu mumwe. Kwandiri, shoko rokuti “munhu” uye shoko rokuti “kuva” rinoreva chinhu chimwe chete. Somuenzaniso, ndiri munhu. Neniwo ndiri munhu wenyama. Handisi kunyatsoona musiyano mukuru pakati pemashoko maviri aya, saka ndakamukumbira kuti anditsanangurire.

Izvi ndizvo zvaakanyora:

Munhu, sekushandiswa kunoitwa mumienzaniso yezvidzidzo zvouMwari yevatatu, inzvimbo yekuziva ine kuzviziva uye ruzivo rwekuva nehunhu hwakasiyana kubva kune vamwe.

Zvino ngatitarisei izvozvo kweminiti. Iwe neni tese tine "center of consciousness iyo ine kuzviziva". Ungayeuka tsananguro yakakurumbira youpenyu: “Ndinofunga, naizvozvo ndiri.” Naizvozvo munhu mumwe nomumwe woUtatu ane “kuziva kwokuva nechiratidzo chakasiyana navamwe.” Iyoyo haisi rondedzero imwe cheteyo iyo mumwe nomumwe wedu aizopa kushoko rokuti “munhu”? Zvechokwadi, nzvimbo yekuziva iripo mukati memuviri. Kuti muviri iwoyo ndewenyama neropa, kana kuti mudzimu, hazvichinje tsanangudzo iyi ye“munhu.” Pauro anoratidza izvozvo mutsamba yake kuvaKorinde:

“Ndizvo zvichaitawo kumuka kwevakafa. Muviri wakakushwa unoparara, unomutswa usingavori; kunodzvarwa mukuzvidzwa, kunomutswa mukubwinya; kunodzvarwa muutera, kunomutswa musimba; kunodzvarwa kuri muviri wechisikigo, kunomutswa kuri muviri wemweya.

Kana kune muviri wechisikigo, kunewo muviri wemweya. Naizvozvo kwakanyorwa kuchinzi: “Munhu wokutanga Adhamu akava munhu mupenyu; Adhamu wokupedzisira, mweya unopa upenyu.” ( 1 VaKorinte 15:42-45 )

Uyu murume akabva aenderera mberi achitsanangura nemutsa revo ye“kuva.

Kuva, chinhu kana hunhu, sekushandiswa kwazvinoitwa muchirevo chedzidziso youtatu, zvinoreva hunhu hunoita kuti Mwari asiyane nemamwe marudzi ese. Mwari vane masimba ose semuenzaniso. Vakasikwa havana simba rose. Baba noMwanakomana vanogoverana chimiro chimwe chetecho chokuvapo, kana kuti kuvapo. Asi, ivo havagoverani munhu mumwechete-hood. Vakasiyana "vamwe".

Kupokana kwandinoramba ndichiita—uye ndisingakanganisi, iyo yose yedzidziso yoUtatu inotsamira pakubvuma kwedu iyi nharo—nharo yandinowana kakawanda ndeyokuti Mwari ndiMwari.

Kuenzanisira ikoku, ndakava navanopfuura vanodavira Utatu vanoedza kutsanangura Utatu nokushandisa mufananidzo wohunhu. Zvinoenda seizvi:

Jack ari ndambarukuse. Jill ari ndambarukuse. Jack akasiyana naJill, uye Jill akasiyana naJack. Mumwe nomumwe munhu akasiyana, asi mumwe nomumwe munhu. Vanogovana hunhu hwakafanana.

Tinogona kubvumirana nazvo, handiti? Zvine musoro. Zvino vanotenda Tiriniti vanoda kuti tiite kamutambo kemashoko. Jack izita. Jill izita. Mitsara inoumbwa nemazita (zvinhu) nezviito (zviito). Jack harisi zita chete, asi izita, saka tinodaidza iro zita chairo. MuchiRungu, tinoisa mazita chaiwo. Muchirevo chenhaurirano iyi, pane Jack mumwechete uye Jill mumwe chete. “Munhu” izita zvakare, asi harisi zita chairo, saka hatirinyore kunze kwekunge ratanga mutsara.

Parizvino, zvakanaka.

Jehovah kana Yahweh naJesu kana Yeshua mazita saka nemazita chaiwo. Kunongova naYahwe mumwe chete uye Yeshua mumwe chete muchirevo chenhaurirano iyi. Saka isu tinofanirwa kukwanisa kuvatsiva kuna Jack naJill uye mutsara uchange uchine girama.

Ngatiitei izvozvo.

Jehovha munhu. Jesu munhu. Jehovha akasiyana naJesu, uye Jesu akasiyana naJehovha. Mumwe nomumwe munhu akasiyana, asi mumwe nomumwe munhu. Vanogovana hunhu hwakafanana.

Kunyange zvazvo mumutauro wakarurama, mutsara uyu ndewenhema, nokuti Jehovha kana Jeshua haasi munhu. Ko kana tikatsiva Mwari panzvimbo yevanhu? Ndizvo zvinoita munhu anodavira Utatu kuedza kutaura nyaya yake.

Dambudziko nderekuti “munhu” izita, asi harisi zita chairo. Mwari, kune rumwe rutivi, izita chairo ndosaka tichirinyora nekakuru.

Izvi ndizvo zvinoitika kana tikatsiva zita chairo rekuti “munhu”. Tinogona kusarudza chero zita chairo, asi ini ndichasarudza Superman, munoziva mukomana ari mutsvuku tsvuku.

Jack ndiye Superman. Jill ndiye Superman. Jack akasiyana naJill, uye Jill akasiyana naJack. Mumwe nemumwe munhu akasiyana, asi mumwe nemumwe ndiSuperman. Vanogovana hunhu hwakafanana.

Izvozvo hazvina musoro, ndizvo here? Superman haisi hunhu hwemunhu, Superman munhu, munhu, chinhu chinoziva. Zvakanaka, mumabhuku ecomic zvishoma, asi iwe unowana poindi.

Mwari munhu akasiyana nevamwe. Imwe yemhando. Mwari haasi iye hunhu hwake, kana hunhu hwake, kana hunhu hwake. Mwari ndiye zvaari, kwete zvaari. Ndini ani? Eric. Ndiri chii ini munhu. Munoona musiyano?

Kana zvisina kudaro, ngatiedze chimwe chinhu. Jesu akaudza mukadzi weSamariya kuti “Mwari mweya” (Johani 4:24). Saka sezvo Jack ari munhu, Mwari mweya.

Zvino maererano naPauro, Jesuwo mudzimu. “Munhu wokutanga, Adhamu, akava munhu mupenyu.” Asi Adhamu wokupedzisira, ndiye Kristu, mweya unopa upenyu.” ( 1 VaKorinde 15:45 )

Ko vose vari vaviri Mwari naKristu kuva mudzimu kunoreva kuti vose ndiMwari here? Tinogona here kunyora mutsara wedu kuti uverenge:

Mwari mweya. Jesu mweya. Mwari akasiyana naJesu, uye Jesu akasiyana naMwari. Mumwe nomumwe munhu pachake, asi mumwe nomumwe mweya. Vanogovana hunhu hwakafanana.

Asi zvakadini nengirozi? Ngiroziwo mudzimu: “Pakutaura pamusoro pavatumwa, unoti: “Unoita vatumwa vake vave midzimu, navaranda vake mirazvo yomoto.” ( VaHebheru 1:7 ) Kana ngirozi dzichitaura nezvevatumwa, iye anoti:

Asi pane dambudziko guru netsanangudzo yekuti” kuva” inogamuchirwa vanotenda muutatu. Ngatizvitarisei zvakare:

kuva, chinhu kana kuti chisikwa, sokushandiswa kwechinyorwa chedzidziso youtatu, zvinoreva unhu hunoita kuti Mwari asiyane nemamwe marudzi ose. Mwari vane masimba ose semuenzaniso. Vakasikwa havana simba rose. Baba noMwanakomana vanogoverana chimiro chimwe chetecho chokuvapo, kana kuti kuvapo. Asi, ivo havagoverani munhu mumwechete-hood. Vakasiyana "vamwe".

Saka “kuva” kunoreva hunhu hunoita kuti Mwari asiyane nemamwe marudzi ose. Zvakanaka, ngatibvumei izvozvo kuti tione kuti zvinotisvitsa kupi.

Humwe hunhu hunotaurwa nomunyori hunoita kuti Mwari asiyane nemamwe masangano ese kuve wemasimbaose. Mwari ane simba rose, wamasimba ose, ndokusaka achiwanzomusiyanisa navamwe vamwari sa“Mwari Wamasimba ose.” Jehovha ndiMwari Wemasimbaose.

“Abhuramu paakanga ava namakore makumi mapfumbamwe namapfumbamwe, Jehovha akazviratidza kwaari akati, “Ndini Mwari Wamasimba Ose; famba pamberi pangu nokutendeka uye uve wakarurama. (Genesi 17:1, NIV)

Kune nzvimbo dzakawanda muMagwaro umo YHWH kana Yahweh anonzi Wemasimbaose. Jesu, kune rumwe rutivi, haambonzi Wemasimbaose. SeGwayana, anoratidzwa seakaparadzana naMwari Wemasimbaose.

“Handina kuona temberi muguta, nokuti Ishe Mwari Wamasimba Ose neGwayana ndivo temberi yaro.” (Zvakazarurwa 21:22)

Somudzimu unopa upenyu wakamutswa, Jesu akazivisa kuti “simba rose kudenga napanyika rakapiwa kwandiri.” ( Mateu 28:18 )

Wamasimba Ose anopa vamwe simba. Hakuna anopa Wamasimba Ose simba.

Ndaigona kuenderera mberi, asi pfungwa iri pakuti zvichibva pane tsananguro yakapihwa kuti “kuva…kureva hunhu hunoita kuti Mwari asiyane nemamwe masangano,” Jesu kana kuti Jeshua haagone kuve Mwari nekuti Jesu haana masimba ese. Nekuda kweizvozvo, kana iye wese haazive. Ndiwo hunhu huviri hwaMwari husina kugoverwa naJesu.

Zvino dzokera kumubvunzo wangu wekutanga. Pane chinhu chakanyanya kushata nemusoro wevhidhiyo iyi. Unogona kuzviona here? Ndichazorodza ndangariro yako, musoro wevhidhiyo iyi unoti: “Hunhu hwaMwari: Mwari Angave Sei Vanhu Vatatu Vakasiyana, Asi Munhu Mumwe chete?"

Chinetso chiri pamashoko maviri okutanga, anoti: “Chimiro chaMwari.”

Maererano naMerriam-Webster, zvisikwa zvinotsanangurwa se:

1 : nyika yenyama nezvose zviri mairi.
“Ndicho chimwe chezvisikwa zvakanakisa zvikuru zvinowanikwa muzvisikwa.”

2: nzvimbo yakasikwa kana nharaunda.
"Takafamba-famba kuti tinakidzwe nezvisikwa."

3 : hunhu hwemunhu kana chinhu.
"Masayendisiti akaongorora chimiro chechinhu chitsva."

Zvese zviri pashoko rinotaura nezve chisikwa, kwete musiki. Ndiri munhu. Ndiwo hunhu hwangu. Ndinovimba nezvinhu zvandinoitwa kuti ndirarame. Muviri wangu wakaumbwa nezvinhu zvakasiyana-siyana, zvakaita sehydrogen neoxygen izvo zvinoumba mamorekuru emvura anoumba 60% yehunhu hwangu. Muchokwadi, 99% yemuviri wangu inogadzirwa kubva kune ina chete zvinhu, haidrojeni, okisijeni, kabhoni uye nitrogen. Uye ndiani akaita zvinhu izvozvo? Mwari, hongu. Mwari asati asika zvinhu zvose, zvinhu izvozvo zvakanga zvisipo. Ndiwo fuma yangu. Ndizvo zvandinovimba nazvo kwehupenyu hwose. Saka zvinhu zvipi zvinoumba muviri waMwari? Mwari akagadzirwa nei? Chinhu chake chii? Uye ndiani akaita fuma yake? Anovimba nezvinhu zvake here kweupenyu sezvandinoita? Kana zvakadaro, angava Wemasimbaose sei?

Iyi mibvunzo inokatyamadza, nekuti tiri kukumbirwa kuti tipindure zvinhu zviri kure kubva munzvimbo yedu yechokwadi zvekuti isu hatina hurongwa hwekuzvinzwisisa. Kwatiri, zvinhu zvese zvinogadzirwa nechinhu, saka zvese zvinoenderana nechinhu chazvinogadzirwa. Ko Mwari Wamasimba Ose angave sei asina kugadzirwa nechinhu, asi kana akaitwa nechinhu, angava Mwari Wemasimbaose sei?

Tinoshandisa mashoko akadai sokuti “zvakasikwa” uye “zvinhu” kutaura nezveunhu hwaMwari, asi tinofanira kungwarira kuti tisapfuura izvozvo. Zvino kana tiri kubata nehunhu, uye tisiri hunhu pakutaura nezvehunhu hwaMwari, funga izvi: Iwe neni takasikwa nemufananidzo waMwari.

“Mwari paakasika munhu, akamuita nomufananidzo waMwari. Akavasika murume nomukadzi, akavaropafadza, akavatumidza zita rinonzi Munhu, pakusikwa kwavo. ( Genesisi 5:1, 2 )

Nokudaro tinokwanisa kuratidza rudo, kushandisa ruramisiro, kuita nouchenjeri, uye kushandisa simba. Unogona kutaura kuti tinogoverana naMwari tsananguro yechitatu ye“zvakasikwa” iyo inoti: “hunhu hwekutanga hwemunhu kana chinhu.”

Saka mupfungwa ine mwero zvikuru, tinogoverana hunhu hwaMwari, asi handiro pfundo iro vanodavira Utatu vanotsamira pariri pakusimudzira dzidziso yavo. Vanoda kuti titende kuti Jesu ndiMwari munzira dzose.

Asi chimbomira! Hatina here kuverenga kuti “Mwari mweya” ( Johane 4:24 NIV )? Haasi hunhu hwake here?

Eya, kana tikabvuma kuti izvo Jesu akanga achiudza vakadzi veSamaria zvine chokuita nechimiro chaMwari, ipapo Jesu anofanirawo kuva Mwari nemhaka yokuti iye “mudzimu unopa upenyu” mukuwirirana na 1 VaKorinte 15:45 . Asi izvo zvinogadzira dambudziko kune vanotenda Tiriniti nekuti Johane anotiudza:

“Vadikani, zvino tiri vana vaMwari, uye zvatichazova zvichigere kuzivikanwa. Asi tinoziva kuti kana Kristu achizoonekwa, isu tichafanana naye, nekuti tichamuona sezvaari. ( 1 Johani 3:2 )

Kana Jesu ari Mwari, uye isu tichafanana naye, tinogovana hunhu hwake, isu tichavawo Mwari. Ndiri kupusa hangu. Ndinoda kusimbisa kuti tinofanira kurega kufunga panyama nenyama totanga kuona zvinhu nepfungwa dzaMwari. Mwari anogovera sei pfungwa dzake nesu? Ko munhu ane kuvapo uye kungwara kwake zvisingaperi angazvitsanangura sei maererano nepfungwa dzedu dzevanhu vane magumo? Anoita zvikuru sokutsanangura kunoita baba zvinhu zvakaoma kumwana muduku zvikuru. Anoshandisa mashoko anowira muruzivo uye ruzivo rwomwana. Muchiedza ichocho, funga izvo Pauro anoudza vaKorinde:

Asi Mwari wakazviratidza kwatiri isu noMweya wake, nokuti Mweya unonzvera zvinhu zvose, kunyange zvakadzika zvaMwari. Uye ndiani munhu anoziva zviri mumunhu kunze kwomweya womunhu uri maari? Saizvozvowo munhu haazivi zviri muna Mwari, Mweya waMwari chete ndiwo unozviziva. Asi isu hatina kugamuchira Mweya wenyika, asi Mweya unobva kuna Mwari, kuti tizive chipo chatakapiwa naMwari. Asi zvinhu zvatinotaura hazvisi mudzidziso yeuchenjeri hwevanhu, asi nedzidziso yeMweya, uye tinoenzanisa zvinhu zvemweya nezvemweya.

Nokuti munhu ane udyire haagamuchiri zvinhu zvomweya, nokuti zvinopenga kwaari, uye haagoni kuziva, nokuti zvinozivikanwa noMweya. Asi munhu wemweya anotonga zvinhu zvose, uye haatongwi nomunhu. Nekuti ndiani wakaziva fungwa yaIshe, kuti amudzidzise? Asi isu tine pfungwa dzaMesiya. ( 1 VaKorinde 2:10-16 ) Aramaic Bible in Plain English

Pauro ari kutora mashoko ari pana Isaya 40:13 panowanikwa zita raMwari, YHWH. Ndianiko wakayera Mweya waJehovha, kana akamudzidzisa achimurayira namano? (Isaya 40:13).

Kubva pane izvi tinotanga kudzidza kuti kuti tinzwisise zvinhu zvepfungwa dzaMwari dziri kutipfuura, tinofanira kusvika pakuziva pfungwa dzaKristu dzatingaziva. Zvakare, kana Kristu ari Mwari, saka hazvina musoro.

Zvino tarisa kuti mweya unoshandiswa sei mumavhesi mashoma aya. Tine:

• Mweya anonzvera zvinhu zvose, kunyange zvakadzika zvaMwari.
• Mweya wemunhu.
• Mweya waMwari.
• Mweya unobva kuna Mwari.
• Mweya wenyika.
• Zvinhu zvepamweya kune vemweya.

Mutsika dzedu, takasvika pakuona “mudzimu” sechinhu chisina muviri. Vanhu vanotenda kuti kana vafa, kuziva kwavo kunoramba kuripo, asi pasina muviri. Vanodavira kuti mudzimu waMwari chaizvoizvo ndiMwari, munhu akasiyana. Asi zvino chii chinonzi mudzimu wenyika? Uye kana mudzimu wenyika usiri munhu mupenyu, chii chiri hwaro hwavo hwokuzivisa kuti mudzimu womunhu munhu mupenyu?

Tingangove tiri kuvhiringwa nekusarurana kwetsika. Jesu airevei chaizvo muchiGiriki paakaudza mukadzi weSamariya kuti “Mwari mudzimu”? Akanga achireva masikirwo aMwari, unhu hwake, kana kuti unhu hwake here? Shoko rinoshandurwa kuti “mweya” muchiGiriki ndiro pneuma, zvinoreva kuti “mhepo kana kuti kufema.” MuGiriki wemunguva dzekare aizotsanangura sei chimwe chinhu chaaisaona kana kunyatsonzwisisa, asi chinogona kumukanganisa? Aisaona mhepo, asi ainzwa nekuiona ichifambisa zvinhu. Iye aisagona kuona kufema kwake, asi aigona kuishandisa kudzima makenduru kana kubatidza moto. Saka vaGiriki vakashandisa pneuma (breath or wind) kureva zvinhu zvisingaonekwe zvichiri kubata vanhu. Zvakadini naMwari? Mwari aiva chii kwavari? Mwari aiva pneuma. Ngirozi chii? Ngirozi dziripo pneuma. Nderipi simba rehupenyu rinogona kubva mumuviri, richisiya inert husk: pneuma.

Uyezve, zvatinoda uye zvatinofunga hazvioneki, asi zvinotikurudzira uye zvinotikurudzira. Saka zvakanyanya, izwi rekufema kana mhepo muchiGiriki, pneuma, chakava chinokwezva chechinhu chero chipi zvacho chisingaonekwe, asi chinotifambisa, chinotikanganisa, kana kutipesvedzera.

Tinodaidza ngirozi, mweya, asi hatizivi kuti dzakagadzirwa nei, kuti chii chinosanganisira miviri yavo yemweya. Chatinoziva ndechekuti variko nenguva uye vane magumo enguva inova kuti mumwe wavo akabatwa sei kwemavhiki matatu nemumwe mweya kana pneuma achienda kuna Dhanieri. ( Dhanieri 10:13 ) Apo Jesu akafuridzira vadzidzi vake ndokuti, “Gamuchirai mudzimu mutsvene,” chaakataura chaizvoizvo chakanga chiri, “Gamuchirai mweya mutsvene.” PNEUMA. Jesu paakafa, “akabudisa mweya wake,” chaizvoizvo, “akabudisa mweya wake.”

Mwari Wamasimba ose, musiki wezvinhu zvose, manyuko esimba rose, haangagoni kuva pasi pechinhu chipi nechipi. Asi Jesu haasi Mwari. Ane hunhu, nekuti iye munhu akasikwa. Dangwe rezvisikwa zvose uye Mwari akaberekwa ari mumwe oga. Hatizivi kuti Jesu chii. Hatizivi kuti zvinorevei kuva munhu anopa upenyu pneuma. Asi chatinoziva ndechekuti chero zvaari, isu tichavawo, sevana vaMwari, nekuti isu tichafanana naye. Zvakare, tinoverenga:

“Vadikani, zvino tiri vana vaMwari, uye zvatichazova zvichigere kuzivikanwa. Asi tinoziva kuti kana Kristu achizoonekwa, isu tichafanana naye, nekuti tichamuona sezvaari. ( 1 Johani 3:2 )

Jesu ane hunhu, chinhu, uye hunhu. Sezvo isu tose tine zvinhu izvozvo sezvisikwa zvokunyama uye tose tichava nechimiro chakasiyana, chinhu, kana kuti hunhu sezvisikwa zvomudzimu zvinoumba vana vaMwari murumuko rwokutanga, asi Jehovha, Jehovha, Baba, Mwari Wemasimbaose akasiyana nevamwe. uye kupfuura tsanangudzo.

Ndinoziva kuti vanotenda Tiriniti vachasimudza akati wandei mavhesi mukuyedza kupokana nezvandaisa pamberi penyu muvhidhiyo ino. Mukutenda kwangu kwekare, ndakatsauswa nemagwaro euchapupu kwemakumi emakore akawanda, saka ndakangwarira kushandiswa kwawo zvisizvo. Ndakadzidza kuvaziva nezvavari. Pfungwa yacho ndeyekutora vhesi rinogona kuitwa kuti ritsigire hurongwa hwemunhu, asi rinogonawo kuva nerevo yakasiyana-nemamwe mazwi, chinyorwa chisina kujeka. Ipapo unosimudzira chirevo chako uye tariro kuti muteereri haaone imwe chirevo. Unoziva sei kuti ndechipi chirevo chakanaka kana chinyorwa chisina kujeka? Iwe haugone, kana iwe uchizviganhurira iwe pakufunga icho chete chinyorwa. Iwe unofanirwa kubuda kunze kune mavhesi asina kujeka kugadzirisa kusanzwisisika.

Muvhidhiyo inotevera, kana Mwari achida, tichanzvera magwaro anoratidza ufakazi hwaJohane 10:30; 12:41 naIsaya 6:1-3; 44:24.

Kusvika panguva iyoyo, ndinoda kukutendai nenguva yenyu. Uye kune vese vari kubatsira kutsigira chiteshi ichi nekutichengeta tichitepfenyura, kutenda nemoyo wese.