Usklađivanje mesijanskog proročanstva Daniela 9: 24-27 sa sekularnom historijom

Pitanja identificirana zajedničkim razumijevanjima - nastavljeno

Ostali problemi pronađeni tokom istraživanja

6.      Nasljedstvo visokih svećenika i dužina službe / dob Problem

Hilkiah

Hilkiah bio je vrhovni svećenik za vrijeme Jozijeve vladavine. 2 Kraljevi 22: 3-4 bilježe ga kao Velikog svećenika u 18^th Godina Jozije.

Azariah

Azariah bio je sin Hilkije kako je spomenuto u 1 Ljetopisu 6: 13-14.

seraiah

seraiah bio je sin Azarije kako je spomenuto u 1 Ljetopisu 6: 13-14. Bio je vrhovni svećenik barem za nekih vladavina Zedekije, a Nabukodonozor je ubijen ubrzo nakon pada Jeruzalema u 11^th Godina Zedekije prema 2. kraljevima 25:18.

Jehozadak

Jehozadak bio je Serajin otac i Isusov otac (Jošua) kako je zapisano u 1 Ljetopisu 6: 14-15 i odveo ga je Nabukodonozor u izgnanstvo. Otuda je Jeshua rođen dok je bio u egzilu. Ne spominje se ni povratak Jezodadaka u 1^st godine Ćiro nakon pada Babilona, ​​pa je razumno pretpostaviti da je umro dok je bio u egzilu.

Jesshua (koji se takođe naziva Joshua)

Jesshua bio je vrhovni svećenik u vrijeme prvog povratka Judu u prvoj godini Cyrusa. (Ezra 2: 2) I ova činjenica ukazuje na to da je njegov otac Jezodak umro u egzilu dok mu je ured Velikog svećenika prolazio. Posljednja referenca na Ješuu nalazi se u Ezri 5: 2 gdje Ješua sudjeluje sa Zerubbabelom u započinjanju obnove hrama. Ovo je 2^nd Godina Darija Velikog iz konteksta i zapisa Haggai 1: 1-2, 12, 14. Da je imao najmanje 30 godina po povratku u Judu, imao bi najmanje 49 godina od 2^nd Dariusova godina.

Joiakim

Joiakim naslijedio svog oca Jeshuaa. (Nehemija 12:10, 12, 26). No čini se da je Joiakima naslijedio njegov vlastiti sin do trenutka kada je Nehemija obnovio zidove Jeruzalema 20.^th godina Artakserksa zasnovanih na Nehemiji 3: 1. Prema Josipu[I], Joiakim je bio visoki svećenik u vrijeme kad se Ezra vraćala 7^th Godina Artaxerxesa, nekih 13 godina ranije. Ipak biti živ u 7^th Godina Artaxerxesa I, Joiakim bi trebao imati 92 godine, što je malo vjerovatno.

Ovo je problem

Nehemija 8: 5-7 što je 7^th ili 8^th godine Artaxerxesa, bilježi da je Jeshua bio tamo u vrijeme kada je Ezra čitao zakon. Međutim, postoji moguće objašnjenje da je to bio Jeshua, sin Azanije, spomenut u Nehemiji 10: 9. Dapače, da je Jeshua iz Nehemije 8 bio Veliki svećenik, bilo bi čudno ne spomenuti to kao sredstvo za njegovo identificiranje. U ovim i drugim biblijskim izvještajima, osobe s istim imenom koje žive u isto vrijeme obično su se identificirale kvalificirajući ime sa „sinom…. ”. Ako to nije učinjeno, tada bi vjerojatno glavni pojedinac ovog imena bio mrtav, inače bi čitatelji tog doba bili zbunjeni.

Eliashib

Eliashib, sin Joiakim, postao je svećenik do 20. godine^th godina Artaxerxesa. Nehemija 3: 1 spominje da je Eliashib kao vrhovni svećenik prilikom obnove zidina Jeruzalema [u 20^th Godina Artaxerxes] od Nehemije. I Eliashib je pomagao u obnovi zidova pa će mu trebati biti mlađi čovjek, dovoljno spreman da odradi naporne napore. U sekularnim rješenjima Eliashib bi se već približavao 80 ili više godina.

Ovo je malo vjerovatno za uobičajena sekularna rješenja.

Josip spominje da je Eliashib postao vrhovni svećenik krajem 7^th Godina Xerxesa, a to je moguće pod sekularnim rješenjem.[Ii]

Jojada

Jojada, sin Eliashib, bio je vrhovni svećenik do 33. godine^rd Godina Artaxerxesa. Nehemija 13:28 spominje da je veliki svećenik Joiada imao sina koji je postao zet Sanronlat-horonita. Kontekst Nehemije 13: 6 ukazuje da je to razdoblje nakon Nehemijinog povratka u Babilon 32^nd Godina Artaxerxesa. Neodređeno vrijeme kasnije Nehemija je zatražio još jedno odsustvo i vratio se ponovo u Jeruzalem kada je to stanje stvari otkriveno. Međutim, čak i da se Joiada u to vrijeme predstavlja kao visoki svećenik u svjetovnim rješenjima, postavilo bi ga u svojim 70-ima već sada.

Prema Johananu, godina u kojoj bi trebao i da proživi da bi se uklopila u sekularnu hronologiju nije vjerovatna.

johanan

Johanan, sin Joiade, (vjerojatno Ivan, u Josipu) nije spomenut ni u čemu u Svetim pismima, osim u redoslijedu sukcesije (Nehemija 12:22). On se različito naziva Jehohana. Kako bi bilo moguće da Johanan i Jaddua popune jaz koji je ostao između Joiade, sve dok Aleksandar Veliki ne zahtijeva da oni budu prvorođeni sin u prosjeku razmaka od 45 godina i sva trojica, Joiada, Johanan i Jaddua živjeti volju do svojih 80-ih.

Ovo je malo verovatno.

Jaddua

Jaddua, sina Johananova spominje Josephus kao vrhovni svećenik u doba Daria, posljednjeg kralja Perzije, za kojeg se čini da ga u Nehemiji 12:22 zovu "Darij Perzijanac". Ako je ovo ispravna dodjela, onda bi u ovom rješenju Darij Perzijan mogao biti Darij III.

Prema Johananu, godina u kojoj bi trebao i da proživi da bi se uklopila u sekularnu hronologiju nije vjerovatna.

Kompletna linija svih svećenika

Linija spuštanja Velikog svećenika nalazimo u Nehemiji 12: 10-11, 22 u kojoj se spominje red velikih svećenika, naime Jeshua, Joiakim, Eliashib, Joiada, Johanan i Jaddua, koji traju sve do perzijskog kraljevstva Darija (a ne Darija Velikog / Prvog) .

Ukupno vremensko razdoblje u konvencionalnoj sekularnoj i religioznoj biblijskoj hronologiji između 1^st Godina Ćira i Aleksandra Velikog poražavajući Darije III je 538. pr.n.e. do 330. pr. To traje oko 208 godina sa samo 6 visokih svećenika. To bi značilo da je prosječna generacija 35 godina, dok je prosječna generacija posebno u to vrijeme bila više poput 20-25 godina, što je značajno velika razlika. Uzeti uobičajenu generacijsku dužinu dalo bi otprilike maksimalno 120-150 godina razlike od nekih 58-88 godina.

Od tih 6, 4^thJoiada, već je bila glavna svećenica oko 32. godine^nd Godina Artaxerxesa I. U ovo doba Joiada je već imala rođaka, Amonija Tobiaha, koji je zajedno sa Sanballatom bio jedan od glavnih protivnika Židova. Po povratku Nehemije u Judu protjerao je Tobiju. To daje otprilike 109 godina za ostatak 4^th Visoki svećenik do 6^th Visoki svećenici (što je ekvivalentno 2.5 vrhovna sveštenika), a prva 3-4 velika svećenika su trajala nešto manje od 100 godina. To je vrlo malo vjerojatan scenarij.

Mogućnost da se uklope vrhovni svećenici perzijskog razdoblja u sekularnu hronologiju zasnovanu na citatima u Svetim pismima i da je razmak od najmanje 20 godina između rođenja oca i rođenja sina, čini vrlo malo vjerovatnim godinama. To se posebno odnosi na razdoblje nakon 20^th Godina Artaxerxesa I.

Nadalje, prosječna starost generacije obično je bila oko 20-25 godina, s tim da je vjerovatno najranija dob za prvorođenog sina (ili prvu koja je preživjela) obično oko 18-21 godina, a ne prosjek od 35 godina sekularnim hronologijama.

Jasno da uobičajeni scenarij nema smisla.

7.      Problemi sukcesije medo-perzijskih kraljeva

Ezra 4: 5-7 bilježi sljedeće:unajmljujući savjetnike protiv njih kako bi im osujetili savjete sve dane Kira, kralja perzijskog, sve do vladavine perijskog kralja Darijusa. 6 A u vladavini A · has · uerus-a, na početku njegove vladavine, napisali su optužbu protiv stanovnika Jude i Jeruzalema. 7 Takođe, u dane Artakaserksjesa, Bišlam, Mitretadat, Tabelov i ostale njegove kolege pisali su Artakserksjesu, kralju perzijskom “.

Postojali su problemi zbog obnove hrama od Kirusa do Darija [Velikog] perzijskog kralja.

• Jesu li se problemi u vladavinama Ahasuerusa i Artaxerxa pojavili između perioda od Kira do Darije ili nakon njega?
• Da li je ovaj Ahasuer isti kao Ahasuerus Ester?
• Da li se ovaj Darij može identificirati kao Darij I (Hystapes) ili kasniji Darij, poput Darije Perzijanca u / nakon Nehemije? (Nehemija 12:22).
• Je li ovaj Artaxerxes isti kao Artaxerxes Ezre 7 nadalje i Nehemiah?

Sve su to pitanja koja zahtijevaju zadovoljavajuće rješenje.

8.      Problem u upoređivanju svećenika i levita koji su se vratili Zerubbabelom s onima koji su potpisali Savez s Nehemijom

Nehemija 12: 1-9 bilježi svećenike i levite koji su se vratili u Judu sa Zerubbabelom u 1^st Godina Cira. Nehemija 10: 2-10 bilježi svećenike i levite koji su potpisali savez u nazočnosti Nehemije, o kojem se ovdje govori kao o tiršati (guverneru), što se, vjerovatno, dogodilo u 20^th ili 21^st Godina Artaxerxa. Čini se da je to isti događaj kao što je spomenuto u Ezri 9 i 10 koji se dogodio nakon događaja iz 7^th godina Artaxerxesa zabilježena u Ezri 8.

Ako uzmemo 21^st godine Artaxerxesa biti Artaxerxes I, to znači da je 16 od 30 koji su se vratili iz egzila u 1^st godine Cyrus su još bili živi 95 godina kasnije (Cyrus 9 + Cambyses 8 + Darius 36 + Xerxes 21 + Artaxerxes 21). Kako su svi najvjerojatnije barem 20 godina bili svećenici, što bi u 115. godini učinilo najmanje 21 godina^st godina Artaxerxesa I.

Jasno je da je to vrlo neverovatno.

9.      57-godišnji jaz u naraciji između Ezre 6 i Ezre 7

Na računu u Ezri 6:15 dat je datum 3^rd dan 12^th Mjesec (Adar) od 6^th Darijina godina za dovršetak Hrama.

Na računu u Ezri 6:19 dat je datum 14^th dan 1^st mjeseca (Nisan), zbog održavanja Pashe (uobičajeni datum), i razumno je zaključiti da se ona odnosi na 7^th Dariusova godina i bio bi samo 40 dana kasnije.

Na računu u Ezri 6:14 piše da su se vratili Židovi „Sagrađena i dovršena [zbog] naredbe Boga Izraela i zbog naredbe Kira i Davirusa i Ar · ta · xerxʹes perzijski kralj ».

Kako je Ezra 6:14 trenutno prevedena u NWT-u i drugim Biblijskim prijevodima, to ukazuje da je Artaxerxes dao dekret da završi Hram. U najboljem slučaju, uzimajući ovaj Artaxerxe kao sekularni Artaxerxes I, značilo bi da Hram nije dovršen do 20^th Godina s Nehemijom, nekih 57 godina kasnije. Pa ipak, biblijski račun ovdje u Ezri jasno daje do znanja da je Hram završen na kraju 6^th godine i sugeriralo bi da su žrtve prinuđene rano u 7. Dariju.

Na računu u Ezri 7:8 dat je datum 5^th mesec 7-a^th Godina, ali daje kralju kao Artaxerxes-u. Stoga, imamo vrlo veliki neobjašnjivi jaz u povijesti pripovijesti. Sekularna historija Darija I vlada kraljem još 30 godina (ukupno 36 godina), a slijede Xerxes sa 21 godinu, a zatim Artaxerxes I s prvih 6 godina. To znači da bi postojao jaz od 57 godina kada bi Ezra bila stara oko 130 godina. Prihvatiti to da nakon svega ovog vremena i u ovoj nevjerojatno staroj dobi, Ezra tek tada odluči povesti još jedan povratak levita i drugih Židova natrag u Judu, iako bi hram većini ljudi bio dovršen prije života, prkosio vjerodostojnosti. Neki zaključuju da je Darius I vladao samo 6 ili 7 godina, da je maksimalna godina vladanja spomenuta u Svetim pismima, ali kinografski dokazi proturječe toj pretpostavci. U stvarnosti, Darij I je jedan od najbolje svjedočenih svih perzijskih vladara.

Primjetite i stav Ezre u Ezri 7:10 "Jer je i sam Ez'ra pripremio svoje srce da se savjetuje sa Jehovinim zakonom i da to čini i da u Izraelu podučava regulaciju i pravdu". Ezra je želio naučiti vraćene egzilante Jehovinom zakonu. To je bilo potrebno čim je Hram dovršen i žrtve su se ponovo otvorile, a ne nakon odgađanja od 57 godina.

Jasno je da je to vrlo neverovatno.

10.  Josip bilježi i sukcesiju perzijskih kraljeva - razlike u trenutnim svjetovnim i vjerskim rješenjima i biblijskom tekstu.

Prema svjetovnim učenjacima, postoje mnogi problemi s točnošću Josipovih zapisa u njegovim starinama Židovima. Međutim, to ne znači da ne bismo trebali odbaciti njegovo svjedočenje. Daje sljedeće zapise od ukupno 6 perzijskih kraljeva:

Cyrus

Jozefusov zapis o Ćiru je dobar. Sadrži mnogo malih dodatnih točaka koje potvrđuju prikaz Biblije, kao što ćemo vidjeti kasnije u našoj seriji.

Cambyses

Josip daje vrlo sličan prikaz onome koji je pronađen u Ezri 4: 7-24, ali s razlikom što je pismo upućeno Kambizu, dok se Kralj nakon Ćira u Ezri 4 naziva Artaxerxes. Vidi Antikviteti Židova - Knjiga XI, poglavlje 2, stav 1-2.[Iii]

Darius Veliki

Josip spominje da je kralj Darij vladao od Indije do Etiopije i imao je 127 pokrajina.[Iv] Međutim, u Esteri 1: 1-3 ovaj se opis primjenjuje na kralja Ahasvera. Također spominje Zerubbabela za guvernera i sklopio je prijateljstvo s Dariusom, prije nego što je Darius postao kraljem. [v]

Kserks

Josephus bilježi da je Joacim (Joiakim) visoki svećenik u Xerxesu 7^th godine. Također bilježi kako se Ezra vraća u Judu u Xerxesu 7^th godina.[vi] Međutim, Ezra 7: 7 bilježi ovaj događaj kao događaj u 7^th godina Artaxerxesa.

Josip također navodi da su zidovi Jeruzalema obnovljeni između 25^th godine Xerxesa do 28^th Godina Xerxesa. Sekularna hronologija daje Xerxesu ukupno 21 godinu. Također možda što je još važnije, Nehemija bilježi popravak zidova Jeruzalema kako se odvijaju u dvadesetoj^th Godina Artaxerxesa.

Artakserks (I)

Poznata i kao Ćir po Josipu. Kaže i da se Artaxerxes oženio Esterom, dok većina danas biblijskog Ahasuerusa poistovjećuje sa Xerxesom.[vii] \ t Josip identificira ovaj Artaxerxes (Artaxerxes I sekularne povijesti) kao oženjen Esterom, u svjetovnim rješenjima ne može biti moguće jer bi to značilo da se Ester udala za perzijskog kralja, otprilike 81-82 godine nakon pada Babilona. Čak i da se Ester nije rodila do povratka iz egzila, s obzirom da je Mordecai u ovom trenutku imao oko 20 godina, bila bi u ranim 60-ima u vrijeme braka po ovom osnovu. Ovo je očigledno pitanje.

Darije (II)

Prema Josipu, ovaj Darij je bio nasljednik Artakserksa i poslednji perzijski kralj, koga je porazio Aleksandar Veliki.[viii] \ t

Josip kaže i da je stariji Sanballat (drugo ključno ime) umro u vrijeme opsade Gaze, Aleksandera Velikog.[ix][X]

Aleksandar Veliki

Nakon smrti Aleksandra Velikog, preminuo je vrhovni svećenik Jaddua, a njegov sin Onias postao je visoki sveštenik.[xi] \ t

Ovaj zapis na početnom ispitivanju najjasnije se ne podudara sa trenutnom sekularnom hronologijom i daje različitim kraljevima važne događaje kao što su Estera i koja je bila kralj pri obnovi zidova Jeruzalema. Iako se Josipovo pisanje nekih 300-400 godina kasnije ne smatra pouzdanim kao Biblija, koja je bila suvremeni zapis događaja, ipak je hrana za razmišljanje.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

11.  Problem apokrifnog imenovanja perzijskih kraljeva u 1 i 2 Esdra

Esdras 3: 1-3 glasi „Kralj Darij priredio je veliku gozbu svim podanicima i svima koji su se rodili u njegovoj kući i svim medijskim i perzijskim knezovima, i svim satrama i kapetanima i namjesnicima koji su bili pod njim, od Indije do Etiopije, u dvadeset i sedam pokrajina ”.

To je skoro identično početnim stihovima Estere 1: 1-3 koji glase: "Sada se to dogodilo u doba Ahasuera, to je Ahasuerus koji je vladao kao kralj od Indije do Etiopije, [preko] stotinu dvadeset i sedam jurisdikcijskih okruga ... U trećoj godini svog vladanja održao je gozbu za sve svoje prinčeve i sluge, vojnu silu Perzije i medija, plemiće i knezove jurisdikcijskih oblasti pred sobom. "

Esther 13: 1 (apokrif) čita "Ovo je kopija pisma: Veliki kralj Artaxerxes ovo piše prinčevima stotina sedam i dvadeset provincija od Indije do Etiopije i vladarima koji su postavljeni pod njima." Slično je i u Esther 16: 1.

Ovi odlomci u Apokrifnoj Esteri daju Artaxerxes-u kao kralju umjesto Ahasuerus-u kao kralju Esteri. Također, apokrifni Esdras identificira kralja Darija koji se ponaša na identičan način kao kralj Ahasuerus u Esteri. Isto tako, treba napomenuti i činjenicu da je postojalo više Ahasuerusa, kako je on identificiran "Ahasuerus koji je vladao kao kralj od Indije do Etiopije, preko 127 pravnih okruga."

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

12.  Dokaz Septuaginte (LXX)

U verziji Septuaginte Knjige Ester, pronalazimo da se Kralju nazivaju Artaxerxes, a ne Ahasuerus.

Na primjer, Ester 1: 1 glasi „U drugoj godini vladavine velikog kralja Artakseksa, prvog dana Nisana, Mardohej, Jarijev sin, “…. "I to se dogodilo nakon dana Artaxerxesa (ovaj Artaxerxes je vladao preko sto dvadeset i sedam provincija iz Indije)".

U Ezri knjizi Septuaginta nalazimo „Assuerus“ umesto Ahasuerusa iz masoretskog teksta, i „Arthasastha“ umesto Artaxerxesa iz masoretskog teksta. Međutim, ove razlike u engleskom jeziku su samo između grčke verzije imena i hebrejske verzije imena.

Račun u Ezri 4: 6-7 spominje „A za vladavine Assuera, čak i na početku njegove vladavine, napisali su pismo protiv stanovnika Jude i Jeruzalema. A u dane Arthasasthe Tabeel je mirno pisao Mitradatesu i ostalim svojim kolegama: suborski sakupljač je perzijskim kraljem Arthasastha napisao pismo na sirijskom jeziku “.

Septuaginta za Ezru 7: 1 sadrži Arthasasthu umesto Artaxerxesa iz masoretskog teksta i glasi „Sada nakon ovih stvari, u vladavini perzijskog kralja Arthasasthe, pojavio se Esdras, sin Saraijin, "

Isto je i sa Nehemijom 2: 1 koja glasi „I u mjesecu Nisanu, dvadesete godine kralja Arthasasthe, vino je bilo preda mnom: “.

Verzija Septuaginte Ezra koristi Dariusa na istim mjestima kao i masoretski tekst.

Na primjer, Ezra 4:24 glasi "Tada je prestao s radom kuće Božje u Jeruzalemu i bio je to štand sve do druge godine vladavine perzijskog kralja Darija." (Verzija Septuaginte).

Zaključak:

U septuagintskim knjigama Ezre i Nehemije Arthasastha je dosljedno ekvivalent Artaxerxes-u i Assuerus-u dosljedno ekvivalent Ahasuerus-u. Međutim, Septuaginta Ester, koju je drugi prevoditelj vjerojatno preveo na prevoditelja Ezre i Nehemije, dosljedno ima Artaxerxes umjesto Ahasuerusa u masoretskom tekstu. Darija nalazimo dosljedno i u tekstovima Septuaginte i Masoretike.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

13.  Pitanja sekularnih natpisa koja treba riješiti

Natpis na A3Pa glasi: „Veliki kralj Artaxerxes [III], kralj kraljeva, kralj zemalja, kralj ove zemlje, kaže: Ja sam kraljev sin Artakserks [II Mnemon]. Artaxerxes je bio kraljev sin Darius [II Nothus]. Darij je bio kraljev sin Artakserks [I]. Artaxerxes je bio sin kralja Xerxesa. Xerxes je bio sin kralja Darija [Velikog]. Darij je bio sin čovjeka po imenu Hystaspes. Hystaspes je bio sin čovjeka po imenu Arsame, u Ahemenid. "[xii] \ t

Ovaj natpis bi ukazivao da su nakon Darija II postojala dva Artakserksa. Za ovo je potrebna provjera da je ovaj prijevod "takav kakav je" bez interpolacija koja bi trebala biti u [zagradama]. Primijetite i tumačenja koja daju sekularno brojanje kraljeva u [zagradama], npr. [II Mnemon], jer ih nema u izvornom tekstu, a brojenje je zadatak modernog povjesničara da identifikacija učini jasnijom.

Natpisu je također potrebna provjera kako bi se osiguralo da natpis nije moderni lažni, niti doista drevni lažni ili nesodobni natpis. Lažni starine, u obliku autentičnih artefakata, ali lažni natpisi ili lažni artefakti s natpisima, sve su veći problem u arheološkom svijetu. Uz neke predmete, također je dokazano da su lažirani u istorijskim vremenima, pa se daje prednost višestrukim svjedocima događaja ili činjenice i iz različitih neovisnih izvora.

Natpisi s nedostajućim dijelovima teksta [lacunae] obično se dovršavaju koristeći postojeće razumijevanje. Uprkos ovom vitalnom pojašnjenju, samo nekoliko prevoda klinopisnih tablica i natpisa pokazuje interpolacije u [zagradama], većina to ne čini. To rezultira potencijalno pogrešnim tekstom, jer osnova interpolacija prije svega mora biti visoko pouzdana kako bi mogla biti točna interpolacija umjesto pretpostavke. U suprotnom, to može dovesti do kružnog rezonovanja, gdje se natpis tumači prema percipiranom razumijevanju, a zatim se koristi da bi se provjerilo ono percipirano razumijevanje, što mu se ne može dopustiti. Možda je još važnije da pored toga što većina natpisa i tableta ima stare [oštećene dijelove] zbog starosti i stanja čuvanja. Stoga je tačan prijevod bez [interpolacije] rijetkost.

U vrijeme pisanja (početkom 2020. godine) jedine dostupne informacije za ispitivanje, ovaj se natpis po nominalnoj vrijednosti čini istinitim. Ako je istina, onda bi to, čini se, potvrdilo svjetovnu kraljevsku liniju barem do Artaxerxesa III., Ostavljajući samo Dariusa III i Artaxerxesa IV. Međutim, u ovom trenutku nije moguće potvrditi ga bilo kojim klinopisnim tablicama, a možda je još važnije da natpis nije datiran. Datum nastanka natpisa nije lako provjeriti jer nijedan nije uključen u sam natpis i, prema tome, može biti kasniji natpis na temelju pogrešnih podataka ili moderniji lažni. Lažni natpisi i klinopisne tablice postoje barem od kasnih 1700-ih, barem kada je Arheologija u svom novorođenom obliku počela dobivati ​​na popularnosti i prihvaćenosti. Stoga je upitno koliko povjerenja može dati ovaj natpis i šake sličnog njemu.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

Pogledajte Dodatak serije za dostupnost tabličnih tablica za Perzijsko carstvo.

14. Zaključak

Do sada smo identificirali najmanje 12 glavnih problema s trenutnom sekularnom i religioznom hronologijom. Nema sumnje i više manjih pitanja.

Iz svih ovih problema možemo vidjeti da nešto ozbiljno nije u redu s trenutnim svjetovnim i vjerskim shvaćanjima koja se tiču ​​Danijela 9: 24-27. S obzirom na važnost ovog proročanstva u pružanju dokaza da je Isus zaista bio Mesija i da se na njega može pouzdati Biblijsko proročanstvo, cjelokupni integritet biblijske poruke promatra se pod nadzorom. Stoga si ne možemo priuštiti da zanemarimo ove vrlo stvarne probleme, bez ozbiljnog pokušaja da razjasnimo šta je zapravo biblijska poruka i kako ili ako se istorija može sa njom pomiriti.

Kako bismo pokušali riješiti ta pitanja, Dio 3 & 4 u ovom će se nizu ispitati hronološke osnove prihvatanja da je Isus Krist zaista obećani Mesija. To će uključivati ​​i bliži pogled na Danijela 9: 24-27. Radeći to, tada ćemo nastojati uspostaviti okvir unutar kojeg ćemo trebati raditi, što će nas zauzvrat voditi i postavljati zahtjeve za našim rješenjem. Deo 5 nastavit će s pregledom događaja u relevantnim biblijskim knjigama i usredotočenim ispitivanjem različitih aspekata biblijskih izvještaja. Potom ćemo zaključiti ovaj dio formulom predloženog rješenja.

Zatim možemo nastaviti ispitivanje u delovima 6 i 7 da li se predloženo rješenje može pomiriti s biblijskim podacima i problemima koje smo identificirali u Dijelovima 1 i 2. Pri tome ćemo ispitati kako možemo razumjeti činjenice koje imamo iz Biblije i drugih izvora, a da pri tome ne zanemarimo nepobitne dokaze i kako se mogu uklopiti u naš okvir.

dio 8 sadržavat će kratak sažetak ključnih pitanja koja su još uvijek otvorena i kako ih možemo riješiti.

Nastavak u dijelu 3….

Za veću verziju ovog grafikona pogledajte i pogledajte https://drive.google.com/open?id=1gtFKQRMOmOt1qTRtsiH5FOImAy7JbWIm

[I] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 1

[Ii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 2,5

[Iii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 2 v 1-2

[Iv] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 3 v 1-2

[v] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 4 v 1-7

[vi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 2

[vii] \ t http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 6 v 1-13

[viii] \ t http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 7 v 2

[ix] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 8 v 4

[X] Da biste utvrdili postojanje više Sanballata, molimo vas da proučite članak  https://academia.edu/resource/work/9821128 , Arheologija i tekstovi u perzijskom razdoblju: Fokus na Sanballat, Jan Duseck.

[xi] \ t http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 8 v 7

[xii] \ t https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ i

„Drevni perzijski leksikon i tekstovi Ahemenidskih natpisa transliterirani su i prevedeni s posebnim osvrtom na njihovo nedavno preispitivanje“, Herbert Cushing Tolman, 1908., str. https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up

Tadua

Članci Tadua.