A maua e le Vaega Pule o Molimau a Ieova se mea sese ma e tatau ona faia se faʻasaʻoga e masani ona faʻailoa atu i le afioʻaga o le "malamalama fou" poʻo le "toe faʻaleleia atili i lo tatou malamalamaaga", o le 'alofaga e masani ona faʻasalalau e faʻamaonia ai le suiga o nei tamaloloa e le musuia E leai se manatu leaga. O le suiga o le mea moni e atagia mai ai lo latou lotomaulalo, faʻailoa mai latou te tutusa lava le le atoatoa e pei o isi o tatou ma o loʻo taumafai e faia le mea sili latou te mafaia e mulimuli i le taʻitaʻiga a le agaga paia.
O le mafuaʻaga o lenei faʻasologa multipart o le tuʻuina lea o le talitonuga i le suʻega. E ui e mafai ona tatou faʻamalieina se tagata mafaufau lelei o loʻo faʻagaioia ma le sili ona lelei o mafaufauga pe a faia ni mea sese, o seisi mea ese pe a tatou iloa o loʻo pepelo se tasi ia tatou. Faʻafefea pe a fai e iloa e le tagata o loʻo fesiligia e iai se mea sese ae o loʻo ia aʻoaʻoina pea? Faʻafefea pe a fai o ia e alu ese mai lana auala e tineia ai soʻo se manatu teteʻe ina ia mafai ona ufiufi lona pepelo. I se tulaga faʻapea, atonu na te faʻatupuina i tatou i le faʻatamaia o le valoʻaga i le Faʻaaliga 22:15.
"O fafo o le maile ma i latou e faia faiga faataulāitu ma i latou e faitaaga le mama ma fasioti tagata ma ifo i tupua ma tagata uma e fiafia ma fai pepelo."(Re 22: 15)
Matou te le mananaʻo e tausalaina i le alofa ma faʻataʻitaʻia se pepelo, e oʻo lava i fegalegaleaiga; ma e aoga ia i tatou le faia o se iloiloga totoʻa o mea tatou te talitonu i ai. O le aʻoaʻoga a Molimau a Ieova na amata pule Iesu e le mavaaia mai le lagi i le 1914, ua avea ai ma tofotofoga sili ona lelei tatou te suesueina. O lenei aʻoaʻoga e faalagolago atoa i le taimi fuafuaina e iai le 607 TLM o lona amataga. E foliga mai, o taimi atofaina o tagata o nuu ese na fetalai ai Iesu i le Luka 21:24 na amata i lena tausaga ma na faaiuina ia Oketopa o le 1914.
I se faaupuga faigofie, o lenei aʻoaʻoga o se maatulimanu o le talitonuga a Molimau a Ieova; ma na amata uma i le 607 TLM o le tausaga na faatafunaina ai Ierusalema ma ave faatagataotauaina i Papelonia. O le a le taua o le 607 TLM i le talitonu talitonu?
- A aunoa ma le 607, o le 1914 o le a le vaaia le afio mai o Keriso e leʻi tupu.
- A aunoa ma le 607, e leʻi amata aso mulimuli i 1914.
- A aunoa ma le 607, e leai se faʻatulagaina o augatupulaga.
- A aunoa ma le 607, e leai se taloina o le 1919 o le Vaega Pule e fai ma pologa faamaoni ma le faautauta (Mt 24: 45-47).
- A aunoa ma le 607, o le tele o le taua o le talaiga i lea faitotoa ma lea faitotoa e laveaʻi ai tagata mai le faʻaumatiaga i le faaiuga o aso e gata ai o le a avea ma otaota le aoga o piliona o itula o taumafaiga.
Tuuina atu nei mea uma, e matua malamalama lelei o le faʻalapotopotoga o le a faia taumafaiga sili i le lagolagoina o le faʻamaonia o le 607 o se aoga talaʻaga aso e ui lava i le mea moni e leai se talitonuina aʻoaʻoga suʻesuʻe poʻo sikola galuega lagolagoina ai lena tulaga. Ua taʻitaʻia molimau e talitonu o suʻesuʻega uma na faia e sikola e sese. O se manatu talafeagai lea? O le faʻalapotopotoga a Molimau a Ieova o loʻo iai se aia malosi faʻafaigaluegaina e faʻamaonia le 607 o le aso na faʻaumatia ai e le Tupu o Nepukanesa Ierusalema. Ae i le isi itu, e leʻo iai se naunau o le aʻai o ākeoloki i le lalolagi aoao e faamaonia le sese o Molimau a Ieova. E naʻo lo latou popole i le mauaina o se saʻiliʻiliga lelei o faʻamatalaga avanoa. O le iʻuga, ua latou ioe uma o le aso o le faatafunaga o Ierusalema ma le faaaunuua o tagata Iutaia i Papelonia na tupu i le 586 poʻo le 587 TLM
Ina ia faafetauia lenei sailiga, ua faia e le faʻalapotopotoga suʻesuʻega ana ia lava tatou te mauaina i mea nei:
Ia Oo Mai Lou Malo, itulau 186-189, Faʻaopoopoga
Le Olomatamata, Oketopa 1, 2011, itulau 26-31, "O afea na Faʻatematia ai Ierusalema anamua, Vaega 1".
Le Olomatamata, Nov 1, 2011, itulau 22-28, "O afea na Faʻatematia ai Ierusalema anamua, Vaega 2".
O le a le mea Le Olomatamata tagi?
I le itulau 30 o Oketopa 1, 2011 Public Edition of Le Olomatamata matou te faitau:
“Aisea ua toʻatele ai pulega ua tumau i le aso 587 TLM? Latou te faʻamoemoe i luga o faʻamatalaga e 2; tusitusiga a tusitala o tala faasolopito anamua ma le Canon o Ptolemy. ”
E matua le saʻo lea. I aso nei, o tagata suʻesuʻe faalagolago i le sefulu ma afe o afe o Neo-Papelonia tusitusiga tusitusia faasao i le ele, o loʻo tu i le British Museum ma le tele o isi fale mataaga i le lalolagi atoa. O nei pepa na matua faʻaliliu e tagata atamamai, ona faʻatusatusa lea o le tasi i le isi. Ona latou tuʻufaʻatasia lea o nei tusitusiga lata mai pei o fasi paso e faʻamaeʻa ai se faʻasologa o ata. O le maeʻaeʻa suʻesuʻega o nei pepa o faʻamatalaga o loʻo sili ona malosi faʻamatalaga molimau ona o faʻamatalaga e mai mea muamua na maua mai ai, o tagata na soifua i le vaitaimi ole Neo-Papelonia. I se isi faaupuga, o latou na vaʻaia molimau.
O tagata Papelonia sa maitauina i le tusia i aso uma galuega masani e pei o faaipoipoga, faʻatau, faʻatau mai fanua, etcetera. Na latou tusia foi nei pepa e tusa ai ma le tausaga o le pulega ma le igoa o le tupu o loʻo iai nei. I se isi faaupuga, na latou teuina le tele o lisiti pisinisi ma faʻamaumauga faaletulafono, ma le le mafaufauina faʻamaumauina ala faʻasolosolo mo tupu taʻitasi i le vaitaimi o le Neo-Papelonia. E tele naua nei pepa o faʻamaumauga masani ona o le averesi o taimi e tasi mo nai aso uma - e leʻo vaiaso, masina poʻo tausaga. Ma, mo vaiaso uma, tagata atamamai i ai pepa ma le igoa o se tupu Papelonia tusia ai, faatasi ai ma le numera tausaga o lana nofoaiga. O le vaitaimi atoa o le Neo-Papelonia na faamauina e tagata suesue i le eleele, ma latou manatu o lenei o se faamaoniga muamua. O le mea lea, o le faamatalaga i luga faia i Le Olomatamata e pepelo le tusitusiga. E manaʻomia le tatou taliaina e aunoa ma se faʻamaoniga o nei tagata suʻesuʻe ua latou le amanaʻia molimau uma na latou matua galulue malosi e tuʻufaʻatasia e lagolagoina ai "tusitusiga a le au faʻasolopito anamua ma le Canon a Ptolemy".
Se Faʻaiuga Taua
O se mea sese talafeagai masani ua taʻua o le "strawman argument" e aofia ai le faia o se pepelo pepelo e uiga i le mea lau paga fai mai, talitonuina pe o le a. A talia loa e lau aofia lenei mea sese, e mafai loa ona e faʻaumatia ma aliali mai le manumalo. O lenei mataupu o Le Olomatamata (w11 10/1) o loʻo faʻaaogaina ai se ata i le itulau 31 e fausia ai na finauga a le strawman.
Lenei "Vave Aotelega" amata i le taʻuina o se mea e moni. "E masani ona fai mai tusitala o talafaasolopito e le o tala faasolopito e faapea, na faaumatia Ierusalema i le 587 TLM" Ae o soo se mea "faalelalolagi" e vaai i ai Molimau e matua masalosalo lava. O lenei faʻaituau e taʻua i le isi a latou faamatalaga e sese: E leʻo faʻailoa mai e le Chronology o le Tusi Paia le faʻatafunaga na tupu i le 607 TLM O le mea moni, e leʻo aumaia lava i le Tusi Paia ni aso. E naʻo le 19 tausaga o le nofoaiga a Nepukanesa ma faʻailoa mai ai o le vaitaimi o le pologa e 70 tausaga le umi. E tatau ona tatou faʻamoemoe i suʻesuʻega a le lalolagi mo le tatou amataga, ae leʻo le Tusi Paia. (E te le manatu afai e finagalo le Atua tatou faia se faʻatusatusaga e pei ona faia e molimau, semanu na te aumaia ia i tatou le amataga aso i lana lava upu ma na te le manaʻomia i tatou e faʻalagolago i poto faʻalelalolagi?) E pei ona tatou vaʻaia, o le taimi vaitaimi o le 70 tausaga e le masalomia lava e fesoʻotaʻi ma le faʻatafunaga o Ierusalema. E ui i lea, i le faʻavaeina o latou faʻavae, ua mafai loa e le aufaʻasalalau ona fausia le latou strawman.
Ua uma ona matou faʻailoa o le lona tolu o faʻamatalaga e le moni. E leʻo faʻavaeina a latou faʻaiuga i tusitusiga a tusitala o talafaasolopito anamua, e leʻo faʻavaeina foi i tusitusiga a le au tusitala o talafaasolopito o Ptolemy, ae o faamaumauga faigata na maua mai i le afe ma afe o papamaa omea na eli. Peitaʻi, o loʻo faʻamoemoe le aufaʻasalalau latou tagata faitau latou te taliaina lenei mea sese i le tau aoga ina ia mafai ai ona latou faʻaleagaina mea na maua e tagata o le lalolagi "e ala i le faʻapea mai latou te faʻamoemoeina i mea e le faʻatuatuaina pe a faʻapea o le mea moni latou te faʻamoemoeina i molimau faigata a le faitau afe o papa omea.
Ioe, o loʻo i ai lava le mea moni o na papamaʻa papa e feagai ai. Faʻasilasilaga faʻapea ona faʻamalosia e le Faʻalapotopotoga ona faʻailoa lenei tele o faʻamaumauga faigata na faʻamautuina ai le aso tonu o le faʻatafunaga o Ierusalema, ae ua faʻateʻaina uma lava ma se manatu le faʻamaonia.
"O pisinisi pisinisi o loʻo i ai pea i tausaga uma e masani ona tuʻuina mai i tupu o le Emepaea Lona Lua a Papelonia. A o tausaga na pule ai nei tupu ua atoa le aofaʻi ma ua faia se faitauga mai le tupu mulimuli o le Neo-Papelonia, o Nabonidus, o le aso na aulia mo le faʻatafunaga o Ierusalema o le 587 TLM Ae ui i lea, o lenei metotia o tafaoga faamasani e aoga lava pe afai e mulimuli tupu taitasi i le isi i le tausaga e tasi, e aunoa ma se malologa i le va. "
(w11 11 / 1 P. 24 O anafea na Faaumatia ai Ierusalema Tuai? -Taga Lua)
O le faʻamatalaga iloga e faʻailoa mai ai le le talitonu i mea na maua e tagata o loʻo maua mai i le lalolagi. Faamata tatou te manatu o le Faʻalapotopotoga o Molimau a Ieova na latou mauaina ni fesoʻotaʻiga ma avanoa i nei tausaga e tele e le mafaitaulia tagata suʻesuʻe ua misia?
E faʻatusatusa lea i le faʻateʻaina o tamatamailima o se tagata na molia na maua i le vaaiga o se solitulafono e lagolagoina ai se faʻamatalaga tusitusia mai lona faletua o loʻo fai mai o loʻo i le fale ma ia i le taimi atoa. O nei afe o laumei launiu o mea autu ia. E ui lava o nisi taimi e faʻamaonia ai mea sese, mea sese poʻo vaega e misi, o se seti tuʻufaʻatasiga, latou te lofituina le tuʻufaʻatasia ma le manino. Pepa aloaia a le Peraimeri o faʻamaoniga le faʻaituau, ona e leai se latou lisi o mataupu talanoaina. E le mafai ona faʻafefeteina pe totogi. E na ona latou ola o se molimau le faʻalogoina e tali fesili e aunoa ma le faia o se upu.
Ina ia faia a latou aoaoga faavae, o fuafuaga a le Faalapotopotoga e manaʻomia ai le avea o se vaitau 20-tausaga i le vaitaimi o Neo-Papelonia lea e le mafai ona taliina.
Na e iloa o lomiga a le Olomatamata na latou lomia faasalalau tausaga fou na talia ai tupu o Neo-Papelonia e aunoa ma se luʻi ia latou? O lenei le mautonu e foliga mai na faia ma le le iloa. Oe tatau ona tusia au oe lava faʻaiuga mai faʻamatalaga lisiina iinei:
Faitauga i tua mai le 539 TLM ina ua faatafunaina Papelonia — o le aso na malilie uma i ai tagata suesue o le au eli eleele ma Molimau a Ieova - ua iai ia Nabonidus na pule mo le 17 tausaga mai 556 i 539 TLM. (it-2 p. 457 Nabonidus; tagai foi Fesoasoani i le Tusi Paia Malamalama, i. 1195)
Na mulimuli atu Nabonidus ia Labashi-Marduk na na o ia na pule mo 9 masina mai 557 TLM Na tofia o ia e lona tama, o Neriglissar o le sa pule mo le fa tausaga mai le 561 i 557 TLM ina ua uma ona fasioti ia Evil-merodach na pule mo 2 tausaga mai 563 i 561 TLM
(w65 1 / 1 p. 29 O le Fiafiaga oe Amioleaga E le o toe umi)
Na pule Nepukanesa mo 43 tausaga mai 606-563 BCE (dp mata. 4 p. 50 i. 9;--2 p. 480 i le 1)
O le faaopoopoina o nei tausaga faatasi ua tatou maua ai se tausaga amata mo le pulega a Nepukanesa e pei o 606 TLM
tupu | Faaiuga o le pule | Umi o le pule |
Nabonidus | 539 TLM | 17 tausaga |
Labashi-Marduk | 557 TLM | 9 masina (ave se 1 tausaga) |
Neriglissar | 561 TLM | 4 tausaga |
Evil-merodach | 563 TLM | 2 tausaga |
Nepukanesa | 606 TLM | 43 tausaga |
O pa o Ierusalema na soloia i le tausaga lona 18 o Nepukanesa ma faʻaleagaina e le 19 tausaga o lana nofoaiga.
"O le masina lona lima, o le aso fitu o le masina, o le masina lea o Nepukanesa le tupu o Papelonia, na sau ai Nepukanesa le pule i le 'au e faʻafeao le tupu o Papelonia i Ierusalema. Na ia susunuina le fale o Ieova, le fale o le tupu, ma fale uma o Ierusalema; na ia susunuina foi fale o alii taʻutaʻua uma. "(19 Kings 2: 25, 8)
O le mea lea, o le faaopoopoina o le 19 tausaga i le amataga o le nofoaiga a Nepukanesa ua matou maua ai le 587 TLM lea o le mea tonu lava lea e malilie uma ai tagata atamamai, e aofia ai le le iloa o le Faalapotopotoga e faʻavae i luga oa latou lava faʻamaumauga lolomiina.
Ma, faʻafefea ona faʻataʻamiloina e le Faʻalapotopotoga lenei? O fea na latou maua mai ai le leiloa o le 19 tausaga e toe solomuli ai le amataga o le nofoaiga a Nepukanesa i le 624 TLM ina ia galueaina le latou 607 TLM faaumatia Ierusalema?
Latou te le faia. Latou te faaopoopoina se vaefaamatalaga i la latou tusiga lea ua uma ona tatou vaai i ai, ae sei o tatou toe tilotilo i ai.
"O pisinisi pisinisi o loʻo i ai pea i tausaga uma e masani ona tuʻuina mai i tupu o le Emepaea Lona Lua a Papelonia. A o tausaga na pule ai nei tupu ua atoa le aofaʻi ma ua faia se faitauga mai le tupu mulimuli o le Neo-Papelonia, o Nabonidus, o le aso na aulia mo le faʻatafunaga o Ierusalema o le 587 TLM Ae ui i lea, o lenei metotia o tafaoga faamasani e aoga lava pe afai e mulimuli tupu taitasi i le isi i le tausaga e tasi, e aunoa ma se malologa i le va. "
(w11 11 / 1 P. 24 O anafea na Faaumatia ai Ierusalema Tuai? -Taga Lua)
O le a lenei mea e fai mai o le 19 tausaga e tatau ona i ai iina aua latou tatau ona i ai iina. Matou te manaʻomia latou te i ai iina, o lea e tatau ai ona latou i ai iina. O le mafuaaga ona e le sese le Tusi Paia, ma e tusa ai ma le faaliliuga a le Faalapotopotoga o le Ieremia 25: 11-14, e fitu sefulu tausaga o le faatafunaina lea na faamutaina i le 537 TLM ina ua toe foi Isaraelu i lo latou laueleele.
O lea ua matou ioe e le mafai ona sese le Tusi Paia, lea e lua mea tatou te mafaia. A le o le lalolagi o archeological nuu e sese, pe o le Vaega Pule o loʻo faʻauiga sese le Tusi Paia.
O le fuaitau talafeagai lea:
". . O lenei laueleele uma e fai ma mea faʻatafunaina, e fai ma mea e ofo ai, e fai foʻi nei nuʻu ma tupu i Papelonia i tausaga e fitugafulu. "'"' A oʻo mai tausaga e fitugafulu, e faasaga i le tupu o Papelonia ma lenā nuu, 'ua fetalai mai ai Ieova,' o lo latou sese, e oo lava i le nuu o Kaletaia, ou te faia foʻi e faatafunaina e faavavau. 'Ou te faʻaoʻo foʻi i luga o lenā nuʻu aʻu upu uma na' ou fai atu ai, e pei o mea uma 'ua tusia i lenei tusi na valoia e Ieremia i nuʻu uma lava. Auā oi latou lava, o nuʻu e tele, ma tupu sili, 'ua latou faʻaumatia i latou e fai ma auauna; ma o le a ou toe totogiina i latou e tusa ai ma a latou galuega ma e tusa ai ma galuega a latou lima. '"" (Jer 25: 11-14)
E te vaʻaia le faafitauli i luga o le pa? Fai mai Ieremia o le fitusefulu tausaga o le a muta pe a valaauina Papelonia e tali atu. O le mea lena i 539 BCE O le mea lea, o le faitauina o tausaga 70 tatou te maua 609 BCE e le 607. O le mea lea, mai le faʻataʻitaʻiga o le faʻatulagaga a le Faalapotopotoga e sese.
Ia, vaʻai le fuaiupu 11. Fai mai, "nei atunuu o le a galue le tupu o Papelonia 70 tausaga. ” E le o talanoa e uiga i le faʻatafeaina i Papelonia. O loʻo talanoa e uiga i le tautuaina o Papelonia. Ma e le naʻo le talanoa e uiga ia Isaraelu, ae o atunuʻu o loʻo siʻosiʻomia ai foi - ”nei malo”.
Na faatoʻilaloina Isaraelu e Papelonia pe tusa ma le 20 tausaga ae leʻi toe foʻi Papelonia e faʻatafuna le 'aʻai ma aveʻesea ona tagata. I le taimi muamua, sa avea Papelonia o se malo, totogi lafoga. O Papelonia foi na aveʻesea uma atamamai ma talavou o le malo i lena muamua manumalo. O Daniel ma ana uo e toatolu sa i ai i lena vaega.
O lea la, o le amataga o le 70 tausaga e le mai le taimi tonu na faaumatia ai e Papelonia Ierusalema, ae mai le taimi na muamua faatoilaloina ai na malo uma e aofia ai Isaraelu. O le mea lea, e mafai e le Faalapotopotoga ona talia le 587 TLM e avea ma aso na faʻaumatia ai Ierusalema e aunoa ma le solia o le valoaga a 70 tausaga. Peitai ua latou matua teenaina le faia o lenei mea. Nai lo lena, ua latou filifili e lafoai ma le loto i ai le molimau faigata ma faia ai se pepelo.
O le mea moni lea e tatau ona tatou feagai.
Afai o lenei na o le iʻuga o tamaloloa le atoatoa faia faʻamaoni mea sese ona o le le atoatoa, ona tatou ono mafai ona le amanaʻiaina. Atonu tatou te vaʻai i lenei mea o se manatu ua latou alualu i luma, leai se isi mea. Ae o le mea moni e tusa lava pe na amataina o se uiga lelei mafaufauga poʻo faʻamatalaina, le faʻavae moni luga o faʻamaoniga, o lea ua latou maua le faʻaaogaina o molimau. Tatou te faia uma. Tuuina atu lenei, i luga o le a le mafuaʻaga o loʻo latou faʻaauau pea ona alualu i luma lenei talitonuga o se mea moni? Afai o tatou, nofo i totonu o tatou fale e aunoa ma le aoga o aloaʻia aʻoaʻoga i ākeoloki ma le faʻasaienisi aʻoaʻoga, mafai ona aʻoaʻoina nei mea, o le a le sili atu o le faʻalapotopotoga ma le taua oa i lona faʻaaogaina? Peitai, latou te faaauau pea ona faʻaauauina se aʻoaʻoga sese ma faʻasauā faʻasalaga soʻo se tasi e faʻaalia le le malie ia latou-ia e pei ona tatou iloa uma o le mataupu. O le a le tala a lenei e uiga i lo latou moni mafuaʻaga? E pule lava le tagata ia i le mafaufau loloto i ai. Matou te le mananaʻo e faʻatatau e lo tatou Aliʻi o Iesu upu o le Faʻaaliga 22:15 ia matou taʻitoʻatasi.
"O fafo o le maile ma i latou e faia faiga faataulāitu ma i latou e faitaaga le mama ma fasioti tagata ma ifo i tupua ma tagata uma e fiafia ma fai pepelo. "" (Re 22: 15)
O le au suʻesuʻe a Le Olomatamata e le malamalama i nei mea moni? Ua na o latou sese i se mea sese ona o le le atoatoa ma le faʻaletonu suʻesuʻega?
Matou te fia tuʻuina atu ia te oe se isi punaoa faaopoopo e mafaufau loloto ai:
O loʻo i ai se faʻamatalaga autu Neo-Papelonia o lona taua i le tafao faamasani le umi o nofoaiga a tupu nei o se mea Le Olomatamata ua le mafai ona taʻu mai ia matou. Lenei o se tusitusiga maaʻauʻau e faʻamaonia ai e leai ni va e tutusa ma le luasefulu tausaga i le va o nei Tupu. E sili atu nai lo tala a le au tusi talaʻaga ona o talafaʻasolopito na i ai iina i le taimi o nei tupu.
O lenei tusitusiga o le talaaga puʻupuʻu o le Queen Mother of King Nabonidus ', Adad-Guppi. O lenei tusitusiga na mauaina i luga o se maa faamanatu maa i le tausaga 1906. O le lona lua kopi na maua 50 tausaga mulimuli ane i se isi nofoaga eli. Ma o lea ua i ai a matou faʻamaoniga faʻamaonia o lona saʻo.
I luga, o le Masiofo Tina faʻamatalaina lona olaga, e ui o se vaega o lea na maeʻa maeʻa maeʻaina e lona ataliʻi, Tupu Nabonidus. O ia o se molimau molimau na ola i taimi o nofoaiga a tupu uma mai le vaitaimi o le Neo-Papelonia. O le tusitusiga na tuuina atu ia te ia tausaga i le 104 faʻaaoga ai le tuʻufaʻatasia tausaga o tupu uma tupu ma faʻaalia ai e leai se avanoa e pei ona finau mai le faʻalapotopotoga. O le pepa faʻasino o le NABON. N ° 24, HARRAN. Ua matou toe aumaia nei mea i lalo atu mo lau suʻega. E le gata i lea, o loʻo iai foʻi le upega tafailagi e taʻua ole Worldcat.org. Afai e te manaʻo e faʻamaonia pe moni lenei pepa ma e leʻi suia. Lenei 'upega tafaʻilagi ofoofogia o le a faʻaalia ai le faletusi latalata ia oe o loʻo iai se tusi talafeagai i luga o latou fata. O lenei pepa o loʻo tu i totonu O Tusitusiga Anamua Sasaʻe Tutotonu saunia e James B Pritchard. O loʻo lisiina i lalo o le laulau o loʻo i lalo ole Tina o Nabonidus. Volume 2, itulau 275 poʻo le Volume 3, itulau 311, 312.
O se sootaga lenei i se faaliliuga i le initaneti.
Adad-Guppi Memorial Stone Text
Mai le 20th tausaga o Assurbanipal, tupu o Asuria, na ou fanau mai (i)
seia oʻo i le 42nd tausaga o Assurbanipal, le 3rd tausaga o Asur-etillu-ili,
lona atalii, le 2 I St tausaga o Nabopolassar, le 43rd tausaga o Nepukanesa,
le 2nd tausaga o Awel-Marduk, le 4th tausaga o Neriglissar,
i 95 tausaga o atua atua Sin, tupu o atua o le lagi ma le lalolagi,
(i) lea na ou sailia ai nofoaga maualuluga o lona atua sili,
(mo) aʻu mea lelei sa ia tilotilo mai ia te aʻu ma ataata
Na ia faafofoga mai i aʻu tatalo, na ia taliaina laʻu upu, le ita
o lona loto na toʻa. Agaʻi i E-hul-hul le malumalu o Sin
lea (i) Harran, o le mea e fiafia i ai lona loto, na toe faalelei, na ia maua
manatu. O le agasala, le tupu o atua, na tilotilo mai ia te aʻu ma
Nabu-naʻid (loʻu) atalii e toatasi, le mataupu o loʻu manava, i le malo
na ia valaauina, ma le nofoaiga a Sumeri ma Akakati
mai le tuaoi o Aikupito (i) luga o le sami e oʻo lava i le sami maualalo
o fanua uma na ia tuuina mai iinei
i ona lima. O oʻu lima e lua na ou siitia ae i Sin, tupu o atua,
faʻaaloalo ma le faʻamalosiau ((Sa ou tatalo) faʻapea, ”Nabu-naʻid
(loʻu) atalii, fanau a loʻu manava, peleina e lona tina,]
Kol. II.
ua e valaauina o ia i le malo, ua e taʻu lona suafa,
i luga o le poloaiga a lou atua sili atua atonu o atua sili
alu i ona itu e lua, atonu latou te faia ona fili ia pau,
aua nei galo, (ae) faia lelei E-hul-hul ma le maeʻaina o lona faavae (?)
A oʻo i laʻu miti, na tuʻuina ona lima e lua, Sin, tupu o atua,
Na ia fetalai mai ia te aʻu faapenei, "Faatasi ma oe o le a ou tuu i lima o Nabu-naʻid, lou atalii, le toe foi o atua ma le nofoaga o Harran;
O le a ia fausia E-hul-hul, o le a faaleleia atoatoa lona fausaga, (ma) Harran
sili atu nai lo le (na i ai) aʻo le i faʻamaʻoina ma toe faʻafoʻiina i lona tulaga.
Le aao o Sin, Nin-gal, Nusku, ma Sadarnunna
I. o le a ia uuina ma faʻatupuina i latou e ulufale i le E-hul-hul “. O le upu a le Agasala,
le tupu o atua, na ia saunoa mai ia te au na ou faamamaluina, ma na ou vaai lava i ai (ua faataunuuina);
Nabu-naʻid, (loʻu) atalii e toʻatasi, fanau a loʻu manava, sauniga
galo ia Sin, Nin-gal, Nusku, ma
Sadarnunna na ia faaatoatoa, E-hul-hul
fou na ia fausia ma faaleleia lona fausaga, Harran atili
nai lo le taimi na ia faaatoatoaina ma toefuataiina i lona tulaga; le lima
o Sin, Nin-gal, Nusku, ma Sadarnunna mai
Suanna lona aai tautupu na ia ufiufiina, ma totonugalemu o Harran
i E-hul-hul le faigofie o le nofo o latou loto ma le fiafia
ma le fiafia na ia faatagaina i latou e nonofo ai. O le a le mea na tupu mai anamua, o le agasala o le tupu o atua,
e leʻi faia ma e leʻi faʻatagaina i se tasi (na ia faia) mo le alofa ia te au
o lē na tapuaʻi i lona atuaatua, na ia uuina le pito o lona ofu-Sin, le tupu o atua,
siitia lou ulu ma tuu i luga ia te au se igoa lelei i le laueleele,
umi aso, tausaga o le faigofie o le fatu na faateleina i luga ia te aʻu.
(Nabonidus): Mai le taimi o Assurbanipal, tupu o Asuria, seia oo i le 9th tausaga
o Napota-tupu le tupu o Papelonia, o le ataliʻio le tama a loʻu manava
104 tausaga o le fiafia, faatasi ai ma le migao a Sin, tupu o atua,
tuu i totonu ia te aʻu, na ia faia au e olaola, aʻu lava ia: o le vaaiga o oʻu toalua e manino,
Ou te matua lelei lava i le malamalama, o oʻu lima ma oʻu vae uma e lelei,
filifilia lelei aʻu upu, aano o manu ma meainu
ioe ma aʻu, o loʻu tino e lelei, fiafia loʻu loto.
O aʻu fanau i augatupulaga e fa mai ia te au o loo manuia i totonu ia i latou lava
Ua ou vaai, ua ou faataunuuina (ma le) fanau. Le Atua e, o le tupu o atua, mo le alofa
'ua e silasila mai' iā te aʻu, 'ua e faʻagaloaʻi oʻu aso; o Napota le tupu o Papelonia,
loʻu atalii e, 'ua' ou tuʻuina atu o ia i le ALIʻI loʻu aliʻi. O le umi lava o lo o ola
aua le agaleaga ia te oe; o le atamai o le fiafia, atamai o le fiafia lea (ia) faatasi ma au
ua e tofia ma latou faia aʻu ia maua se fānau, faʻatasi ma ia (foi)
tofia (latou), ma le amioleaga ma le faʻasalaga e faasagatau i lou atua sili
aua nei e onosaia, (ae) tuu atu ia te ia e tapuai i lou atuaatua sili. I tausaga 2I
o Nabopolassar, le tupu o Papelonia, i le 43 tausaga o Nepukanesa,
atalii o Nabopolassar, ma 4 tausaga o Neriglissar, tupu o Papelonia,
(pe a) latou faʻaaoga le malo, mo 68 tausaga
ma loʻu loto atoa na ou faaaloalogia ai i latou, sa ou vaaia pea i latou,
Nabu-naʻid (loʻu atalii), o le fanau a loʻu manava, i luma o Nepukanesa
atalii o Nabopolassar ma (muamua) Neriglissar, le tupu o Papelonia, na ou faia o ia e tu,
i le ao ma le po, na ia vaavaaia i latou
o mea sa fiafia ia i latou na ia faia e le aunoa,
loʻu igoa na ia faia (ia avea) sili ona fiafia io latou mata, (ma) pei
[o se afafine o] latou [lava] latou faagaeetia loʻu ulu
Col. III.
Sa ou tausia (o latou agaga), ma le taulaga manogi
mauoa, manogi lelei,
Sa ou tofia mo i latou i taimi uma ma
faataatia muamua io latou luma.
(I le taimi nei) i le 9th tausaga o Nabu-naʻid,
le tupu o Papelonia, le malaia
o ia lava na aveeseina o ia, ma
Nabu-naʻid, tupu o Papelonia,
(lona) atalii, mataupu o lona manava,
o lona tino oti na afaina, ma [ofu]
matagofie, o se ofu talaloa matagofie
auro, susulu
maa matagofie, [maa taua], maa taua,
tau taugata
suamalie suamalie o lona tino oti [faauuina]
latou teuina i se mea faalilolilo. [Oxen ma]
mamoe (aemaise lava) na gaoia e ia [fasia]
muamua atu. Sa ia faapotopoto [tagata]
o Papelonia ma Petopa, [ma tagata]
nofo i nofoaga mamao, [tupu, alii, ma]
kovana, mai [tuaoi]
o Aikupito i le Sami Maualuga
(e oo lava) i le Sami i Saute na ia [faia e sau ai],
faanoanoa se
tagi na ia faia, [pefu?]
latou lafo i luga oo latou ulu, mo aso 7
ma 7 po ma
latou te vavaeina i latou (?), o latou lavalava
na lafo i lalo (?). I le aso lona fitu
o tagata (?) o le nuʻu uma o latou lauulu (?)
selemole, ma
o latou lavalava
o latou lavalava
i (?) o latou nofoaga (?)
latou? i
i aano o manu (?)
mea manogi faamamaina na ia faʻaputu (?)
suamalie manogi i luga o ulu o [tagata]
sa sasaa mai o latou loto
sa fiafia o ia, na ia [fiafia (?)]
o latou mafaufau, o le auala [io latou fale]
na te leʻi (?) taofi (?)
io latou lava nofoaga na latou o ai.
O oe, o se tupu po o se perenise.
(O toega tele naua fragmentary mo faaliliuga seia: -)
Fefe (atua), i le lagi ma le lalolagi
tatalo ia i latou, [le amanaia] e le [tautala]
o le gutu o le agasala ma le atua fafine
ia saogalemu lau fanau
[ever (?)] ma mo [soʻo (?)].
Ma, ua faʻamaonia mai le 20 tausaga o Ashurbanipal i le 9th tausaga o lana lava nofoaiga, o le tina o Nabonidus, Adad Guppi na ola e oʻo i le 104. Na ia aveʻesea le tamaititi le Tupu Labashi-Marduk, aua e talitonu Nabonidus na ia faia le fasiotiga tagata ina ua maeʻa lana nofoaiga mo ni masina.
Semanu e pei o 22 poo 23 pe a alu ae Nabopolasar i le nofoalii.
tausaga | Adad's + Tupu 'Umi Tumau |
23 | + 21 yrs (Nabonassar) = 44 |
44 | + 43 yrs (Nepukanesa) = 87 |
87 | + 2 yrs (Amel-Marduk) = 89 |
89 | + 4 yrs (Neriglissar) = 93 |
93 | Na alu ae lona atalii o Nabonidus i le nofoalii. |
+ 9 | Na ia maliu 9 masina mulimuli ane |
* 102 | Nabonidus '9th tausaga |
* O lenei pepa o loʻo tusia ai ona tausaga i le 104. O le 2 tausaga le eseesega e lauiloa e tagata popoto. E leʻi tusia e le au Papelonia aso fanau o lea na toe faaopoopo ai i luga e le tusiupu ana tausaga. Na ia faia se mea sese e ala i le le faʻamatalaina mo le 2-tausaga soʻoga o le nofoaiga a Asur-etillu-ili, (Tupu o Asuria) ma le nofoaiga a Naboplassar, (Tupu o Papelonia). Vaʻai le itulau 331, 332 o le tusi, Taimi o Nuu Ese Toe Iloiloina, saunia e Carl Olof Jonsson mo se faʻamatalaga atili loloto.
E leai ni avanoa e pei ona faʻailoa mai e lenei siata faigofie, naʻo le fesiliaʻi. Afai na faʻatafunaina Ierusalema i le 607 TLM, semanu e ono le atoa le 122 tausaga o Adad Guppi ina ua maliu. E le gata i lea, o tausaga o nofoaiga a tupu i luga o lenei pepa, e tutusa ma igoa / tausaga o tupu taʻitasi na maua i le sefulu afe o pisinisi a Papelonia i aso uma ma lisiti faʻatulafono.
O le aʻoaʻoga a le Molimau o le 607 TLM o le tausaga o le faatafunaga o Ierusalema ua na o se talitonuga e le lagolagoina e ni faamaoniga faigata. Faʻamaoniga e pei o le Adad Guppi tusitusiga aofia ai faʻamautuina mea moni. Lenei punavai autu, o le Adad Guppi tusitusiga, faʻaleagaina le 20-tausaga-va-i le va o tupu tupu. O tusitala o Fesoasoani i le Malamalama i le Tusi Paia semanu e faʻaalia le ata o le Adad Guppi, ae leai se mea e taʻua ai i se tasi o faʻasalalauga a le Faʻalapotopotoga.
"Tautala saʻo outou taitoatasi ma lona tuaoi" (Efeso 4: 25).
Tuuina atu lenei poloaiga a le Atua, pe e te lagona o le tulaga ma faila e le agavaa e vaai i le talaaga o le Adad-Guppi? E le tatau ona faʻaalia uma ia faʻamaoniga Le Olomatamata na maua e tagata suʻesuʻe? Sa matou le agavaʻa ea e mafai ai ona faia se faʻamatalaga malamalama i mea e talitonu i ai? Vaʻai ia latou lava manatu i le tufatufaina o faʻamaoniga.
Ae peitai, o lenei poloaiga, e le faapea e tatau ona tatou taʻu atu i tagata uma o loʻo fesili mai ia i tatou mea uma e fia iloa e ia. E tatau ona tatou taʻu atu le mea moni i se tasi e tatau ona iloa, ae afai e le agavaa se tasi e mafai ona tatou aloese. (Le Olomatamata, Iuni 1, 1960, pp. 351-352)
Masalo latou te le iloa e uiga i lenei tusitusiga, atonu e manatu se tasi. E le o le tulaga lena. O loʻo silafia e le Faʻalapotopotoga. Latou te faʻasino tonu i ai i le tusitusiga o loʻo iloiloina. Vaʻai le vaega Faʻamatalaga, itema 9 i le itulau e 31. E oʻo foʻi ma loʻo iai ma seisi faʻamatalaga taufaasese.
"Ma le Harran Inscript o Nabonidus, (H1B), laina 30, na ia (Asur-etilluʻili) lisiina i luma atu o Nabopolassar." (Faʻapea foi se faʻamatalaga taufaʻasese mai Le Olomatamata aʻo latou taumafai e faʻailoa le lisi o tupu a Ptolemy e le saʻo ona o le igoa Asur-etillu-ili "e leʻo aofia i lana lisi o tupu a Papelonia). I le mea moni, o ia o se Tupu o Asuria, e le o se tupu lua o Papelonia ma Asuria. Ana faʻapea o ia, semanu e aofia ai i le lisi a Ptolemy.
O le mea lea, o se tasi lea o nai faʻamatalaga o faʻamaoniga e iloa e le Vaega Pule, ae o mea na latou natia mai le mamalu ma faila. O le a se mea o loʻo i ai iina? O le isi mataupu o le a maua ai nisi faʻamatalaga autu e tautala mo ia lava.
Mo le matamataina o le isi tala i lenei faʻasologa, mulimuli i lenei sootaga.
O se faitioga lenei mai ia Carl Olof Jonsson lea na ia alu ai i auiliiliga e uiga i mataupu uma o Le Olomatamata 2011:
https://www.jwfacts.com/pdf/carl-olof-jonsson-when-jerusalem-destroyed.pdf
E ui lava ou te ioe o le atoa mataupu 1914 e faʻavae i luga o mafaufauga fou, e tasi le mea e uiga i le 70 tausaga e le fetaui lelei. O lau finauga e faʻavae i luga o Iere. 25, fai mai o le "auauna i le tupu o Papelonia" e le o lona uiga o le faaaunuua mo le nuu atoa e talitonu. Ae faʻapefea Daniels lava ia faʻamatalaga i le Tanielu 9: 2 "O aʻu, o Tanielu, na malamalama i tusi le numera o tausaga na taʻua i le afioga a leova ia Ieremia le perofeta e faʻataunuu ai le faatafunaga o Ierusalema, e 70 tausaga" Ma i Nofoaiga a Tupu 36 : 21 tatou te maua ai le tala lenei: “O aso uma lava... Faitau atili »
Ou te iloa o Carl Olof Jonsson sa i ai ni mafuaaga lelei e uiga i lena i le Gentile Times Toe Iloiloina. Peitai, ou te le o popole tele i ai. Ou te iloa na faatatau i se taimi 2,500 tausaga ua tuanaʻi ma e mautinoa na fiafia Tanielu na faataunuuina upu, o lea e lelei uma lava. Talu ai e leai se apalai talu ai lona aso, ua avea ma mataupu faʻaleaʻoaʻoga.
[…] La matou tusitusiga muamua, na matou suʻesuʻeina le Adad-Guppi Stele, o se faamaumauga o le tala faasolopito na vave demolishes […]
O ananafi sa ou mafaufau ai i lenei mataupu ma faʻafuaseʻi ona ou iloaina se mea na ou faitaua muamua. Na ou tago i laʻu Tusi Paia ma suʻe Esera. Ma e moni lava, sa i ai iina! “O le toʻatele o le 'au ositaulaga, o sa Levī, ma ulu o' āiga o tamā, o toeaʻiʻina na vaʻai i le fale muamua, na fetagisi ma le leotetele 'ina' ua vaʻaia le faʻavae o lenei fale 'ua faʻataʻatitia, a o le toʻatele na' alalaga fiafia i le tumutumu o latou leo. ” (Esera 3:12) Afai e 70 tausaga le umi o le tafeaga, o lona uiga la, o “toeaiina” e tusa e 75 tausaga le matua.... Faitau atili »
Lelei lelei Helenren, ma le JA i lalo. E faigofie ona faʻagaloina aua e le mafai ona e faʻamaonia i le tele o le JWs o se mea talafeagai o se faʻamatalaga tonu, Ae o le, ma ou te talisapaia lou faamanatu mai ia i matou.
Toe faʻafetai.
Loʻu fiafia, ua ou fiafia e tipi i totonu. 🙂 E matua faʻanoanoa lava ona ua mafai ona e aumaia se faʻamatalaga sili, ae fai mai leisi tala e pei o le "e talafeagai, ae o le a naʻo loʻu pipiʻi lava i tala a le faʻalapotopotoga. Afai e moni, o le a latou mulimuli ane toe fetuʻunaʻi ”. O loʻo ou vaʻavaʻai atu i le aso o le a faʻaalia ai e Iesu le mea moni i tagata uma.
Faʻafetai mo lau faamatalaga! Na ou siakiina ma ioe, e sau mai ia Tadua's "O se malaga o Discovery i le Taimi - Vaega 6". Tele naua tusitusiga na lolomiina i lenei masina! E manaia le vaʻai pe faʻafefea ona fetaui lelei mea uma. 🙂
Talofa Na o le Fesili i laʻu vaʻai o le Tanielu 4: 16,23,25,32 (faʻavae i luga o faʻamatalaga faʻaliliuga, Biblehub, ma loʻu lava malamalama i faʻamatalaga) o loʻo taʻua i lalo. O le upu "taimi" - "Iddanun", Strong's Hebrew 5732 - e naʻo fuaiupu i luga atu e maua ai "o se taimi atofaina, tasi le tausaga" (tusa ma Strong). Eseese faaliliuga o le Tusi Paia faaliliuina eseese: fitu vaitaimi o taimi, fitu vaitau o taimi, fitu tausaga, ae tele lava i le fitu taimi. Ou te malamalama e faʻafitu taimi, e foliga mai na "faataamilo" ia Nepukanesa e le aunoa, e aunoa ma le motusia, pei o le "tagutugutu o aʻa" na "fusi uʻamea ma apamemea", e aunoa ma le motusia (Dan. 4:20).... Faitau atili »
Talofa Just Asking
Ou te talisapaia lau faamatalaga. O lenei o se lelei tele aotelega o autu a Org's faauigaga sese. Na ou kopiina i laʻu komipiuta feaveaʻi ma o le a ou faaaogaina o se tusi lesona puʻupuʻu i aʻu "taua" o le 1914. Faafetai lava.
Frankie
Faʻafetai Eric mo se manatu lelei e uiga i le faʻafoliga pepelo a le WTS. Ae ou te manaʻo e fetufaai oʻu manatu i luga o mafuaaga e uiga i le 607 ma le 1914. Taua o le 1914 ——————- Ou te ioe a faapea e sese le tausaga e faitau ai le 1914, o le atoa talitonuina o Org o le a paʻu ona o lena faʻavae i lena tausaga. O le mea lea, WTS e matua vevesi lava i lenei aso ma faʻaaogaina, faʻatasi ai ma isi mea, masalosalo faʻalelalolagi faʻamatalaga (archaeological ma faʻasolopito) e faʻamaonia ai - ae e sese, aua o le Tusi Paia faʻamatalaina ia lava. O nisi uso e faʻaali mai ia matou e le saʻo le faʻatusatusaina o le WTS mo le 1914.... Faitau atili »
Talofa Tau lava o fesili
Faafetai lava mo lenei faʻamatalaga. Ou te malie i au mea uma. E lelei foi ma manino le tuʻuina atu, ma o se otootoga sili ona lelei o le auala na faʻaaogaina ai e le Faʻalapotopotoga tusitusiga paia i latou lava ma mea ua tatau ona avea ma se taunuuga o le faaseseina o le faitau miliona o Molimau i tausaga ua mavae, e aofia ai au lava ia.
Ole tasi, faafetai tele, e mautinoa e manuia ai le au faitau.
Ou te faafetai tele mo le galuega o loʻo faia e lenei kulupu. O le faʻagasologa o le ala aʻe i pepelo e mataʻutia ma o le toʻatele e unaʻia i le le talitonu i le Atua ma le leai o se faʻatuatua. Faʻafetai ia te oe, ua mafai ona ou tumau i loʻu faʻatuatua i le Atua, Keriso ma tusitusiga paia. E faigata le faʻatuatuaga, ae o lau foaʻi ma le faʻaavanoa faʻasoa o suʻesuʻega, ma faʻamalosi atu e siaki, siaki, siaki, fausia se suʻesuʻega siosiomaga e faʻamafanafanaina ma faʻafouina moni.
Naʻo loʻu manaʻo e faʻafetai ia Eric ma isi uma o loʻo faia ni mea taua ma ni tusitusiga e pei o lenei. O aʻu ma loʻu toʻalua e leʻi alu i se fonotaga poʻo seisi gaioiga mo le tusa o le 'afa tausaga le taimi nei. Ou te matea e le o toe umi ae tuʻituʻi mai le matou faitotoʻa ......
Faʻafeiloaʻi mai Peleseuma ia te oe uma!
Faʻafeiloaʻiga i Tagata Uma, Oi, o ni matua loloto faʻamatalaga lenei ma mai foliga vaʻaia e iai tatou tagata atamamai tele iinei. Faʻafetai lava mo lea mea, ae ou te fesili atu ma le faʻaaloalo ia i matou na feagai ma faigata i le taimi nei, o lenei tagata faamolemole taumafai e faia mea nei, 1-Faʻamolemole aumai se aotelega puʻupuʻu o le uiga o nei suʻesuʻega uma e ese mai i le le faʻamaonia o le JW 1914 aoaoga faavae (lea Eric ua uma ona ausiaina i lenei tusiga) Ou te manatu ua manino i le tele o le 1914 aoaoga faavae ona o le mea moni o le mea tatou te i ai... Faitau atili »
Talofa Gogetter E leai soʻu faʻamoemoe e tali atu mo seisi, ae o le a ou aoteleina aʻu mea, pe a fai e te faʻasino i se tasi o nei. O nisi o isi manatu e matua feai lava. 1. O faasinoga e lua a Sakaria i le 70 tausaga i le 1:12 ma le 7: 5 na toe faitau i le amataga o le malu o Ierusalema i le 589 TLM ma le paʻu o Ierusalema i le 587 TLM, faatasi ai ma nisi o faamatalaga e uiga i le fasiotia o Gedalia. Poʻo le a lava le aso tatou te faia ai Tariu '2nd ma le 4th tausaga e le suia ai le mea moni o le siege ma le pa'ū e 70 tausaga ae le i maeʻa aso. 2. O aʻu... Faitau atili »
Talofa Faigaluega
Ou te matua malilie uma ia te oe e mamafa tele mo le tele.
Ia mautinoa o loʻo i ai se aotelega pupuu puupuu o manatu autu o le a oʻo mai.
Ou te faamoemoe e te le mafaufau i ni nai vave matauina e uiga i lenei faamatalaga. 1. Muamua, faʻamamafa pe fia ni papaʻu papaʻu o loʻo manatu o le 50-tausaga vaitaimi mai le 587-537 TLM vs le 70-tausaga vaitaimi mai le 607-537 TLM e le talafeagai. E ese pe a fai mai JWs o lenei vaitaimi na o le 30 tausaga nai lo le 50 tausaga. I lena tulaga, o pepa o le a manino feteʻenaʻi ma molimau. Ae pei ona i ai, o na pepa uma o le a avea pea ma vaega o le faʻalauteleina 70-tausaga vaitaimi. Ma o le mea o loʻo matou vaʻai i ai o le tele o pepa misi ua faʻaleagaina. Faʻapena foi Neo-Papelonia... Faitau atili »
HI Ex, Ua e tuʻuina le tele o mea i fafo atu, ae le pei o se talanoaga, ona ua tele naua vaega na fausia i luga o isi. Josephus o se tusitala faʻasolopito, ae e faʻatuatuaina lava e pei o faʻamatalaga ma manatu sa ia maua. O nisi o ou manatu e tatau ona iloiloina tasi i le taimi, ma ou te le manatu o loo i ai se tasi ou te manao e filifili e amata ai. O le a ou tuu ia Eric, pe a fai e manao i ai, ae e tele naʻua mo aʻu. Tuʻu atu Kuresa i le 455 TLM,... Faitau atili »
I le masina o Me o le 2017, na ou tusia ai se tusi i le sosaiete a tusitusiga a le sosaiete e talosagaina se taʻitaʻiga. Sa ou laga le tele o fesili e uiga i le sao o aoaoga a le sosaiete na faatamaia Ierusalema e Papelonia i le 607 T.L.M. Ole tele o suʻesuʻega na faia i lomiga a le sosaiete na laga ai foʻi le tele o fesili i loʻu mafaufau atoa ai ma le ono tupu faapea ole aso nei, e le gata e lagolagoina e soo se tusitala, ua matua le o gatasi foi ma tusitusiga paia. Talu mai lena taimi, e ui lava e leʻi iai se tali mai i le sosaiete, ae na faamalosia aʻu e toeaina i le lotoifale e faatali “filemu” ia Ieova. O le... Faitau atili »
Faʻafetai mo lenei tusitusiga aua o se tasi o cogs autu i le WT uili; tau lava o le vaʻai i le vaiaso lenei suʻesuʻega tusiga. O nisi mau faigofie e maitauina o le Ieremia 29: 1-10 lea na tusi atu ai Ieremia i le tafeaga talu ai ua amata le 70 tausaga! Na ou fesili i se faifeau e uiga i lenei mea ma na ia fai mai o le a ia suesueina ma toe foi mai ia te au ae leai se tali ina ua mavae masina. E foliga mai o nei (ma le tele o isi) aʻoaʻoga o le a faia i luga o lea e leai se eseesega nai lo se isi lava lotu ma a latou aʻoaʻoga faʻavae. E pei ona fai mai Ray Franz:... Faitau atili »
O lena e aotelega lava, a ea? Na ou taʻua muamua afai na latou taliaina le aso 587 TLM, semanu latou te faamalosia le uumau o le lafu. (O loʻo ou tautala ma le leo o le perofeta pepelo o loʻo vaʻai e faʻatele lana lafu.) 587 semanu latou te tuʻuina atu ia i latou le 1934 o se amataga. E oo ane i lenā taimi ua latou taliaina le igoa, Molimau a Ieova. E oʻo mai i lena taimi ua latou faʻailoaina le Isi Mamoe. I le taimi lena, ua latou faʻapaʻuina le faʻamanatuina o le Kerisimasi ma ua le toe i luga o le faavaa mekasini le satauro. Ma na latou maua ai le malosi malosi o le faasaʻolotoina oi latou mai Papelonia... Faitau atili »
Fesili? O le a le umi na pule ai Nepukanesa II? Fai mai pepa o pisinisi na pule ai o ia mo le 43 tausaga. Ae fai mai le Tusi Paia, na pule o ia mo le 45 tausaga. Faʻafefea? Aua na ave faapagota Jehoichin i le aso mulimuli lava o le 8th tausaga o Nepukanesa II. (2 Tupu 24:12) O lona uiga, na amata le tausaga 1 o Setekaia i le aso 1 o le iva o tausaga o Nepukanesa. O le mea lea na i ai le 9-tausaga le eseesega i a latou nofoaiga. Lea ua faamaonia lea i se taimi mulimuli ane ina ua pa'ū Ierusalema i le 8 tausaga o Setekaia ma le lona 11 o tausaga o Nepukanesa II. Ae o lona uiga foi... Faitau atili »
O le malosi o le vaitaimi o le 587 TLM o loʻo i totonu o pepa pisinisi uma ma le tusitusiga o le vateatea ua faʻaigoaina ole VAT4956. Ae pei ona ou taʻua muamua, o na pepa e le feteʻenaʻi ma le faʻalauteleina o le Neo-Papelonia Vaitaimi e 20 tausaga. Latou te feteʻenaʻi ma le faʻaititia o le vaitaimi, ae le o se faʻalautelega. I nisi upu, e i ai ni 26 tausaga o leiloloa tusitusiga. O lona uiga, e tatau ona i ai le 70-tausaga vaitaimi o le faʻatafunaina atoa o le laueleele ma le faaaunuuaina o tagata amata i le tausaga 23 o Nepukanesa II (Iere. 52:30). Pe a tusia le aso i le 537 TLM, o le vaitaimi o le Neo-Papelonia... Faitau atili »
Talofa Eric. Ou te faamoemoe ou te le o alu i luma atu o oe. Seʻi ou fai atu faafetai mo le galuega ua maeʻa ona e tuuina mai, ma le tala manaia ua e taʻua ia matou, le tusitusiga adad-guppi. Afai o le a le mea o loʻo ou aofia ai ma feteʻenaʻiga ma mea ua e aofia ai i le vaega 2, taʻu maia ia te aʻu ma o le a ou aveeseina ma aveese laʻu tala. Ae o le avanoa lelei lea e aumai ai se vaega o laʻu suʻesuʻega: MAI LE TUSI A Sakaria E lua tusi o loʻo taʻua i le tusi a Sakaria, o loʻo taʻua ai... Faitau atili »
Faafetai mo le aofia ai na mea moni i la matou talanoaga. E saʻo oe e taʻu le aʻoaʻoga a le 1914 o se povi paʻia o le faʻalapotopotoga.
Faʻaaliga manaia. Ae o le "Tariu" i le faʻamatalaga a Sakaria 1 ma le 7 e le o Daritu I, ae o Tariu le Metai. Tagata Iutaia, pei ona e matauina o loʻo faaaunuua lava !! O le 70 tausaga na faaaunuua ai i le Josephus ma le Tusi Paia, na amata i le faaaunuʻuina mulimuli o le toe vaega oi latou na sosola i Aikupito. (Iere. 44: 14,28) O lea na amata ai le 70 tausaga i le tausaga 23, 4 tausaga talu ona pa'ū Ierusalema i le 19 o tausaga o Nepukanesa. Ma ina ua maeʻa le 70 tausaga ina ua maeʻa le "taʻusalaina o 'aʻai," o lona uiga o le faʻatafunaga o Ierusalema, o le lona lua o tausaga o Tariu le Metai. Keteliah... Faitau atili »
Ou te manatu lava ia WTBTS iloaina o loʻo latou le toe taofiofia latou uma vagana ai le faʻamaoni molimau, ma e oʻo lava i totonu o lena vaega, o le toʻatele o latou o loʻo vaʻavaʻai faʻatasi i le Sosaiete. Ua latou le toe puʻeina ma faʻatonutonu loto ma mafaufau o le tulaga & faila ma o loʻo taumafai e faia mea uma latou te mafaia e faʻatumau ai le puleaina. O le a ou le teʻi teʻi pe a fai o le Olomatamata e le alu i le ala o le "Shakers" ma avea ma le le malamalama o talitonuga faʻalelotu fiailoa taʻutaʻua i talaʻaga tusi pe faʻaaogaina o mafaufauga mafaufauga e faʻaalia ai le mea e tupu i tagata... Faitau atili »
O se matua tuai na masani ona ou faigaluega ma taʻu mai ia te aʻu i se tasi taimi e le pepelo ia fuainumera ae pepelo e mafai ona iloa.
Lenei mataupu e tasi na avea ma itu tele i le faaititia o Le Olomatamata. Ina ua muamua faʻailoa mai nei feteʻenaʻiga, i le fitusefulu, na faia e le faʻalapotopotoga le puipuiga puipui o le tulimanu o le luko ma se osofaʻiga ma lona malosi atoa. Carl Olaf Jonsson sa faamaoni ma ou te mautinoa na ia teʻi le fefe na faia e le Sosaiete ana suʻesuʻega i le auala na latou faia. E ui lava ou te mautinoa o Jonsson na o lona manatu o le Watchtower o le a faia ni fetuunaiga pe a latou vaaia lana faamatalaga, o le mea moni o ia sa ia faia se sao taua i le mea ou te talitonu o le a sili... Faitau atili »
Ina ua ou mafaufau pe aisea na faia ai nisi o fuaiupu o le Mataio 24 e fai mai seisi tala nai lo le mea na latou fai mai ai, na ou toe tepa i tua i le amataga o le 1914 aʻoaʻoga, o le mea lea 607, o lea la Daniel 4; o le taimi lena na ou paʻuʻu ai uili mo aʻu ma le jw's. O le lesona o le lotomaulalo ma le faʻamaualuga na aʻoaʻoina i le tupu o Nepukanesa na fausiaina i le 2520 tausaga mai le pa'ū o Ierusalema i le; 1914. E leʻo aʻoaʻoina i le Tusi Paʻia pei o lena ma ua folafola e le jw e faʻaauau pea ma le ituaiga / faʻauigaga malamalama e leʻo aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, ae... Faitau atili »