Toe fetaui le Mesia Valoaga o le Tanielu 9: 24-27 ma Secular History

Faatuina Faavae mo se Fofo

A.      faʻatomuaga

Ina ia sailia ni fofo i faʻafitauli na tatou faʻailoa i vaega 1 ma le 2 o tatou faʻasologa, muamua tatou manaʻomia e faʻavae nisi faavae mai ia e galulue ai, a leai, o a tatou taumafaiga e malamalama ai i le valoaga a Tanielu o le a matua faigata, pe a le mafai.

O lea la, tatou, manaʻomia e mulimuli i se fausaga poʻo se metotia. E aofia ai ma le faʻamautinoaina o le amataga o le vaʻaiga a Tanielu pe a mafai. Ina ia mafai ona tatou faia lenei tulaga ma le tele o le mautinoa, tatou te manaʻomia foi e faʻamaonia le faʻaiʻuga o lana Valoaga i se mea saʻo tatou te mafaia. Ona tatou faʻatuina lea o se taʻiala e galue ai. Lenei, i le isi itu, o le a fesoasoani ia tatou i le tatou ono mafaia fofo.

O le mea lea, o le a tatou vaʻavaʻaia ai le tala o le Tanielu 9 ae tatou te leʻi o atu i luma e faʻamautinoa le iʻuga o le fitu fitu, e aofia ai ma sina vaaiga puʻupuʻu i le aso na fanau ai Iesu. Ona tatou suʻesuʻe ai lea i sui tauva mo le amataga o le valoʻaga. O le a tatou iloiloina puʻupuʻu foʻi le vaitaimi o loʻo faatatau iai le valoʻaga, pe o ni aso, vaiaso, masina, poʻo ni tausaga. Lenei o le a aumaia ia i tatou se auivi faʻavae.

Ina ia faʻatumuina le faʻavaʻa lenei o le a matou faʻatuina ai se otooto o faʻasologa o mea na tutupu i tusi a Esera, Neemia, ma Eseta, i le mamao e mafai ona faʻamaonia i le taimi muamua. E tatau ona tatou maitauina i aso faatatau ile faaaogaina ole igoa ole Tupu ma le tausaga tupu / masina, e pei ona iai ile taimi nei tatou te manaʻomia le fesoʻotaʻi ile isi aso ole mea na tupu nai lo le tutusa aso tutusa aso, masina, ma le tausaga.

O se manatu taua lava e manatua pea o le taimi nei o loʻo iai faʻavae i taimi uma faʻavae i luga o le Kalaotio Tulomaio,[I] o se tagata e suʻesuʻeina i le vateatea ma faasologa o taimi e nonofo i le 2nd Seneturi TA, i le va o c.100AD i c.170AD, i le va o 70 ma 130 tausaga ina ua mavae o le amataga o Keriso i le lalolagi. Ua silia ma le 400 tausaga talu ona maliu le tupu o Peresia ina ua toʻilalo le Alexander le Sili. Mo se iloiloga loloto o faʻafitauli o loʻo feagai ma le taliaina o tala faasolopito faʻamolemole tagaʻi i lenei tusi aoga tele e faʻaigoaina “O le Talaʻaga o le Faasologa o Tusi Paia” [Ii].

O le mea lea, ae tatou te leʻi amataina le suʻesuʻega ole kalena faʻapitoa i le tausaga pe a tupu se tupu, e manaʻomia ona faʻavae ia tatou tapulaʻa. O le faʻamasinoga lelei e amata ai le mea pito i tua ina ia mafai ona tatou toe galulue. O le latalata o le mea e tupu i lo tatou taimi nei, e masani lava o le faigofie o le faʻamautinoaina o mea moni. Ma le isi mea, e tatau ona tatou vaʻai pe mafai ona tatou faʻatuina le mea amata mai le galulue i tua mai le mea e gata ai.

B.      O le Iloaina atili o le Mau Tanielu 9: 24-27

E taua tele le suʻesuʻeina o le gagana Eperu mo le Tanielu 9 ona atonu e iai nisi upu atonu na faʻaliliuina ma le faʻaaloalo i faʻauiga o iai. E fesoasoani foi maua le tofo mo le aotelega uiga ma aloese ese vaapiapi o se faʻamatalaina o soʻo se upu faapitoa.

Le Talaaga o le Tanielu 9: 24-27

O le talaaga o soʻo se mau o mau e taua i le fesoasoani i se malamalama moni. O lenei vaʻai na tupu "O le uluaʻi tausaga o Tariu le atalii o Asueru o le fanau a Metai, o le na fai ma tupu o Kaletaia." (Tanielu 9: 1).[Iii] E tatau ona tatou maitauina o lenei Tariu o le tupu o Kaletaia, e le o Metai ma Peresia, ma na fai o ia ma tupu, e faailoa ai se tupu maualuga na ia auauna ma tofia o ia. O lenei mea o le a aveʻesea ai Tariu le Sili (I) na avea le tulaga tupu o Metai ma Peresia lava ia ma faapea ai foi ma isi tupu o malo o le pule pe mulimuli. E le gata i lea, Darius the Great o se Achaemenid, o se Peresia, lea na ia faʻailoa i taimi uma ma ana fanau.

Ua faamaonia e le Darius 5:30 “I lena lava po na fasiotia ai Pelesara le tupu o Kaletaia, ma na maua foi e Tariu le Metai le malo, i le tusa o le onosefulu-lua tausaga. ”, ma le Tanielu 6 ua aumaia ai se tala i lena tausaga muamua (ma na o le) tausaga o Tariu, ma faaiu i le Tanielu 6:28, “aʻo lenei Tanielu, na manuia o ia i le malo o Tariu ma le malo o Kuresa le Peresia ”.

I le uluaʻi tausaga o Tariu le Metai, “O Tanielu, e iloa i tusi i le tele o tausaga na faatatau ai le afioga a Ieova i a Ieremia le perofeta, mo le faataunuuina o faatafunaga o Ierusalema, fitusefulu tausaga.” (Tanielu 9: 2).[Iv]

[Mo se auiliiliga o lenei mau ole Tanielu 9: 1-4 i lona talaaga, faamolemole vaai le "Malaga o le Mauaina i Taimi Taimi ”[V]].

[Mo se iloiloga atoa o le faʻamaoniga mo le i ai i tusitusiga faʻamaumauga o se tagata e mafai ona iloa o Darius le Mede, faʻamolemole vaʻai le tusi nei: Darius the Mede o se Toe Iloiloga [vi] , ma O Ugbaru o le Darius the Mede [vii]

O le mea na tupu, na faasaga atu Tanielu ia Ieova le Atua, i le tatalo, olega, anapogi ma le ie talatala, ma le lefulefu. I fuaiupu nei, na ia talosaga mo se faʻamagaloga e fai ma sui o le malo o Isaraelu. A o ia lava sa tatalo, na taunuʻu ane le Agelu Gabriel ia te ia, ma taʻu atu ia te ia “Tanielu, o lenei ua ou sau e faatonu oe ia e maua se malamalamaaga ma le malamalama” (Tanielu 9: 22b). O le a le malamalamaaga ma le malamalamaaga na aumaia e Kaperielu? Sa faaauau pea Gabriel “O lea, mafaufau lelei i le mataupu ma ia e malamalama lelei i le mea ua vaaia ” (Tanielu 9:23). Ona mulimuli mai lea o le agelu o Kaperielu ma le valoaga o loʻo tatou mafaufau i ai mai le Tanielu 9: 24-27.

O lea, o a ni tulaga taua e mafai ona tatou “mafaufau i le ma “Malamalama i ai”?

  • O lenei mea e tupu ile tausaga talu ona pa'ū Papelonia ia Kuresa ma Darius le Metai.
  • Ua iloa e Tanielu se vaitaimi e 70 tausaga mo le talaias aua ua lata ona maeʻa Ierusalema.
  • Na fai foi le tala a Tanielu i lona faʻataunuʻuina e le gata i le faʻauigaina o tusitusiga i luga o le puipui ia Pelesara i le po na paʻu ai Papelonia ia Metai ma Peresia, ae na ia salamo foʻi mo le malo o Isaraelu.
  • E tali mai Ieova i lana tatalo. Ae aisea i se taimi vave?
  • O le tala na tuuina ia Tanielu o le malo o Isaraelu ua leva ona nofo vaavaaia.
  • O le ai ai se vaitaimi o le fitusefulu fitu (o le vaitaimi e mafai ona vaiaso, tausaga pe ono sili atu foi vaiaso tetele o tausaga), nai lo le na o le fitusefulu tausaga pei o le 70 tausaga faatoa maeʻa, i le taimi e mafai ai e le malo ona faamutaina le faia o se amioga leaga, ma agasala , ma fai le togiola mo mea sese. O le vave ona tali mai o le a taʻu mai ai o lenei vaitaimi o le a amata pe a uma le vaitaimi muamua o faatafunaga.
  • O le mea lea, o le amataga o le toe fausiaina o Ierusalema o le a faamuta ai mea leaga.
  • I le ma lea, o le amataga o le toe fausiaina o Ierusalema o le a amata ai le vaitau e fitusefulu fitu o le Tanielu 9: 24-27.

O nei manatu, o ni molimau malosi lea e amata ai le sefulufitu sefulufitu tausaga nai lo le tele o tausaga mulimuli ane ai.

Faaliliuga o le Tanielu 9: 24-27

O se toe iloiloga o le tele faʻaliliuga o le Tanielu 9: 24-27 i Biblehub[viii] mo se faʻataʻitaʻiga, o le a faʻaalia i le tagata faitau lemu le lautele lautele o faʻauiga ma faitauga o le faʻaliliuga mo lenei fuaitau. O lenei mafai ona i ai se aafiaga i le iloiloina o le faʻataunuuga poʻo le uiga o lenei mau. O lea, na faia ai le filifiliga e vaavaai i le faaliliuga moni o le faaEperu o le faaaogaina o le INT filifiliga. https://biblehub.com/interlinear/daniel/9-24.htm, Ma isi

O le tusitusiga o loʻo faʻaalia i lalo o loʻo iai mai le faʻaliliuga laina. (O le gagana Eperu o le Westminster Leningrad Codex).

Tanielu 9: 24  fuaiupu 24:

"Fitu sefulu [uso] fitu [sabuim] ua malilie o ou tagata i lou taulaga paia e faʻaumaina le solitulafono e faia le iʻuga o agasala ma faia le leleiga mo le amioletonu ma aumaia le amiotonu e faʻavavau ma faʻamaufaʻailogaina vaʻaiga ma valoaga ma faʻauʻuina o mea paʻia [qadasim] . "

O le amiotonu e faavavau o le a mafai ai ona maua i le taulaga togiola a le Mesia (Eperu 9: 11-12). O lenei, o le mea lea, fautua mai o le 'O Paʻia Paia' or “Le Mea e Sili Ona Paia” o se atagia i le uiga o taulaga na faia i le Paia moni o Paia, nai lo le tulaga moni i le Malumalu. E tusa lea ma le Eperu 9, aemaise lava, fuaiupu 23-26, lea o loʻo faʻailoa mai ai e le Aposetolo o Paulo, o le toto o Iesu na ofoina atu i le lagi ae le o se nofoaga moni o le Mea e Sili ona Paia, e pei ona faia e le Faitaulaga Sili a Iutaia i tausaga uma. Faʻapea foi, na faia "I le iʻuga o le faiga o mea ina ia tuu ese le agasala e ala i le taulagaina o ia lava" (Eperu 9: 26b)

Tanielu 9: 25  Fuaiupu 25:

“O le mea lea, ia e iloa ma malamalama i lena mea [mosa] o le upu / poloaiga [palapala] e toe fausia / liliu le tua / toe foʻi [leasib] ma fau / toe fai [welibnowt] Ierusalema seʻia oʻo ile Mesia le Perenise taʻitoʻafitu [sabuim] fitu [Sika] ma fitu [sabuim] ma le onosefulu ma le lua ma o le a toe fausia le auala ma le pa ma / faapena foi i taimi faigata. ”

Manatu e manatua:

Sa matou oe "Iloa ma malamalama (ia maua malamalamaaga)" o le amataga o lenei vaitaimi o le “Mai le alu i fafo", 'aua le toe fai, "o le upu poʻo le faʻatonu ”. O le mea lea o le a le talafeagai ai ma le faʻatonutonuina mo le toe amataina o le fale pe ana fai o le mea lea na taʻu muamua e amata ma amata ma ua uma na motusia.

O le upu poʻo le tulafono foi e tatau ona i "Toe faʻafoʻi / toe foʻi". E pei ona tusia lenei mea e Tanielu i tagata o faaaunuua i Papelonia o le a malamalama e faatatau i le toe foi atu i Iuta. O lenei toe faʻafoʻi e aofia ai foʻi le “Fausia / toe fausia” Ierusalema nei ua maeʻa nei faatafunaga. O se itu taua o le malamalama poo fea “Upu” o lenei, e le atoa Ierusalema pe a leai le Malumalu ma Malumalu, e pei foi, o le a le atoatoa pe a le toe fausia Ierusalema e fai ai fale mo tapuaiga ma taulaga i le Malumalu.

Le vaitaimi o le a vaeluaina i se vaitaimi o fitu fitu e tatau ona i ai se taua ma se vaitaimi o le onosefulu-lua fitu. Na amata loa e Tanielu ona tuuina atu i le talaaga se faamatalaga e uiga i lenei mea taua o le a tupu ma pe aisea na vaeluaina ai le vaitaimi ina ua ia faapea mai “Toe fausia le auala ma le pa e ui lava i taimi faigata”. O lea le mea na faailoa mai ai, o le maeʻa o le fausiaina o le Malumalu lea sa avea ma ogatotonu o Ierusalema ma le fausiaina o Ierusalema lava ia, e le mafai ona faataunuuina mo sina taimi ona o “Taimi faigata”.

Tanielu 9: 26  Fuaiupu 26:

“Ma i le maeʻa [sabuim] ma e onosefulu ma le lua o le a vavaeeseina le Mesia ae le mo ia ma le aʻai ma le malumalu o le a faʻatafunaina e tagata o le perenise o le a afio mai ma le iʻuga o ia i se lolo / faʻamasinoga [malu puipuia] ma e oʻo i le iʻuga o le taua, ua faʻataunuʻuina faʻatafunaga. ”

Manaia le upu Eperu mo “Lologa” e mafai ona faaliliuina e pei "faamasinoga". O lenei uiga e ono mafua mai ile faʻaaogaina o le upu i tusitusiga e le au tusitala o le Tusi Paia e toe faʻafoʻi mai ai i le mafaufau le au faitau le aʻau o le lolo o le Tusi Paʻia o se faʻamasinoga mai le Atua. E sili foi ona aoga i le tala, ona o le fuaiupu 24 ma le fuaiupu 27 o le valoʻaga o lo o faailoa mai ai o le taimi lenei o le faamasinoga. E faigofie atu foi ona faailoa lenei mea na tupu pe a fai o se faamasinoga ae le o faasino i se 'au tau o lologa i le laueleele o Isaraelu. I le Mataio 23: 29-38, na faamanino mai e Iesu, na ia faamasinoina le nuu atoa o Isaraelu atoa, aemaise lava le au faresaio, ma taʻu atu ia i latou “Faʻafefea ona e sola ese mai le faʻamasinoga o Kena? " ma o lena “E moni ou te fai atu ia te oe, o mea uma nei e oʻo mai i luga o lenei augatupulaga”.

O lenei faamasinoga o le faafanoga na sau i luga o le tupulaga na vaai ia Iesu ina ua faatafunaina Ierusalema e se Perenise (Titus, atalii o le fou Emperor Vespasian ma o lea “Se Perenise”) ma a "Tagata o le perenise o le a oʻo mai", tagata Roma, tagata a le perenise Tito, o ia o le a 4th Malo atoa ole lalolagi e amata ile Papelonia (Tanielu 2:40, Tanielu 7:19). E manaia le maitau na avatu e Tito ia poloaiga ina ia aua nei tagofia le Malumalu, peitaʻi na le usitaia e lana 'au le poloaʻiga ma lepetia le Malumalu, ma na faataunuuina ai lenei vaega o le valoaga i auiliili. O le vaitaimi o le 67AD i le 70AD na tumu i faʻatafunaga mo le laueleele o Iuta ina ua faʻatamaia e le autau a Roma le tetee.

Tanielu 9: 27  Fuaiupu 27:

“Ma o ia o le a faamautuina se feagaiga ma le toatele mo le fitu fitu [sabua] ae i le ogatotonu o le fitu, o le a ia faʻaiʻu le taulaga ma le taulaga ma i le apaau o mea inosia o le a faia o ia o le na faʻatafunaina ma faʻataunuʻu ai lava seʻia oʻo i le faʻataunuʻuga ma le faʻamaoni ua sasaa mai i luga o le faʻatafunaga. ”

“Ia” e faasino i le Mesia le autu autu o le fuaitau. O ai le tele? O le Mataio 15:24 o loo tusia ai Iesu faapea, “I le tali a lea na ia faapea mai:“ E leʻi auina mai aʻu i se isi seʻi vagana mamoe ua leiloa o le aiga o Isaraelu ”. Lenei, o lona uiga o le a faailoa mai ai “teleO le malo o Isaraelu, o le uluaʻi senituri o lutaia.

O le umi o le faiva a Iesu, e mafai ona fuafua e tusa ma le tolu ma le afa tausaga. O lenei umi o le a fetaui ma le malamalamaaga o ia [le Mesia] "Faʻaiʻu le taulaga ma le taulaga" “I le ogatotonu o le fitu” [tausaga], e ala i lona maliu le faʻataunuʻuina o le mafuaʻaga o taulaga ma taulaga ma ua faʻateʻaina ai le manaʻoga ina ia faʻaauau pea (vaʻai i le Eperu 10). O lenei vaitaimi o le tolu ma le afa [tausaga] e manaʻomia le 4 Paseka.

Pe na o le tolu ma le 'afa tausaga o le galuega a Iesu?

E faigofie atu le galue i tua mai le taimi o lona maliu

  • O le Paseka mulimuli (4)th) lea na aina ai e Iesu ma ona soo le afiafi a o le i maliu.
  • Ioane 6: 4 o loo taua ai se isi Paseka (o le 3rd).
  • Toe foi i tua, Ioane 5: 1 na o na taʻua “Le tausamiga a Iutaia”, ma e manatu o le 2nd[ix]
  • I le iuga, Ioane 2:13 o loo taua ai le Paseka e tasi i le amataga o le galuega a Iesu, e lei leva na liua le vai i le uaina i aso popofou o lana galuega ina ua uma lona papatisoga. O le a fetaui lea ma le fa manaomia o le Paseka e faʻatagaina ai mo se galuega pe tusa o le tolu ma le afa tausaga.

Fitu tausaga mai le amataga o le galuega a Iesu

O le a le suiga i le iʻuga o le fitu [tausaga] mai le amataga o le galuega a Iesu? O le Galuega 10: 34-43 o lo o tusia ai le tala a Peteru ia Konelio (i le 36 TA) “Ona tatala lea e Peteru lona gutu ma fai atu:“ O le mea moni na ou iloa ai e le faailogatagata le Atua, 35 a e talia e ia i nuʻu uma le tagata e matataʻu ia te ia ma fai le amiotonu, ua talia o ia. 36 Na ia auina atu le upu i le fanauga a Isaraelu e faailoa atu ia i latou le tala lelei o le filemu e ala ia Iesu Keriso: o Lenei o le Alii o [isi] uma ”.

Mai le amataga o le galuega a Iesu i le 29 AD i le liliuina o Konelio i le 36 AD, “Le toatele” O Iutaia o le natura o Isaraelu na iai le avanoa e avea aiatalii o le Atua", Peitaʻi o le atunuʻu atoa o Isaraelu ua latou teena Iesu o le Mesia ma le tala lelei o loʻo talaʻia e le au soʻo, na tatala le avanoa i tagata o Nuʻuʻese.

Ma le isi "le apaau o mea inosia ” o le a mulimuli i se taimi puʻupuʻu, e pei ona i ai, amata i le 66 TA lea na iʻu i le faʻaumatiaga o Ierusalema ma le atunuʻu o Isaraelu, o se itutino e le mailoa faʻailoga i le 70 TA. O le faatafunaina o Ierusalema na alu ai le faatafunaina o gafa uma o lona uiga e leai se tasi i le lumanai e mafai ona faamaonia o latou e tupuga mai ia Tavita, (poo se laina faaositaulaga, ma isi mea faapena), ma o lona uiga o lena mea afai o le Mesia e afio mai pe a uma na taimi, e le mafai ona latou faʻamaonia ua ia i latou le aia tatau faʻaletulafono. (Esekielu 21:27)[x]

C.      Faamautu le Iuga iuga o le 70 vaiaso o tausaga

O le tala i le Luka 3: 1 o faailoa mai ai le foliga o Ioane le Papatiso na tupu i totonu “Le 15th tausaga o le nofoaiga a Tiperio Kaisara ”. O tala i Mataio ma Luka o loʻo faʻaalia ai na afio mai Iesu ina ia papatisoina e Ioane le Papatiso i nai masina mulimuli ane. O le 15th tausaga o Tiperio Kaisara na malamalama ai o le 18 Setema 28 TA i le 18 Setema 29 TA. Faatasi ai ma le papatisoga o Iesu i le amataga o Setema 29 TA, o le 3.5-tausaga auauna na iʻu i lona maliu ia Aperila 33 TA.[xi]

I.1.   Le Liua o le Aposetolo o Paulo

E manaʻomia foi ona tatou suʻesuʻeina le uluaʻi faʻamaumauga o gaioiga a le Aposetolo o Paulo ina ua maeʻa ona liua.

O se oge na tupu i Roma i le 51 TA i le taimi o le nofoaiga a Claudius, e tusa ai ma faamatalaga nei: (Tacitus, Ann. XII, 43; Suet., Claudius 18. 2; Orosius, Hist. VII, 6. 17; A. Schoene , Eusebii chronicorum libri duo, Berlin, 1875, II, pp. 152 f.) Na maliu Claudius i le 54 AD ma e leai ni oge i le 43 AD poʻo le 47 AD poʻo le 48 AD.[xii][1]

O le oge i 51 TA, o le mea lea, o le sili sili ona lelei mo le oge o loʻo taʻua i le Galuega 11: 27-30, e faʻailogaina ai le iʻuga o se vaitaimi o le 14 tausaga (Kalatia 2: 1). O se 14-tausaga vaitaimi o le a? O le vaitau i le va o le uluaʻi asiasiga a Paulo i Ierusalema, ina ua na ona ia vaai i le Aposetolo o Peteru, ma mulimuli ane ina ua ia fesoasoani i le aumaia o le oge i Ierusalema (Galuega 11: 27-30).

O le asiasiga muamua a le Aposetolo o Paulo i Ierusalema o le 3 tausaga talu ona liliu mai ina ua maeʻa se malaga i Arapi ma toe foʻi i Tamaseko. O lenei mea e toe foʻi mai ai mai le 51 TA e oo ile 35 AD. (51-14 = 37, 37-2yr interval = 35 AD. E manino lava o le liuga o Paulo i le ala i Tamaseko sa tatau ona toeitiiti teʻa se taimi talu ona maliu Iesu e faʻatagaina ai lona sauaina o le au aposetolo ma uluaʻi soʻo Kerisiano. o Aperila 33 TA e saʻo mo le maliu o Iesu ma le toetu ma se vaitaimi e oo atu i le lua tausaga ao leʻi liliu Saulo ia Paulo.

I.2.   Le Manatu o le Taunuu o le Mesia - Tusi Faamaonia a le Tusi Paia

O le Luka 3:15 o loo tusia ai le faamoemoe o le afio mai o le Mesia na latalata i le taimi na amata ai ona lauga Ioane le Papatiso, i upu nei: ” Ma ao faʻatalitali uma tagata ma latou manatunatu io latou loto e uiga ia Ioane: “Faʻapefea ona avea o ia ma Keriso?".

I le Luka 2: 24-35 o loo taʻua ai i le tala: ” Faʻauta foʻi! sa i ai le tagata i Ierusalema e igoa ia Simona, ma o lenei tagata sa amiotonu ma faʻaaloalo, sa faʻatali mo le faʻamafanafanaga a Isaraelu, ma sa i luga ia te ia le agaga paia. 26 E se gata i ei, ko oti ne fakailoa mai ne te Atua ki a ia ne te agaga tapu me ka se mate a ia i te mate a koi tuai o matea ne ia te Keliso a Ieova. 27 I lalo o le mana o le agaga na alu atu ai nei o ia i le malumalu; 28 A o avatu e mātua le tama o Iesu i totonu e faia e tusa ai ma tu masani a le tulafono, 29 na ia aveina i ona aao ma faamanuia i le Atua ma faapea atu: 30 “Le Alii e, le Alii e, ua e tuuina atu lau auauna e alu. saoloto i le filemu e tusa ma lau tautinoga; 31 auā na vaʻai oʻu mata i lau faʻaola 32 na e saunia i luma o nuʻu uma lava, XNUMX o le malamalama e aveʻesea ai le ie puipui mai nuʻu 'ese, ma le mamalu o lou nuʻu o Isaraelu. ”

O lea la, e tusa ai ma faʻamaumauga a le Tusi Paia, sa mautinoa lava e iai se faʻamoemoe mo se taimi i le amataga o le 1st Seneturi TA o le a afio mai le Mesia.

I.3.   O le amio a le Tupu Herota, ana faufautua Iutaia, ma Magi

E le gata i lea, Mataio 2: 1-6 o loo faaalia ai le Tupu o Herota ma ana faufautua Iutaia na mafai ona faamautinoaina poo fea o le a fanau mai ai le Mesia. E manino mai, e leai se faʻaaliga na latou faʻateʻaina le mea na tupu e pei e leʻo se manatu ona o le faʻamoemoe sa matua ese lava. O le mea moni, na faia e Herota le gaioiga ina ua toe foi mai tagata Magi i lo latou laueleele e aunoa ma le toe foʻi atu e lipoti ia Herota i Ierusalema le mea oi ai le Mesia. Na ia faatonuina le fasiotia o tamaiti tama uma i lalo ifo o le 2 tausaga i le taumafaiga e fasioti le Mesia (Iesu) (Mataio 2: 16-18).

I.4.   Le Manatu o le Faʻataunuuina o le Mesia - Tusi faʻaopopo Tusi Paʻia

O a faʻamatalaga faʻa-Tusi Paia o loʻo i ai mo lenei faʻamoemoeina?

  • C.4.1. Qumran Tusi

O le Qumran community o Essenes na tusia le tusi o le Dead Sea scroll 4Q175 lea e tusia i le 90 BC. Na siiina mai mau nei e faatatau i le Mesia:

Teuteronome 5: 28-29, Teuteronome 18: 18-19, Numera 24: 15-17, Teuteronome 33: 8-11, Iosua 6:26.

O le Numera 24: 15-17 e faitau vaega: “E mautinoa lava le oso aʻe o se fetu mai ia Iakopo, e alu aʻe foi se tootoo mai ia Isaraelu. ”

O lo o faitau le Teuteronome 18:18 i le vaega “O se perofeta o le a ou faatuina mo i latou mai le lotolotoi oo latou uso, pei o oe [Mose] ”.

Mo nisi faʻamatalaga o tagata Essenes vaʻai o Tanielu o le Mesia valoaga vaʻaia vaʻai E.11. i le isi vaega o la matou faasologa - vaega 4 i lalo o le siakiina o le Amata Faʻavae.

O le ata o loʻo i lalo o le tusi lea 4Q175.

ata I.4-1 Ata o Qumran Tusi Ata 4Q175

  • C.4.2 Se Tupe Siliva mai le 1st seneturi BC

O le valoaga i le Numera 24 e faʻatatau i le "fetu mai Iakopo" na faʻaogaina o le faʻavae o le tasi itu o se tupe na faʻaaoga i Iutaia i le vaitaimi o le 1st senituri BC ma le 1st Seneturi. E pei ona e vaaia mai i le ata o le tupe iti a le fafine ua oti lana tane, sa i ai le fetu "mesian" i le isi itu e faavae i le Numera 24:15. O le ata o le a pilonisi moa, e lauiloa foi o se Lepton (o lona uiga laʻititi).

ata I.4-2 O tupe iti a le Bronze Widow's tupe mai le 1st Century ma le Messianic Star

Lenei o le apamemea Widows mite o loʻo faʻaalia ai le Messianic Star i le tasi itu mai le tuai 1st Seneturi BC ma amataga 1st Century AD.

 

  • C.4.3 Le Fetu ma Magi

I le Mataio 2: 1-12 o loʻo faitauina tala "Ina ua uma ona fanau Iesu i Peteleema o Iosia i aso o Herota le tupu, vaai! na oʻo mai tagata vavalo mai sasaʻe i Ierusalema, 2 faapea: “O fea o le na fanau mai ai le tupu o tagata Iutaia? Aua na ma vaaia lona fetu [a o matou] i sasaʻe, ma na matou o mai e faia ia te ia. 3 Ole faalogo i lenei Tupu Herota sa vevesi ai, ma Ierusalema uma faatasi ma ia; 4 A o le faapotopotoina uma o le au faitaulaga sili ma le au tusiupu o le nuu, na amata loa ona latou fesili ia te i latou poʻo fea e fanau ai le Keriso. 5 Na latou fai mai iā te ia: “I Peteleema o Juea; aua o le ala lea na tusia e le perofeta, 6 'O oe foʻi Peteleema o le nuʻuo Iuta, e leai se mea e sili lona taua i totonu o le pule o Iuta; aua e tupu mai ia te oe le pule, o le na te leoleoina loʻu nuu o Isaraelu. '”

7 Ona tofi faalilolilo lea o Herota i le au vavalo ma iloa ma le faaeteete mai ia i latou le taimi o le pupula o le fetu; 8 ma, ina ua auina atu i latou i Peteleema, na ia faapea atu: “Alu e suʻe ma le faaeteete le tamaititi, ma ina ua e mauaina ua lipoti mai ia te aʻu, o aʻu foi e tatau ona ou alu e fai ma usitai.” 9 Ua latou faalogo i le tupu, ona latou o ai lea; ma, vaai! O le fetu na latou vaʻai i ai i le itu i sasaʻe na muamua atu ia i latou, seʻia oʻo i le mea e gata ai le tamaititi. 10 Ua latou fiafia i le fetu, ua latou vaaia. 11 Ma ina ua latou ulu atu i le fale, latou vaai i le tamaititi ma Mary lona tina, ma, pauu i lalo, latou ifo i ai. Na latou tatalaina foʻi a latou oa ma tuʻuina atu ma meaalofa, auro ma pulu lipano ma pulu muro. 12 Ae peitai, talu ai na tuuina atu ia i latou le lapataʻiga faalelagi i se miti e aua neʻi toe foʻi atu ia Herota, o le mea lea na latou o ese ai i lo latou atunuu. ”

 

O lenei fuaitau o mau ua avea o se mataupu o feeseeseaiga ma taumatemate mo le toeitiiti lua afe tausaga. E lāgā tele fesili e pei o:

  • Pe na faavavega ea ona tuu e le Atua le fetu na toso mai ai le au vaai fetu i le fanau mai o Iesu?
  • Afai o lea, aisea e au mai ai tagata vavalo na faasalaina i tusitusiga paia?
  • Pe o le Tiapolo na ia faia “fetu” ma o le Tiapolo na ia faia lenei mea i se taumafaiga e taofia ai le finagalo o le Atua?

O le tusitala o lenei tusitusiga na faitau i le tele o taumafaiga e faʻamatala i nei mea tutupu e aunoa ma le faʻaalu i ni manatu le mafaufau i le tele o tausaga, ae leai se tasi na avatua se tali sao atoatoa i le manatu o le tusitala, tusa lava, e oʻo mai nei. Faʻamolemole vaʻai le O le 2. faasinomaga i lalo.

Faʻatatau manatu i le suʻesuʻega o le "fetu ma Magi"

  • O le au makoi, ina ua latou vaai atu i le fetu i lo latou nuu, atonu o Papelonia poʻo Peresia, sa fesoʻotaʻi ma ia i le folafolaga a le Tupu faa-Mesia o le faʻatuatua o Iutaia e faʻapea latou masani ai ona o le fuainumera o tagata Iutaia o loʻo ola pea i Papelonia ma Peresia.
  • O le upu “Magi” sa faaaoga mo le Au Makoi i Papelonia ma Peresia.
  • Ona faimalaga ai lea o le au makoi i Iutaia i se tulaga masani, pe ono maʻi vaiaso, faimalaga i le ao.
  • Na latou fesili i Ierusalema mo se faʻamatalaga i le mea e tatau ona fanau ai le Mesia (o le mea lea ua le fealuaʻi ai le fetu aʻo latou agaʻi atu, e faʻaali mai le ala, mai lea itula i lea itula). O iina na latou faamautinoaina ai e tatau ona fanau le Mesia i Peteleema ma o lea na latou malaga ai i Peteleema.
  • O iina ina ua taunuʻu mai i Peteleema, na latou toe vaʻaia ai foi le “fetu” e toʻatasi i luga aʻe (fuaiupu 9).

O lona uiga “o le fetu” e leʻi auina mai e le Atua. Kaia ne fakaaoga ei ne Ieova te Atua a tino iloilo fetu io me ko tino va‵lea o poto ke tosina atu ki te fanauga o Iesu, i te taimi ne taku fakamasei ei a fetū ki te Tulafono a Mose? E le gata i lea, o nei mea moni, o le a iloa ai o le fetu o ni mea taua na saunia e Satani le Tiapolo. Lea ua tatou i ai ma le filifiliga o le faʻaaliga o le fetu o se faʻalenatura mea na tupu lea na faʻamatalaina e nei tagata atamamai faʻasino atu i le afio mai o le Mesia.

Aisea ua taʻua ai lenei mea i tusitusiga paia? Aua o le mafuaʻaga e aumai ai le mafuaʻaga ma le talaʻaga ma le faʻamatalaga mo le fasiotia o le fanau a Peteleema e 2 tausaga o Herota ma le malaga atu i Aikupito e Iosefa ma Maria, aveʻesea Iesu ma i latou.

Pe na faaosofia e le Tiapolo le Tupu o Herota i lenei mea? E foliga mai, e ui lava e le mafai ona tatou faʻaititia le avanoa. E mautinoa sa leʻi talafeagai. Sa le malamalama le Tupu o Herota i soo se itu teteʻe. O se Mesia folafolaina mo tagata Iutaia sa mautinoa lava le avea ma itu tetee. Na ia fasiotia muamua le tele o tagata o lona lava aiga e aofia ai le faletua (Mariamne I pe tusa o le 29 TLM) ma e tusa o le taimi tonu lava lea, e toatolu o ona atalii (Antipater II - 4 BC?, Alexander - 7 BC?, Aristobulus IV - 7 BC ?) o ia na ia tuuaia i le taumafai e fasioti ia te ia. Ma, na ia le manaʻomia se uunaiiga e mulimuli i le folafolaina Iutaia Iutaia e ono mafua ai fouvalega e tagata Iutaia ma ono aveʻesea Herota o lona Malo.

D.     Tafafao o le Fanau mai o Iesu

Mo i latou e manaʻo e suʻesuʻeina saʻo lenei pepa e avanoa e leai se totogi i luga o le initaneti ua fautuaina. [xiii]

O le.1.  Herota le Sili ma Iesu, Faasologa, Talafaasolopito ma Archaeological Faamaoniga (2015) Tusitala: Gerard Gertoux

https://www.academia.edu/2518046/Herod_the_Great_and_Jesus_Chronological_Historical_and_Archaeological_Evidence 

Aemaise, faʻamolemole vaʻai itulau 51-66.

O le tusitala Gerard Gertoux na fanau Iesu i le 29 tausagath Setema 2 BC ma se auiliiliga tele o le auiliiliga o mea na tutupu i le vaitau lea e faʻamutaina le taimi o le taimi e tatau ai ona fanau mai Iesu. E mautinoa e faitau mo i latou e fiafia i talafaasolopito.

E tusia e lenei tusitala le aso o Iesu Maliu e pei o Nisani 14, 33 TA.

O le.2.   Le Fetu o Peteleema, Tusitala: Dwight R Hutchinson

https://www.academia.edu/resource/work/34873233 &  https://www.star-of-bethelehem.info ma download le PDF version - itulau 10-12.  

Na tusia e le tusitala o Dwight R Hutchinson le fanau mai o Iesu i le vaitaimi o le faaiuga o Tesema 3 TLM i le amataga o Ianuari 2 TLM. O lenei suʻesuʻega o loʻo taulaʻi atu i le sauniaina o se talaʻaga talafeagai ma talafeagai mo le tala o le Mataio 2 e uiga i le au vaʻai fetu.

Na taua foi e le tusitala le aso na maliu ai Iesu e pei o Nisani 14, 33 TA.

O nei aso e latalata tele le tasi i le tasi ma e leai se aoga o le aso o le maliu o Iesu poʻo le amataga o lana galuega o mea taua ia e taua ona toe teuteu mai. Peitaʻi, latou te faʻaopoopoina le mamafa e faʻamaonia ai o aso mo le galuega a Iesu ma lona maliu e latalata lava i le aso saʻo poʻo le aso saʻo.

O lona uiga foi o le iʻuga o le fitu fitu e le mafai ona fanau mai ai Iesu, aua o le ai ai faigata tele i le faʻamautuina o le aso tonu.

Ia faʻaauau i le Vaega 4…. Siakiina o le Amataina 

 

 

[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Ptolemy

[Ii] "O Le Talaʻaga o le Tusi Paʻia a le Tusi Paia ” saunia e Rev. Matini Anstey, 1913, https://academia.edu/resource/work/5314762

[Iii] E i ai le tele o fautuaga pe o ai Tariu le Metai. O le sui tauva sili ona lelei e foliga mai o Cyaraxes II poʻo Harpagus, le ataliʻi o Astyages, Tupu o le Aufaʻasalalau. Vaʻai le Herodotus - The Histories I: 127-130,162,177-178

Sa valaauina o ia “Lieutenant o Kuresa ” saunia e Strabo (Geography VI: 1) ma “Le Taʻitaʻitaʻi o Kuresa” saunia e Diodorus Siculus (Historical Library IX: 31: 1). Ua taʻua Harpagus o Oibaras e Ctesias (Persica §13,36,45). Fai mai Flavius ​​Josephus, na puʻeina e Kuresa Papelonia ma le fesoasoani a Darius le Metai, a "Atalii o Astyages", i le taimi o le nofoaiga a Pelesara, i le tausaga 17 o Nabonidus (Jewish Antiquities X: 247-249).

[Iv] Mo se auiliiliga o le malamalamaaga o le Tanielu 9: 1-4, faʻamolemole vaʻai i le Vaega 6 o le “O le malaga o le mauaina i le taimi”. https://beroeans.net/2019/12/07/a-journey-of-discovery-through-time-part-6/

[V] O le Malaga o le mauaina o Taimi i le Taimi - Vaega 1  https://beroeans.net/2019/06/12/a-journey-of-discovery-through-time-an-introduction-part-1/

[vi] https://www.academia.edu/22476645/Darius_the_Mede_A_Reappraisal saunia e Stephen Anderson

[vii] https://www.academia.edu/2518052/Ugbaru_is_Darius_the_Mede saunia e Gerard Gertoux

[viii] https://biblehub.com/daniel/9-24.htm  https://biblehub.com/daniel/9-25.htm https://biblehub.com/daniel/9-26.htm  https://biblehub.com/daniel/9-27.htm

[ix] Na maliu aʻe Iesu i Ierusalema mo le tausamiga mai Kalilaia, e taʻu malosi atu i tagata o le Paseka. O molimau mai isi Evagelia ua faʻaalia ai se tele o le taimi i le va o le Paseka na muamua atu ma le vaitaimi lea ona o le numera o mea na tutupu faʻamaumauina.

[x] Vaʻai le tusitusiga "E faapefea ona tatou faamaonia pe a avea Iesu ma Tupu?" https://beroeans.net/2017/12/07/how-can-we-prove-when-jesus-became-king/

[xi] Faʻamolemole ia matau o se suiga i ni nai tausaga iinei o le a faia se eseesega itiiti i le aotelega sikola e galueaʻi, ona o le tele o mea na tutupu ua tusia i le taimi o le tasi ma le isi ma o le tele o le a suia i le aofaiga tutusa. E i ai foi le masani ai o le sese o le masaniga i soo se mea tuai ona o le le lava ma le feteenaʻi natura o le tele o tala faʻasolopito.

[xii] Sa i ai oge i Roma i le 41 (Seneca, de brev. Vit. 18. 5; Aurelius Victor, de Caes. 4. 3), i 42 (Dio, LX, 11), ma i 51 (Tacitus, Ann. XII, 43; Suet., Claudius 18. 2; Orosius, Hist. VII, 6. 17; A. Schoene, Eusebiironicorum libri duo, Berlin, 1875, II, i. 152 f.). E leai se faʻamaoniga mo le oge i Roma i le 43 (cf. Dio, LX, 17.8), poo le 47 (cf. Tac, Ann. XI, 4), poo le 48 (cf. Dio, LX, 31. 4; Tac , Ann. XI, 26). Sa i ai se oge i Eleni e tusa o le 49 (A. Schoene, loc. Cit.), O le le lava o sapalai o le militeli i Armenia i le 51 (Tac, Ann. XII, 50), ma le taumatemate i fatu i Cibyra (c. M. Rostovtzeff) , Gesellschaft und Wirtschaft im Römischen Kaiserreich, Berlin, 1929, faʻamatalaga 20 i le mataupu VIII).

[xiii] https://www.academia.edu/  O le Academia.edu o se nofoaga faʻaoga ua faʻaaogaina lautele e Iunivesite, tagata atamamai ma tagata suesue e lolomi pepa. Ua avanoa o se Apple app. Peitai, o le a manaʻomia le faʻatulagaina o se login e download ai pepa, ae o isi e mafai ona faitauina i luga ole laiga e aunoa ma se login E te le tau totogia se mea. Afai e te le manaʻo e faia lena mea, i se isi itu, e mafai ona e faʻamolemole faʻamolemole imeli se talosaga i le tusitala.

Tadua

Mataupu a Tadua.
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x