"O oʻu uso faigaluega nei mo le Malo o le Atua, ma ua avea i latou ma punavai sili ona mafanafana ia te au." - Kolose 4:11
[Mai le ws 1/20 p.8 Suesuega Mataupu 2: Mati 9 - Mati 15, 2020]
O lenei tusiga na faʻafouina e toe iloilo. Mo le tele lava o vaega e leai se mea e le faia ma e itiiti lava le aʻoaʻoga po o le aʻoaʻoga. I le avea ai ma Kerisiano, e mafai ona tatou manuia mai faʻataʻitaʻiga na faʻatalanoaina i totonu o lenei 'au matamata ma lesona mo i tatou.
O le faamatalaga amata i le parakalafa 1 e loloto. E tele Kerisiano latou te feagai moni ma tulaga faigata pe oʻo foi i ni tulaga tiga. O maʻi tuga ma le maliu o se tasi e pele ma faʻaleagaina faʻafuaseʻi o faʻapogai masani ia mo le mafatia. O le mea e tulaga ese i Molimau a Ieova o le faamatalaga lena "O isi o loo onosaia le ogaoga o tiga o le vaaia o se tagata o le aiga po o se uo vavalalata e tuua le upu moni." E manaʻomia e Molimau le faʻamafanafanaga sili e feagai ai ma le tele o mafatiaga e mafua mai i le mulimulitaʻia o aʻoaʻoga a le lotu Kerisiano. I nisi o taimi o le mafuaaga o le tuua o le "Upumoni" (le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova) atonu ona o le tasi o loo sailia le upumoni moni (Ioane 8:32 ma le Ioane 17:17). O le a fiafia Ieova pe a fai o le mafuaaga lena ua le toe i ai se tasi ma le Faalapotopotoga.
O le Palakalafa 2 o loo otooto mai ai luitau ma tulaga lamatia o le olaga na maua e le aposetolo o Paulo mai lea taimi i lea taimi. O loo taua ai foi le le fiafia na oo ia Paulo ina ua lafoaiina o ia e Demas. E ui sa iai māfuaaga e ono faanoanoa ai Paulo iā Tima, ae e tatau ona tatou faaeteete ia aua nei faapea, o tagata uma e tuua le Faalapotopotoga a Molimau a Ieova ona o lo latou "fiafia i lenei faiga o mea a le lalolagi". E foliga mai, o le faʻatusatusa tutusa lea e finagalo le Faalapotopotoga tatou te tusia. Mafaufau foi i le faataitaiga a Mareko o le na tuua Paulo ma Panapa i la latou malaga muamua faafaifeautalai, ae mulimuli ane avea ma se uo faatuatuaina ia Paulo. Atonu tatou te le iloa le mafuaaga tonu e mafai ai e se tuagane po o se tuafafine ona filifili e tuliloa se auala patino.
E tusa ai ma le parakalafa 3, na maua e Paulo le faamafanafanaga ma le lagolagosua e le gata i le Agaga Paia o Ieova, ae faapea foʻi mai uso Kerisiano. O le parakalafa o loo taʻua ai uso e toatolu oe na fesoasoani ia Paulo ma nei Kerisiano o le a avea ma autu o le talanoaina i lenei tusiga.
O fesili o le a taumafai le tusiga e tali atu o mea nei:
O a uiga na mafai ai e nei Kerisiano e toatolu ona faamafanafanaina?
E faʻapefea ona tatou mulimuli ia latou faʻataʻitaʻiga lelei ao tatou taumafai e faʻamafanafana ma fefaamalosiaʻi le tasi i le isi?
LOIAL MEA E TUSI AI SUʻESUʻEGA
O le faʻataʻitaʻiga muamua o loʻo taʻua e le tusitala o Aristarchu, o le Kerisiano Maketonia mai Tesalonia.
Na faamaonia e Arisako le avea o se uō faamaoni iā Paulo e faapea:
- A o latou o faatasi ma Paulo, na puʻeina ai Aristako e tagata leaga
- Ina ua faasaʻolotoina o ia, sa tumau ma le faamaoni ia Paulo
- Ina ua auina atu Paulo i Roma o se pagota, na ia o faatasi ma ia i le faigamalaga ma na folau ai ma Paul
- Sa faafalepuipui foi o ia ma Paulo i Roma
O lesona mo i matou
- E mafai ona avea i tatou ma se uo faamaoni e ala i le pipii atu io tatou uso ma tuafafine e le gata i taimi lelei ae faapena foi i "taimi o le faanoanoa".
- E tusa lava pe a maeʻa se faamasinoga, atonu e manaʻomia pea ona faamafanafanaina o tatou uso po o tuafafine (Faataoto 17:17).
- O uo faamaoni e faia ni osigataulaga ina ia mafai ai ona lagolagoina o latou uso ma tuafafine o loo i ai manaoga moni e ala i le leai o so latou lava sese.
O lesona sili ia mo i tatou o ni Kerisiano, e tatau ona tatou lagolagoina i taimi uma uso ma tuafafine oeo loʻo atuatuvale aemaise lava i la latou auaunaga ia Keriso.
TALAFAASOLOPITO E PEI TYCHICUS
Tykicus, o se Kerisiano mai le itumalo Roma o Asia.
I le parakalafa 7, o le tusitala o loo taua ai mea nei, "E tusa o le 55 TA, na faatulaga ai e Paulo le aoina o tupe fesoasoani mo Kerisiano Iutaia, ma o ia e mafai ia tuu Tychicus e fesoasoani i lenei tofiga taua. " [Faanatinati matou]
2 Korinito 8: 18-20 o loo taʻua o le mau faasino mo le faamatalaga.
O le a le tala a le 2 Korinito 8:18 -20?
"Ae o matou o le a matou faʻatasi ma ia Tito o le uso lea ua salalau atu lana viiga i le tala lelei i faapotopotoga uma. E le gata i lena, ae na tofia foi o ia e faapotopotoga e avea ma a tatou soa femalagaai ao tatou faatautaia lenei meaalofa agalelei mo le mamalu o le Alii ma i le faamaoniga o lo tatou saunia e fesoasoani. O le mea lea tatou te aloese mai ai i soʻo se tagata e maua masei ia i tatou e fesootaʻi atu i lenei sao tuʻufaʻatasiga o loʻo tatou faʻamanuiaina"
"Ma o loʻo matou auina atu faʻatasi ma ia le uso e taʻuleleia e ekalesia uma mo lana auaunaga i le tala lelei. E lē gata i lea, na filifilia o ia e ekalesia e ō ma i matou a o avatu le taulaga, lea matou te faʻatautaia e faʻamamalu ai le Aliʻi, ma faʻaalia ai lo matou naunau e fesoasoani. Matou te mananaʻo e aloese mai ni faitioga i le auala matou te faʻatautaia ai lenei meaalofa foaʻi. ” - New International Version
O le mea e malie ai e leai se faʻamaoniga e fautua mai ai e aofia ai Tychicus i tufatufaga o nei aiaiga. E oo lava i le faitau e ala i le tele o faamatalaga, ua manino lava e leai se molimau maumaututu lea e mafai ona taitai atu ai le iloa o le uso o loo taua i le fuaiupu e 18. O nisi na latou faapea mai o lenei uso le igoa o Luka, ao isi e manatu o Mareko, o isi e faatatau i Panapa ma Sila.
O le Cambridge Bible mo Aoga ma Kolisi ua na o le pau lea o le tasi o loʻo taʻua i se isi itu ia Tychicus, fai mai, "Ana fai o le uso o le Efeso, e tatau lava ona ia (2) Tofimo po o le (3) Tikiko. Na la tuua nei Eleni ma St Paul. O le muamua sa avea ma Efeso 'ma malaga faatasi ma ia i Ierusalema"
E le gata i lea, e leai se faʻamaoniga moni e tuʻuina atu, naʻo le taumatemate.
Pe aveesea lenei mea mai mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai Tychicus e pei o Kerisiano i ona po nei? Leai, leai.
E pei ona taua i palakalafa 7 ma le 8, o Tychicus e tele isi tofiga na faamaonia ai o ia o se soa faatuatuaina mo Paulo. I le Kolose 4: 7, na taʻua ai e Paulo o ia o se "uso pele, o se auauna faamaoni ma se uso a auauna i le Alii." - New International Version
O lesona mo Kerisiano i aso nei i le parakalafa 9 e taua foi:
- E mafai ona tatou faʻatusa ia Tikiko e ala i le avea o se uo faatuatuaina
- E le gata ina tatou folafola atu e fesoasoani io tatou uso ma tuagane o loo manaomia le fesoasoani ae latou te faia mea aoga e fesoasoani ia i latou
O le a le mea ua tatou alu ai i le tele o taimi e faamalamalama ai e leai se faamaoniga o Tychicus o le uso na taʻua le 2 Korinito 8:18?
O le mafuaʻaga e mafua ona o le tele o Molimau o le a latou ave le faʻamatalaga ma le faʻamaonia (sese) o loʻo i ai le faʻamaoniga malosi e taʻitaʻia ai le tusitala e taʻua lenei mea o se lagolago mo lona manatu, ae o le mea moni e leai lava.
E tatau ona tatou aloese mai taumatematega mo le mafuaʻaga o le lagolagoina o se muaʻi manatu manatu poʻo se faʻaiuga. O loʻo lava ma totoe faʻamaoniga e lagolagoina ai le mea moni na ofoina atu e Tychicus fesoasoani fesoasoani ia Paulo mai isi mau na taʻua ma o lea e leai ai se manaʻoga e aofia ai le le faʻamaoniaina faʻamatalaga i le parakalafa.
FIAFIA E SAUNIA E MA MATA
Mareko o se Kerisiano Iutaia mai Ierusalema.
O loʻo taʻua i le tusiga nisi o uiga lelei o Mareko
- Mareko e le i faamuamua mea faaletino i lona olaga
- Na faaalia e Mareko se agaga naunautai
- Sa fiafia o ia e auauna atu i isi
- Na fesoasoani Mareko ia Paulo i auala aoga, atonu na ia tuuina atu ia te ia meaai po o mea mo lana tusitusiga
E malie lava o le Mareko lava lea e tasi na i ai le feeseeseaiga a Panapa ma Paul i le Galuega 15: 36-41
Atonu na faaalia e Mareko ia uiga lelei na naunau ai Paulo e lafoai soo se mea sese na ia faia muamua ina ua tuua Mareko i le ogatotonu o la latou malaga muamua faafaifeautalai.
Mareko mo lana vaega atonu na naunau e le amanaiaina le mea na tupu lea na taitai atu ai ia Paulo ma Panapa i a latou ala eseese.
O a lesona mo i tatou e tusa ai ma le tusiga?
- O le faʻaeteete ma mataʻituina, atonu tatou te ono maua auala aoga e fesoasoani ai i isi
- E tatau ona tatou taulamua e galulue e tusa lava pe tatou te fefefe
Faaiuga:
E masani lava o se tusiga lelei, o manatu taua o loʻo i ai le faʻamaoni, faatuatuaina ma le naunau e fesoasoani i ē e tatau. E tatau foi ona tatou manatua taua tele e sili atu nai lo Molimau a le uso oo tatou uso ma tuafafine.
I le faaaluina e Aristarchus o le taimi i le falepuipui ma Paul, o le upu mo le "uso a pagota" na o le 3 taimi na maua ai i le NT (Rom 16: 7; Kolo 4:10; Phm 1:23) ma e le faapea o le falepuipui faalelalolagi. Mafai, ae le talafeagai. (Masalo aisea na fai mai ai le WT, "foliga mai.")
Faafetai Nob Noble mo sili matagofie tusitusiga. E moni, o la tatou faiva e le naʻo le talaʻi. O se vaega taua o le tatou auaunaga o le faʻaalia lea o uiga lelei o Aristarchus, Tychicus, Mark, ae o Luka, Phoebe, Epafrodites, Tabitha ma le tele o isi. Ou te fiafia i lau faʻaiuga mulimuli: "E tatau foʻi ona tatou manatua e sili atu nai lo uso talitonu o tatou uso ma tuafafine." O uso a uso o ni sui o se faalapotopotoga. Ae e tele atu. O ai la o tatou uso ma tuafafine? Ua tali atu Iesu: “…. O ai loʻu tina, ma o ai oʻu tuagane? " Ma faaloaloa atu lona lima agai i lona... Faitau atili »
Lenei o, pei ona e fai mai Nobleman, o se tusitusiga lelei. Faʻafetai mo au manatu lelei i ai. O le tusitusiga na faamanatu mai ai ia te aʻu, faatasi ai ma isi mea, aua le taofia pe a mafai ona ou faia se mea e fesoasoani ai. Ioe, sa i ai sina masalosaloga i lea mea e uiga ia Tiiko. O le agalelei na te iloa le mafuaaga, aua o loo lava faamatalaga e uiga ia te ia i tusitusiga paia. Palakalafa 10 o loʻo iai laina "Sa ou manaʻomia e faʻasoa ou lagona i se tasi ou te talitonuina" "Sa maua e Carlos se nofoaga saogalemu ma toeaiina". Mo aʻu, semanu o le muamua taulaga o valaʻau pe a ala. Na vave ona ou iloaina... Faitau atili »
Sa ou suʻesuʻeina i galuega a le tele o faiaʻoga o le Tusi Paia, ma ua ou iloa e masani lava mo i latou ona puʻeina se faamatalaga puʻeata ma faia se tala lelei e pei o le Tychicus o loʻo taʻua i le tusitusiga. Ou te masalo o le mafuaʻaga mo lenei mea o le naʻo le manaʻo e faʻamatala se tala lelei ma fai se manatu, e ui ina o nisi taimi e tatau ai ona latou faia ni manatu le mautinoa ina ia tapunia le lio. Ua ou vaai i lenei mea i lomiga eseese o Le Olomatamata i le tele o tausaga, ma a o faasolo ina ou matua ma tagata matua ma amata ona feiloai... Faitau atili »