O afea Nisani 14 i le 2020 (Kalena Kalena Tausaga 5780)?

New Moon i le itu i Sisifo

New Moon i Western Sky amata le masina o le masina.

O le Kalena a Iutaia e aofia ai masina e 12 o le masina i le 29.5 aso taʻitasi, ma aumaia ai le "toe foi o le tausaga" i le 354 aso, na paʻuʻu i lalo e 11 ma le kuata aso o le umi o le tausaga o le la. O le faʻafitauli muamua lava i le filifiliaina o le aso o le filifili lea poʻo le fea masina fou e faʻailogaina le masina muamua o le tausaga paia (e ese mai i le amataga o le tausaga faʻatoʻaga lea e 6 masina mulimuli ane).

I le 4th seneturi o lo tatou vaitaimi masani na faʻatuina ai e le aʻoaʻo Hillel II se Kalena aloaʻia a tagata Iutaia sa faʻaaogaina talu mai lena taimi. A 13th masina faʻaopoopo ua faʻaopopo 7 taimi i le 19 tausaga e faʻatumu ai le faʻaletonu. O le umi tausaga (13 masina) tupu i le faaiuga o tausaga 3, 6, 8, 11, 14, 17 ma le 19 i le taamilosaga, lea e igoa mo le Eleni astronomer, Meton, na muamua fuafuaina ia i le lona lima seneturi i luma o lo tatou vaitau masani.

O lenei taʻamilosaga e tutusa ma ki uliuli i le piano, e fai ma sui o le faʻavaeina o le tele o tausaga.

Piano Key mamanu o le 13-masina i le 19 tausaga Metonic Cycle

O lona uiga a na o le mataʻituina o le kalena, e mafai ona tatou fuafuaina poʻo fea tausaga e tutusa ma lenei faʻavae o tausaga umi. Talu mai le seneturi lona 20 o le tausaga muamua i luga o le kalena a tagata Iutaia i le 19-tausaga kulupu amata i le 1902, ma toe i le 1921, 1940, 1959, 1978, 1997, ma 2016. Le muamua 13-masina tausaga o le taimi nei taamilosaga na tupu i le 2019, e tutusa ma C # i luga o le piano piano o le tausaga 3.

O loo mulimulitaʻi foʻi Molimau a Ieova i le faiga lava lea e tasi talu mai le uluaʻi Taua a le Lalolagi. Peitaʻi, o le latou tausaga muamua i le taʻamilosaga e aliaʻe mai i le 14 tausaga talu ona maeʻa le faiga a tagata Iutaia, poʻo le 5 tausaga ua tuanaʻi i le sili atu o le faʻatapulaʻaina o taimi. I le 2020 la, o le kalena faa-Iutaia o le tausaga 5 (12 masina), aʻo le au Molimau o loʻo i le tausaga 10 (e 12 foi masina.) O feʻeseʻeseaʻiga le tutusa i le va o faiga tutusa e lua na tupu i tausaga 1, 9 ma le 12 o le faiga a Iutaia. , pe a o na tausaga e puʻupuʻu, ao Molimau o loʻo vaʻaia tausaga uumi 6, 14, ma le 17 i le taimi tutusa tutusa. E faʻapena foi, ao matauina e tagata Iutaia le adar-adar, o le latou 13th masina i o latou tausaga 3 ma le 14, o Molimau ua amata Nisan i le masina ua tuanaʻi. O lona uiga e ui lava ina fai mai molimau latou te mulimuli i le paseka a tagata Iutaia mo Nisani 14, i le 5 mai le 19 tausaga, e iai le eseʻesega o le masina i le faʻatulagaina o le aso mo Nisani 14.

E tusa ai ma lenei mo le 2020 (5780) o nei faiga uma e i ai se tausaga puʻupuʻu, ma Nisan amata i le masina fou ina ua maeʻa le spring equinox. O le fetufaʻiga o fetu o le masina ma le la o le a tupu i le 11:29 i le aso o Mati 24th (28th aso o le masina faa-Iutaia Adar) taimi o Ierusalema, ma le goto o le la ae lata i le 6 i le afiafi. Ina ia mafai ona vaʻaia se fetu poʻo se masina pogisa foliga, o le la e tatau ona le itiiti ifo ma le 8 tikeri i lalo o le tafailagi, ma le tino vaʻaia e tatau ona 3 tikeri i luga atu o le tafatafaʻilagi. O le mea lea, o le masina fou o le a le vaʻaia i Ierusalema i lena afiafi, tusa lava pe sili ona lelei le tau, ma o le aso e sosoʻo ai o le 29th o Adar.

E alu le masina i le tauagavale o le la pe a maualuga le la i le lagi i ona aso uma, pe foliga mai e oso i luga aʻe i le goto o le la i le fua o le tasi lapoa i le itula poʻo le 0.508 tikeri o le arc mai le 360. O le mea lea ia tuueseese mai le la i le manaʻomia 11 tikeri, a itiiti mai 22 itula o le taimi e tatau ona mavae pe a maeʻa le taimi o le tuʻufaʻatasia poʻo le taimi o le pasi atu i le lagi vaʻaia.

O le goto o le aso na sosoʻo ai i Ierusalema i le aso 25 Mati o le a tupu i le 5:54 i le afiafi i le lotoifale (GMT + 2), lea o le a alu ifo ai le la i lalo o le tafailagi. Tolu sefulu-lua minute mulimuli ane o le la o le a 8 tikeri lalo ifo o le tafailagi, ae o le masina masina o le astronomical tausaga o le a 30.5 itula le matua, tuu le masina pe a ma le 7 tikeri i luga atu o le tafailagi, faʻatagaina mo se vaʻaiga vaʻaia. O le mea lea, Molimau o le a amataina le latou masina o Nisan i le goto o le la aso Lulu Mati 25th. Lona uiga e amata Nisani 14 i le goto o le la i le Aso Lua, Aperila 7th, o le afiafi lea mo le Faamanatuina o le Faamanatuga i Maota o le Malo ma nofoaga o fonotaga.

(O faʻamatalaga o loʻo i luga ua faʻapipiʻiina mo le faʻamoemoeina o faʻamatalaga o fetu ma le kalena i tua atu o le faʻatulagaina o le aso i le 2020. E le o le lagolagoina le auai i le lautele e leʻo taumafaina le Talisuaga a le Alii i Maota o le Malo. O le afiafi o le aso 7 o Aperila e naʻo le pau le aso saʻo mo le talisuaga a le Aliʻi I le tala a Mathew, e leʻi taʻua e Iesu le faʻamanatuina o lona maliu e ala i lenei mafutaga faʻaopoopo, ae na ia faʻatulagaina se feagaiga o le aofia ai i lona Malo ma ona tagata auai i lona tino ma le toto. i le faatusa o le areto e le faafefeteina ma le uaina mumu. Mo nisi faamaoniga faatusitusiga paia o le faiga faa-Kerisiano anamua o le potopoto faatasi i fale mo sauniga a le aulotu ma fiafiaga fiafia, tagaʻi i mea o loʻo i lalo, muamua lomia i le "The Christian Quest" Journal, Tusi 1, Nu 1 - M James Penton, Faʻatonu i le faʻatagaina. Vaʻai foʻi TheChristianQuest.org)

E FAAFIA?

saunia e William E. Eliason

O se Faʻamatalaga i luga o le Malosiaga O Le Faʻaupuga Fuaitau ὁσάκις ἐὰν i le 1 Korinito 11: 25,26 ma lona Faʻamanatuina o le Faʻamanatuina o le Talisuaga a le Aliʻi:

I le 1 Korinito 11:25 (Rotherham), na sii mai ai e Paulo le fetalaiga a Iesu: “Tou te faia lenei mea, i taimi uma tou te inu ai i le faamanatuina o aʻu.” Lenei upusii o afioga a lo tatou Aliʻi i le faʻavaeina o le Faʻamanatuga o le Faʻamanatuga e tali tutusa lava ma le mea o loʻo maua i le Evagelia a Luka (22: 19), ae o iinei na sapalai ai e Paulo le fuaitau ὁσάκις ἐὰν (hosakis ean) e le o aumaia e se tasi o le au Faievagelia, ae e le masalomia o se vaega o le faaaliga na folafola e le aposetolo na ia mauaina mai le Alii lava ia. (1 Kori. 11:23) Ua toe taʻu foi e Paulo le faaupuga lea e masani ona faaliliuina i le "i taimi uma" i le fuaiupu 26, i le faasino i le faamanatuina o le Tausamaaga i le ekalesia.

Mo mafuaʻaga e lua o le fuaitau Eleni o loʻo fesiligia o le a toe totogiina ai se suʻesuʻega vavalalata nai lo le taimi ua tuanaʻi na tuuina atu ai e le tele o tagata aʻoga o le Tusi Paia. Muamua, toeititi leai se tasi o matou faʻaliliuga o le malosiʻaga o le fasi mea ἐὰν faʻaalia (o le moni Rotherham o se iloga faʻapitoa). O lapisi tetele e faʻailoa atu ai, ae toʻaitiiti e mafai ona oʻo atu i na galuega poʻo nofoaga latou te faʻaogaina. Ma, lona lua, o le uiga moni o le ὁσάκις ἐὰν e ono faʻamalamalamaina le mataupu o loʻo matua tele ai manatu ma sina poto masani (e aumai mai le Tusi Paʻia poʻo seisi lava tusi), e pei o le fesili: O le a le faiga i totonu o le ekalesia faʻaaposetolo e tusa ma le faʻafia ona tatau ona faʻamanatuina le Talisuaga a le Aliʻi?

O SE TULAGA FAATINO

O le uiga o le ὁσάκις ἐὰν e pei ona tuuina mai i le Thayer's Lexicon (itulau 456) o le: “i soo se taimi,” lea e ioe i ai isi pulega lauiloa. Mo se faʻataʻitaʻiga, Robinson e foaʻi "tusa lava poʻo le a le tele." O le upu ὁσάκις o lona uiga: "i taimi uma e pei ona masani ai," ma le fasi vaega ἐὰν e masani lava ona tutusa ma "soever." O le fasifuaitau la, e naʻo lona uiga e faʻavavau, e pei ona taʻua e le toʻatele o atamamai silisili. O se faʻasino i le Faʻaaliga 11: 6 (pau lava le isi taimi o lenei fuaitau) o le a faʻaleleia le mataupu mo le tele o tamaiti aʻoga. O iina e iai le malosi i molimau “E ta le lalolagi ma faʻamaʻi uma, i soʻo se taimi latou te mananaʻo ai. ”

LE TULAGA O LE CORINTHIANS

Na tusia e Paulo i Korinito: “Aua o taimi uma tou te aai ai i lenei areto, ma inu i lenei ipu, ua outou faaalia le maliu o le Alii seia afio mai o Ia.” Mai le anotusi (1 Kori, 11: 20-22,33,34), e aliali mai i le ekalesia i Korinito na faia le Talisuaga a le Alii i le faaiuga o se taumafataga lautele (se agapé po o le "fiafiaga alofa"), ma o lea atonu e fai soo. Ua tatou maitauina e leʻo iai se tulafono a le aposetolo e faatatau i le taimi, ae na o le faiga o le sauniga. O le tusi a le GG Findlay i le The Expositor's Greek Testament o loʻo maua ai le upu tatau ia ὁσάκις ἐὰν: "E leʻi faatonuina e le Aliʻi taimi faʻatulagaina; Fai mai Paulo, o le a fai ma masani le faʻamanatuina, aua na ia faʻatonutonuina poʻo le a lava le tele, e tatau ona faʻataʻitaʻia e faʻatonuga a le Alii ina ia manatua le manatua pea o ia. "

3
0
E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
()
x