https://youtu.be/ya5cXmL7cII
I le aso 27 o Mati o le tausaga nei, o le a tatou faʻamanatuina ai le faʻamanatuga o le maliu o Iesu Keriso i luga o le upega tafailagi e faʻaaoga ai le Zoom technology. I le faaiuga o lenei vitio, o le a ou tufatufaina atu auiliiliga o auala ma le taimi e mafai ai ona e auai ma i matou i luga o le initaneti. Ua ou tuuina foi lenei faamatalaga i le vaega o faamatalaga o lenei vitio. E mafai foʻi ona e mauaina i luga o la matou upega tafailagi e ala i le faʻafesoʻotaʻi atu i beroeans.net/meetings. O loʻo matou valaʻaulia soʻo se tasi ua papatisoina kerisiano e faʻatasia ma matou, peitaʻi o lenei valaʻaulia e faʻatatau faapitoa lava i o matou uso ma tuafafine sa i ai i le faʻalapotopotoga a Molimau a Ieova ua latou iloaina, pe o le a oʻo ina iloa, le taua o le taumafaina o faʻatusa o loʻo fai ma sui. o le aano ma le toto o lo tatou Togiola. Matou te iloa o lenei e mafai ona avea ma se filifiliga faigata e oʻo i ai ona o le malosiaga o le tele o tausaga o faʻatonutonuina mai le lomiga a Le Olomatamata ua taʻu mai ai ia i tatou o le tagofiaina e mo na o ni nai afe filifilia tagata ae le mo le miliona o Isi Mamoe.
I lenei vitio, o le a tatou iloiloina ai mea nei:
- O ai moni lava e tatau ona tagofia le areto ma le uaina?
- O ai le 144,000 ma le "Toʻatele o Isi Mamoe"?
- Aiseā e lē auai ai le toʻatele o Molimau a Ieova?
- E faʻafia ona tatou faʻamanatuina le maliu o le Alii?
- I le iuga, faʻafefea ona tatou auai i le 2021 faʻamanatuga lugalaina?
I le fesili muamua, "O ai e tatau ona tagofia le areto ma le uaina?", Tatou amata i le faitauina o fetalaiga a Iesu i le Ioane. (O le a ou faʻaaogaina le New World Translation Reference Bible i lenei ata atoa. Ou te le talitonuina le saʻo o le 2013, le mea e taʻu o le Silver sword.)
“O aʻu o le areto o le ola. O Outou augatama na aai i le manai i le vao ae na feoti. O lenei le areto na alu ifo mai le lagi, 'ina' ia 'aʻai ai le tagata' ae le oti. O aʻu le areto ola na alu ifo mai le lagi; a 'ai se tasi i lenei areto e ola ai ia e faʻavavau; ma, mo se mea moni, o le areto ou te avatua o loʻu tino e fai ma sui o le ola o le lalolagi. " (Ioane 6: 48-51)
E manino mai lenei mea le ola e faʻavavau - o se mea tatou te mananaʻo uma e fai, a ea? - E tatau ona tatou 'aʻai i le areto ola o le aano na aumaia e Iesu mo le lalolagi.
Sa le malamalama tagata lutaia i le mea lea:
“. . O lea na fefinauaʻi ai Iutaia ma fai ane, "Faʻafefea e lenei tagata ona aumai lona tino tatou te aʻai ai?" Ona o lea, na fetalai atu Iesu iā i latou: “E moni, e moni ou te fai atu iā te outou, Afai tou te lē aai i le tino o le Atalii o le tagata ma inu i lona toto, e leai la se ola iā te outou.” (Ioane 6:52, 53)
Ma, e le na o lona tino e tatau ona tatou 'aʻai ae o lona toto foʻi e tatau ona tatou feinu ai. A leai, e leai sa tatou ola ia i tatou lava. E i ai se tuusaunoa i lenei tulafono? E faia ea e Iesu se sauniuniga mo se vasega o le au Kerisiano e le tatau ona tagofia lona tino ma lona toto ina ia faaolaina?
Ou te leʻi mauaina se tasi, ma ou te luʻiina se tasi e saili se mea faapena saunia i totonu o lomiga a le Faʻalapotopotoga, e sili atu nai lo le Tusi Paia.
Lenei, o le toʻatele o soʻo o Iesu e leʻi malamalama ma sa tiga o latou loto i ana upu, ae na tumau pea ona aposetolo e toʻa 12. O le mea lea na mafua ai ona fesili Iesu i le toʻa 12, o le tali e toetoe lava o Molimau a Ieova uma na ou fesiligia e sese.
“. . O le toʻatele o ona soʻo na o i tua, ma latou o i tua, ma ua le toe savavali faʻatasi ma ia. O lea na fetalai atu ai Iesu i le toasefulu ma le lua: "Tou te le fia o foi?" "(Ioane 6:66, 67)
O se peti saogalemu tele pe afai e te fesiligia lenei fesili i se tasi o au uo molimau poʻo ou aiga, latou te fai mai o le tali a Peter o le, "O fea se isi matou te oi ai, le Aliʻi?" Peitai, o le tali moni lava, "Le Alii e, o ai a matou o iai? O ia te oe upu o le ola faavavau… ”(Ioane 6:68)
O se eseʻesega taua tele lenei, aua o lona uiga o le faʻaolaina e le sau mai le i ai i se mea, pei i totonu o se "faʻalapotopotoga e pei o le vaʻa", ae o le faʻatasi ma se tasi, o lona uiga, ma Iesu Keriso.
E ui e leʻi malamalama le 'auaposetolo i le uiga o ana upu i lena taimi, ae na latou malamalama i le taimi na ia faʻatulagaina ai le faʻamanatuina o lona maliu i le faʻaogaina o faatusa o le areto ma le uaina e fai ma sui o lona tino ma lona toto. E ala i le taumafaina o le areto ma le uaina, o se Kerisiano papatisoina o se faatusa o lona taliaina o le tino ma le toto na taulagaina e Iesu mo i tatou. O le musu e taumafa, o le teʻena lea o le a le mea o fai ma faatusa ma ia teʻena le meaalofa foaʻifua o le ola.
E leʻi taʻua e Iesu i le Tusi Paia ni faamoemoe se lua mo tagata kerisiano. E leai se mea na te tautala ai e uiga i le faʻamoemoe i le lagi mo se toʻaitiiti o Kerisiano ma se faʻamoemoe faalelalolagi mo le toʻatele o ona soʻo. E naʻo le lua lava toetutu na taʻua e Iesu:
“Aua le ofo i lenei mea, aua e sau le aso e lagona ai e i latou uma ua i tuugamau lona leo, ma latou o mai ai, o e na faia mea lelei i le toe tu mai o le ola, ma i latou na faia mea leaga i le toe tu mai o faamasinoga. ” (Ioane 5:28, 29)
O le mea moni, o le toetu i le ola e tutusa ma i latou e taumamafa i le tino ma le toto o Iesu, aua e pei ona fetalai Iesu lava, vagana tatou te 'aʻai i lona tino ma lona toto, e leai so tatou ola i totonu ia tatou. O le isi toetutu-e na o le lua lava-e mo i latou na faia mea leaga. E le o se faʻamoemoe lena e faʻalauteleina i Kerisiano o loʻo faʻamoemoe e faʻataʻitaʻia mea lelei.
Nei e talanoaina le fesili lona lua: "O ai le 144,000 ma le" Toʻatele o Isi Mamoe "?
Ua taʻu atu i Molimau a Ieova, e naʻo le 144,000 e iai le faʻamoemoe i le lagi, aʻo isi o vaega o le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe o le a taʻuamiotonuina e nonofo i le lalolagi o uo a le Atua. O lenei o se pepelo. E leai se mea i le Tusi Paia o taʻua ai le au Kerisiano o uo a le Atua. E masani ona faʻamatalaina i latou o ni fanau a le Atua. Latou te maua le ola e faavavau ona o fanau a le Atua e fai ma tofi mai lo latou Tama o le mafuaʻaga o ola uma.
E tusa ai ma le 144,000, o loʻo faitauina i le Faʻaaliga 7: 4:
“Na ou faʻalogo foi i le numera o e ua faʻamaufaʻailogaina e 144,000, ua faʻamaufaʻailogaina mai ituaiga uma o le fanauga a Isaraelu:…”
O se numera moni lea poʻo se numera faʻatusa?
Afai tatou te avea e pei o le moni, ona tatau lea ona tatou ave taʻitasi o le 12 numera o loʻo faʻaaogaina e aofai ai lenei numera i le moni. Oe le mafai ona i ai se numera moni o le aofaʻi atoa o le faʻaputuga o faʻailoga faʻatusa. E leai se uiga o lena mea. Nei o numera 12 o le aofaʻi 144,0000. (Faʻaali latou i oʻu tafatafa i luga o le lau.) Lona uiga e tatau ona aumai i fafo mai ituaiga taʻitasi o Isaraelu le aofaʻi e 12,000. Leai 12,001 mai le tasi ituaiga ma le 11,999 mai le isi. Tonu 12,000 mai taʻitasi, pe a fai o loʻo tatou talanoa i se numera moni. E foliga talafeagai lena mea? Ioe, talu ai o le faʻapotopotoga Kerisiano o loʻo aofia ai ma Nuu Ese o loʻo taʻua o le Isaraelu a le Atua i le Kalatia 6:16 ma e leai ni ituaiga i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano, e faʻapefea ona maua mai nei numera 12 mai le 12, ae leai. ituaiga?
I Tusitusiga Paia, o le numera 12 ma le tele o ona faʻasino faʻatusa i se paleni, faʻatulagaina paia faʻatulagaga pulega. Ituaiga e sefulu ma le lua, 24 vaevaega faaositaulaga, 12 aposetolo, ma isi. Matau nei e leʻo vaʻai e Ioane le 144,000. Naʻo le faʻalogo ile latou numera ua valaʻau atu.
“Na ou lagona foi le numera oi latou ua faamauina, 144,000…” (Faʻaaliga 7: 4)
Peitaʻi, a faliu o ia e vaʻai, o le a le mea na te vaʻai ai?
“Ina ua uma lea, sa ou vaai, ma vaai! o le motu o tagata e toʻatele, e lē mafaia e se tagata 'ona faitauina, mai i nuʻu uma, ma ituaiga, ma tagata, ma gagana uma, o loʻo tutū i luma o le nofoāliʻi ma luma o le Tamaʻi Mamoe, o loʻo' ofu o latou 'ofu sisina. sa i ai foi lau pama i o latou lima. ” (Faʻaaliga 7: 9)
Na ia lagona le numera oi latou na faʻamaufaʻailogaina e 144,000, ae na ia vaʻaia le motu o tagata e toʻatele e le mafaia e se tasi ona faitaulia. O le isi lea faʻamaoniga o le numera o le 144,000 o se faʻatusa o se vaega tele o tagata i le faʻapaleni, faʻatulagaina paia faʻatulagaga pulega. O le malo lena o le tatou Alii o Iesu. Nei e mai uma atunuʻu, tagata, gagana, ma faʻaaliga, ituaiga uma. E talafeagai le malamalama o lenei kulupu e aofia ai e le gata o Nuu Ese ae o tagata Iutaia mai ituaiga e 13, e aofia ai ma Levi, o le ituaiga faitaulaga. O le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova na latou tusiaina le faaupuga: "O le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe". Ae o lana faaupuga e leai se mea i le Tusi Paia. Latou te mananaʻo matou te talitonu o lenei motu o tagata e toʻatele e leai so latou faʻamoemoe i le lagi, ae o loʻo faʻaalia mai lo latou tutu i luma o le nofoalii o le Atua ma ofoina atu le auaunaga paia i totonu o le potu sili ona paia, le malumalu (i le gagana Eleni, naos) o loʻo afio ai le Atua.
“O le mea lea ua latou i ai i luma o le nofoalii o le Atua, ma ua latou avatu ia te ia le auaunaga paia i le ao ma le po i lona malumalu; ma o Lē o afio i le nofoālii e fofola lona fale ie i luga o i latou. ” (Faʻaaliga 7:15)
Faʻapea foi, e leai se mea i le Tusi Paia e faʻailoa mai ai o isi mamoe e ese le faʻamoemoe. O le a ou tuʻuina se fesoʻotaʻiga i se vitio i luga o isi mamoe pe a fai e te manaʻo e malamalama auiliili pe o ai i latou. Ua lava le faapea atu o isi mamoe e na o le faatasi ona taʻua i le Tusi Paia i le Ioane 10:16. O iina, o loʻo eseʻese ai Iesu i le va o le lafu mamoe poʻo le lafu a le malo lea o tagata Iutaia na ia talanoa i ai, ma isi mamoe e le o le malo o tagata Iutaia. O i latou na liliu ane o tagata o nuu ese o le a ulu atu i le lafu a le Atua tolu ma le afa tausaga mulimuli ane ina ua mavae lona maliu.
Aiseā e talitonu ai Molimau a Ieova o le 144,000 o se numera moni? E mafua ona na aʻoaʻoina e Joseph F.Rutherford lena mea. Manatua, o le tamaloa lea na faalauiloa foi le "Miliona o loʻo soifua nei e le taitai oti" na folafolaina le iʻuga o le a oʻo mai i le 1925. O lenei aʻoaʻoga ua matua le amanaiaina ma mo i latou e mananaʻo e faʻaalu se taimi e suʻesuʻe ai faʻamaoniga, o le a ou tuu se fesoʻotaʻiga i se lautele tusitusiga faʻamaonia lena manatu i le faʻamatalaga o lenei vitio. Faʻapea foi, ua lava e fai atu ai o Rutherford na fausiaina se vasega o faifeʻau ma tagata aʻoaʻo. O isi mamoe o se vasega lona lua a le au kerisiano, ma o loʻo faʻaauau pea ona oʻo mai i lenei aso. Lenei vasega laity vasega tatau ona usitaʻi i faʻatonuga uma ma faʻatonuga na tuʻuina mai e le vasega o le faifeʻau, le vasega faʻauʻuina, e aofia ai lana taʻitaʻiga le vaega pule.
Ae o le fesili lona tolu: “Aisea e le auai ai le toʻatele o Molimau a Ieova?”
O le mea moni, afai e naʻo le 144,000 e mafai ona tagofia le areto ma le 144,000 o se numera moni, o le a la lau mea e fai i le miliona o molimau a Ieova e leʻo avea ma vaega o le 144,000?
O lena fefulisaʻiga o le faavae lea na aumaia ai e le vaega pule le faitau miliona o Molimau a Ieova e le usitaʻia le poloaʻiga tuusaʻo a Iesu Keriso. Latou te faʻatalitonuina nei Kerisiano faʻamaoni e talitonu latou te le agavaa e taumamafa. E le faatatau ile agavaa. E leai se tasi o tatou e agavaa. E faʻatatau i le usiusitaʻi, ma sili atu i lo lena, e faʻasino i le faʻaalia o le talisapaia moni mo le meaalofa foaʻi ua ofoina mai ia i tatou. A o tufa le falaoa ma le uaina mai le tasi i le isi i le fonotaga, e pei lava o fetalai mai le Atua, "Lenei, laʻu pele, o le meaalofa ou te ofoina atu ia te oe e te ola ai faavavau. Ai ma inu. ” Ae ui i lea, na mafai lava e le Vaega Pule ona aumai Molimau taʻitasi uma a Ieova e toe tali atu e o, "Faafetai, ae leai faafetai. E le mo aʻu lenei. ” Pagā se leaga!
O lenei faʻamaualuluga vaega o aliʻi e amata ia Rutherford ma oʻo mai i o tatou aso, ua mafua ai le miliona o Kerisiano e liliu o latou isu i le meaalofa ua foaʻi moni mai e le Atua ia i latou. I se vaega, na latou faia lenei mea e ala i le faʻaaoga sese o le 1 Korinito 11:27. Latou te fiafia e faʻapipiʻi fua se fuaiupu ma le amanaʻiaina le talaaga.
"O lea la, ai se 'ai le areto pe inu i le ipu a le Alii le agavaa o le a nofosala i le tino ma le toto o le Alii." (1 Korinito 11:27)
E leai se mea a lenei mea i le mauaina o ni valaaulia lilo mai le Atua e faʻatagaina oe e taumafa ai. O loʻo manino mai i le tala o le mataupu, sa tautala le aposetolo o Paulo e faʻatatau ia latou taumafataga i le afiafi a le Aliʻi, o se avanoa e soʻona 'ai ai ma onanā, aʻo le le faʻaaloalo i uso matitiva na auai foʻi.
Ae e iai lava nisi e ono teteʻe, e leʻo taʻu mai ea e le Roma 8:16 ia tatou e tatau ona faʻailoa mai e le Atua ia tatou tagofia?
E faitauina faapea: "O le agaga lava ia e molimau ma o tatou agaga, o fanau a le Atua." (Roma 8:16)
O se faʻauigaina oe lava na faʻatauaina i lenei fuaiupu e le faʻalapotopotoga. O le uiga atoa o le tusi a Roma e le o aumaia ai le faauigaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, mai le muamua fuaiupu o le mataupu e oʻo i le 11th o lena mataupu, o loo faaeseese ai e Paulo le tino ma le agaga. Na te avatua ia i tatou ni filifiliga se lua: ia taʻitaʻia e le tino e iʻu i le oti, poʻo le agaga e taunuʻu ai i le ola. E leai seisi o isi mamoe e manaʻo e faʻapea o loʻo taʻitaʻia e le tino le tino, e tuʻu ai naʻo le filifiliga e tasi, e taʻitaʻia e le agaga. Roma 8:14 o loʻo taʻu mai ai ia i tatou "aua oi latou uma e taʻitaʻia e le agaga o le Atua o atalii moni o le Atua". E feteʻenaʻi lava ma le aʻoaʻoga o le matamata o isi mamoe ua na o uo a le Atua ae le o ona atalii, seʻi vagana ua latou mananaʻo e faʻapea o isi mamoe e le taʻitaʻia e le agaga o le Atua.
Lenei o loʻo ia te oe se vaega o tagata na o ese mai lotu sese faʻamatuʻuina ia upuleagaina aʻoaʻoga pei o seoli, le tino ola pea o le tagata agaga, ma le Tolutasi aʻoaʻoga naʻo nai tagata toaitiiti, ma o loʻo mataala talaʻi le malo o le Atua e pei ona latou malamalama iai . E maeu le fouvalega a Satani mo le faʻaleaogaina o lenei faʻatuatua e ala i le faʻatosina o i latou e mumusu e avea ma vaega o le fatu na fuafuaina e ave o ia i lalo, aua o le teʻena o le areto ma le uaina, ua latou mumusu ai e avea ma vaega o le valoʻaga fanau a le fafine o Kenese 3:15. Manatua, Ioane 1:12 taʻu mai ia i tatou o tagata uma e talia Iesu e ala i le faʻatuatua ia te ia, ua tuuina atu i ai le "pule e avea ai ma fanau a le Atua". Fai mai "uma", e le naʻo nisi, ae le naʻo le 144,000.
O le faʻamanatuina i le JW faʻamanatuina o le talisuaga afiafi a le Aliʻi ua avea sili laitiiti atu nai lo le faʻafaigaluegaina mea faigaluega. E ui e leai se mea leaga i le faʻamanatuina tasi i le tausaga ile aso na tatou malamalama ai na tupu, e ui lava e iai se finauga tele ile mea lena, ae e tatau ona tatou malamalama o le uluaʻi senituri e leʻi faʻatapulaʻaina latou lava ile faʻamanatuga ole tausaga. O tusitusiga anamua a le lotu na faailoa mai ai o le areto ma le uaina na tufatufaina masani i potopotoga a le potopotoga lea e masani ona faia i taumafataga i fale o le au kerisiano. Na taʻua e Iuta ia mea o "tausamiga alofa" i le Iuta 12. Ina ua taʻu atu e Paulo i Korinito ia "faia pea lenei mea i le tele o taimi e te inu ai, i le manatuaina o aʻu" ma "PO O SEA TATAU E te 'ai lenei areto ma inu i lenei ipu", na le o faʻasino i le faʻamanatuina o le tasi-le-tausaga. (Tagaʻi i le 1 Korinito 11:25, 26)
Aaron Milavec tusia i lana tusi o se faʻaliliuga, auiliiliga, ma faʻamatalaga o le Didache o le "o le puipuia tu ma masani tuʻufaʻatasi na ala ai ona avea le seneturi muamua fale lotu auiliiliina le laʻasaga lea suiga lea e tatau ona faʻatulagaina Nuuese liliu mai mo le atoa auai malosi i fonotaga ”:
"E faigata ona iloa tonu pe faʻapefea ona tali atu le tagata fou faʻatoʻa papatisoina i le latou Eucharist [Faʻamanatuga] muamua. Toatele, i le faiga o le taliaina o le ala o le olaga, faatupuina fili i latou oe manatu ia i latou o le matamuli lafoaʻi uma amioatua - amioatua i atua, io latou matua, io latou tuaa "ituaiga olaga." O le leiloloa o tama ma tina, uso ma tuafafine, fale ma mafutaga faaleaoaoga, o le faatoa papatisoina ua taliaina nei e se aiga fou na toefuatai uma nei tele. O le gaioiga o le 'aʻai faʻatasi ma lo latou aiga fou mo le taimi muamua sa tatau ona avea ma se loloto lagona loloto ia latou. I le taimi nei, i le taimi mulimuli, na mafai ona latou aloaʻia faʻalauiloa lo latou "tama" moni i tama o loʻo i ai ma lo latou "tina" moni i totonu o le tina i ai. Masalo na foliga mai o latou olaga atoa na faʻasino i lenei itu: o le sailia o uso ma tuafafine latou te tuʻufaʻatasia mea uma - aunoa ma le lotovale, aunoa ma le tauvaga, ma le agamalu ma le faʻamaoni. O le gaioiga o le 'aʻai faʻatasi sa faʻaalia ai le toega o latou olaga, aua o foliga nei o lo latou aiga moni faʻasoa, i le suafa o le Tama o tagata uma (le le vaʻaia talimalo), le uaina ma le areto na muamua o le latou lumanaʻi lumanaʻi faʻatasi . ”
O le uiga lea o le faʻamanatuina o le maliu o Keriso ia i tatou. E leʻo ni sauniga faʻamago, tasi le tausaga, ae o se fefaʻasoaaʻiga moni o le alofa faʻaKerisiano, o se taumafataga alofa e pei ona faʻaigoaina ai e Iuta. Ma, matou te valaʻaulia oe e auai ma matou ia Mati 27th. E te manaʻo e maua i lou lima ni areto e le faʻafefeteina ma sina uaina mumu. O le a tatou faia faʻamanatuina e lima i taimi eseese e fetaui ma taimi sone eseese i le lalolagi. Tolu o le a i le Igilisi ma le lua i le Sipaniolo. O taimi ia. Ina ia maua le faʻamatalaga i le auala e fesoʻotaʻi ai i luga faʻaaoga zoom, alu i le faʻamatalaga o lenei vitio, pe siaki le fonotaga fonotaga i https://beroeans.net/meetings
Fonotaga Igilisi
Ausetalia ma Eurasia, ile 9 PM Sini, Ausetalia taimi.
Europa, i le 6 PM Lonetona, Egelani taimi.
O Amerika, i le 9 PM Niu Ioka taimi.
Fonotaga Sipaniolo
Europa, 8 PM Madrid Taimi
Le Amerika, 7 PM Niu Ioka Taimi
Ou te faamoemoe e mafai ona e auai faatasi ma matou.
Le maua se auala e log ai i le faʻamanatuga
Faafetai mo le valaaulia Eric. Ma te auai ma loʻu toʻalua i le sauniga o le zoom mai Netherlands.
Eric, Seʻi ou tomua i lenei mea i le fai atu ou te ioe faatasi ma manatu autu o lenei tusitusiga. E ui o aʻu o le PIMO ma o le a le mafai ona ou alu, o le a ou faʻatasi ma outou uma i le agaga ma ua fuafua e faia na o aʻu le areto ma fai aʻu tatalo e 2. E foliga mai o loʻo e faʻapea o le 144,000 ma le motu o tagata e toʻatasi e tutusa, aua na o le "faʻalogo" a Ioane ile 144,000 ae vaʻai i le motu o tagata e toʻatele. Faʻafefea ona e toe faʻaleleia lena ma Rev 14: 1, lea na ia vaʻaia ai le 144,000? Faʻafetai mo mea uma ua e faia, ma ou te faʻamoemoe o le faʻavasegaina mo... Faitau atili »
Fesili lelei. Ou te le iloa mautinoa. Faʻaaliga e matua tumu i faʻailoga e le mafai ai ona tatou faʻatatau i se faʻauiga. O le mafuaʻaga lena ua agasala ai Molimau a Ieova i le faia o se aʻoaʻoga faigata ma vave e aʻafia ai le faʻaolaina o le miliona o tagata faʻavae i luga o le faʻauigaina o se matua faʻatusa fuaitau na finauina tele. E mafai ona ou sese i loʻu malamalamaaga i le 144,000 e tutusa ma le motu o tagata e toʻatele. Ae poʻo le a lava le auala, e le afaina ai se tasi faʻaola. E leai se masalosalo i loʻu mafaufau o le faʻaolaina faʻamoemoe o loʻo faʻalauteleina nei i Kerisiano o le valaʻau... Faitau atili »
Eric,
Faʻafetai mo lau tali. Ou te ioe, o mea uma lava e taumatemate, ma e le afaina ai le faʻamoemoe faʻaKerisiano poʻo la tatou matafaioi e tagofia.
Ou te vaʻai ia Tadua faʻamavae lana iloiloga, o le a fiafia e faitau tasi mai ia te oe foi, ona o le taimi o le tausaga ma le sili ona taua mataupu mataupu.
Na ou maua le parakalafa 17, o Kerisiano faauuina, i se tulaga saʻo e le masani ai. E masani pe a faʻamatalaina e le tusi le au faʻauʻu, latou te faʻamamafaina i le faʻaiuga ma le faʻamasino. Atonu o le mea lea e fiafia iai uso faʻauʻuina ae ou te masalo o tuafafine faʻauʻu e mananaʻo e o i le lagi e mafuta ma Ieova, Iesu, ma isi foafoaga faʻaleagaga. Uso e manaʻo e avea ma 'tupu'. Tuafafine mananao e avea ma 'ositaulaga'.
O lea ou te lotolotoi i le tusiaina o se tala e uiga i lenei mea “pule” atoa, aua e foliga mai e tele le le malamalama i ai. Ou te faamoemoe o le a fiafia se tasi e lafo i lalo mo aʻu. Naʻo le tasi le faʻasalaga, o lenei "tulafono" e leai se faiā ma le faia o tulafono, ae o le faiga e foʻia ai ni finauga ma ni faiga le tonu, o loʻo faʻamuamua lava ile Tulafono a Mose. O lona iʻuga o le au faʻauʻuina o le a galulue i le lalolagi, ae le o le lagi. O lenei manatu na oso mai i luga o loʻu mafaufau i nai aso ua tuanaʻi, ae o se matua... Faitau atili »
Faʻafetai, Eric, mo le tuʻufaʻatasia o lau tala. E lelei pe a tuʻu uma uma manatu i le nofoaga e tasi. O le mea e faʻanoanoa ai, ou te manatu e faigata tele ia te aʻu ona ou i ai i ni nofoaga se lua i le aso 27. O lena mea e ono iʻu ai i mea faʻaleagaina mo loʻu aiga. Peitai, e i ai le areto ma le uaina i le fale, ma o le a faʻasoa atu ia te outou uma i le agaga sili. E lua mea ou te talitonu e aoga ona maitauina. e manino le manino mai i le Luka 22: 19-22 sa iai Iuta ina ua tufa atu e Iesu le areto ma le uaina i le au aposetolo. O finauga uma a le Faʻalapotopotoga o loʻo tauivi... Faitau atili »
Ou te agalelei pe a fai e faʻailoa mai e seisi se palota le lelei mea latou te le malie i ai. A leai, faʻapefea ona tatou aʻoaʻo?
O laʻu mate taumate muamua o le "mea valea" lea e te taʻua e leʻo faʻalauteleina. Ou te manatu e mafai ona sau sau sauā ma le mafaufau e aunoa ma seisi mea e faʻaopoopo. Ou te malamalama lelei lava i le iʻuga, ae o tatou lava o le avega e tatau ona faʻamatalaina mai le amataga e oʻo i le maeʻa. Mafaufau na tatau ona faia e Iesu le mea lava e tasi, ma faʻaalu le tele o taimi e aʻoaʻo ai tagata i mea faigofie lava. O isi mea e sili ona faʻafiafiaina na faia mo talanoaga tumaʻoti ma ona soʻo vavalalata, ma o le ae mauaina i tusi na latou faʻaiʻuina i se sili ona lelei... Faitau atili »
Faʻafetai tele lava mo lau faʻamatalaga, Ad Lang. Sa ou manatu o le faaauauina o le faamamafa (i tausaga uma) naʻo le au faauuina e tatau ona tagofia le "mea le aoga", e tusa ma le tala lelei a Luka, lea na "mautinoa" ai Iuta. Ou te talisapaia le faʻamanatu e faʻaeteete a o faʻaaogaina le malosi o le gagana, ma ua sili atu loʻu faʻafetai mo lau tali.
Na 'aʻai Iuta ma e leai se mea e faʻatatau i se folafolaga mo se malo. Na faia e Iesu le folafolaga mo se malo mulimuli ane, ina ua maeʻa le latou fusuʻaga poʻo ai e sili, na faʻaosofia e le faʻaaliga a Iesu o se tasi o i latou o se faalata. Masalo o le latou finauga aasa na mou ai Iuta. Na faia e Iesu le folafolaga o le malo e matua tuueseese lava mai le tufaina atu o le faatusa. O le mea e sese ai le Olomatamata o le faʻafoliga o le "faʻauʻuina" o se vasega faʻapitoa o Kerisiano, faʻapolopolo mo le malo faalelagi. Ma, latou e tatau ona faʻamamafaina sese lenei eseʻesega i tausaga taʻitasi ma... Faitau atili »
Seʻi oʻu taʻua mai le Insight Book, itulau 130: - O le taimi lava lea na tuua ai e Iuta le vaega. O se faatusatusaga o le Mataio 26: 20-20-29 ma le Ioane 13: 21-30 ua taʻu mai ai na ia tuumuli ae leʻi faavaeina e Iesu le faamanatuina o le Talisuaga Afiafi a le Alii. O le faʻaaliga a Luka o lenei mea na tupu, e mautinoa lava e leʻi faʻatonuina i le faʻasologa o taimi. O le mea lena sa ou lagonaina o le "le mafaufau". E leai se mea e taʻu mai ai o le tala a Luka e le o le faʻasologa o mea na tutupu, o lea e tatau ai i le tagata faitau ona suʻesuʻe isi tala e iloa ai pe latou te fesoasoani. (1) Mataio 26: 20-29 amata i le fetalaiga a Iesu e faapea "o se tasi o outou na te faalataina aʻu". Na fesili foʻi Iuta "O... Faitau atili »
Ua ou malie atoatoa i le mea na e saunoa ai, uso. O le Olomatamata e matua le amanaʻiaina le manatu o Luka, o le na suʻesuʻeina maeʻaeʻa mea uma mai le tele o molimau-molimau, o le a le o tusia i le faʻasologa o taimi. O Luka foi sa o se soa a Paulo, o le na molimauina foi o ia lava na lagonaina le tala lelei mai le Alii. E leai se mafuaʻaga e manatu ai o le tala i le Luka e le fesoʻotaʻi, vagana ai le moomoo mafaufauga o Le Olomatamata lea latou te mananaʻo ai e vaʻai a latou lava aʻoaʻoga faʻamaonia e le tala. O se faʻataʻitaʻiga lelei lea o le eisegesis. Na latou mananaʻo ia Iuta ua alu... Faitau atili »
Faʻafetai Eric mo se isi tala lelei ma lagolagoina tusitusiga faʻamaumauga. E te sii maia le Ioane 6: 48-51. Ou te manatu o le ki upu i lenei fuaitau o le "soo se tasi". “O aʻu o le areto o le ola. O Outou augatama na aai i le manai i le vao ae na feoti. O lenei le areto na alu ifo mai le lagi, neʻi 'aʻai e se tasi, a' ua lē oti. O aʻu le areto ola na alu ifo mai le lagi; afai e 'ai se tasi i lenei areto o le a ola o ia e faʻavavau; ma, mo se mea moni, o le areto ou te avatua o loʻu tino e fai ma sui o le ola o... Faitau atili »
O loʻu fiafia tele ma faʻafetai mo le faʻasoaina atu o na manatu manaia. Toe feiloaʻi ile aso 27.
Merci Éric Pour ce sujet clair et rafraîchissant, simplement en accord avec lʻenseignement o Keriso. Cela fait du bien. Le trouve incroyable que le GB fasse un lien dans la WT avril 2003 (qui nʻest pas un article d'étude) entre Jean 6: 51 «E le gata i lea, o le tiga e taua tele na amata mai ia te oe. Si quelquʻun mange de ce pain, il vivra pour toujours; et vraiment, LE PAIN QUE JE DONNERAI, CʻEST MA CHAIR POUR LA VIE DU MONDE. »Et le Mémorial en citant en parallèle Matthieu 26: 26« O Iesu e leai se tiga ma e le masani ai.... Faitau atili »
Sa masani ona avea i latou ma matai i eisegesis, tuʻuina a latou lava talitonuga i luga o tusitusiga ma mimiloina. O le vaega lata mai, le toʻavalu paʻia, na le mafai ona feoaʻi i fafo ma le taga pepa.
O le mea e tatau ona fai, o le WT 2003 p 4 «O le tauaofiaga a Seigneur o le a faʻamauina le ola». Entre Luc 22: 19 et Jean 6: 51 pour expliquer que ce pain «représente» Iesu-Keriso. Mais lʻarticle ne cite pas le verset en entier. (ils sont coutumiers du fait, lorsque cela les dérange). «Si quelquʻun mange de ce pain, il vivra pour toujours». Le lien étant fait avec le pain et le Repas du Seigneur, ce texte, ne se suffit-il pas à lui-même, pour comprendre que nʻimporte quelle personne, quʻelle quʻelle soit dans le monde, doit manger... Faitau atili »
Talofa, Eric, faafetai mo le vitio, ma o le a ou i ai iina, toe feiloai mulimuli ane, uso e ma tuafafine.
E mafai ona e faʻamatalaina atili i lou malamalamaaga i le Roma 8:16 faʻamolemole? O le a le uiga o le molimau a le agaga ma o tatou agaga?
E tutusa lava ma le fetalaiga a Iesu o le agaga e taʻitaʻia i tatou i upu moni uma. E mafai e se tasi ona iloa o le agaga o loʻo galue i le olaga o se tasi, o loʻo ia taʻitaʻia ma taʻitaʻia atu i tatou i le Atua.
Pei ona fai mai Eric: o le a e iloaina pe a e mauaina fua o le agaga i Gal. 5: 22-23 faʻaalia i lou olaga. Ina ia iloiloina se mau talafeagai mai Tusitusiga Paia, tagaʻi i le 1 Ioane 3. O loʻo faʻamatalaina auiliili mai iina. Lua manatu taua: "Soo se tasi na fanau mai i le Atua e le faia le agasala, aua o Lana fanau tumau i le na ituaiga, ma e le mafai ona ia faia le agasala, aua na fanau mai o ia mai le Atua. O le fanau a le Atua ma le fanau a le Tiapolo ua manino mai i lenei mea moni: Soo se tasi e le faia le amiotonu e le mai le Atua, pe o le... Faitau atili »
Ou te fiafia i le manatu na e faia i lenei tusitusiga, o le 144000 ma le motu o tagata e toʻatele i le Faʻaaliga 7 e tasi ma tutusa. O le isi vaega o le jigsaw paʻu i le tulaga. Faafetai!
E tele naua talitonuga e uiga i le 144000 ae ou te manatu e ono mafai ona tutusa i latou ma le motu o tagata e toʻatele. A leai, faʻapefea na mafai e Ioane ona iloaina latou i le Faʻaaliga 14: 1? Fai mai: "Ona ou vaai lea, ma o loo tu mai i oʻu luma le Tamai Mamoe, o loo tu i luga o le Mauga o Siona, ma sa faatasi ma ia le 144,000 o e na tusia lona igoa ma le suafa o lona Tama i o latou muaulu." Ma i le iloaina oi latou sa tatau ona ia vaai ia i latou muamua. Ae o anafea na? I le Faʻaaliga 7: 4 na ia faʻalogo i le latou numera, ma faʻavae i luga o lena na o ia na mafai ona le iloaina latou... Faitau atili »
Faʻafetai Nightingale, o se manatu lelei lea e uiga i le Faʻaaliga 14
Alofa tele.
Ie m'étais toujours demandé comment au chapitre 14 Jean avait pu denombrer 144000 (pas de voix, juste la vision des 144000).
Jʻavais oublié quʻil les avait déjà vus (chapitre 7).
Faʻamatalaga aurait il pu les faʻailoa auʻaunaga autasi?
Lenei vaʻaiga faʻaopoopo e faigofie ma taua!
Merci sasaa toute votre saofaga.
Ioe. O le faʻafitauli e masani lava ona taʻu mai ia i tatou mea e talitonu iai, ona tatou faitau lea o tusitusiga paia. Nai lo le naʻo le faitauina o fuaiupu ma tuʻuina latou latou latou faʻamatalaina
O le mea tonu lava lena o loʻo fai mai ai i Le Olomatamata o le vaiaso fou, palakalafa 2 o le tusitusiga "O Le Toʻatele o Tagata ma isi mamoe e viviʻi i le Atua ma Keriso. Ia, o le mea lena na latou talitonu i ai, seʻi vagana ua filifilia e Rutherford e aʻoaʻo atu ona lava manatu. O lena lava palakalafa o loo finau mai foi o isi mamoe o ni Molimau faamaoni, o le isi manatu o Rutherford. Foliga mai e manaia ile vaiaso fou.
O se tasi o aʻu uo i se isi aulotu na faia le tautalaga i le vaiaso o le vaiaso mo le Suʻesuʻega o le Tusi Paia ma fesili mo se fesoasoani. Sa faigata ona fesoasoani, ae i le taimi o le matou talanoaga e mafai ona matou taulaʻi atu i le papatisoga o se manaʻoga, nai lo le faʻauʻuina (lea e le mafai ona talanoaina i le taimi na iloiloina ai le faʻamatalaga pito i tua). Na matua popole lava o ia a o faia lana aitema, o lea na le alu faʻalelei e pei ona faʻamoemoeina, ae na mafai ona ia maua 1 Kor. 11: 25-27 fafo. Ae paga lea, na te leʻi mafaia ona faʻamasani lelei mai le faʻamatalaga, o le agavaʻa i le taumafaina e aofia ai le... Faitau atili »
Lau pele Eric, faafetai mo le tusiga, ae e tatau ona ou auai i le fesili: o le a le mea e tasi le FAʻamoemoe na e taʻua?
Mo sina taimi ou te lagona le popole tele e auai pe leai e uiga i finauga uma, aemaise lava i le Ioane 4: 48-58 (O fetalaiga a Iesu na tuuina atu i le motu o tagata uma na faʻalogo ia te ia i le sunako i Kaperena · um), a o le isi itu na ia osia le feagaiga na o ona aposetolo i le taimi o le taumafataga.
O le mea moni, o lena "feagaiga" o se faaliliuga leaga. O le mea na ia faia o le tofiaina o latou.
O se aotelega lelei a Eric. Talosia e toʻatele molimau o le a vaʻai i lenei.
O leisi mea e ono mafaufau ai nisi molimau pe faʻafefea i le Ioane 6 ona faʻatusatusa le areto o le ola i le manai i le vao. O Isaraelu uma e tatau ona 'aʻai ina ia ola. E leai ni "maitau" i aso la sa na ona matamata ina ua 'aina e nisi. O molimau uma lava o le a manatu faapea o se manatu valea - ae latou te le o vaʻaia o loʻo latou faia le tutusa mea i le Faʻamanatuga.
Ou te le iloa pe a na o le matau e ono tupu ai se tasi i se faʻalavelave. E foliga mai o mea taua e faʻatatau i le taliaina o le tulaga ma le pule a Iesu. E oʻo foi i aʻoaʻoga autu pei o le Tolutasi o se mea, e tau le taua tele. Vaʻai i ai o ni le femalamalamaaʻi e mafai ona foia i lo latou lava taimi atofaina: mo nisi o lenei ua uma ona tupu, mo isi e tupu i le lumanaʻi. Peitai, o lou manatu, e manatua ai pea aʻu i le Mataio 23:13 (NWT), lea na fetalai ai Iesu "Oi talofa ia te outou tusiupu ma faresaio, tagata pepelo! aua ua e tapunia le malo o le lagi i luma o tagata; aua... Faitau atili »
Faafetai Eric mo se isi vitio malamalama. Tulimatai atu i ai iina i le 27th. Naʻo se fesili. Na e taʻua lena mea - o le Tusi Paia e uiga i le TASI le faʻamoemoe. Ia, o le a le 'Parataiso' faʻamoemoe na ofoina atu e Iesu le gaoi i luga o le satauro / koluse i ona tafatafa?
O le faʻamoemoe mo tagata o le ola i le lalolagi. O lo tatou faʻamoemoe lena mo tagata soifua. O loʻo taʻua e Paulo faʻamoemoe e lua i le Galuega 24:15, tasi mo e amiotonu aʻo le tasi mo e amioletonu. Ina ia malamalama i lenei, tatou tatau ona taofi le mafaufau e uiga i le nofoaga. Ua fenumiai e lena le mataupu. Faʻafefea ona e faʻalelei le amioletonu i le Atua? Oe faia e ala i le pulega faʻatulagaina e aofia ai Keriso ma ona uso, o le fanau a le Atua. O le faʻamoemoe o loʻo tuʻuina atu i tagata uma o le tasi le faʻamoemoe, e avea ma vaega o le fofo. E leʻi folafolaina e Keriso ni faʻamoemoe se lua. Na te leʻi fai mai, pe a fai... Faitau atili »
Merci beaucoup Éric pour cet exposé simple and tellement libérateur. Je suis tellement heureuse aujourd'hui de pouvoir prendre le pain et le vin. Faʻailoa mai se mea e uiga i le mea na tupu ia Keriso? Le tuugamau poʻo le tuugamau. JA: concernant lʻespérance de vivre au ciel ou sur la terre, ce nʻest pas un problème. Cʻest Dieu qui choisit. O le mea moni, o le a le mafai e Keriso ona tuʻuina atu le Royaume de son Père. O lea e tatau ona fai se nofoaga ”. Que connaissons-nous des différentes demeures de Dieu? Le... Faitau atili »
Ae o le mea ua tupu ia te oe, o le a le mea e tatau ona fai, o le mea lea e tatau ona fai. E le gata i lea, o le mea lea o le a avea ai Iesu ma sui o le nofoa, ae o le mea lea o le a avea ai ma sui o le au pulega a le Atua. . E le gata i lea, e leai se mea e mafai ona fai, ae e leai se mea e mafai ona e faia mo oe, e leai se mea e mafai ona e faia. Faʻamaonia le faʻavasegaina o isi mea.... Faitau atili »
Merci JA, Merci Éric pour vos réponses.
Ne vous inquiétez pas, dans ce cas précis je ne prends pas vos réponses comme vérité. E leai se mea e mafai ona fai e sui ai lenei mea.
Ma e le mafai ona e faia se mea e sasaa ai lau mond ce sujet reste imprécis.
Nous ne connaissons que patiellement.
Nous sommes juste faamaonia o le a le mauaina ni tusi pasi i aso taʻitasi.
Cʻest déjà beaucoup.
Faafetai lava
E leai se mea o le a fai ia Kairaat que jʻavais posé ma fesili i le Just Asking.
Ae leai se isi faʻaaliga tama.
Peut-être que ce serait bien que nous soyons informés sur les raisons pour lesquelles un commentaire disparaît.
E tatau ona e faʻafaigofieina le ute o lou tino. (Dans ce cas, je ne vois aucune bonne raison)
Ma e le gata i lea, ae o le isi itu e fai ai Leonardo Josèphe: o le faamatalaga lea e le gata i lea, ae o le mea moni o le a tupu.
Usoga
Faʻafetai Eric, o se lelei laina o mau faʻamatalaga. Matou te faʻamoemoe e auai mai Melbourne Ausetalia.