https://youtu.be/ya5cXmL7cII

I le aso 27 o Mati o le tausaga nei, o le a tatou faʻamanatuina ai le faʻamanatuga o le maliu o Iesu Keriso i luga o le upega tafailagi e faʻaaoga ai le Zoom technology. I le faaiuga o lenei vitio, o le a ou tufatufaina atu auiliiliga o auala ma le taimi e mafai ai ona e auai ma i matou i luga o le initaneti. Ua ou tuuina foi lenei faamatalaga i le vaega o faamatalaga o lenei vitio. E mafai foʻi ona e mauaina i luga o la matou upega tafailagi e ala i le faʻafesoʻotaʻi atu i beroeans.net/meetings. O loʻo matou valaʻaulia soʻo se tasi ua papatisoina kerisiano e faʻatasia ma matou, peitaʻi o lenei valaʻaulia e faʻatatau faapitoa lava i o matou uso ma tuafafine sa i ai i le faʻalapotopotoga a Molimau a Ieova ua latou iloaina, pe o le a oʻo ina iloa, le taua o le taumafaina o faʻatusa o loʻo fai ma sui. o le aano ma le toto o lo tatou Togiola. Matou te iloa o lenei e mafai ona avea ma se filifiliga faigata e oʻo i ai ona o le malosiaga o le tele o tausaga o faʻatonutonuina mai le lomiga a Le Olomatamata ua taʻu mai ai ia i tatou o le tagofiaina e mo na o ni nai afe filifilia tagata ae le mo le miliona o Isi Mamoe.

I lenei vitio, o le a tatou iloiloina ai mea nei:

  1. O ai moni lava e tatau ona tagofia le areto ma le uaina?
  2. O ai le 144,000 ma le "Toʻatele o Isi Mamoe"?
  3. Aiseā e lē auai ai le toʻatele o Molimau a Ieova?
  4. E faʻafia ona tatou faʻamanatuina le maliu o le Alii?
  5. I le iuga, faʻafefea ona tatou auai i le 2021 faʻamanatuga lugalaina?

I le fesili muamua, "O ai e tatau ona tagofia le areto ma le uaina?", Tatou amata i le faitauina o fetalaiga a Iesu i le Ioane. (O le a ou faʻaaogaina le New World Translation Reference Bible i lenei ata atoa. Ou te le talitonuina le saʻo o le 2013, le mea e taʻu o le Silver sword.)

“O aʻu o le areto o le ola. O Outou augatama na aai i le manai i le vao ae na feoti. O lenei le areto na alu ifo mai le lagi, 'ina' ia 'aʻai ai le tagata' ae le oti. O aʻu le areto ola na alu ifo mai le lagi; a 'ai se tasi i lenei areto e ola ai ia e faʻavavau; ma, mo se mea moni, o le areto ou te avatua o loʻu tino e fai ma sui o le ola o le lalolagi. " (Ioane 6: 48-51)

E manino mai lenei mea le ola e faʻavavau - o se mea tatou te mananaʻo uma e fai, a ea? - E tatau ona tatou 'aʻai i le areto ola o le aano na aumaia e Iesu mo le lalolagi.

Sa le malamalama tagata lutaia i le mea lea:

“. . O lea na fefinauaʻi ai Iutaia ma fai ane, "Faʻafefea e lenei tagata ona aumai lona tino tatou te aʻai ai?" Ona o lea, na fetalai atu Iesu iā i latou: “E moni, e moni ou te fai atu iā te outou, Afai tou te lē aai i le tino o le Atalii o le tagata ma inu i lona toto, e leai la se ola iā te outou.” (Ioane 6:52, 53)

Ma, e le na o lona tino e tatau ona tatou 'aʻai ae o lona toto foʻi e tatau ona tatou feinu ai. A leai, e leai sa tatou ola ia i tatou lava. E i ai se tuusaunoa i lenei tulafono? E faia ea e Iesu se sauniuniga mo se vasega o le au Kerisiano e le tatau ona tagofia lona tino ma lona toto ina ia faaolaina?

Ou te leʻi mauaina se tasi, ma ou te luʻiina se tasi e saili se mea faapena saunia i totonu o lomiga a le Faʻalapotopotoga, e sili atu nai lo le Tusi Paia.

Lenei, o le toʻatele o soʻo o Iesu e leʻi malamalama ma sa tiga o latou loto i ana upu, ae na tumau pea ona aposetolo e toʻa 12. O le mea lea na mafua ai ona fesili Iesu i le toʻa 12, o le tali e toetoe lava o Molimau a Ieova uma na ou fesiligia e sese.

“. . O le toʻatele o ona soʻo na o i tua, ma latou o i tua, ma ua le toe savavali faʻatasi ma ia. O lea na fetalai atu ai Iesu i le toasefulu ma le lua: "Tou te le fia o foi?" "(Ioane 6:66, 67)

O se peti saogalemu tele pe afai e te fesiligia lenei fesili i se tasi o au uo molimau poʻo ou aiga, latou te fai mai o le tali a Peter o le, "O fea se isi matou te oi ai, le Aliʻi?" Peitai, o le tali moni lava, "Le Alii e, o ai a matou o iai? O ia te oe upu o le ola faavavau… ”(Ioane 6:68)

O se eseʻesega taua tele lenei, aua o lona uiga o le faʻaolaina e le sau mai le i ai i se mea, pei i totonu o se "faʻalapotopotoga e pei o le vaʻa", ae o le faʻatasi ma se tasi, o lona uiga, ma Iesu Keriso.

E ui e leʻi malamalama le 'auaposetolo i le uiga o ana upu i lena taimi, ae na latou malamalama i le taimi na ia faʻatulagaina ai le faʻamanatuina o lona maliu i le faʻaogaina o faatusa o le areto ma le uaina e fai ma sui o lona tino ma lona toto. E ala i le taumafaina o le areto ma le uaina, o se Kerisiano papatisoina o se faatusa o lona taliaina o le tino ma le toto na taulagaina e Iesu mo i tatou. O le musu e taumafa, o le teʻena lea o le a le mea o fai ma faatusa ma ia teʻena le meaalofa foaʻifua o le ola.

E leʻi taʻua e Iesu i le Tusi Paia ni faamoemoe se lua mo tagata kerisiano. E leai se mea na te tautala ai e uiga i le faʻamoemoe i le lagi mo se toʻaitiiti o Kerisiano ma se faʻamoemoe faalelalolagi mo le toʻatele o ona soʻo. E naʻo le lua lava toetutu na taʻua e Iesu:

“Aua le ofo i lenei mea, aua e sau le aso e lagona ai e i latou uma ua i tuugamau lona leo, ma latou o mai ai, o e na faia mea lelei i le toe tu mai o le ola, ma i latou na faia mea leaga i le toe tu mai o faamasinoga. ” (Ioane 5:28, 29)

O le mea moni, o le toetu i le ola e tutusa ma i latou e taumamafa i le tino ma le toto o Iesu, aua e pei ona fetalai Iesu lava, vagana tatou te 'aʻai i lona tino ma lona toto, e leai so tatou ola i totonu ia tatou. O le isi toetutu-e na o le lua lava-e mo i latou na faia mea leaga. E le o se faʻamoemoe lena e faʻalauteleina i Kerisiano o loʻo faʻamoemoe e faʻataʻitaʻia mea lelei.

Nei e talanoaina le fesili lona lua: "O ai le 144,000 ma le" Toʻatele o Isi Mamoe "?

Ua taʻu atu i Molimau a Ieova, e naʻo le 144,000 e iai le faʻamoemoe i le lagi, aʻo isi o vaega o le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe o le a taʻuamiotonuina e nonofo i le lalolagi o uo a le Atua. O lenei o se pepelo. E leai se mea i le Tusi Paia o taʻua ai le au Kerisiano o uo a le Atua. E masani ona faʻamatalaina i latou o ni fanau a le Atua. Latou te maua le ola e faavavau ona o fanau a le Atua e fai ma tofi mai lo latou Tama o le mafuaʻaga o ola uma.

E tusa ai ma le 144,000, o loʻo faitauina i le Faʻaaliga 7: 4:

“Na ou faʻalogo foi i le numera o e ua faʻamaufaʻailogaina e 144,000, ua faʻamaufaʻailogaina mai ituaiga uma o le fanauga a Isaraelu:…”

O se numera moni lea poʻo se numera faʻatusa?

Afai tatou te avea e pei o le moni, ona tatau lea ona tatou ave taʻitasi o le 12 numera o loʻo faʻaaogaina e aofai ai lenei numera i le moni. Oe le mafai ona i ai se numera moni o le aofaʻi atoa o le faʻaputuga o faʻailoga faʻatusa. E leai se uiga o lena mea. Nei o numera 12 o le aofaʻi 144,0000. (Faʻaali latou i oʻu tafatafa i luga o le lau.) Lona uiga e tatau ona aumai i fafo mai ituaiga taʻitasi o Isaraelu le aofaʻi e 12,000. Leai 12,001 mai le tasi ituaiga ma le 11,999 mai le isi. Tonu 12,000 mai taʻitasi, pe a fai o loʻo tatou talanoa i se numera moni. E foliga talafeagai lena mea? Ioe, talu ai o le faʻapotopotoga Kerisiano o loʻo aofia ai ma Nuu Ese o loʻo taʻua o le Isaraelu a le Atua i le Kalatia 6:16 ma e leai ni ituaiga i totonu o le faʻapotopotoga Kerisiano, e faʻapefea ona maua mai nei numera 12 mai le 12, ae leai. ituaiga?

I Tusitusiga Paia, o le numera 12 ma le tele o ona faʻasino faʻatusa i se paleni, faʻatulagaina paia faʻatulagaga pulega. Ituaiga e sefulu ma le lua, 24 vaevaega faaositaulaga, 12 aposetolo, ma isi. Matau nei e leʻo vaʻai e Ioane le 144,000. Naʻo le faʻalogo ile latou numera ua valaʻau atu.

“Na ou lagona foi le numera oi latou ua faamauina, 144,000…” (Faʻaaliga 7: 4)

Peitaʻi, a faliu o ia e vaʻai, o le a le mea na te vaʻai ai?

“Ina ua uma lea, sa ou vaai, ma vaai! o le motu o tagata e toʻatele, e lē mafaia e se tagata 'ona faitauina, mai i nuʻu uma, ma ituaiga, ma tagata, ma gagana uma, o loʻo tutū i luma o le nofoāliʻi ma luma o le Tamaʻi Mamoe, o loʻo' ofu o latou 'ofu sisina. sa i ai foi lau pama i o latou lima. ” (Faʻaaliga 7: 9)

Na ia lagona le numera oi latou na faʻamaufaʻailogaina e 144,000, ae na ia vaʻaia le motu o tagata e toʻatele e le mafaia e se tasi ona faitaulia. O le isi lea faʻamaoniga o le numera o le 144,000 o se faʻatusa o se vaega tele o tagata i le faʻapaleni, faʻatulagaina paia faʻatulagaga pulega. O le malo lena o le tatou Alii o Iesu. Nei e mai uma atunuʻu, tagata, gagana, ma faʻaaliga, ituaiga uma. E talafeagai le malamalama o lenei kulupu e aofia ai e le gata o Nuu Ese ae o tagata Iutaia mai ituaiga e 13, e aofia ai ma Levi, o le ituaiga faitaulaga. O le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova na latou tusiaina le faaupuga: "O le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe". Ae o lana faaupuga e leai se mea i le Tusi Paia. Latou te mananaʻo matou te talitonu o lenei motu o tagata e toʻatele e leai so latou faʻamoemoe i le lagi, ae o loʻo faʻaalia mai lo latou tutu i luma o le nofoalii o le Atua ma ofoina atu le auaunaga paia i totonu o le potu sili ona paia, le malumalu (i le gagana Eleni, naos) o loʻo afio ai le Atua.

“O le mea lea ua latou i ai i luma o le nofoalii o le Atua, ma ua latou avatu ia te ia le auaunaga paia i le ao ma le po i lona malumalu; ma o Lē o afio i le nofoālii e fofola lona fale ie i luga o i latou. ” (Faʻaaliga 7:15)

Faʻapea foi, e leai se mea i le Tusi Paia e faʻailoa mai ai o isi mamoe e ese le faʻamoemoe. O le a ou tuʻuina se fesoʻotaʻiga i se vitio i luga o isi mamoe pe a fai e te manaʻo e malamalama auiliili pe o ai i latou. Ua lava le faapea atu o isi mamoe e na o le faatasi ona taʻua i le Tusi Paia i le Ioane 10:16. O iina, o loʻo eseʻese ai Iesu i le va o le lafu mamoe poʻo le lafu a le malo lea o tagata Iutaia na ia talanoa i ai, ma isi mamoe e le o le malo o tagata Iutaia. O i latou na liliu ane o tagata o nuu ese o le a ulu atu i le lafu a le Atua tolu ma le afa tausaga mulimuli ane ina ua mavae lona maliu.

Aiseā e talitonu ai Molimau a Ieova o le 144,000 o se numera moni? E mafua ona na aʻoaʻoina e Joseph F.Rutherford lena mea. Manatua, o le tamaloa lea na faalauiloa foi le "Miliona o loʻo soifua nei e le taitai oti" na folafolaina le iʻuga o le a oʻo mai i le 1925. O lenei aʻoaʻoga ua matua le amanaiaina ma mo i latou e mananaʻo e faʻaalu se taimi e suʻesuʻe ai faʻamaoniga, o le a ou tuu se fesoʻotaʻiga i se lautele tusitusiga faʻamaonia lena manatu i le faʻamatalaga o lenei vitio. Faʻapea foi, ua lava e fai atu ai o Rutherford na fausiaina se vasega o faifeʻau ma tagata aʻoaʻo. O isi mamoe o se vasega lona lua a le au kerisiano, ma o loʻo faʻaauau pea ona oʻo mai i lenei aso. Lenei vasega laity vasega tatau ona usitaʻi i faʻatonuga uma ma faʻatonuga na tuʻuina mai e le vasega o le faifeʻau, le vasega faʻauʻuina, e aofia ai lana taʻitaʻiga le vaega pule.

Ae o le fesili lona tolu: “Aisea e le auai ai le toʻatele o Molimau a Ieova?”

O le mea moni, afai e naʻo le 144,000 e mafai ona tagofia le areto ma le 144,000 o se numera moni, o le a la lau mea e fai i le miliona o molimau a Ieova e leʻo avea ma vaega o le 144,000?

O lena fefulisaʻiga o le faavae lea na aumaia ai e le vaega pule le faitau miliona o Molimau a Ieova e le usitaʻia le poloaʻiga tuusaʻo a Iesu Keriso. Latou te faʻatalitonuina nei Kerisiano faʻamaoni e talitonu latou te le agavaa e taumamafa. E le faatatau ile agavaa. E leai se tasi o tatou e agavaa. E faʻatatau i le usiusitaʻi, ma sili atu i lo lena, e faʻasino i le faʻaalia o le talisapaia moni mo le meaalofa foaʻi ua ofoina mai ia i tatou. A o tufa le falaoa ma le uaina mai le tasi i le isi i le fonotaga, e pei lava o fetalai mai le Atua, "Lenei, laʻu pele, o le meaalofa ou te ofoina atu ia te oe e te ola ai faavavau. Ai ma inu. ” Ae ui i lea, na mafai lava e le Vaega Pule ona aumai Molimau taʻitasi uma a Ieova e toe tali atu e o, "Faafetai, ae leai faafetai. E le mo aʻu lenei. ” Pagā se leaga!

O lenei faʻamaualuluga vaega o aliʻi e amata ia Rutherford ma oʻo mai i o tatou aso, ua mafua ai le miliona o Kerisiano e liliu o latou isu i le meaalofa ua foaʻi moni mai e le Atua ia i latou. I se vaega, na latou faia lenei mea e ala i le faʻaaoga sese o le 1 Korinito 11:27. Latou te fiafia e faʻapipiʻi fua se fuaiupu ma le amanaʻiaina le talaaga.

"O lea la, ai se 'ai le areto pe inu i le ipu a le Alii le agavaa o le a nofosala i le tino ma le toto o le Alii." (1 Korinito 11:27)

E leai se mea a lenei mea i le mauaina o ni valaaulia lilo mai le Atua e faʻatagaina oe e taumafa ai. O loʻo manino mai i le tala o le mataupu, sa tautala le aposetolo o Paulo e faʻatatau ia latou taumafataga i le afiafi a le Aliʻi, o se avanoa e soʻona 'ai ai ma onanā, aʻo le le faʻaaloalo i uso matitiva na auai foʻi.

Ae e iai lava nisi e ono teteʻe, e leʻo taʻu mai ea e le Roma 8:16 ia tatou e tatau ona faʻailoa mai e le Atua ia tatou tagofia?

E faitauina faapea: "O le agaga lava ia e molimau ma o tatou agaga, o fanau a le Atua." (Roma 8:16)

O se faʻauigaina oe lava na faʻatauaina i lenei fuaiupu e le faʻalapotopotoga. O le uiga atoa o le tusi a Roma e le o aumaia ai le faauigaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, mai le muamua fuaiupu o le mataupu e oʻo i le 11th o lena mataupu, o loo faaeseese ai e Paulo le tino ma le agaga. Na te avatua ia i tatou ni filifiliga se lua: ia taʻitaʻia e le tino e iʻu i le oti, poʻo le agaga e taunuʻu ai i le ola. E leai seisi o isi mamoe e manaʻo e faʻapea o loʻo taʻitaʻia e le tino le tino, e tuʻu ai naʻo le filifiliga e tasi, e taʻitaʻia e le agaga. Roma 8:14 o loʻo taʻu mai ai ia i tatou "aua oi latou uma e taʻitaʻia e le agaga o le Atua o atalii moni o le Atua". E feteʻenaʻi lava ma le aʻoaʻoga o le matamata o isi mamoe ua na o uo a le Atua ae le o ona atalii, seʻi vagana ua latou mananaʻo e faʻapea o isi mamoe e le taʻitaʻia e le agaga o le Atua.

Lenei o loʻo ia te oe se vaega o tagata na o ese mai lotu sese faʻamatuʻuina ia upuleagaina aʻoaʻoga pei o seoli, le tino ola pea o le tagata agaga, ma le Tolutasi aʻoaʻoga naʻo nai tagata toaitiiti, ma o loʻo mataala talaʻi le malo o le Atua e pei ona latou malamalama iai . E maeu le fouvalega a Satani mo le faʻaleaogaina o lenei faʻatuatua e ala i le faʻatosina o i latou e mumusu e avea ma vaega o le fatu na fuafuaina e ave o ia i lalo, aua o le teʻena o le areto ma le uaina, ua latou mumusu ai e avea ma vaega o le valoʻaga fanau a le fafine o Kenese 3:15. Manatua, Ioane 1:12 taʻu mai ia i tatou o tagata uma e talia Iesu e ala i le faʻatuatua ia te ia, ua tuuina atu i ai le "pule e avea ai ma fanau a le Atua". Fai mai "uma", e le naʻo nisi, ae le naʻo le 144,000.

O le faʻamanatuina i le JW faʻamanatuina o le talisuaga afiafi a le Aliʻi ua avea sili laitiiti atu nai lo le faʻafaigaluegaina mea faigaluega. E ui e leai se mea leaga i le faʻamanatuina tasi i le tausaga ile aso na tatou malamalama ai na tupu, e ui lava e iai se finauga tele ile mea lena, ae e tatau ona tatou malamalama o le uluaʻi senituri e leʻi faʻatapulaʻaina latou lava ile faʻamanatuga ole tausaga. O tusitusiga anamua a le lotu na faailoa mai ai o le areto ma le uaina na tufatufaina masani i potopotoga a le potopotoga lea e masani ona faia i taumafataga i fale o le au kerisiano. Na taʻua e Iuta ia mea o "tausamiga alofa" i le Iuta 12. Ina ua taʻu atu e Paulo i Korinito ia "faia pea lenei mea i le tele o taimi e te inu ai, i le manatuaina o aʻu" ma "PO O SEA TATAU E te 'ai lenei areto ma inu i lenei ipu", na le o faʻasino i le faʻamanatuina o le tasi-le-tausaga. (Tagaʻi i le 1 Korinito 11:25, 26)

Aaron Milavec tusia i lana tusi o se faʻaliliuga, auiliiliga, ma faʻamatalaga o le Didache o le "o le puipuia tu ma masani tuʻufaʻatasi na ala ai ona avea le seneturi muamua fale lotu auiliiliina le laʻasaga lea suiga lea e tatau ona faʻatulagaina Nuuese liliu mai mo le atoa auai malosi i fonotaga ”:

"E faigata ona iloa tonu pe faʻapefea ona tali atu le tagata fou faʻatoʻa papatisoina i le latou Eucharist [Faʻamanatuga] muamua. Toatele, i le faiga o le taliaina o le ala o le olaga, faatupuina fili i latou oe manatu ia i latou o le matamuli lafoaʻi uma amioatua - amioatua i atua, io latou matua, io latou tuaa "ituaiga olaga." O le leiloloa o tama ma tina, uso ma tuafafine, fale ma mafutaga faaleaoaoga, o le faatoa papatisoina ua taliaina nei e se aiga fou na toefuatai uma nei tele. O le gaioiga o le 'aʻai faʻatasi ma lo latou aiga fou mo le taimi muamua sa tatau ona avea ma se loloto lagona loloto ia latou. I le taimi nei, i le taimi mulimuli, na mafai ona latou aloaʻia faʻalauiloa lo latou "tama" moni i tama o loʻo i ai ma lo latou "tina" moni i totonu o le tina i ai. Masalo na foliga mai o latou olaga atoa na faʻasino i lenei itu: o le sailia o uso ma tuafafine latou te tuʻufaʻatasia mea uma - aunoa ma le lotovale, aunoa ma le tauvaga, ma le agamalu ma le faʻamaoni. O le gaioiga o le 'aʻai faʻatasi sa faʻaalia ai le toega o latou olaga, aua o foliga nei o lo latou aiga moni faʻasoa, i le suafa o le Tama o tagata uma (le le vaʻaia talimalo), le uaina ma le areto na muamua o le latou lumanaʻi lumanaʻi faʻatasi . ”

O le uiga lea o le faʻamanatuina o le maliu o Keriso ia i tatou. E leʻo ni sauniga faʻamago, tasi le tausaga, ae o se fefaʻasoaaʻiga moni o le alofa faʻaKerisiano, o se taumafataga alofa e pei ona faʻaigoaina ai e Iuta. Ma, matou te valaʻaulia oe e auai ma matou ia Mati 27th. E te manaʻo e maua i lou lima ni areto e le faʻafefeteina ma sina uaina mumu. O le a tatou faia faʻamanatuina e lima i taimi eseese e fetaui ma taimi sone eseese i le lalolagi. Tolu o le a i le Igilisi ma le lua i le Sipaniolo. O taimi ia. Ina ia maua le faʻamatalaga i le auala e fesoʻotaʻi ai i luga faʻaaoga zoom, alu i le faʻamatalaga o lenei vitio, pe siaki le fonotaga fonotaga i https://beroeans.net/meetings

Fonotaga Igilisi
Ausetalia ma Eurasia, ile 9 PM Sini, Ausetalia taimi.
Europa, i le 6 PM Lonetona, Egelani taimi.
O Amerika, i le 9 PM Niu Ioka taimi.

Fonotaga Sipaniolo
Europa, 8 PM Madrid Taimi
Le Amerika, 7 PM Niu Ioka Taimi

Ou te faamoemoe e mafai ona e auai faatasi ma matou.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    41
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x