O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 5-7

Kenese 1: 20-23 - Le Lona Lima Lona Foafoaga Foafoaga

"Ona fetalai atu lea o le Atua: 'Ia vai soʻona faʻatupuina le faʻaputuputuga o ola agaga ma ia felelei lele felelei luga o le lalolagi i luga o le vanimonimo o le lagi. Na faia foi e le Atua o vao tetele o le sami ma mea ola uma e feoaʻi, o le vai na lolofi i ai e tusa ma o latou ituaiga ma manu felelei e felelei e tusa ma lona ituaiga. ' Ma na silasila le Atua ua lelei. ”

“Ona faamanuia atu lea o le Atua ia te i latou, ua faapea atu, 'Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia faatumuina vai i pesini, ma ia faateleina manu felelei i le lalolagi.' Ona fai ai lea o le afiafi ma ua sau foi le taeao, o le lona lima o aso. ”

Vai Vaʻa ma Manu lele

I vaitau ua mafai nei ona tutupu, o le aso na sosoʻo ai na vaʻaia ai ni potopotoga tetele se lua o mea ola na faia.

Muamua lava, o iʻa, ma isi meaola uma e nonofo ai i le vai, e pei o anemone o le sami, tafola, lumanaʻi, malie, cephalopods (squid, octopus, ammonites, amphibians, ma isi), e le gata i le vai fou ma le masima.

Lona lua, meaola lele, pei o iniseti, peʻa, pterosaurs, ma manulele.

E pei foi o vao i le aso 3, na foafoaina e tusa ma o latou ituaiga, i totonu o latou le mafai gafatia e gaosia le tele o ituaiga variants.

Faʻapea foi, le upu Eperu "bara" o lona uiga "foafoaina", ua faʻaaogaina.

O le upu Eperu "tannin" ua faaliliuina o "monster sami tele". O se faʻamatalaga saʻo lea o le uiga o lenei upu Eperu. O le aʻa o lenei upu faʻailoa mai ai se meaola e fai si umi. E manaia le maitau atu o faʻaliliuga tuai Igilisi e masani ona faʻaliliuina lenei upu o "tarako". E tele tu ma aga tuai e taʻu mai ai monster tetele o le sami (ma monster whenua) na latou taʻua o tarako. O faʻamatalaga na tuʻuina atu i nei meaola ma o nisi taimi o ata e masani ona manatuaina ai ata ma faʻamatalaga na tuʻuina atu i meaola o le sami e pei o plesiosaurs ma mesosaurs ma fanua tainasoa e saienitisi o aso nei.

Faatasi ai ma vaitau ma le la ma le masina ma fetu, o le lele meaola ma le tele sami sami o le a mafai ona faʻatautaia. Ioe, mo nisi o latou, o latou taimi faʻaipoipoga e fuafuaina e le masina atoa, mo isi le taimi e malaga ai. E pei foi ona taʻu mai e le Ieremia 8: 7 “E oʻo foi i le kasita i le lagi - na te iloa lelei ona taimi atofaina; ma le laumei ma le saoasaoa ma le bulbul - latou te vaʻaia lelei le taimi e sau ai tagata taʻitasi ”.

E tatau foi ona maitauina se eseʻese ae taua eseʻesega, e pei o le lele meaola lele luga o le lalolagi i luga o foliga o le vanimonimo o le lagi (poʻo le vanimonimo) nai lo i totonu pe ala atu i le vanimonimo.

Na faʻamanuiaina e le Atua nei foafoaga fou ma faʻapea o le a latou fanafanau ma tele, faʻatumuina ipu vai ma le lalolagi. Na faʻaalia ai lona popole mo ana foafoaga. Ioe, e pei ona faʻamanatu mai e le Mataio 10:29, “E le faʻatau atu ea manu iti e lua i le asari? Peitai e leai se tasi o i latou e paʻu'ū i le eleele e aunoa ma le silafia e lou Tama.  Ioe, e popole le Atua i ana foafoaga uma, ae maise tagata, o le taimi tonu lea na alu ai Iesu e faʻailoa mai, e na te silafia le tele o lauulu o loʻo i luga o tatou ulu. Tusa lava pe tatou te le iloa le aofaʻi seʻi vagana ua tatou matua tula uma ma matuaʻi leai se tuputupu ae lauulu, lea e seasea lava!

I le iuga, o le foafoaina o meaola o le sami ma meaola felelei o se tasi laʻasaga talafeagai i le faʻaauau fausiaina o fesoʻotaʻiga mea ola. O le malamalama ma le pogisa, sosoʻo ai ma le vai ma le laueleele matutu, sosoʻo ai ma vao, sosoʻo ma moli malamalama e fai ma faʻailoga mo meaʻai ma faʻatonuga mo meaola ma meaola o le sami e o mai.

Kenese 1: 24-25 - O Le Ono Aso o Foafoaga

"24Ona fetalai atu lea o le Atua: “Ia tutupu mea ola i le laueleele, e taʻitasi ma lona uiga, o manu vaefa, ma manu feai, ma manu feʻai o le lalolagi, e taʻitasi ma lona uiga.” Ma sa faapea lava. 25 Ona faia lea e le Atua o le vao manu o le lalolagi e tusa ma lona ituaiga, ma manu vaefa e tusa ma lona ituaiga ma manu feai uma o le eleele e tusa ma lona ituaiga. Ma na silasila le Atua ua lelei. ”

Manu o Fanua ma Manu Manu i Totonu

Na faia e le Atua le vao i le aso tolu ma meaola o le sami ma meaola felelei i le aso lima, ona faia loa lea e le Atua o manu vaefa, feoaʻi pe fetolofi manu ma manu feʻai.

O faaupuga ua taʻu mai ai o manu lalata na foafoaina e tusa ma o latou ituaiga e taʻu mai ai le manaʻoga poʻo le agavaʻa e tausia, ae e iai foʻi manu feʻai e le mafai ona faʻataʻamilomiloina.

Lenei maeʻa le foafoaga o mea ola, vagana ai tagata o le a mulimuli mai.

 

Kenese 1: 26-31 - O Le Ono Aso o Foafoaga (faʻaauau)

 

"26 Ona fetalai atu lea o le Atua: “Seʻi tatou faia le tagata i lo tatou faatusa, ia foliga ia tatou, ia latou pule foi iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma manu tataa, ma le lalolagi uma, ma mea fetolofi uma. manu o loo feoaʻi i le lalolagi. ” 27 Na faia foi e le Atua le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; o le tane ma le fafine na ia faia i lā‘ua. 28 E le gata i lea, faamanuia le Atua ia i latou ma fetalai atu le Atua ia i latou: "Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma mea ola uma e fetolofi i lalolagi. ”

29 Ona fetalai atu lea o le Atua: “O lenei ua ou avatua iā te outou o laʻau uma o loʻo ola i luga o le laueleele uma, ma laʻau uma o loʻo i ai fua o le laʻau o loʻo fua mai. Ia Outou tuu ia avea o se meaai. 30 Ma manu feʻai uma o le lalolagi, ma manu felelei uma o le lagi, ma mea fetolofi uma i luga o le lalolagi o loʻo i ai le ola o se agaga ua ou foaʻiina atu i ai laʻau lanumeamata uma e fai ma meaʻai. " Ma sa faapea lava.

31 Ina ua mavae lenā, ona silasila mai lea o le Atua i mea uma na ia faia, faauta! [sa] matua lelei lava. Ona sau ai lea o le afiafi ma ua sau foi o le taeao, o le lona ono o aso.

 

tagata

I le vaega mulimuli o le aso ono, na faia ai e le Atua le tagata i Ona foliga. O lona uiga ma ona uiga ma ona uiga, ae le tutusa. O le tamaloa ma le fafine na ia faia e tatau foi ona i ai le pule i luga o meaola uma na foafoaina. Na tuʻuina atu foʻi ia i latou le galuega o le faʻatumuina o le lalolagi i tagata (e le o faʻatumuina). O taumafataga a tagata ma manu na ese foi i aso nei. Na tuʻuina uma i ai tagata i laʻau lanumeamata na o meaʻai. O lona uiga e leai ni manu na foafoaina o ni manufasi ma atonu o lona uiga e leai foi ni scavengers. Ma le isi, mea lelei uma.

E taua le maitau o le foafoaina o le tagata e le o talanoaina auiliili i le Kenese 1 aua o lenei o se tala o loʻo aumaia ai se aotelega o le vaitaimi atoa o le Foafoaga.

 

Kenese 2: 1-3 - Le Fitu o Aso o Foafoaga

“Ona faʻaiʻuina lea o le lagi ma le lalolagi ma a latou 'autau uma. 2 'Ua oʻo i le aso fitu,' ona faʻauma ai lea e le Atua o lana galuega na ia faia, ma 'ua mālōlō i le aso fitu i ana galuega uma na faia. 3 Na faʻamanuia foʻi e le Atua le aso fitu, ma faʻapaia ia mea, aua na malolo ai o ia mai ana galuega uma na faia e le Atua mo le faʻamoemoe na faia ai. "

Aso o le Malologa

I le aso fitu, na faʻamaeʻaina e le Atua lana foafoaga ma o lea na malolo ai. Ua aumaia ai le mafuaaga mo le mulimuli ane faaofiina o le aso Sapati i le Tulafono a Mose. I le Esoto 20: 8-11, na faamatala ai e Mose le mafuaaga mo le sapati fai mai “Manatua le aso sapati e te faapaiaina, 9 oe tatau ona faia tautua ma oe tatau ona faia uma au galuega i aso e ono. 10 Ae o le aso lona fitu o le sapati ia Ieova lou Atua. Aua neʻi e faia se galuega, o oe poʻo lou ataliʻi, poʻo lou afafine, poʻo lau 'auʻauna fafine poʻo lau teine ​​pologa, poʻo lau manu vaʻaia, po o le tagata' ese e te nofo i totonu o ou faitotoʻa. 11 Mo i aso e ono na faia ai e Ieova le lagi ma le lalolagi, le sami ma mea uma oi ai, ma na ia malolo foi i le aso fitu. O le mafuaaga lena na faamanuia ai e Ieova le aso sapati ma faapaiaina. ”

Sa i ai se faʻatusatusaga tuʻusaʻo i le va o le Atua e galue mo aso e ono ma tagata Isaraelu e galulue mo aso e ono ona malolo ai lea i le aso fitu pei ona faia e le Atua. Lenei o le a faʻaopopo ai le mamafa i le malamalamaaga o aso na foafoaina e taʻi 24 itula le umi.

 

Kenese 2: 4 - Aotelega

O le tala faasolopito lenei o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoaina ai i latou, i le aso na faia ai e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi. ”

Colophons ma toletogitogi[I]

O le fuaitau “I le aso na faia ai e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi” na faʻaaoga e nisi e taʻu mai ai o aso na foafoaina ai e leʻo 24 itula ae o ni vaitaimi uumi atu. Peitai, o le ki o le "i le". O le upu Eperu "Yom" o loʻo faʻaaogaina e ia lava i le Kenese mataupu 1, o iinei agavaa ma le “avea-“, faia “Be-yom”[Ii] o lona uiga "i le aso" pe sili atu faʻaupuga "a", o lea e faʻasino i se tuʻufaʻatasi taimi o taimi.

Lenei fuaiupu o le mulimuli fuaiupu i le tala faʻasolopito o le lagi ma le lalolagi aofia i le Kenese 1: 1-31 ma Kenese 2: 1-3. O le mea ua lauiloa o le a "toletogi ” fasifuaitau, o se aotelega o le fuaitau e muamua ia.

Ua faauigaina e le lolomifefiloi "toletogi ” pei o "talaʻaga, ae maise talaʻaga o aiga". Ua tusia foi i le tulaga o le colophon. O le masini tusitusi masani lea i le pito o le papamaa. E maua ai se faʻamatalaga e aofia ai le ulutala poʻo le faʻamatalaga o le tala, o nisi taimi o le aso, ma masani ai le igoa o le tusitala poʻo le e ona. E i ai le faʻamaoniga o colophons sa faʻaaoga pea i taimi o Alesana le Sili pe tusa o le 1,200 tausaga talu ona tuʻufaʻatasia e Mose le tusi o Kenese.[Iii]

 

O le colophon o le Kenese 2: 4 o loʻo tusia i luga:

Le faʻamatalaga: "O le talaʻaga lea o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoaina ai".

pe afai: "I le aso" "na faia le lalolagi ma le lagi" faʻailoa mai o le tusitusiga ina ua maeʻa mea na tutupu.

Le Tusitala poʻo oe e ona: Masalo o "Ieova le Atua" (atonu na tusia e tusa ma le sefulu tulafono).

 

Isi Vaega o Kenese aofia ai:

  • Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2 - Papa tusi na tusia e poʻo le pule a Atamu.
  • Kenese 5: 3 - Kenese 6: 9a - Tablet na tusia e le pule a Noa.
  • Kenese 6: 9b - Kenese 10: 1 - Laupapa tusi na tusia e poʻo le avea ma ataliʻi o Noa.
  • Kenese 10: 2 - Kenese 11: 10a - Tablet na tusia e le poʻo ia Semu.
  • Kenese 11: 10b - Kenese 11: 27a - Tablet na tusia e poʻo ia Terah.
  • Kenese 11: 27b - Kenese 25: 19a - Tablet na tusia e poʻo le ana ia Isaako ma Isamaeli.
  • Kenese 25: 19b - Kenese 37: 2a - Tablet na tusia e le poʻo le aiga o Iakopo ma Esau. O le gafa o Esau atonu na faʻaopoopo mulimuli ane.

Kenese 37: 2b - Kenese 50:26 - Masalo na tusia e Iosefa i luga o papyrus ma e leai sona colophon.

 

Ile taimi nei, e lelei pe a suʻesuʻe poʻo le a se faʻamaoniga o i ai pe na faʻafefea e Mose ona tusia le tusi o Kenese

 

Mose ma le Tusi a Kenese

 

Sa aʻoaʻoina Mose i le maota o Farao. Ae pei o lea, semanu e ono aʻoaʻoina o ia i le faitau tusi ma le tusiaina o tusitusiga o tusitusiga o le cuneiform, o le gagana faʻavaomalo o le vaitaimi, atoa ai ma faʻamatalaga faʻaopoopo.[Iv]

I le taʻua o ana tusi na ia faʻaalia ai le lelei tele o galuega tusitusi, o loʻo faʻaauau pea i aso nei i galuega lelei uma a le au sikola. I le maua ai o lana toleniga, semanu e mafai ona ia faaliliuina le cuneiform pe a manaʻomia.

O tala i le Kenese e le naʻo se faʻaliliuga tuʻusaʻo poʻo le tuʻufaʻatasia o nei tusitusiga tuai ia na avea ma ana faʻavae. Na ia aumaia foi igoa o nofoaga i aso nei ina ia mafai ai e tagata Isaraelu, lana aufaalogologo ona malamalama i mea o iai nei nofoaga. A tatou vaʻai i le Kenese 14: 2,3,7,8,15,17 e mafai ona tatou vaʻaia faʻataʻitaʻiga o lenei. Mo se faʻataʻitaʻiga, v2 "tupu o Bela (o lona uiga o Zoar) ”, v3 “O le Fanua Laugatasi o Sidimima, o le Sami Oona lea”, ma isi mea.

Na faʻaopopoina foʻi faʻamatalaga, e pei o le Kenese 23: 2,19 lea e taʻu mai ai ia i tatou lena mea “Ua oti Sara i Kiriata-arapa, o Heperona lea, i le laueleele o Kanana”, faʻailoa ai na tusia lenei mea aʻo leʻi ulu atu tagata Isaraelu i Kanana, a leai o le faʻaopoopoina o Kanana e le tau manaʻomia.

E i ai foi igoa o nofoaga na le toe i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Kenese 10:19 o loʻo iai le talafaʻasolopito o Kanana le ataliʻi o Hamo. O loʻo iai foʻi igoa o 'aʻai, na faʻatamaʻiaina mulimuli ane ile taimi o Aperaamo ma Lota, o Sodoma ma Komoro, ma e leʻo toe iai ile taimi o Mose.

 

O isi faʻataʻitaʻiga o ono faʻaopopoina e Mose i le uluaʻi tusitusiga cuneiform, mo faʻamoemoega o faʻamatalaga, aofia ai:

  • Kenese 10: 5 "Mai ia mea o le sami folau tagata salalau atu i o latou teritori e o latou aiga i totonu o latou malo, taʻitasi ma lana lava gagana."
  • Kenese 10: 14 “Na tupuga mai ai Filisitia”
  • Kenese 14: 2, 3, 7, 8, 17 Faʻamatalaga faʻafanua. (Vaʻai luga)
  • Kenese 16: 14 “O loʻo iai lava, [O le vaieli poʻo le vaipuna na sosola Akara i] i le va o Katesa ma Bereda."
  • Kenese 19: 37b O ia o le tamā o tagata Moapi o aso nei. ”
  • Kenese 19: 38b O ia o le tama o le fanauga a Amoni o aso nei. ”
  • Kenese 22: 14b "Ma e oʻo mai i lenei aso ua fai mai, 'I luga o le mauga o le Alii o le a avatua."
  • Kenese 23: 2, 19 Faʻamatalaga faʻafanua. (Vaʻai luga)
  • Kenese 26: 33 "Ma e oʻo mai i le aso o le igoa o le taulaga o Peresepa."
  • Kenese 32: 32 O le mea lea e oʻo ai i le aso, e leʻi 'aʻai e Isaraelu le soʻoga i le faʻavae o le suilapalapa, aua na oʻo lava le faʻavae o le suilapalapa o Iakopo i le uaua o le uaua. ”
  • Kenese 35: 6, 19, 27 Faʻamatalaga faʻafanua.
  • Kenese 35: 20 “E oʻo mai lava i le aso nei o le faʻailoga lena o le tuugamau o Rasela.”
  • Kenese 36: 10-29 Gafa o gafa atonu na faʻaopoopo mulimuli ane.
  • Kenese 47: 26 “—E tumau pea le malosi i le aso-”
  • Kenese 48: 7b “O Peteleema lena.”

 

Sa i ai le Igilisi i le i ai i le taimi o Mose?

O le mea lea e finau ai nisi o sikola sikola "mainstream", peitaʻi, fai mai isi na mafai. Pe o le amataga o le tusitusiga Eperu na i ai pe leai foi i lena taimi, o le tusi o Kenese e mafai foi ona tusia i le taufaʻafefe hieroglyphics poʻo se amataga ituaiga o le tusitusiga Aikupito Aikupito. E le tatau foi ona galo ia tatou, e le gata i lea, talu ai o tagata Isaraelu sa nofo pologa ma nonofo i Aikupito mo le tele o augatupulaga e mafai foi, na latou iloa foi taufaʻafefe hieroglyphics poʻo nisi ituaiga o tusitusiga pea.

Peitaʻi, seʻi o tatou iloiloina puʻupuʻu molimau e maua mo le tusiaina o le gagana Eperu. Mo i latou e fiafia tele i le auiliiliga o loʻo iai se ata 2-vaega lelei i le faʻasologa o Mamanu o Faʻamaoniga (e matua fautuaina) faʻaulutalaina "The Moses Controversial" o loʻo faʻamamafaina ai faʻamatalaga avanoa. [V]

E 4 mea taua na manaʻomia e moni uma mo Mose na mafai ona tusia le Tusi o Esoto o se molimau vaaitino ma tusia le tusi a Kenese. O latou na:

  1. Sa tatau ona iai tusitusiga i le taimi o le Esoto.
  2. O tusitusiga e tatau ona i ai i le itulagi o Aikupito.
  3. O tusitusiga e manaʻomia le i ai o le alafapeta.
  4. Na manaʻomia le avea ma se ituaiga o tusitusiga pei o le gagana Eperu.

Tusitusiga o tusitusiga tusia (1) e taʻua o le "Proto-Siniatic"[vi] [vii] na maua i Aikupito (2). Sa i ai le mataitusi mataitusi (3), e fai lava si eseʻesega ma tusitusiga faa-Aikupito, e ui lava e i ai ni mea e iloagofie ai i nisi mataitusi, ma le (4) o tusitusiga i lenei tusitusiga e mafai ona faitauina o ni upu Eperu.

O nei tusitusiga (1) e aofia uma i totonu o le 11-tausaga vaitaimi o le nofoaiga a Amenemhat III, lea e foliga mai o le Farao o taimi o Iosefa.[viii] Lenei o i le vaitaimi o le 12th Tupu o le Malo Tutotonu o Aikupito (2). O tusitusiga ua taʻua o Sinai 46 ma Sinai 377, Sinai 115, ma Sinai 772, e sau uma mai le itulagi o maina eletise i le itu matu sisifo o le Penina o Sinai. Faʻapea foi, Wadi El-Hol 1 & 2, ma le Lahun Ostracon (mai latalata i le faatanoa o Faiyum).

Atonu e mafai ona faʻailoa mai ai o Iosefa na amataina le tusitusiga ma le alafapeta (atonu i lalo o le musumusuga a le Atua), aua na ia iloa hieroglyphics o le pule lona lua i le Malo Aikupito, ae o ia foi o se sa Eperu. Na fesoʻotaʻi foʻi le Atua ma ia, ina ia mafai ona ia faʻamatalaina miti. E le gata i lea, i le avea ai ma pule o Aikupito, na manaʻomia e ia ona iloa faitau ma faʻaoga le vave o se ituaiga tusitusiga i lo tusitusiga e mafai ona ausia ai.

Afai o lenei proto-Siniatic tusitusiga na moni amataga Eperu, ona:

  1. E fetaui ma le vaʻaiga a le faʻa Eperu? O le tali o le ioe.
  2. E mafai ona faitau i le faaEperu? Toe, o le tali puupuu o le ioe.[ix]
  3. E fetaui ma le talaʻaga o Isaraelu? Ioe, tusa o le 15th Seneturi TLM na mou ese mai Aikupito ma aliali mai i Kanana.

Hieroglyph, Siniatic Script, Early Hebrew, Early Greek Comparison

E tele isi mau faʻamaoniga e suʻesuʻeina e lagolagoina ai tali o le "ioe" nai lo le aotelega o loʻo i luga. Ua naʻo se aotelega puʻupuʻu; ae ui i lea, ua lava e faʻamaonia ai na ono tusia e Mose le Torah[x] (muamua tusi e 5 o le Tusi Paia) aofia ai Kenese i lena taimi.

Faʻamatalaga i Totonu

Atonu e sili atu le taua o faʻamaoniga i totonu o le Tusi Paʻia e uiga i le tusitusi ma le tusitusi o tagata Isaraelu o taimi ma Mose. Matau le mea na faatonuina e Ieova Mose ma Mose na faatonuina le fanauga a Isaraelu i mau nei:

  • Esoto 17: 14 "Ua fetalai mai nei Ieova iā Mose"tusi o se faʻamanatuga lea i le tusi ma tuʻuina atu i taliga o Joshua ... ”
  • Teuteronome 31: 19 “Ma o lenei tusi mo outou lava lenei pese ma aoao atu i le fanauga a Isaraelu. ”
  • Teuteronome 6: 9 ma 11: 20 “Ma e tatau ona e tusi ia [aʻu tulafono] i pou o faitotoʻa o lou fale ma luga o ou faitotoʻa ”.
  • Tagaʻi foʻi i le Esoto 34:27, Teuteronome 27: 3,8.

O nei faʻatonuga semanu e manaʻomia uma le faitau ma le tusitusi i le vaega a Mose faʻapea foi ma isi tagata Isaraelu. E le mafai foʻi ona faʻaaoga le faʻaaogaina o ata, e naʻo le gagana tusia i le alafapeta na mafai ai ona maua nei mea uma.

Na tusia e Mose le folafolaga a Ieova le Atua i le Teuteronome 18: 18-19 e faapea, "O le a Ou tofia se perofeta mo i latou mai totonu oo latou uso, e pei o oe; ma ou te matuā tuu aʻu upu i lona gutu, ma o le a ia tautala atu ia i latou mea uma ou te poloai atu ai ia te ia. 19 Ma o le tagata e le faʻalogo i aʻu upu o le a ia tautala ai i loʻu igoa, o aʻu lava ou te manaʻomia se tala mai ia te ia. ".

O lena perofeta o Iesu, e pei ona taʻu atu e Peteru i tagata Iutaia na faʻalogo i le Malumalu, e leʻi leva ona maliu Iesu i le Galuega 3: 22-23.

I le iuga, atonu e talafeagai ai o lea o le upu mulimuli iinei e oʻo ia Iesu, o loʻo tusia i le Ioane 5: 45-47. Talanoa i Faresaio na ia fai mai “Aua tou te manatu ou te tuuaia outou i le Tama; o loʻo molia oe, Mose e, 'ua e faʻamoemoe i ai. O le mea moni, 'āfai' ua e talitonu 'iā Mose, po' ua e talitonu mai 'iā te aʻu; Ae afai e te le talitonu i tusitusiga a lena, e faʻapefea ona e talitonu i aʻu upu? ".

Ioe, e tusa ai ma le fetalaiga a Iesu le Alo o le Atua, afai tatou te masalosalo i upu a Mose, e leai la se mafuaʻaga tatou te talitonu ai ia Iesu lava ia. E taua tele la le iai o le mautinoa o Mose na tusia le tusi o Kenese ma isi vaega o le Torah.

 

 

O leisi tusitusiga o le vaega lea (Vaega 5) o le a amata suʻesuʻeina le Talafaʻasolopito o Atamu (ma Eva) o loʻo maua i le Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2.

 

[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Colophon_(publishing)  https://en.wikipedia.org/wiki/Jerusalem_Colophon

[Ii] https://biblehub.com/interlinear/genesis/2-4.htm

[Iii] https://www.britishmuseum.org/collection/object/W_1881-0428-643 , https://www.britishmuseum.org/collection/object/W_1881-0428-643

[Iv] Cuneiform papa o Palestinian Officials fetusiaiga ma le Malo o Aikupito o na taimi na maua i Aikupito i le 1888 i Tell-el-Amarna. https://en.wikipedia.org/wiki/Amarna_letters

[V] https://store.patternsofevidence.com/collections/movies/products/directors-choice-moses-controversy-blu-ray E avanoa foʻi lenei i le Netflix a le o le totogi fua poʻo le totogi. E maua avanoa i luga o Youtube mo faʻasalalauga e maua fua i le taimi o le tusitusi (Aukuso 2020) https://www.youtube.com/channel/UC2l1l5DTlqS_c8J2yoTCjVA

[vi] https://omniglot.com/writing/protosinaitc.htm

[vii] https://en.wikipedia.org/wiki/Proto-Sinaitic_script

[viii] Mo faʻamaoniga tuʻuina atu o Iosefa i le Amenemhat III vaʻai "Mamanu o Faʻamaoniga - Esoto" saunia e Tim Mahoney ma “Esoto, Talafaʻasolopito poʻo Talaʻaga” saunia e David Rohl. Ia ufiufi i se loloto loloto ma Iosefa ma Kenese 39-45.

[ix] Alan Gardiner i lana tusi "The Egypt Origin of the Semitic Alphabet" o taʻua ai “O le mataʻitusi mo mataitusi mataʻitusi o le tusitusiga le iloa e matua tele lava… O uiga o nei igoa, faʻaliliuina o upu Semitik [pei o le Eperu] e manino pe talitonuina i le 17 mataupu."O loʻo ia faʻasino i le Proto-Siniatic script na maua i le Serabit El-Khadim e le Petry i le 1904-1905.

[x] Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, Teuteronome, e masani ona taʻua o le Torah (le Tulafono) poʻo le Penetatuka (o le 5 Tusi).

Tadua

Mataupu a Tadua.
    24
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x