O Le Foafoaga (Kenese 1: 1 - Kenese 2: 4): Aso 5-7
Kenese 1: 20-23 - Le Lona Lima Lona Foafoaga Foafoaga
"Ona fetalai atu lea o le Atua: 'Ia vai soʻona faʻatupuina le faʻaputuputuga o ola agaga ma ia felelei lele felelei luga o le lalolagi i luga o le vanimonimo o le lagi. Na faia foi e le Atua o vao tetele o le sami ma mea ola uma e feoaʻi, o le vai na lolofi i ai e tusa ma o latou ituaiga ma manu felelei e felelei e tusa ma lona ituaiga. ' Ma na silasila le Atua ua lelei. ”
“Ona faamanuia atu lea o le Atua ia te i latou, ua faapea atu, 'Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia faatumuina vai i pesini, ma ia faateleina manu felelei i le lalolagi.' Ona fai ai lea o le afiafi ma ua sau foi le taeao, o le lona lima o aso. ”
Vai Vaʻa ma Manu lele
I vaitau ua mafai nei ona tutupu, o le aso na sosoʻo ai na vaʻaia ai ni potopotoga tetele se lua o mea ola na faia.
Muamua lava, o iʻa, ma isi meaola uma e nonofo ai i le vai, e pei o anemone o le sami, tafola, lumanaʻi, malie, cephalopods (squid, octopus, ammonites, amphibians, ma isi), e le gata i le vai fou ma le masima.
Lona lua, meaola lele, pei o iniseti, peʻa, pterosaurs, ma manulele.
E pei foi o vao i le aso 3, na foafoaina e tusa ma o latou ituaiga, i totonu o latou le mafai gafatia e gaosia le tele o ituaiga variants.
Faʻapea foi, le upu Eperu "bara" o lona uiga "foafoaina", ua faʻaaogaina.
O le upu Eperu "tannin" ua faaliliuina o "monster sami tele". O se faʻamatalaga saʻo lea o le uiga o lenei upu Eperu. O le aʻa o lenei upu faʻailoa mai ai se meaola e fai si umi. E manaia le maitau atu o faʻaliliuga tuai Igilisi e masani ona faʻaliliuina lenei upu o "tarako". E tele tu ma aga tuai e taʻu mai ai monster tetele o le sami (ma monster whenua) na latou taʻua o tarako. O faʻamatalaga na tuʻuina atu i nei meaola ma o nisi taimi o ata e masani ona manatuaina ai ata ma faʻamatalaga na tuʻuina atu i meaola o le sami e pei o plesiosaurs ma mesosaurs ma fanua tainasoa e saienitisi o aso nei.
Faatasi ai ma vaitau ma le la ma le masina ma fetu, o le lele meaola ma le tele sami sami o le a mafai ona faʻatautaia. Ioe, mo nisi o latou, o latou taimi faʻaipoipoga e fuafuaina e le masina atoa, mo isi le taimi e malaga ai. E pei foi ona taʻu mai e le Ieremia 8: 7 “E oʻo foi i le kasita i le lagi - na te iloa lelei ona taimi atofaina; ma le laumei ma le saoasaoa ma le bulbul - latou te vaʻaia lelei le taimi e sau ai tagata taʻitasi ”.
E tatau foi ona maitauina se eseʻese ae taua eseʻesega, e pei o le lele meaola lele luga o le lalolagi i luga o foliga o le vanimonimo o le lagi (poʻo le vanimonimo) nai lo i totonu pe ala atu i le vanimonimo.
Na faʻamanuiaina e le Atua nei foafoaga fou ma faʻapea o le a latou fanafanau ma tele, faʻatumuina ipu vai ma le lalolagi. Na faʻaalia ai lona popole mo ana foafoaga. Ioe, e pei ona faʻamanatu mai e le Mataio 10:29, “E le faʻatau atu ea manu iti e lua i le asari? Peitai e leai se tasi o i latou e paʻu'ū i le eleele e aunoa ma le silafia e lou Tama. Ioe, e popole le Atua i ana foafoaga uma, ae maise tagata, o le taimi tonu lea na alu ai Iesu e faʻailoa mai, e na te silafia le tele o lauulu o loʻo i luga o tatou ulu. Tusa lava pe tatou te le iloa le aofaʻi seʻi vagana ua tatou matua tula uma ma matuaʻi leai se tuputupu ae lauulu, lea e seasea lava!
I le iuga, o le foafoaina o meaola o le sami ma meaola felelei o se tasi laʻasaga talafeagai i le faʻaauau fausiaina o fesoʻotaʻiga mea ola. O le malamalama ma le pogisa, sosoʻo ai ma le vai ma le laueleele matutu, sosoʻo ai ma vao, sosoʻo ma moli malamalama e fai ma faʻailoga mo meaʻai ma faʻatonuga mo meaola ma meaola o le sami e o mai.
Kenese 1: 24-25 - O Le Ono Aso o Foafoaga
"24Ona fetalai atu lea o le Atua: “Ia tutupu mea ola i le laueleele, e taʻitasi ma lona uiga, o manu vaefa, ma manu feai, ma manu feʻai o le lalolagi, e taʻitasi ma lona uiga.” Ma sa faapea lava. 25 Ona faia lea e le Atua o le vao manu o le lalolagi e tusa ma lona ituaiga, ma manu vaefa e tusa ma lona ituaiga ma manu feai uma o le eleele e tusa ma lona ituaiga. Ma na silasila le Atua ua lelei. ”
Manu o Fanua ma Manu Manu i Totonu
Na faia e le Atua le vao i le aso tolu ma meaola o le sami ma meaola felelei i le aso lima, ona faia loa lea e le Atua o manu vaefa, feoaʻi pe fetolofi manu ma manu feʻai.
O faaupuga ua taʻu mai ai o manu lalata na foafoaina e tusa ma o latou ituaiga e taʻu mai ai le manaʻoga poʻo le agavaʻa e tausia, ae e iai foʻi manu feʻai e le mafai ona faʻataʻamilomiloina.
Lenei maeʻa le foafoaga o mea ola, vagana ai tagata o le a mulimuli mai.
Kenese 1: 26-31 - O Le Ono Aso o Foafoaga (faʻaauau)
"26 Ona fetalai atu lea o le Atua: “Seʻi tatou faia le tagata i lo tatou faatusa, ia foliga ia tatou, ia latou pule foi iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma manu tataa, ma le lalolagi uma, ma mea fetolofi uma. manu o loo feoaʻi i le lalolagi. ” 27 Na faia foi e le Atua le tagata i lona faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; o le tane ma le fafine na ia faia i lā‘ua. 28 E le gata i lea, faamanuia le Atua ia i latou ma fetalai atu le Atua ia i latou: "Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu le lalolagi, ia faatoilalo i ai, ma ia pule i iʻa o le sami, ma manu felelei o le lagi, ma mea ola uma e fetolofi i lalolagi. ”
29 Ona fetalai atu lea o le Atua: “O lenei ua ou avatua iā te outou o laʻau uma o loʻo ola i luga o le laueleele uma, ma laʻau uma o loʻo i ai fua o le laʻau o loʻo fua mai. Ia Outou tuu ia avea o se meaai. 30 Ma manu feʻai uma o le lalolagi, ma manu felelei uma o le lagi, ma mea fetolofi uma i luga o le lalolagi o loʻo i ai le ola o se agaga ua ou foaʻiina atu i ai laʻau lanumeamata uma e fai ma meaʻai. " Ma sa faapea lava.
31 Ina ua mavae lenā, ona silasila mai lea o le Atua i mea uma na ia faia, faauta! [sa] matua lelei lava. Ona sau ai lea o le afiafi ma ua sau foi o le taeao, o le lona ono o aso.
tagata
I le vaega mulimuli o le aso ono, na faia ai e le Atua le tagata i Ona foliga. O lona uiga ma ona uiga ma ona uiga, ae le tutusa. O le tamaloa ma le fafine na ia faia e tatau foi ona i ai le pule i luga o meaola uma na foafoaina. Na tuʻuina atu foʻi ia i latou le galuega o le faʻatumuina o le lalolagi i tagata (e le o faʻatumuina). O taumafataga a tagata ma manu na ese foi i aso nei. Na tuʻuina uma i ai tagata i laʻau lanumeamata na o meaʻai. O lona uiga e leai ni manu na foafoaina o ni manufasi ma atonu o lona uiga e leai foi ni scavengers. Ma le isi, mea lelei uma.
E taua le maitau o le foafoaina o le tagata e le o talanoaina auiliili i le Kenese 1 aua o lenei o se tala o loʻo aumaia ai se aotelega o le vaitaimi atoa o le Foafoaga.
Kenese 2: 1-3 - Le Fitu o Aso o Foafoaga
“Ona faʻaiʻuina lea o le lagi ma le lalolagi ma a latou 'autau uma. 2 'Ua oʻo i le aso fitu,' ona faʻauma ai lea e le Atua o lana galuega na ia faia, ma 'ua mālōlō i le aso fitu i ana galuega uma na faia. 3 Na faʻamanuia foʻi e le Atua le aso fitu, ma faʻapaia ia mea, aua na malolo ai o ia mai ana galuega uma na faia e le Atua mo le faʻamoemoe na faia ai. "
Aso o le Malologa
I le aso fitu, na faʻamaeʻaina e le Atua lana foafoaga ma o lea na malolo ai. Ua aumaia ai le mafuaaga mo le mulimuli ane faaofiina o le aso Sapati i le Tulafono a Mose. I le Esoto 20: 8-11, na faamatala ai e Mose le mafuaaga mo le sapati fai mai “Manatua le aso sapati e te faapaiaina, 9 oe tatau ona faia tautua ma oe tatau ona faia uma au galuega i aso e ono. 10 Ae o le aso lona fitu o le sapati ia Ieova lou Atua. Aua neʻi e faia se galuega, o oe poʻo lou ataliʻi, poʻo lou afafine, poʻo lau 'auʻauna fafine poʻo lau teine pologa, poʻo lau manu vaʻaia, po o le tagata' ese e te nofo i totonu o ou faitotoʻa. 11 Mo i aso e ono na faia ai e Ieova le lagi ma le lalolagi, le sami ma mea uma oi ai, ma na ia malolo foi i le aso fitu. O le mafuaaga lena na faamanuia ai e Ieova le aso sapati ma faapaiaina. ”
Sa i ai se faʻatusatusaga tuʻusaʻo i le va o le Atua e galue mo aso e ono ma tagata Isaraelu e galulue mo aso e ono ona malolo ai lea i le aso fitu pei ona faia e le Atua. Lenei o le a faʻaopopo ai le mamafa i le malamalamaaga o aso na foafoaina e taʻi 24 itula le umi.
Kenese 2: 4 - Aotelega
O le tala faasolopito lenei o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoaina ai i latou, i le aso na faia ai e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi. ”
Colophons ma toletogitogi[I]
O le fuaitau “I le aso na faia ai e Ieova le Atua le lalolagi ma le lagi” na faʻaaoga e nisi e taʻu mai ai o aso na foafoaina ai e leʻo 24 itula ae o ni vaitaimi uumi atu. Peitai, o le ki o le "i le". O le upu Eperu "Yom" o loʻo faʻaaogaina e ia lava i le Kenese mataupu 1, o iinei agavaa ma le “avea-“, faia “Be-yom”[Ii] o lona uiga "i le aso" pe sili atu faʻaupuga "a", o lea e faʻasino i se tuʻufaʻatasi taimi o taimi.
Lenei fuaiupu o le mulimuli fuaiupu i le tala faʻasolopito o le lagi ma le lalolagi aofia i le Kenese 1: 1-31 ma Kenese 2: 1-3. O le mea ua lauiloa o le a "toletogi ” fasifuaitau, o se aotelega o le fuaitau e muamua ia.
Ua faauigaina e le lolomifefiloi "toletogi ” pei o "talaʻaga, ae maise talaʻaga o aiga". Ua tusia foi i le tulaga o le colophon. O le masini tusitusi masani lea i le pito o le papamaa. E maua ai se faʻamatalaga e aofia ai le ulutala poʻo le faʻamatalaga o le tala, o nisi taimi o le aso, ma masani ai le igoa o le tusitala poʻo le e ona. E i ai le faʻamaoniga o colophons sa faʻaaoga pea i taimi o Alesana le Sili pe tusa o le 1,200 tausaga talu ona tuʻufaʻatasia e Mose le tusi o Kenese.[Iii]
O le colophon o le Kenese 2: 4 o loʻo tusia i luga:
Le faʻamatalaga: "O le talaʻaga lea o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoaina ai".
pe afai: "I le aso" "na faia le lalolagi ma le lagi" faʻailoa mai o le tusitusiga ina ua maeʻa mea na tutupu.
Le Tusitala poʻo oe e ona: Masalo o "Ieova le Atua" (atonu na tusia e tusa ma le sefulu tulafono).
Isi Vaega o Kenese aofia ai:
- Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2 - Papa tusi na tusia e poʻo le pule a Atamu.
- Kenese 5: 3 - Kenese 6: 9a - Tablet na tusia e le pule a Noa.
- Kenese 6: 9b - Kenese 10: 1 - Laupapa tusi na tusia e poʻo le avea ma ataliʻi o Noa.
- Kenese 10: 2 - Kenese 11: 10a - Tablet na tusia e le poʻo ia Semu.
- Kenese 11: 10b - Kenese 11: 27a - Tablet na tusia e poʻo ia Terah.
- Kenese 11: 27b - Kenese 25: 19a - Tablet na tusia e poʻo le ana ia Isaako ma Isamaeli.
- Kenese 25: 19b - Kenese 37: 2a - Tablet na tusia e le poʻo le aiga o Iakopo ma Esau. O le gafa o Esau atonu na faʻaopoopo mulimuli ane.
Kenese 37: 2b - Kenese 50:26 - Masalo na tusia e Iosefa i luga o papyrus ma e leai sona colophon.
Ile taimi nei, e lelei pe a suʻesuʻe poʻo le a se faʻamaoniga o i ai pe na faʻafefea e Mose ona tusia le tusi o Kenese
Mose ma le Tusi a Kenese
Sa aʻoaʻoina Mose i le maota o Farao. Ae pei o lea, semanu e ono aʻoaʻoina o ia i le faitau tusi ma le tusiaina o tusitusiga o tusitusiga o le cuneiform, o le gagana faʻavaomalo o le vaitaimi, atoa ai ma faʻamatalaga faʻaopoopo.[Iv]
I le taʻua o ana tusi na ia faʻaalia ai le lelei tele o galuega tusitusi, o loʻo faʻaauau pea i aso nei i galuega lelei uma a le au sikola. I le maua ai o lana toleniga, semanu e mafai ona ia faaliliuina le cuneiform pe a manaʻomia.
O tala i le Kenese e le naʻo se faʻaliliuga tuʻusaʻo poʻo le tuʻufaʻatasia o nei tusitusiga tuai ia na avea ma ana faʻavae. Na ia aumaia foi igoa o nofoaga i aso nei ina ia mafai ai e tagata Isaraelu, lana aufaalogologo ona malamalama i mea o iai nei nofoaga. A tatou vaʻai i le Kenese 14: 2,3,7,8,15,17 e mafai ona tatou vaʻaia faʻataʻitaʻiga o lenei. Mo se faʻataʻitaʻiga, v2 "tupu o Bela (o lona uiga o Zoar) ”, v3 “O le Fanua Laugatasi o Sidimima, o le Sami Oona lea”, ma isi mea.
Na faʻaopopoina foʻi faʻamatalaga, e pei o le Kenese 23: 2,19 lea e taʻu mai ai ia i tatou lena mea “Ua oti Sara i Kiriata-arapa, o Heperona lea, i le laueleele o Kanana”, faʻailoa ai na tusia lenei mea aʻo leʻi ulu atu tagata Isaraelu i Kanana, a leai o le faʻaopoopoina o Kanana e le tau manaʻomia.
E i ai foi igoa o nofoaga na le toe i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, Kenese 10:19 o loʻo iai le talafaʻasolopito o Kanana le ataliʻi o Hamo. O loʻo iai foʻi igoa o 'aʻai, na faʻatamaʻiaina mulimuli ane ile taimi o Aperaamo ma Lota, o Sodoma ma Komoro, ma e leʻo toe iai ile taimi o Mose.
O isi faʻataʻitaʻiga o ono faʻaopopoina e Mose i le uluaʻi tusitusiga cuneiform, mo faʻamoemoega o faʻamatalaga, aofia ai:
- Kenese 10: 5 "Mai ia mea o le sami folau tagata salalau atu i o latou teritori e o latou aiga i totonu o latou malo, taʻitasi ma lana lava gagana."
- Kenese 10: 14 “Na tupuga mai ai Filisitia”
- Kenese 14: 2, 3, 7, 8, 17 Faʻamatalaga faʻafanua. (Vaʻai luga)
- Kenese 16: 14 “O loʻo iai lava, [O le vaieli poʻo le vaipuna na sosola Akara i] i le va o Katesa ma Bereda."
- Kenese 19: 37b O ia o le tamā o tagata Moapi o aso nei. ”
- Kenese 19: 38b O ia o le tama o le fanauga a Amoni o aso nei. ”
- Kenese 22: 14b "Ma e oʻo mai i lenei aso ua fai mai, 'I luga o le mauga o le Alii o le a avatua."
- Kenese 23: 2, 19 Faʻamatalaga faʻafanua. (Vaʻai luga)
- Kenese 26: 33 "Ma e oʻo mai i le aso o le igoa o le taulaga o Peresepa."
- Kenese 32: 32 O le mea lea e oʻo ai i le aso, e leʻi 'aʻai e Isaraelu le soʻoga i le faʻavae o le suilapalapa, aua na oʻo lava le faʻavae o le suilapalapa o Iakopo i le uaua o le uaua. ”
- Kenese 35: 6, 19, 27 Faʻamatalaga faʻafanua.
- Kenese 35: 20 “E oʻo mai lava i le aso nei o le faʻailoga lena o le tuugamau o Rasela.”
- Kenese 36: 10-29 Gafa o gafa atonu na faʻaopoopo mulimuli ane.
- Kenese 47: 26 “—E tumau pea le malosi i le aso-”
- Kenese 48: 7b “O Peteleema lena.”
Sa i ai le Igilisi i le i ai i le taimi o Mose?
O le mea lea e finau ai nisi o sikola sikola "mainstream", peitaʻi, fai mai isi na mafai. Pe o le amataga o le tusitusiga Eperu na i ai pe leai foi i lena taimi, o le tusi o Kenese e mafai foi ona tusia i le taufaʻafefe hieroglyphics poʻo se amataga ituaiga o le tusitusiga Aikupito Aikupito. E le tatau foi ona galo ia tatou, e le gata i lea, talu ai o tagata Isaraelu sa nofo pologa ma nonofo i Aikupito mo le tele o augatupulaga e mafai foi, na latou iloa foi taufaʻafefe hieroglyphics poʻo nisi ituaiga o tusitusiga pea.
Peitaʻi, seʻi o tatou iloiloina puʻupuʻu molimau e maua mo le tusiaina o le gagana Eperu. Mo i latou e fiafia tele i le auiliiliga o loʻo iai se ata 2-vaega lelei i le faʻasologa o Mamanu o Faʻamaoniga (e matua fautuaina) faʻaulutalaina "The Moses Controversial" o loʻo faʻamamafaina ai faʻamatalaga avanoa. [V]
E 4 mea taua na manaʻomia e moni uma mo Mose na mafai ona tusia le Tusi o Esoto o se molimau vaaitino ma tusia le tusi a Kenese. O latou na:
- Sa tatau ona iai tusitusiga i le taimi o le Esoto.
- O tusitusiga e tatau ona i ai i le itulagi o Aikupito.
- O tusitusiga e manaʻomia le i ai o le alafapeta.
- Na manaʻomia le avea ma se ituaiga o tusitusiga pei o le gagana Eperu.
Tusitusiga o tusitusiga tusia (1) e taʻua o le "Proto-Siniatic"[vi] [vii] na maua i Aikupito (2). Sa i ai le mataitusi mataitusi (3), e fai lava si eseʻesega ma tusitusiga faa-Aikupito, e ui lava e i ai ni mea e iloagofie ai i nisi mataitusi, ma le (4) o tusitusiga i lenei tusitusiga e mafai ona faitauina o ni upu Eperu.
O nei tusitusiga (1) e aofia uma i totonu o le 11-tausaga vaitaimi o le nofoaiga a Amenemhat III, lea e foliga mai o le Farao o taimi o Iosefa.[viii] Lenei o i le vaitaimi o le 12th Tupu o le Malo Tutotonu o Aikupito (2). O tusitusiga ua taʻua o Sinai 46 ma Sinai 377, Sinai 115, ma Sinai 772, e sau uma mai le itulagi o maina eletise i le itu matu sisifo o le Penina o Sinai. Faʻapea foi, Wadi El-Hol 1 & 2, ma le Lahun Ostracon (mai latalata i le faatanoa o Faiyum).
Atonu e mafai ona faʻailoa mai ai o Iosefa na amataina le tusitusiga ma le alafapeta (atonu i lalo o le musumusuga a le Atua), aua na ia iloa hieroglyphics o le pule lona lua i le Malo Aikupito, ae o ia foi o se sa Eperu. Na fesoʻotaʻi foʻi le Atua ma ia, ina ia mafai ona ia faʻamatalaina miti. E le gata i lea, i le avea ai ma pule o Aikupito, na manaʻomia e ia ona iloa faitau ma faʻaoga le vave o se ituaiga tusitusiga i lo tusitusiga e mafai ona ausia ai.
Afai o lenei proto-Siniatic tusitusiga na moni amataga Eperu, ona:
- E fetaui ma le vaʻaiga a le faʻa Eperu? O le tali o le ioe.
- E mafai ona faitau i le faaEperu? Toe, o le tali puupuu o le ioe.[ix]
- E fetaui ma le talaʻaga o Isaraelu? Ioe, tusa o le 15th Seneturi TLM na mou ese mai Aikupito ma aliali mai i Kanana.
E tele isi mau faʻamaoniga e suʻesuʻeina e lagolagoina ai tali o le "ioe" nai lo le aotelega o loʻo i luga. Ua naʻo se aotelega puʻupuʻu; ae ui i lea, ua lava e faʻamaonia ai na ono tusia e Mose le Torah[x] (muamua tusi e 5 o le Tusi Paia) aofia ai Kenese i lena taimi.
Faʻamatalaga i Totonu
Atonu e sili atu le taua o faʻamaoniga i totonu o le Tusi Paʻia e uiga i le tusitusi ma le tusitusi o tagata Isaraelu o taimi ma Mose. Matau le mea na faatonuina e Ieova Mose ma Mose na faatonuina le fanauga a Isaraelu i mau nei:
- Esoto 17: 14 "Ua fetalai mai nei Ieova iā Mose"tusi o se faʻamanatuga lea i le tusi ma tuʻuina atu i taliga o Joshua ... ”
- Teuteronome 31: 19 “Ma o lenei tusi mo outou lava lenei pese ma aoao atu i le fanauga a Isaraelu. ”
- Teuteronome 6: 9 ma 11: 20 “Ma e tatau ona e tusi ia [aʻu tulafono] i pou o faitotoʻa o lou fale ma luga o ou faitotoʻa ”.
- Tagaʻi foʻi i le Esoto 34:27, Teuteronome 27: 3,8.
O nei faʻatonuga semanu e manaʻomia uma le faitau ma le tusitusi i le vaega a Mose faʻapea foi ma isi tagata Isaraelu. E le mafai foʻi ona faʻaaoga le faʻaaogaina o ata, e naʻo le gagana tusia i le alafapeta na mafai ai ona maua nei mea uma.
Na tusia e Mose le folafolaga a Ieova le Atua i le Teuteronome 18: 18-19 e faapea, "O le a Ou tofia se perofeta mo i latou mai totonu oo latou uso, e pei o oe; ma ou te matuā tuu aʻu upu i lona gutu, ma o le a ia tautala atu ia i latou mea uma ou te poloai atu ai ia te ia. 19 Ma o le tagata e le faʻalogo i aʻu upu o le a ia tautala ai i loʻu igoa, o aʻu lava ou te manaʻomia se tala mai ia te ia. ".
O lena perofeta o Iesu, e pei ona taʻu atu e Peteru i tagata Iutaia na faʻalogo i le Malumalu, e leʻi leva ona maliu Iesu i le Galuega 3: 22-23.
I le iuga, atonu e talafeagai ai o lea o le upu mulimuli iinei e oʻo ia Iesu, o loʻo tusia i le Ioane 5: 45-47. Talanoa i Faresaio na ia fai mai “Aua tou te manatu ou te tuuaia outou i le Tama; o loʻo molia oe, Mose e, 'ua e faʻamoemoe i ai. O le mea moni, 'āfai' ua e talitonu 'iā Mose, po' ua e talitonu mai 'iā te aʻu; Ae afai e te le talitonu i tusitusiga a lena, e faʻapefea ona e talitonu i aʻu upu? ".
Ioe, e tusa ai ma le fetalaiga a Iesu le Alo o le Atua, afai tatou te masalosalo i upu a Mose, e leai la se mafuaʻaga tatou te talitonu ai ia Iesu lava ia. E taua tele la le iai o le mautinoa o Mose na tusia le tusi o Kenese ma isi vaega o le Torah.
O leisi tusitusiga o le vaega lea (Vaega 5) o le a amata suʻesuʻeina le Talafaʻasolopito o Atamu (ma Eva) o loʻo maua i le Kenese 2: 5 - Kenese 5: 2.
[I] https://en.wikipedia.org/wiki/Colophon_(publishing) https://en.wikipedia.org/wiki/Jerusalem_Colophon
[Ii] https://biblehub.com/interlinear/genesis/2-4.htm
[Iii] https://www.britishmuseum.org/collection/object/W_1881-0428-643 , https://www.britishmuseum.org/collection/object/W_1881-0428-643
[Iv] Cuneiform papa o Palestinian Officials fetusiaiga ma le Malo o Aikupito o na taimi na maua i Aikupito i le 1888 i Tell-el-Amarna. https://en.wikipedia.org/wiki/Amarna_letters
[V] https://store.patternsofevidence.com/collections/movies/products/directors-choice-moses-controversy-blu-ray E avanoa foʻi lenei i le Netflix a le o le totogi fua poʻo le totogi. E maua avanoa i luga o Youtube mo faʻasalalauga e maua fua i le taimi o le tusitusi (Aukuso 2020) https://www.youtube.com/channel/UC2l1l5DTlqS_c8J2yoTCjVA
[vi] https://omniglot.com/writing/protosinaitc.htm
[vii] https://en.wikipedia.org/wiki/Proto-Sinaitic_script
[viii] Mo faʻamaoniga tuʻuina atu o Iosefa i le Amenemhat III vaʻai "Mamanu o Faʻamaoniga - Esoto" saunia e Tim Mahoney ma “Esoto, Talafaʻasolopito poʻo Talaʻaga” saunia e David Rohl. Ia ufiufi i se loloto loloto ma Iosefa ma Kenese 39-45.
[ix] Alan Gardiner i lana tusi "The Egypt Origin of the Semitic Alphabet" o taʻua ai “O le mataʻitusi mo mataitusi mataʻitusi o le tusitusiga le iloa e matua tele lava… O uiga o nei igoa, faʻaliliuina o upu Semitik [pei o le Eperu] e manino pe talitonuina i le 17 mataupu."O loʻo ia faʻasino i le Proto-Siniatic script na maua i le Serabit El-Khadim e le Petry i le 1904-1905.
[x] Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, Teuteronome, e masani ona taʻua o le Torah (le Tulafono) poʻo le Penetatuka (o le 5 Tusi).
O se mataupu e uiga ia Keriso le tamaloa o le a aoga.
Na amata ona ia lelava, tagi o ia, na ia lagonaina le tiga, na ia alofa, na ia tumau ma o ia o le Alo paia o le Atua, le Logos.
O le a le mea o fai mai ai lenei e uiga ia Ieova, lona Tama ma lo tatou Tama?
E Tasi i Latou. O le vaai ia Keriso o le vaai foi lea i lona Tama.
Keriso ola mo lona Tama.
E leai se isi ola sili atu.
E faʻaititia mea uma pe a valaʻauina i tatou e le Atua.
E pei ona aʻoaʻo mai Iesu, tatou te lafoa mea uma ina ia tatou mulimuli atu ia te ia, le Alo o le Atua.
O le faia e pei ona faatonu mai e Ieova e ala i Lona Alo o le NAʻO olaga!
Le mea na faatonu e lona Tama Keriso na faia.
Fai mai na tutulu lava Ieova, na Ia lagonaina loloto mea uma o tutupu i le lalolagi, taimi ua tuanaʻi ma aso nei, ma mea na faia ma o loʻo faia pea i Lona Alo. O lena Atua e tumau pea, e ui ina lelava, i mea ua Ia finagalo e fai. E alofa le Atua!
Merci Tadua sasaa tala tala. Il mʻa instruite concernant l'écriture. Toutefois, je ne pense pas que les 6 jours de travail de l'homme suivis du jour de sabbat prouvent que les 6 jours de création sont de 24 h. Exode 20: 8-11 ne le prouve pas. O le a le aoga o le aoga o le UN PRINCIPE: 6 vaitaimi e maua ai le aufaigaluega i le vaitaimi o le repos. I tua atu o le mataupu autu o loʻo tuʻuina atu i luma: Lev 25: 3,4 “O le ono aso o loʻo taʻua i luga o le ono taʻi ono tausaga ma le ono o le ono tausaga o faʻataʻitaʻiina ai,... Faitau atili »
Ou te fiafia i le moni ono-aso, 144 itula, faʻamatala, ae ou te le dogmatic e uiga i ai. Atonu e i ai se uiga ese. Ae ui i lea, ou te lagona o le oti i soʻo se mea ola na ono tupu ina ua maeʻa le Pau o tagata. O sitepu uma o le foafoaga na taua e "lelei". O manuʻa ma faʻailoga o faʻamaʻi o loʻo maua i luga ole fosaurua tainasoa e foliga mai e lelei e taʻua.
Na o le tamaloa na faia i le faatusa o le Atua. Naʻo le tamaloa na mafai ona sao atu i le Laʻau o le Ola. Naʻo le tamaloa na ave iai le feagaiga ma le Atua o lona uiga na fetalai le Atua usiusitai ma e te le oti, faʻatauteʻe oe o le a oti.
O vaega maualalo uma o le olaga e leʻi tuʻuina iai le avanoa e 'ai ai mai le Laʻau o le Ola ma ola ai e faʻavavau.
Naʻo le manino o le a ou malamalama i le uiga o tagata pe a e taʻu le 'tamaloa' e le o le tamaloa e pei o Atamu, ae o le "tane ma le fafine" i le Kenese 1:27. O le "tamaloa" i le Kenese 1:26 o loo faatatau foi i le "tagata" e pei ona i ai i tagata. O oe i le Kenese 3.1-5 o loʻo i le numera tele o loʻo faʻailoa mai ai na toe faia e le Atua lenei poloaʻiga ia Atamu ma Eva.
E saʻo oe o isi ituaiga pepa ola e leʻo taua mai le mafai ona 'ai mai le laʻau o le ola.
Ioe, o le tamaloa ma le fafine na faia i le faatusa o le Atua. O le mea manaia i le Kenese 1:27 o le tamaloa ma le fafine e taʻua o le tane ma le fafine o le ituaiga tagata.
O le fafine o le tamaloa, o le tamaloa o le tamaloa. E tutusa i latou i le silafaga a le Atua.
"O oe i le Kenese 3.1-5 o loʻo i le numera tele e faʻailoa mai ai na toe fai e le Atua lenei poloaʻiga ia Atamu ma Eva." E le o iai i le faamaumauga. E le gata i lea, e leʻi saʻo le faʻamatalaga a Eva. E leai se tala a le Atua e uiga i le paʻi i fua. Aisea na ia faʻalauteleina ai luga o le faʻatonuga e le o taua i faamaumauga. (Kenese 3: 2, 3). . .O le mea lea na fai atu ai le fafine i le gata: "O fua o laʻau o le togalaau e mafai ona tatou aai ai. 3 A o le fua o le laʻau o loʻo i le ogatotonu o le faʻatoʻaga, na fetalai le Atua, '' Aua neʻi lua 'aʻai ai;... Faitau atili »
Je suis une maman. Lorsque je dis a mon enfant: “tu ne manges pas du gâteau pour lʻinstant”. O le a le aoga: e le masani ai: e le ootia ”. O le mea na tupu, o le fesoʻotaʻiga lea. Cʻest SOUS ENTENDU, e leai se fesoʻotaʻiga i le POUR EN MANGER. Quelle autre raison aurait il d'y Touchher DANS CE CONTEXTE? Lorsque Eve paʻi atu i le fualaʻau, ou le prend dans ses mains, cʻest quʻelle décide dʻen manger. Lʻun ne va pas sans lʻautre. Même si elle ne répète pas mot pour mot ce que Dieu a... Faitau atili »
Na tusia e Fani: “A tago Eva i le fualaʻau, pe ave i ona lima, ua tonu ia te ia e ai. O le tasi e le alu e aunoa ma le isi. Tusa lava pe na te le toe taʻu upu i le upu mea na fetalai mai ai le Atua, na te toe faʻamatalaina MAUA MAI le mea na ia fai mai ai. I se faʻaopopoga, o Atamu na tuuina atu i ai le tulafono. Kenese 2:16 Eva na faia ina ua maeʻa lenei faʻatonuga. Kenese 2:18 (pe a fai o iai i le faʻasologa o taimi) Na toe faʻafuaseʻi ea e le Atua ia Eva? O fea na faʻasalalau atu ai e Atamu ia te ia? Ana fai o Atamu, semanu e mafai ona ia faʻaaogaina upu Eva faʻaaoga. " (vase lalo o laʻu maina)... Faitau atili »
"O sitepu uma o le foafoaga na taʻua e" lelei "."
Ioe, seʻi vagana le aso 7. Faʻailoaina o loʻo tamoʻe pea. O Keriso, le Alii o le Sapati, e leʻi toe afio mai e toe faʻafouina mea uma.
O le faʻafitauli i lena faʻaiuga e leai se foafoaga e taʻu mai ai sa lelei. Kenese 2: 3 "na ia malolo mai le galuega na faia e le Atua ma faia". Lenei "malolo" o i le faaEperu atoatoa taimi uiga o lona uiga ua mavae ma maeʻa. O le NWT e sese i lona faʻaliliuga iinei. O isi faʻaliliuga uma a o le Biblehub faʻaliliu e pei ona malolo, taofia, e le o malolo pei o le NWT. James Barr, ina o Regius Professor of Hebrew i Oxford University, o le e le talitonu i le Kenese tala e moni, na taʻua "i loʻu iloa e leai se polofesa i le gagana Eperu poʻo le Matua... Faitau atili »
“Atonu o malolo Ieova i le aso, ae le tatau ona avea lena ma le aso fitu.” Ou te tali atu ma le faʻaaloalo i faamaumauga e LE O fai mai o loʻo malolo Ieova. Fai mai ua malolo le Atua. Ae mo le umi o le Aso Sapati, aso lona 7, tamoʻe pea tatou te le manaʻomia le NWT na o le pau lea o le mea e mafai ai ona tatou vaʻaia mo tatou lava o tagata sa feagai ma faʻafitauli mo le faitau afe o tausaga talu le paʻu. Matou te faʻatali mo le Aliʻi o le Sapati, le Faʻailoga o le foafoaga, e toe aumai le latalata i lona aso malologa. (Kenese 1:26). . .Ma sa alu le Atua... Faitau atili »
(Ioane 1: 1-3) 1 Sa i le amataga le 'Upu, sa i le Atua le' Upu, o le Atua foʻi le Lokou. 2 O ia na i le amataga mai i le Atua. 3 O mea uma lava na faia e ala ia te ia, ma e leai se mea e tasi na i ai ... .
Manaia le galuega, Tadua, ua ou masani i le galuega a Tim Mahoney ma ua matua maofa lava. O le mea moni, naʻo loʻu okaina o disk e lua a le Red Sea Miracle Blu-Ray. O le suʻesuʻega a Mahoney na mafua ai ona ia maua se manatu, e iai se malosiʻaga o le tusiaina o le alafapeta na saunia mai e le Atua ma taua tele i le mafai e Mose ona tusia le Tulafono. Talu mai le taofia o laʻu JW gaioiga, Sa ou sailia punavai o tusitusiga paia faʻamatalaga ma ua ou mauaina aʻu aʻoaʻoga talaʻaga. geology, paleontology ma, aemaise lava, mataupu e fesoʻotaʻi ma le Lolo. Aʻo faasino uma nei mau i tusitusiga paia, ua ou mauaina le faamalosia atili o le faatuatua. E oʻo lava i le faʻataʻitaʻiga ole geology o... Faitau atili »
Tusitusiga malie, Tadua.
O le fesili lenei:
(Kenese 2: 3, 4) 3 Ma Atua Na ia faʻamanuia foʻi i le aso fitu ma faʻapaʻiaina; auā na mapu ai o ia i ana galuega uma Atua na fausia mo le faʻamoemoe o le faia.
4 O le talafaasolo lenei o le lagi ma le lalolagi i le taimi na foafoa ai, i le aso o lea Ieova le Atua faia le lalolagi ma le lagi.
Aisea e Amata ai le faʻamaumauga ona faʻaaogaina le Suafa o le Atua, Ieova, i le fuaiupu 4?
Le faavaeina o le tapuaiga ia Ieova le Atua.