Lenei o le a tatou talanoa e uiga i le faʻamanatuina ma le lumanaʻi o la tatou galuega.

I laʻu vitio mulimuli, sa ou faia ai se valaaulia tatala i Kerisiano uma ua papatisoina e auai i le tatou faʻamanatuga i le initaneti o le maliu o Keriso i le aso 27th o lenei masina. O lenei mea na mafua ai le le mautonu i le vaega o faʻamatalaga o uma Sipaniolo ma Igilisi YouTube auala.

O nisi na lagona le tuulafoaiina. Faʻalogo, afai e te manaʻo e te auai ma e oʻo lava i le inu ae le papatisoina, ou te le o taumafai e taofi oe. O le mea e te faia i le le faalauaiteleina o lou oe lava fale e le o saʻu pisinisi. O le fai mai, aisea e te manaʻo ai e 'ai pe a fai e te leʻi papatiso? O le a leai se uiga. I nofoaga e ono i le tusi o Galuega, tatou te iloa ai na papatisoina tagata taʻitoʻatasi i le suafa o Iesu Keriso. E le mafai ona e taʻua oe o se Kerisiano, pe a fai e te leʻi papatiso. O le mea moni, i le fai atu "Kerisiano papatisoina" Sa ou faaleoina se tautology, aua e leai se tasi e mafai ona manatu e amo le igoa o le Kerisiano e aunoa ma le faalauiloa faalauaitele o latou lava o Keriso e ala i le gaioiga o le faatofuina i le vai. Afai e le faia e se tagata lena mea mo Iesu, o le a la la latou faʻatatauga i le agaga paia folafolaina?

"Na fai atu Peteru ia te i latou:" Ina salamo ia, ma ia taitasi ma papatisoina outou i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o a outou agasala, ona outou maua ai lea le meaalofa foaʻifua o le agaga paia. " (Galuega 2:38)

Na o le tasi le tuusaunoa, ma o le manumalo i le malosi aganuu ma talitonuga faalelotu, na muamua le agaga paia i le gaioiga o le papatisoga.

“Aua na latou lagona atu ia te i latou ua tautala i gagana eseese ma vivii atu i le Atua. Ona tali atu lea o Peteru: “E mafai ea e se tasi ona faasa le vai ina neʻi papatisoina i latou nei, o e ua mauaina le agaga paia e pei o i tatou?” Na ia faatonuina foi i latou ina ia papatisoina i le suafa o Iesu Keriso. Ona latou fai atu lea iā te ia e nofo mo ni nai aso. ” (Galuega 10: 46-48)

O se iʻuga o nei mea uma, e toʻaitiiti lava e fia malamalama pe na aoga le latou papatisoga muamua. E le o se fesili e faigofie ona taliina, o lea ua ou tuʻufaʻatasia se isi vitio e talanoa i ai ma faʻamoemoe o le a maua lena i totonu o le vaiaso.

O leisi mea na sau i le vaega faʻamatalaga o se talosaga mo faʻamanatuga i isi gagana e pei o Farani ma Siamani. O se mea lelei tele lena. Ina ia faʻamanatuina peitaʻi, tatou manaʻomia se tagatanuʻu failauga e talimalo i le fonotaga. Ma, afai o soʻo se tasi e fia faia lena mea, faʻamolemole faʻafesoʻotaʻi mai aʻu i se taimi vave e mafai ai i le faʻaaogaina o laʻu imeli tuatusi, meleti.vivlon@gmail.com, lea o le a ou tuʻuina i le faʻamatalaga vaega o lenei vitio. Matou te fiafia e faʻaaoga la matou Zoom teugatupe e talimalo ai i ia fonotaga ma o le a matou lisiina i latou i le taimi nei taimi ua maeʻa lomia i beroeans.net/meetings.

Ou te fia talanoa teisi e uiga i le mea tatou te faʻamoemoe eoi ai ma nei mea uma. Ina ua ou faia laʻu ata muamua i le Igilisi i le amataga o le 2018, o loʻu autu autu o le faailoaina atu o aʻoaʻoga sese a le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova. Sa ou le iloa le mea e ave ai aʻu. Na amata ona amata mea i le tausaga na sosoʻo ina ua amata ona ou faia vitio i le Sipaniolo. Lenei, o le feʻau ua faʻaliliuina i Potukale, Siamani, Farani, Take, Roma, Polani, Korea ma isi gagana. O loʻo matou faia foʻi fonotaga masani ile Igilisi ma le Sipaniolo, ma ua matou vaʻaia foʻi le faitau afe o tagata ua fesoasoani e faʻasaʻolotoina i latou lava mai le faʻapologaina i aʻoaʻoga sese a tagata.

O lenei e manatua ai upu amata o le Sakaria 4:10 e faitauina faapea, "Aua le inoino i nei amataga faatauvaa, aua e fiafia le ALIʻI pe a vaai atu ua amata le galuega…" (Sakaria 4:10)

Atonu o aʻu le tagata lautele na feagai ma lenei galuega, ae aua neʻi sese, e toʻatele e galulue malosi lava i tua atu o tala e folafola le tala lelei, faʻaaoga soʻo se taimi ma mea latou te maua.

E i ai a tatou numera o sini, ma o le a tatou vaʻaia poʻo fea o faʻamanuia e le Aliʻi a o tatou agaʻi i luma. Ae seʻi ou amata atu i le fai atu o loʻu tulaga i le fausiaina o se lotu fou e leʻi suia. Ua ou matua tetee lava i lena mea. A ou talanoa e uiga i le toe faʻatuina o le aulotu Kerisiano, o le uiga o laʻu tala o la tatou sini e tatau ona toe foʻi i le faʻataʻitaʻiga faʻavaeina i le uluaʻi seneturi o aiga-pei o iunite fono i fale, fefaʻasoaaʻi taumafataga, faaaumea faʻatasi, saoloto mai soʻo se totonugalemu vaʻai, usitaʻi naʻo Keriso. Pau lava le igoa e tatau ona filifilia e se ekalesia poʻo se ekalesia, o le faʻa-Kerisiano. Mo faʻailoaina mafuaʻaga oe ono faʻaopopoina lau laufanua nofoaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, oe ono taʻua oe o le aulotu Kerisiano o Niu Ioka poʻo le aulotu Kerisiano o Madrid poʻo le aulotu Kerisiano o le 42nd Avenue, ae faʻamolemole aua e te alu i tua atu o lena.

Atonu e te finau, “Ae e le o tatou uma ea o ni Kerisiano? E le manaʻomia ea e tatou se mea e iloa ai tatou? ” Ioe, o tatou uma o Kerisiano, ae leai, tatou te le manaʻomia se mea e sili atu e faʻaeseese ai i tatou lava. O le taimi lava tatou te taumafai ai e faʻailogaina i tatou lava i le igoa igoa, ua tatou i luga o le auala toe foʻi atu i faʻatulagaina tapuaiga. Ae tatou te leʻi iloaina, o le a taʻu mai e tagata ia i tatou mea e talitonu iai ma mea e le talitonu ai, ma taʻu mai ai ia tatou e inoino ma ai e alofa i ai.

O lenei, ou te le o fautua atu e mafai ona tatou talitonu i se mea tatou te mananaʻo ai; e leai se mea taua; e leai se mea moni faʻamoemoe. Leai lava. O le mea ou te tautala atu ai o le auala tatou te faʻatautaia ai aʻoaʻoga sese i totonu o le faʻapotopotoga a le faʻapotopotoga. Tou te iloa, o le mea moni e le mai i se tagata, ae mai le Keriso. Afai e tu i luga se tasi i totonu o le aulotu faʻatupu manatu, tatou manaʻomia le luitauina vave loa. Latou te manaʻomia le faʻamaonia o mea latou te aʻoaʻoina ma afai latou te le mafai ona faia lena mea, ona tatau lea ona latou leoa. Aua le toe tatau ona tatou faʻapalepale i le mulimuli atu i se tasi ona o loʻo taofi mau o latou manatu. Tatou te mulimuli i le Keriso.

Talu ai nei sa fai ai sa matou talanoaga ma se uso pele Kerisiano o le e talitonu o le Tolutasi e faʻamatalaina le natura o le Atua. O le kerisiano lea na faaiuina le talanoaga i le faaupuga, "Ia, o loʻo ia te oe lou taofi ma e ia te aʻu foi." O se masani masani ma matua valea lea tulaga e ave. O le mea moni, e manatu e leai se faʻatatauina o le mea moni ma e leai se mea e sili ona taua. Peitai na fetalai Iesu "O le mea lea na fanau mai ai aʻu, o le mea foi lea na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni. O tagata uma o loʻo i le itu o le upu moni faʻalogo i loʻu leo. ” (Ioane 18:37)

Na ia taʻu atu i le fafine Samaria o loo sailia e le Tama i latou e tapuaʻi ia te ia i le agaga ma le upu moni. (Ioane 4:23, 24) Na ia taʻu atu ia Ioane i le faaaliga a Faʻaaliga, oi latou e pepelo ma faia pepelo e le taliaina le ulufale atu i le malo o le lagi. (Faʻaaliga 22:15)

Ma, o le mea moni e taua.

O le tapuaʻi i le mea moni e le o lona uiga o le i ai o mea moni uma. E le o lona uiga ia i ai le poto uma. Afai e te fesili mai ia te aʻu e faamatala le fomu tatou te faia i le toetu, o le a ou tali atu, “Ou te le iloa.” O le mea moni lena. Atonu e mafai ona ou faʻasoaina atu loʻu manatu, ae o se manatu ma o lea e sosoʻo ai ma le leai o se aoga. E manaia pe a maeʻa talanoaga o le 'aiga nofo i tafatafa o se afi ma le pulu i le lima, ae sili atu. Vaai oe, e le afaina le taʻu atu matou te le iloa se mea. O le pepelo o le a faia ni faʻavasega faʻamatalaga faʻavae i luga o lona manatu ona faʻamoemoe lea o tagata e talitonu i ai o le mea moni. O le Vaega Pule o Molimau a Ieova e faia i taimi uma ma talofa pe a faʻataʻitaʻia e soʻo se tasi e le malie i le latou faʻauigaina e oʻo lava i le sili ona le malamalama i tusitusiga o le Tusi Paia. Ae ui i lea, o se tagata faʻamaoni o le a taʻu atu ia te oe le mea na te iloa, ae o le a naunau foi e taʻutaʻu atu le mea na te le iloa.

Matou te le manaʻomia se taʻitaʻi tagata e puipuia i matou mai mea pepelo. O le aulotu atoa, faʻaosofia e le Agaga Paʻia, e mafai ona faia lena mea. E pei o se tino tagata. Pe a osofaʻia e le tino se mea mai fafo, pei o se faʻamaʻi mai fafo, e teteʻe lava i ai o tatou tino. Afai e ulufale se tasi i le faʻapotopotoga, le tino o Keriso, ma taumafai e aveina, o le a latou iloaina o le siʻosiʻomaga o le ita ma alu ese. O le a latou o ese pe a fai latou te le o ni o tatou ituaiga, pe atonu foi, latou te faʻamaulaloina i latou lava ma talia le alofa o le tino ma fiafia faʻatasi ma i tatou. O le alofa e tatau ona taitaiina i tatou, ae o le alofa e saili i taimi uma le manuia o tagata uma. E le gata ina tatou alofa i tagata ae tatou te fiafia foi i le mea moni ma le alofa i le mea moni tatou te puipuia ai. Manatua o Tesalonia taʻu mai ia i tatou o i latou e faʻaleagaina o latou e teʻena le fiafia i le upu moni. (2 Tesalonia 2:10)

Ou te fia talanoa e uiga i le faʻatupeina nei, teisi. O taimi uma lava ou te faʻatosina ai tagata e tuuaʻia aʻu i le faia o lenei mo le tupe. E le mafai ona ou tuuaʻia i latou, aua o le toʻatele o tagata ua latou faʻaaogaina le afioga a le Atua o se auala e faʻatamaoʻaina ai i latou. E faigofie ona taulaʻi i tamaloloa faʻapena, ae ia manatua, o lotu masani na oʻo i ai i aso ua leva. O le mea moni talu mai aso o Nimrod, o tapuaiga sa i ai e uiga i le mauaina o le paoa i luga o tagata, ma o aso nei pei o taimi ua tuanaʻi, o tupe o le malosiaga.

Tusa lava, e le mafai ona tele mea e te faia i lenei lalolagi e aunoa ma sina tupe. Na ave meaalofa a Iesu ma le au aposetolo aua na manaʻomia e fafaga i latou lava ma fai o latou ofu. Ae na latou faʻaaogaina mea na latou manaʻomia ma tuʻuina atu i isi tagata matitiva. O le matapeʻapeʻa i tupe na faʻaleagaina ai le loto o Iuta le Sekara. Sa ou mauaina ni foai e fesoasoani ia te aʻu i lenei galuega. Ou te faafetai mo lena ma i latou uma na fesoasoani ia i matou. Ae ou te le manaʻo e avea e pei o le Watch Tower Tusi Paia ma faʻasalalau alaalafaga ma ave i tupe ae le faʻaalia faʻafefea ona faʻaaogaina.

Ou te le faʻaaogaina na tupe mo a oe lava mea. Sa agalelei mai le Alii ia te aʻu, ma ua lava mea ou te faia i laʻu galuega polokalama e totogi ai aʻu tupe alu. Sa ou mautotogi i se fale mautotogi, ma faatoa ou faatauina se taavale fa fa tausaga. O loʻo ia te aʻu mea uma ou te manaʻomia. O loʻo ou totogiina foʻi le totogi mai laʻu lava taga mo se ofisa ma potu mo le gaosiaina o nei vitio. O le tupe na sau i le tausaga ua tuanaʻi na faʻaaoga e faʻatumauina ai upega tafailagi, tamoʻe mo sauniga faʻalautele, ma lagolagoina uso ma tuafafine eseese o loʻo fesoasoani i le gaosiaina o vitio. E manaʻomia e lena mea masini komipiuta talafeagai ma polokalama na matou faʻatau mai pe matou te lesitala ai, mo i latou e faʻaavanoa taimi e galulue ai i le pou o ata vitio, ma e fesoasoani e faʻamautu le upega tafailagi. Sa lava ma totoe a matou mea e faʻafetaui o matou manaʻoga ma a o matou manaʻoga na tuputupu aʻe, ma a o latou tuputupu aʻe, sa i ai lava lava i taimi uma na mafai ona totogiina le tau. Na matou faʻaaluina le $ 10,000 i le tausaga ua teʻa i na mea.

O a a tatou fuafuaga mo lenei tausaga. Ia, e manaia lena. Talu ai nei na matou fausia ai se kamupani lolomitusi faʻaigoaina o Hart Publishers ma Jim Penton. E fiafia tele Jim mo le fuaiʻupu lea i le Isaia 35: 6 e faitauina faapea: "Ona osooso ai lea o le pipili e pei o le hata" o se upu Peretania tuai mo le "tama tane aila".

O la matou tusi muamua o le a toe lolomiina le The Gentile Times Reconsidered, o se tusi atamai na tusia e Carl Olof Jonsson lea na faʻaalia ai le Vaega Pule mo le iloaina o le nanaina o le mea moni o le latou faʻauigaina o le 607 TLM e le saʻo tala faʻasolopito. A aunoa ma lena aso, o le a solofanua le aʻoaʻoga a le 1914, ma e o faatasi ma le tofiga o le auauna faamaoni ma le mafaufau i le 1919. I se isi faaupuga, e aunoa ma le 607 TLM o le aso o le faaaunuua ai i Papelonia, e leai sa latou aia i le pule ua latou aveina i o latou luga i le suafa o le Atua e mafai ai ona latou faʻatonutonuina le faʻapotopotoga a Molimau a Ieova. Ioe, na latou taumafai e faʻatumauina Carl Olof Jonsson e ala i le faʻateʻaina o ia. E leʻi galue.

O le lona fa ai lea ona toe lolomiga o le tusi ua fai sina leva na le toe lolomiga, faʻatasi ai ma kopi tuai na faʻatau atu i le selau ma selau tala. O lo matou faʻamoemoe o le toe ofoina atu i se tau talafeagai. Afai e faʻatagaina le faʻatupeina, matou te ofa atu foʻi ia i le Sipaniolo.

E leʻi leva lena, ae matou fuafua e faʻatuʻu se isi tusi ua faʻaulutalaina, Rutherford's coup: Le Watch Tower succession Crisis o le 1917 ma lona iʻuga saunia e Rud Persson, o se tagata Suetena sa avea muamua ma Molimau a Ieova. Ua tuufaatasia e Rud le tele o tausaga o suʻesuʻega maeʻaeʻa o talafaʻasolopito o tala i mea na tutupu moni ina ua toe pulea e Rutherford le faalapotopotoga i le 1917. O le tala tusi tala e fiafia le faʻalapotopotoga e faʻamatala e uiga i na tausaga o le a matua faʻaalia lava le sese pe a fai o lenei tusi ua faʻasaʻoloto. E tatau ona manaʻomia le faitautusi mo Molimau uma a Ieova aua e faigata mo se tagata loto faamaoni ona mafaufau o le tagata lea na filifilia e Iesu mai Kerisiano uma i le lalolagi e avea ma ana auauna faʻamaoni ma le mafaufau i le 1919.

Faʻapea foi, faʻatagaina tupe, o lo matou manaʻo e faʻamatuʻu uma nei tusi i le Igilisi ma le Sipaniolo e amata ai. Talu ai o le lesitalaina o la matou auala Sipaniolo i luga o YouTube e faʻatoluina tele atu nai lo le Igilisi, ou te talitonu o loʻo manaʻomia tele lenei ituaiga o faʻamatalaga mo matou uso Sipaniolo tautatala.

E i ai isi lomiga luga o le ata tusi. O loʻu faʻamoemoe o le a vave ona tuʻuina mai se tusi sa ou galue ai mo sina taimi. Tele o Molimau a Ieova ua amata ona ala mai i luga i le moni o le Faʻalapotopotoga ma mananao e maua se mea faigaluega e fesoasoani ai i uo ma aiga e faia le tutusa. Ou te faamoemoe o lenei tusi o le a maua ai se tasi-manatu punaoa e tatala ai pepelo aʻoaʻoga ma faiga masani a le Faʻalapotopotoga ma saunia ai se auala mo i latou e o mai e tumau lo latou faʻatuatua i le Atua ma aua neʻi paʻu'ū i le faatosina o le le talitonu i le Atua ona e foliga mai e tele fai

Ou te leʻi malie lava i le ulutala. Nisi igoa galue o: "I le Upu Moni?" O se suʻesuʻega faale-Tusi Paia o aʻoaʻoga e tutasi i Molimau a Ieova.

O leisi filifiliga o le: Faʻafefea ona faʻaaoga le Tusi Paia e Taʻitaʻia ai Molimau a Ieova i le Upu Moni.

Afai e i ai ni au fautuaga mo se sili atu ulutala, faʻamolemole faʻaaoga e faʻaaoga ai laʻu Meleti.vivlon@gmail.com imeli o le a ou tuʻuina i le faʻamatalaga fanua o lenei vitio.

O se manatu lea o mea o le a aofia i mataupu o le tusi:

  • Na Maua e Iesu Ona Toe Vaʻaia i le 1914?
  • Pe na i ai se Vaega Muamua o le Vaega Pule?
  • O ai le Pologa Faamaoni ma le faautauta?
  • O le Autu o le "Malamalama Fou" faale-Tusi Paia?
  • Aʻoaʻoina mai Faʻavaloʻaga Valoaga o le 1914, 1925, 1975
  • O ai isi Mamoe?
  • O ai le Sili o Tagata ma le 144,000?
  • O Ai e Tatau Ona Aai i le Faamanatuga o le maliu o Keriso?
  • Po o Talaʻi Moni e Molimau a Ieova le Tala Lelei?
  • “Talaʻi i le Lalolagi Atoa” O le a Lona Uiga?
  • Pe e Iai se Faapotopotoga a Ieova?
  • O Faʻamaonia le Papatisoina o Molimau a Ieova?
  • O a Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia e uiga i Toto?
  • O Tusitusiga o le Judicial System o le JW.org e faʻatusitusiga paia?
  • O le a le Mafuaʻaga Moni mo le Mataupu Faʻasolosolo Faʻavae Mataupu Faavae?
  • O le ā le Uiga o le Faatalitali iā Ieova?
  • Po o le Pule Silisili Ese a le Atua o le Aʻoaʻoga a le Tusi Paia?
  • E Moni e Molimau a Ieova le Aʻoaʻoga o le Alofa?
  • Faʻatusatusa i le Faʻavusuʻaga Faʻakerisiano (O iina o le a tatou feutanaʻi ai ma le UN i se vaega.)
  • Faʻaleaga o Tamaiti e ala i le le usiusitaʻi i le Roma 13
  • Faʻaaoga sese o le "Oa amioletonu" (lea o le a tatou feagai ai ma le faʻatau atu o maota o le Malo)
  • Feagai ma Cognitive Dissonance
  • O le a le Faamoemoe Moni mo Kerisiano?
  • O Fea Ou Te Alu Mai Lenei?

maua, o loʻu manaʻo ia lolomiina lenei i le Sipaniolo ma le Igilisi e amata ai.

Ou te talosia o se fesoasoani lea i le faʻavaveina o tagata uma i le mea o loʻo tatou agaʻi i ai ma sini ua maeʻa faʻatulaga mo matou. I le aotelega, o la tatou mafuaʻaga o le usitaʻia o le poloaʻiga i le Mataio 28:19 e fai soʻo o tagata mai atunuʻu uma. Faʻamolemole fai le mea e te mafaia e fesoasoani ia matou e faʻataunuʻu lena sini.

Faafetai mo le matamata ma mo lau lagolago.

Meleti Vivlon

Mataupu na saunia e Meleti Vivlon.
    9
    0
    E te alofa i ou mafaufauga, faamolemole taʻu mai.x
    ()
    x