Usklađivanje mesijanskog proročanstva Daniela 9: 24-27 sa svjetovnom poviješću

Pitanja identificirana zajedničkim razumijevanjima - nastavak

Ostali problemi pronađeni tijekom istraživanja

6.      Nasljedstvo visokih svećenika i dužina službe / dob Problem

Hilkija

Hilkija bio je svećenik za vrijeme Jozijeve vladavine. 2 Kraljevi 22: 3-4 bilježe ga kao Velikog svećenika u 18^th Godina Jošijina.

Azarja

Azarja bio je sin Hilkije kako je spomenuto u 1 Ljetopisu 6: 13-14.

Seraja

Seraja bio je sin Azarije kako je spomenuto u 1 Ljetopisu 6: 13-14. Bio je vrhovni svećenik barem za nekih vladavina Zedekije, a Nabukodonozor je ubijen ubrzo nakon pada Jeruzalema u 11.^th Godina Zedekije prema 2. kraljevima 25:18.

Josadak

Josadak bio je Serajin otac i Isusov otac (Joshua), kako je zapisano u 1. Ljetopisi 6: 14-15, a Nabukodonozor ga je odveo u izgnanstvo. Otuda je Jeshua rođen dok je bio u egzilu. Također se ne spominje da se Jezodak vratio u 1^st godine Ćiro nakon pada Babilona, ​​pa je razumno pretpostaviti da je umro dok je bio u egzilu.

Ješua (također se naziva Joshua)

Ješua bio je vrhovni svećenik u vrijeme prvog povratka Judu u prvoj godini Cyrusa. (Ezra 2: 2) I ta činjenica ukazivala bi na to da je njegov otac Jezodak umro u egzilu kad je ured Velikog svećenika prolazio k njemu. Posljednje datiranje na Ješuu nalazi se u Ezri 5: 2 gdje Ješua sudjeluje sa Zerubbabelom u započinjanju obnove hrama. Ovo je 2^nd Godina Darija Velikog iz konteksta i zapisa Haggai 1: 1-2, 12, 14. Da je na povratku u Judu imao najmanje 30 godina, imao bi najmanje 49 godina od 2^nd Dariusova godina.

Jojakima

Jojakima naslijedio svog oca Jeshuaa. (Nehemija 12:10, 12, 26). No čini se da je Joiakima naslijedio vlastiti sin u vrijeme kada je Nehemija obnovio zidove Jeruzalema 20.^th godina Artakserksa utemeljenih na Nehemiji 3: 1. Prema Josipu[I], Joiakim je bio visoki svećenik u vrijeme kad se Ezra vraćala 7^th Godina Artaxerxesa, nekih 13 godina ranije. Ipak biti živ 7^th Godina Artaxerxesa I, Joiakim bi trebao imati 92 godine, što je malo vjerovatno.

Ovo je problem

Nehemija 8: 5-7 što je 7^th ili 8^th godine Artaxerxesa, bilježi da je Jeshua bio tamo u vrijeme kada je Ezra čitao zakon. Postoji, međutim, moguće objašnjenje da je to bio Jeshua, sin Azanije, spomenut u Nehemiji 10: 9. Dapače, da je Jeshua u Nehemiji 8 bio Veliki svećenik, bilo bi čudno ne spomenuti ga kao sredstvo za njegovo prepoznavanje. U tim i drugim biblijskim izvještajima, osobe s istim imenom koje žive u isto vrijeme obično su se identificirale kvalificirajući ime sa „sin .... ". Ako to nije učinjeno, tada bi vjerojatno glavni pojedinac ovog imena bio mrtav, inače bi čitatelji tog doba bili zbunjeni.

Elijašib

Elijašib, sin Joiakim, postao je svećenik do 20. godine^th godine Artaxerxesa. Nehemija 3: 1 spominje da je Eliashib kao vrhovni svećenik prilikom obnove zidina Jeruzalema [u 20^th Godina Artaxerxes] Nehemija. I Eliashib je pomagao u obnovi zidova, pa bi mu trebao biti mlađi čovjek, dovoljno spreman da odradi naporne napore. U svjetovnim rješenjima Eliashib bi se već približavao 80 ili više.

To je malo vjerojatno pod uobičajenim svjetovnim rješenjima.

Josip spominje da je Eliashib postao vrhovni svećenik krajem 7.^th Godina Xerxesa, a to je moguće pod sekularnim rješenjem.[Ii]

Jojada

Jojada, Eliashibin sin, bio je visoki svećenik do 33. godine^rd Godina Artaxerxesa. Nehemija 13:28 spominje da je svećenik Joiada imao sina koji je postao zet Sanronlat-horonita. Kontekst Nehemije 13: 6 pokazuje da je to bilo razdoblje nakon Nehemijinog povratka u Babilon 32^nd Godina Artaxerxesa. Neodređeno vrijeme kasnije Nehemija je zatražio još jedno odsustvo i vratio se ponovo u Jeruzalem kada je otkriveno takvo stanje. Međutim, čak i imati Joiada kao vrhovnog svećenika u ovom trenutku u svjetovnim rješenjima, postavilo bi ga u svojim 70-ima već u ovom trenutku.

Po Johananu, godina u kojoj bi trebao i on proživjeti da bi se uklopila u svjetovnu kronologiju nije vjerojatna.

johanan

Johanan, sin Joiade, (vjerojatno Ivan, u Josipu) nije spomenut ni u čemu u Svetim pismima, osim u redoslijedu sukcesije (Nehemija 12:22). On se različito naziva Jehohana. Kako bi bilo moguće da Johanan i Jaddua popune jaz koji je ostao između Joiade, sve dok Aleksandar Veliki ne zahtijeva da oni budu prvorođeni sin u prosjeku razmaka od 45 godina i sva trojica, Joiada, Johanan i Jaddua živjeti volju u svojim 80-ima.

To je vrlo malo vjerojatno.

Jaddua

Jaddua, sina Johanana spominje Josephus kao vrhovni svećenik u vrijeme Darijeva posljednjeg kralja [perzijskog], za koga se čini da ga u Nehemiji 12:22 zovu "Darija Perzijanac". Ako je ovo ispravna dodjela, onda bi u ovom rješenju Darij Perzijan mogao biti Darij III., Svjetovna rješenja.

Po Johananu, godina u kojoj bi trebao i on proživjeti da bi se uklopila u svjetovnu kronologiju nije vjerojatna.

Kompletna linija visokih svećenika

Linija spuštanja Velikog svećenika nalazimo u Nehemiji 12: 10-11, 22 u kojoj se spominje red velikih svećenika, naime Jeshua, Joiakim, Eliashib, Joiada, Johanan i Jaddua, koji traju sve do perzijskog kraljevstva Darija (a ne Darija Velikog / Prvog) ,

Ukupno vremensko razdoblje u konvencionalnoj svjetovnoj i religioznoj biblijskoj kronologiji između 1^st Godina Kira i Aleksandra Velikog porazivši Darije III je 538. pr. Kr. Do 330. To traje otprilike 208 godina sa samo 6 visokih svećenika. To bi značilo da je prosječna generacija 35 godina, dok je prosječna generacija posebno u to doba bila više poput 20-25 godina, što je značajno velika razlika. Uzimajući uobičajenu duljinu generacije bi donio približno 120-150 godina razlike od nekih 58-88 godina.

Od tih 6, 4^thJoiada, već je služio kao visoki svećenik oko 32. godine^nd Godina Artaxerxesa I. U ovo je vrijeme Joiada već imao rođaka, Amonijaca Tobiaha, koji je zajedno sa Sanballatom bio jedan od glavnih protivnika Židova. Po povratku Nehemije u Judu protjerao je Tobiju. To daje otprilike 109 godina za ostatak 4^th Visoki svećenik do 6^th Visoki svećenici (što je ekvivalentno 2.5 visoke svećenika), a prva 3-4 velika svećenika trajala su nešto manje od 100 godina. To je vrlo malo vjerojatan scenarij.

Mogućnost da se uklope vrhovni svećenici perzijskog razdoblja u svjetovnu kronologiju koja se temelji na citatima u Svetim pismima i da je razmak od najmanje 20 godina između rođenja oca i rođenja sina čini vrlo malo vjerojatnim godinama. To se posebno odnosi na razdoblje nakon 20^th Godina Artaxerxesa I.

Nadalje, prosječna starost generacije obično je oko 20-25 godina, s tim da je vjerovatno najranija dob prvorođenog sina (ili prvog koji preživi) obično oko 18-21 godina, a ne prosjek potreban 35 godina sekularnim kronologijama.

Jasno da uobičajeni scenarij nema smisla.

7.      Problemi sukcesije medo-perzijskih kraljeva

Ezra 4: 5-7 bilježi sljedeće:unajmljujući savjetnike protiv njih kako bi im osujetili savjete sve dane Kira, perzijskog kralja, sve do vladavine Dariusa, perzijskog kralja. 6 A u vladavini A · has · uerus-a, na početku njegove vladavine, napisali su optužbu protiv stanovnika Jude i Jeruzalema. 7 Također, u vrijeme Artakasherx'esa, Bish'lam, Mitrereath, Tab'eel i ostatak njegovih kolega pisali su Artashaxerx'esu, kralju Perzije ".

Postojali su problemi s obnovom hrama od Kirusa do Darija [Velikog] perzijskog kralja.

• Jesu li se problemi u vladavinama Ahasuerusa i Artaxerxa pojavili između razdoblja od Kira do Darije ili nakon toga?
• Je li ovaj Ahasuer isti kao Ahasuerus Ester?
• Hoće li ovaj Darij biti identificiran kao Darij I (Hystapes) ili kasniji Darij, kao što je Darij Perzijan u / nakon Nehemije? (Nehemija 12:22).
• Je li ovaj Artaxerxes isti kao Artaxerxes Ezre 7 nadalje i Nehemiah?

Sve su to pitanja koja zahtijevaju zadovoljavajuće rješenje.

8.      Problem u usporedbi svećenika i levita koji su se vratili Zerubbabelom s onima koji su potpisali Savez s Nehemijom

Nehemija 12: 1-9 bilježi svećenike i levite koji su se vratili u Judu sa Zerubbabelom u 1^st Godina Cira. Nehemija 10: 2-10 bilježi svećenike i levite koji su potpisali savez u nazočnosti Nehemije, o kojem se ovdje govori kao o tiršati (guverneru), što se, vjerovatno, dogodilo u 20^th ili 21^st Godina Artakserksa. Također se čini da je to isti događaj kao što je spomenut u Ezri 9 i 10 koji se dogodio nakon događaja iz 7^th godina Artaxerxesa zabilježena u Ezri 8.

Ako uzmemo 21^st godine da Artaxerxes bude Artaxerxes I, to znači da je 16 od 30 koji su se vratili iz egzila u 1^st godine Cyrus su još bili živi 95 godina kasnije (Cyrus 9 + Cambyses 8 + Darius 36 + Xerxes 21 + Artaxerxes 21). Kako su svi najvjerojatnije barem 20 godina bili svećenici, što bi u 115 godini učinilo najmanje 21 godina^st godina Artaxerxes I.

Jasno je da je to vrlo nemoguće.

9.      57-godišnji jaz u naraciji između Ezre 6 i Ezre 7

Na računu u Ezri 6:15 dat je datum 3^rd dan 12^th Mjesec (Adar) od 6^th Dariusova godina za dovršetak Hrama.

Na računu u Ezri 6:19 dat je datum 14^th dan 1^st mjeseca (Nisan), zbog održavanja Pashe (uobičajeni datum), a razumno je zaključiti da se odnosi na 7^th Dariusova godina i bilo bi tek 40 dana kasnije.

Na računu u Ezri 6:14 piše da su se vratili Židovi „Sagrađen je i dovršen [i] po nalogu Boga Izraela i po nalogu Kira i Davirusa i Ar · ta · xerxʹes perzijski kralj ".

Kako je Ezra 6:14 trenutno prevedena u NWT-u i drugim Biblijskim prijevodima, to ukazuje da je Artaxerxes dao dekret da završi Hram. U najboljem slučaju, uzimajući ovaj Artaxerxe kao svjetovni Artaxerxes I, značilo bi da Hram nije dovršen do 20. stoljeća^th Godina s Nehemijom, nekih 57 godina kasnije. Ipak, biblijski račun ovdje u Ezri jasno pokazuje da je Hram bio dovršen krajem 6^th godine i sugeriralo bi da su žrtve izvedene početkom 7. Dariusa.

Na računu u Ezri 7:8 dat je datum 5^th mjesec 7-a^th Godina, ali daje kralju kao Artaxerxes-u. Stoga, imamo vrlo veliki neobjašnjivi jaz u povijesti pripovijesti. Sekularna povijest Darija I vlada kraljem još 30 godina (ukupno 36 godina), a slijede ga Xerxes sa 21 godinu, a zatim Artaxerxes I s prvih 6 godina. To znači da će postojati jaz od 57 godina kada bi Ezra imala oko 130 godina. Ako prihvati to nakon ovog vremena i ove nevjerojatno stare dobi, Ezra tek tada odluči voditi još jedan povratak levita i drugih Židova natrag u Judu, iako bi hram većini ljudi bio dovršen prije života, prkosi vjerodostojnosti. Neki zaključuju da je Darij I vladao samo 6 ili 7 godina, da je to maksimalna godina vladavine spomenuta u Svetim pismima, ali kinografski dokazi proturječe toj pretpostavci. U stvarnosti, Darij I je jedan od najbolje svjedočenih svih perzijskih vladara.

Primijetite i stav Ezre u Ezri 7:10 "Jer je i sam Ez'ra pripremio svoje srce da se savjetuje sa Jehovinim zakonom i da ga vrši te da u Izraelu podučava regulaciju i pravdu". Ezra je želio naučiti vraćene egzilante Jehovinom zakonu. To je bilo potrebno čim je Hram dovršen i žrtve su se ponovo otvorile, a ne nakon odgađanja od 57 godina.

Jasno je da je to vrlo nemoguće.

10.  Josip bilježi i sukcesiju perzijskih kraljeva - razlike u trenutnim svjetovnim i religijskim rješenjima i biblijskom tekstu.

Prema svjetovnim učenjacima, postoje mnogi problemi s točnošću Josipovih izvještaja u njegovim starinama Židova. Međutim, to ne znači da bismo trebali odbaciti iz ruku njegovo svjedočenje. Daje sljedeće zapise od ukupno 6 perzijskih kraljeva:

Cyrus

Josephusov zapis o Ćiru je dobar. Sadrži mnogo malih dodatnih točaka koje potvrđuju prikaz Biblije, kao što ćemo vidjeti kasnije u našoj seriji.

Kambiz

Josip daje vrlo sličan prikaz onome koji je pronađen u Ezri 4: 7-24, ali s razlikom što je pismo upućeno Kambizi, dok se Kralj nakon Ćira u Ezri 4 naziva Artaxerxes. Vidi Starine Židova - Knjiga XI, 2. poglavlje, stavak 1-2.[Iii]

Darij Veliki

Josip spominje da je kralj Darij vladao od Indije do Etiopije i imao je 127 provincija.[Iv] Međutim, u Esteri 1: 1-3 ovaj se opis primjenjuje na kralja Ahasvera. Također spominje Zerubbabela kao upravitelja i sklopio je prijateljstvo s Dariusom, prije nego što je Darius postao kraljem. [V]

Kserks

Josip bilježi da je Joacim (Joiakim) visoki svećenik u Xerxesu 7^th godina. Također bilježi kako se Ezra vraća u Judu u Xerxes 7^th godina.[VI] Međutim, Ezra 7: 7 bilježi ovaj događaj kao događaj u 7^th godine Artaxerxesa.

Josip također kaže da su zidovi Jeruzalema obnovljeni između 25^th godine Xerxesa do 28^th Godina Xerxesa. Sekularna kronologija daje Xerxesu ukupno 21 godinu. Također možda što je još važnije, Nehemija bilježi popravak zidova Jeruzalema kako se događaju u dvadesetoj^th Godina Artaxerxesa.

Artakserks (I)

Josif je također poznat kao Cyrus. Kaže i da se Artaxerxes oženio Esterom, dok većina danas biblijskog Ahasuerusa poistovjećuje sa Xerxesom.[VII] Josip je identificirao ovaj Artaxerxes (Artaxerxes I sekularne povijesti) kao oženjen Esterom, u svjetovnim rješenjima to nije moglo biti moguće jer bi to značilo da se Ester udala za perzijskog kralja oko 81-82 godine nakon pada Babilona. Čak i da se Ester nije rodila do povratka iz egzila, s obzirom da je Mordecai u ovom trenutku imao oko 20 godina, bila bi u ranim 60-ima u vrijeme svog braka po toj osnovi. To je očito problem.

Darij (II)

Prema Josipu, ovaj Darij bio je nasljednik Artaxerxesa i posljednji perzijski kralj, kojeg je porazio Aleksandar Veliki.[Viii]

Josip kaže i da je stariji Sanballat (drugo ključno ime) umro u vrijeme opsade Gaze, od strane Aleksandra Velikog.[IX][X]

Aleksandar Veliki

Nakon smrti Aleksandra Velikog, preminuo je visoki svećenik Jaddua, a njegov sin Onias postao je vrhovni svećenik.[Xi]

Ovaj zapis na početnom ispitivanju najjasnije se ne podudara s trenutnom svjetovnom hronologijom i pruža različite kraljeve za važne događaje kao što su Estera i koja je bila kralj pri obnovi zidova Jeruzalema. Iako se Josipovo pisanje nekih 300-400 godina kasnije ne smatra pouzdanim kao Biblija, koja je bila suvremeni zapis događaja, ipak je hrana za razmišljanje.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

11.  Problem apokrifnog imenovanja perzijskih kraljeva u 1 i 2 Esdra

Esdras 3: 1-3 glasi „Kralj Darij priredio je veliku gozbu svim podanicima i svima koji su se rodili u njegovoj kući i svim medijskim i perzijskim knezovima, i svim satrapima i kapetanima i namjesnicima koji su bili pod njim, od Indije do Etiopije, u dvadeset i sedam pokrajina «.

To je gotovo identično stihovima početnog Esther 1: 1-3 koji glase: "Sada se to dogodilo u doba Ahasuera, to je Ahasuerus koji je vladao kao kralj od Indije do Etiopije, [preko] stotinu dvadeset i sedam jurisdikcijskih okruga .... U trećoj godini svog vladanja održao je gozbu za sve svoje knezove i svoje sluge, vojnu silu Perzije i medija, plemiće i knezove jurisdikcijskih oblasti pred sobom. "

Ester 13: 1 (apokrif) čita "Ovo je preslika pisma: Veliki kralj Artaxerxes ovo piše knezovima stotina sedam i dvadeset provincija od Indije do Etiopije i guvernerima koji su postavljeni pod njima." Slična je formulacija i u Esther 16: 1.

Ovi odlomci u apokrifnoj Esteri daju Artaxerxes-u kao kralju umjesto Ahasuerus-u kao kralju Esteri. Također, apokrifni Esdras identificira kralja Darija koji djeluje na identičan način kao kralj Ahasuerus u Esteri. Također treba napomenuti i činjenica da je postojalo više Ahasuerusa, kao što je on identificiran "Ahasuerus koji je vladao kao kralj od Indije do Etiopije, u preko 127 jurisdikcija."

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

12.  Dokazi Septuaginte (LXX)

U verziji Septuaginte Knjige Ester, pronalazimo da se kralju nazivaju Artaxerxes, a ne Ahasuerus.

Na primjer, Ester 1: 1 glasi „U drugoj godini vladavine velikog kralja Artakseksa, prvog dana Nisana, Mardochaeus, Jariusov sin, “…. "I dogodilo se nakon ovih stvari u doba Artaxerxesa, (ovaj Artaxerxes je vladao preko sto dvadeset i sedam provincija iz Indije)".

U Ezri knjizi Septuaginta nalazimo „Assuerus“ umesto Ahasuerusa masoretskog teksta, i „Arthasastha“ umesto Artaxerxesa iz masoretskog teksta. Međutim, ove razlike u engleskom jeziku su samo između grčke verzije imena i hebrejske verzije imena.

Račun u Ezri 4: 6-7 spominje "I za vladavine Assuera, čak i na početku njegove vladavine, napisali su pismo protiv židova i Jeruzalema. U dane Arthasasthe Tabeel je mirno pisao Mitradatesu i ostalim svojim kolegama: suborski sakupljač je perzijskim kraljem Arthasastha napisao pismo na sirijskom jeziku. "

Septuaginta za Ezru 7: 1 sadrži Arthasasthu umjesto Artaxerxa iz masoretskog teksta i glasi „Sada nakon ovih stvari, u vladavini perzijskog kralja Arthasasthe, pojavio se Esdras, sin Sarajin, "

Isto je i s Nehemijom 2: 1 koja glasi:I u mjesecu Nisanu, dvadesete godine kralja Arthasasthe, vino je bilo preda mnom: “.

Verzija Septuaginte Ezra koristi Dariusa na istim mjestima kao i masoretski tekst.

Primjerice, čita se Ezra 4:24 "Tada je prestao s radom kuće Božje u Jeruzalemu i bio je u štandu sve do druge godine vladavine perzijskog kralja Darija." (Verzija Septuaginte).

Zaključak:

Arthasastha je u septuagintskim knjigama Ezre i Nehemije dosljedno ekvivalentna Artaxerxesu i Assuerusu koji je dosljedno jednak Ahasuerusu. Međutim, Septuaginta Ester, koju je drugi prevoditelj vjerojatno preveo na prevoditelja Ezre i Nehemije, dosljedno ima Artaxerxes umjesto Ahasuerusa u masoretskom tekstu. Darija nalazimo dosljedno i u tekstovima Septuaginte i Masoretika.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

13.  Pitanja sekularnih natpisa koja treba riješiti

A3Pa natpis glasi: "Veliki kralj Artaxerxes [III], kralj kraljeva, kralj zemalja, kralj ove zemlje, kaže: Ja sam kraljev sin Artakserksa [II Mnemon]. Artaxerxes je bio kraljev sin Darius [II Nothus]. Darij je bio kraljev sin Artakserksa [I]. Artaxerxes je bio sin kralja Xerxesa. Xerxes je bio sin kralja Darija [Velikog]. Darius je bio sin čovjeka po imenu Histasp, Hystaspes je bio sin čovjeka po imenu Arsameje Ahemenidsko".[Xii]

Ovaj natpis ukazivao bi na to da su nakon Darija II postojala dva Artaxerxa. Za ovo je potrebna provjera da je ovaj prijevod "onakav kakav je" bez interpolacija koja bi trebala biti u [zagradama]. Primijetite i dane interpretacije kojima se dodjeljuje sekularno brojanje kraljeva u [zagradama] npr. [II Mnemon] kako ih nema u izvornom tekstu, a numeriranje je zadatak modernog povjesničara da identifikacija učini jasnijom.

Natpis također treba ovjeriti kako bi se osiguralo da natpis nije moderni lažni, niti da je drevni lažni ili nesuvremeni natpis. Lažni starine, u obliku autentičnih artefakata, ali lažni natpisi ili lažni artefakti s natpisima, sve su veći problem u arheološkom svijetu. Uz neke predmete, također je dokazano da su krivotvoreni u povijesnim vremenima, pa se daje prednost višestrukim svjedocima događaja ili činjenice i iz različitih neovisnih izvora.

Natpisi s nedostajućim dijelovima teksta [lacunae] obično se dovršavaju koristeći postojeće razumijevanje. Unatoč ovom vitalnom pojašnjenju, samo nekoliko prijevoda klinopisnih tablica i natpisa pokazuje interpolacije u [zagradama], većina to ne čini. To rezultira potencijalno pogrešnim tekstom, jer je osnova interpolacija prije svega trebala biti vrlo pouzdana kako bi mogla biti točna interpolacija umjesto pretpostavke. U suprotnom, to može dovesti do kružnog rezonovanja, gdje se natpis tumači prema percipiranom razumijevanju, a zatim se koristi da bi se provjerilo ono percipirano razumijevanje, što mu se ne može dopustiti. Možda je još važnije da pored toga što većina natpisa i ploča ima praznine [oštećene dijelove] zbog starosti i stanja čuvanja. Stoga je točan prijevod bez [interpolacije] rijetkost.

U vrijeme pisanja (početkom 2020.) godine, od jedinih dostupnih podataka za ispitivanje, ovaj se natpis po nominalnoj vrijednosti čini istinitim. Ako je istina, onda bi to, čini se, potvrdilo svjetovnu kraljevsku crtu barem do Artaxerxesa III, ostavljajući samo Dariusa III i Artaxerxesa IV na uvid. Međutim, u ovom trenutku to nije moguće potvrditi bilo kojom tablicom, a možda je još važnije da natpis nije datiran. Datum nastanka natpisa nije lako provjeriti jer nijedan nije uključen u sam natpis i, prema tome, može biti kasniji natpis na temelju pogrešnih podataka ili moderniji lažni. Lažni natpisi i klinopisne tablice postoje barem od kasnih 1700-ih, barem kada je arheologija u svom dječjem obliku počela dobivati ​​na popularnosti i prihvaćanju. Stoga je upitno koliko povjerenja može dati ovaj natpis i šake slične njemu.

Pitanja koja treba riješiti ako je moguće

Pogledajte Dodatak za seriju tabličnih tabličnih tablica dostupnosti za Perzijsko carstvo.

14. Zaključak

Do sada smo identificirali najmanje 12 glavnih problema s trenutnom sekularnom i religioznom kronologijom. Nema sumnje više i manjih pitanja.

Iz svih ovih problema vidimo da nešto ozbiljno nije u redu s trenutnim svjetovnim i vjerskim shvaćanjima koja se tiču ​​Danijela 9: 24-27. S obzirom na važnost ovog proročanstva u pružanju dokaza da je Isus doista bio Mesija i da se na njega može pouzdati Biblijsko proročanstvo, čitava cjelovitost biblijske poruke promatra se pod nadzorom. Stoga si ne možemo priuštiti zanemariti ove vrlo stvarne probleme bez ozbiljnog pokušaja da razjasnimo što je zapravo biblijska poruka i kako ili ako se povijest može s tim pomiriti.

Za pokušaj rješavanja ovih problema, Dio 3 & 4 u ovom ćemo nizu istražiti kronološke temelje prihvaćanja da je Isus Krist zaista obećani Mesija. To će uključivati ​​i bliži pogled na Danijela 9: 24-27. Radeći to, tada ćemo nastojati uspostaviti okvir u kojem ćemo trebati raditi, što će nas usmjeriti i postavljati zahtjeve za našim rješenjem. Dio 5 nastavit će s pregledom događaja u relevantnim biblijskim knjigama i usredotočenim ispitivanjem različitih aspekata biblijskih izvještaja. Potom ćemo zaključiti ovaj dio formuliranjem predloženog rješenja.

Zatim možemo nastaviti ispitivanje u Dijelovima 6 i 7 da li se predloženo rješenje može pomiriti s biblijskim podacima i problemima koje smo identificirali u 1. i 2. dijelu. Pri tome ćemo istražiti kako možemo razumjeti činjenice koje imamo iz Biblije i drugih izvora, a da pri tome ne zanemarimo nepobitne dokaze i kako se mogu uklopiti u naš okvir.

Dio 8 sadržavat će kratak sažetak ključnih problema koji su još uvijek otvoreni i kako ih možemo riješiti.

Nastavak u dijelu 3….

Za veću verziju ovog grafikona pogledajte i pogledajte https://drive.google.com/open?id=1gtFKQRMOmOt1qTRtsiH5FOImAy7JbWIm

[I] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 1

[Ii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 2,5

[Iii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 2 v 1-2

[Iv] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 3 v 1-2

[V] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 4 v 1-7

[VI] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 5 v 2

[VII] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 6 v 1-13

[Viii] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 7 v 2

[IX] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 8 v 4

[X] Procjena rada za procjenu postojanja više Sanballata  https://academia.edu/resource/work/9821128 , Arheologija i tekstovi u perzijskom razdoblju: Fokus na Sanballat, autor Jan Duseck.

[Xi] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf  Josip, Antike Židova, knjiga XI, poglavlje 8 v 7

[Xii] https://www.livius.org/sources/content/achaemenid-royal-inscriptions/a3pa/ i

"Drevni perzijski leksikon i tekstovi ahemenijskih natpisa transliterirani su i prevedeni s posebnim osvrtom na njihovo nedavno preispitivanje", Herbert Cushing Tolman, 1908., str. https://archive.org/details/cu31924026893150/page/n10/mode/2up

Tadua

Članci Tadua.