Usklađivanje mesijanskog proročanstva Daniela 9: 24-27 sa sekularnom historijom
Identifikacija rješenja - nastavak (2)
6. Problemi sukcesije medo-perzijskih kraljeva, rješenje
Prolaz koji trebamo istražiti za rješenje je Ezra 4: 5-7.
Ezra 4: 5 govori nam "Angažovali protiv njih savetnike da ometaju njihove savete sve dane Cira, perzijskog kralja, sve do vladavine Dazijara, perzijskog kralja."
Postojali su problemi zbog obnove hrama od Kirusa do Darija [Velikog] perzijskog kralja. Čitanje 5. ajeta jasno pokazuje da je između Kira i Darija barem jedan kralj ili više. Hebrejski prijedlog ovdje je preveden kao "do", može se prevesti i kao "Do", "Koliko god". Sve ove fraze ukazuju na vrijeme koje je prolazilo između kraljevske vlade i Dariusove vladavine.
Sekularna historija identificira Cambysesa (II) sina Cyrusa, naslijedivši oca kao jednog kralja. Josip to također navodi.
Ezra 4: 6 se nastavlja „A za vreme vladavine A · has · u · e'rus, na početku njegove vladavine, napisali su optužbu protiv stanovnika Jude i Jeruzalema. »
Josephus zatim opisuje pismo napisano Cambyses-u koje je rezultiralo zaustavljanjem rada na Hramu i Jeruzalemu. (Pogledajte „Starine Jevreja “, Knjiga XI, poglavlje 2, stavak 2). Stoga ima smisla poistovjećivati Ahasuerus iz 6. stiha s Cambysesom (II). Budući da je kraljevao samo 8 godina, on ne može biti Ahasuer iz knjige Ester koja je vladala najmanje 12 godina (Esther 3: 7). Osim toga, kralj, poznatiji kao Bardiya / Smerdis / Magi, vladao je manje od godinu dana, ostavivši vrlo malo vremena za upućivanje takvog pisma i primanje odgovora, i očito ne može odgovarati Ahasuerus Esther.
Ezra 4: 7 se nastavlja „Takođe, u dane Ar · ta · xerxʹes, Bish'lam, Mitre-dath, Tab'e · el i ostali njegovi kolege pisali su Ar-ta · xerx'esu perzijskom kralju ».
Artaxerxovi Ezre 4: 7 imali bi smisla kada bismo ga identificirali kao Darija I (Velikog), međutim, vjerovatnije je da je to kralj zvani Magi / Bardiya / Smerdis. Zašto? Jer račun u Ezri 4:24 i dalje kaže da je rezultat ovog pisma bio „Tada je posao na kući Božjoj, koja se nalazila u Jeruzalemu, prestao; i nastavila je prestati do druge godine vladavine Darija, perzijskog kralja. " Ova formulacija ukazuje na to da je došlo do promene Kinga između ovog Artaxerxesa i Dariusa. Takođe, Haggai 1 pokazuje da se zgrada ponovo pokrenula u drugomnd Dariusova godina. Židovi se ne bi usudili protiviti kraljevu naređenju datom samo godinu dana prije ako bi kralj bio Darij. Međutim, okolnosti prelaska kraljevstva iz Bardje u Dariusu pružale bi Židovima nadu da će biti popustljiviji.
Iako se to ne može kategorički navesti, primjetite i ime koje je spomenuto „Mithredath“. To što će pisati kralju i čitati, značilo bi da je bio perzijski službenik neke vrste. Kad čitamo Ezru 1: 8, pronalazimo blagajnicu u doba Ćire koja se takođe nazivala Mithredath, zasigurno nije slučajnost. Sada će ovaj službenik vjerovatno biti živ tek 17-18 godina kasnije, na početku Dariusove vladavine, za koje rješenje kaže da se u Ezri nazivao i Artaxerxes. Međutim, nemoguće je da službenik bude isti, a neki dodatni (8 + 8 + 1 + 36 + 21) = 74 godine kasnije. (Ako se dodaju cari Cyrus, Cambyses, Magi, Darius, Xerxes da bi se dostigao sekularni Artaxerxes I).
Zanimljivo je da je Ctesias, grčki istoričar iz oko 400BB, izjavio „Magus je vladao pod imenom Tanyoxarkes. "[I] , koji se izgovara vrlo je sličan Artaxerxes-u i primjećuju da je Magus vladao pod drugim imenom, prestolskim imenom. Ksenofon takođe daje ime Magus kao Tanaoxares, vrlo slično i opet vjerovatno korupcija Artaxerxesa.
Ranije smo postavili i pitanje:
Da li se ovaj Darij može identificirati kao Darij I (Hystapes) ili kasniji Darij, poput Darije Perzijanca u / nakon Nehemije? (Nehemija 12:22). Za ovo rješenje i slaganje sa svjetovnom identifikacijom Darius spomenut u 5. stihu podrazumijeva se da je Darius I, a ne kasniji Darius.
Rešenje: Da
7. Sukcesija i dugogodišnji staž visokog svećenika - rešenje
To je lakše pokazati kako rješenje djeluje nego opisati, međutim, ovdje ćemo pokušati to jasno objasniti.
Uz skraćenu sukcesiju perzijskih kraljeva, može se stvoriti vrlo razumna sukcesa visokih svećenika. Ovaj scenarij uzima u obzir markere, one spise u kojima je kralj koji se može prepoznati i godina kraljeve vladavine, s tim da je Vrhovni svećenik zapravo i imenovan.
Jehozadak
Kako je Ezra bio drugi sin Seraje, Velikog svećenika, kojeg je Nabukodonozor ubio samo nekoliko mjeseci nakon pada Jeruzalema, Ezra je trebao biti rođen padom Jeruzalema (2. Kraljevi 25:18). To također znači da je njegov stariji prvorođeni brat, Jezodak, koji je u 50-im ili ranim 60-ima vjerojatno umro prije povratka iz Babilona, vjerojatno rođen najmanje dvije godine prije, možda i više. Jeshua ili Joshua bio je Jozadakov sin i zato je vjerovatno bio mlad 2 godina nakon povratka u Judu.
Jeshua / Joshua
Ovo rješenje je Jeshua imao oko 43 godine kad se vratio iz egzila. Posljednje spominjanje Jeshua je u 2nd Darijine godine, do tog trenutka bi napunio 61 godinu (Ezra 5: 2). Jeshua nije spomenut pri dovršetku Hrama u 6th godine Dariusa, pa se može pretpostaviti da je možda on nedavno umro, a Joiakim je sada vrhovni svećenik.
Joiakim
Pretpostavljajući minimalnu 20-godišnju starost svećenika da ima prvorođenog sina, stavlja sina Ješuaa, Joiakima, u približno 23 godine na povratak u Judu u 1st Godina Cira.
Joiakim je 7. godine spominjan kao svećenik Josipth godina Artaxerxesa (aka Darius u ovom scenariju). To je bilo tek nakon dovršetka Hrama, samo 5 godina kasnije nakon posljednjeg spominjanja Jeshua, u 7th godina Artaxerxesa ili Dariusa (I), do tog trenutka, (ako se rodio kad je njegov otac imao 20 godina), bio bi star 44-45 godina. Ovo bi također dalo prednost Ezri, budući da je Joiakimov ujak, tako da je on mogao preuzeti glavnu ulogu u dogovorima o imenovanju za službu u tek završenom Hramu. Ovo, prema tome, ima smisla i Josifove prikaze o Joiakimu.
Eliashib
Eliashib se spominje kao visoki svećenik dvadesetihth godine Artakserksa kada je Nehemija došla da obnovi zidove Jeruzalema (Nehemija 3: 1). Računajući na dosljedni način, ako se rodio kad je ocu imao 20 godina, u to bi vrijeme imao oko 39 godina. Da je samo tek imenovan, njegov otac Joiakim bi umro u dobi od 57-58 godina.
Nehemija 13: 6, 28 datirana je najmanje sa 32nd godinu Artaxerxesa, i vjerovatno godinu ili dvije kasnije i ukazuje da je Eliashib i dalje bio vrhovni svećenik, ali da je njegov sin Joiada u to vrijeme imao punoljetnog sina, te je stoga Joiada vjerojatno imala oko 34 godine kao minimum u to vrijeme, dok je Eliashib je imao 54 godine. Na osnovu informacija o Joiadi, vjerovatno je umro sljedeće godine u 55. godini života.
Jojada
Nehemija 13:28 spominje da je Joadin svećenik imao sina koji je postao zet Sanballata, horonita. Kontekst Nehemije 13: 6 ukazuje da je to bilo razdoblje nakon Nehemijinog povratka u Babilon 32nd Godina Artaxerxesa. Neodređeno vrijeme kasnije Nehemija je zatražio još jedno odsustvo i vratio se ponovo u Jeruzalem kada je to stanje stvari otkriveno. Na osnovu toga Joiada je, vjerovatno, bio visoki svećenik, star oko 34 godine, (u 35. godini)th Godina Dariusa / Artaxerxesa), do oko 66. godine života.
Jonathan / Johanan / Jehohanan
Ako je Joiada umro u dobi od oko 66 godina, tada bi to mogao naslijediti njegov sin Jonathan / Jehohanan koji bi do tada imao oko 50 godina. Da je živio do 70. godine, tada bi njegovom sinu Jaddui bilo blizu 50 godina, kada je postao vrhovni svećenik. Ali ako slonovski papirusi, o kojima će biti kasnije, biti datirani na 14th i 17th godine Darija II., gdje se spominje Johanan, tada je Johanan vjerovatno umro oko 83. godine kada je Jaddua imala otprilike 60-62 godine.
Jaddua
Josip kaže da je Jaddua dočekao Aleksandra Velikog u Jeruzalemu i da bi do ovog trenutka vjerovatno mogao biti u svojim ranim 70-ima. Nehemija 12:22 govori nam da „Leviti su u dane E · li'a · shib, Joi'a · da i Jo · ha'nan i Jad'du · a bili zabeleženi kao glavari očinskih kuća, takođe svećenici, sve do kraljevstva Da · ri'us od Perzijskog ". Naše rješenje je Darija III (Perzijskog?) Osvojio Aleksandar Veliki.
Iz Josipa se razumije da je Jaddua umro nedugo nakon smrti Aleksandra Velikog, do tada bi Jaddua imao oko 80 godina, a naslijedio ga je sin Onias.[Ii]
Iako su neke dobi predložene ovdje nagađanja, oni su razumni. Vjerojatno je da se prvorođeni sin Velikog svećenika obično vjenčao kad dostigne punoljetnost, možda oko 20 godina. Sin koji je rođen, vjerojatno bi vrlo brzo imao djecu da bi se omogućio sukcesija Vrhovnog svećenika preko prvorođenog sina.
Rešenje: Da
8. Usporedba svećenika i levita koji su se vratili sa Zerubbabelom s onima koji su potpisali Savez s Nehemijom, rješenje
Sličnosti između ove dve liste (molimo pogledajte deo 2, str. 13-14) nemaju nikakvog smisla unutar ograničenja trenutne sekularne hronologije. Ako 21. godinu Artaxerxesa uzmemo kao Artaxerxes I, onda to znači da je 16 od 30, što je polovina onih koji su se vratili iz izgnanstva u prvoj godini Cyrusa, još uvijek živih nekih 1 godina kasnije (Cyrus 95 + Cambyses 9 + Darius 8 + Xerxes 36 + Artaxerxes 21). Kako su svi najvjerojatnije barem 21 godina bili svećenici, što bi učinilo najmanje 20 godina u 115. godini Artaxerxesa I.
Ovo očigledno nema smisla. Čak bi se i u današnjem svijetu mogli boriti da nađemo samo šaku 115-godišnjaka u zemlji poput SAD-a ili Velike Britanije, unatoč napretku u medicini i povećanju dugovječnosti u drugom dijelu 20-ih godina.th veka. 16 među populacijom koja ima samo nekoliko stotina hiljada ili manje prkosi vjerovanju.
Međutim, prema predloženom rješenju, ovaj vremenski period od 95 godina smanjuje se na oko 37 godina, čime je preživljavanje polovine onih imenovanih u carstva različite mogućnosti. Ako opravdano pretpostavimo da bi mogli živjeti u svojim kasnim 70-ima ako su zdravi, čak i svih tih stoljeća prije, to bi značilo da su mogli biti negdje između 20 i 40 godina po povratku iz Babilona u Judeju, i još uvijek biti u ranim 60-ima do kasnih 70-ih u 21-ojst godina Darija I / Artaxerxesa.
Rešenje: Da
9. 57-godišnji jaz u naraciji između Ezre 6 i Ezre 7, A Solution
Na računu u Ezri 6:15 dat je datum 3rd dan 12th Mjesec (Adar) od 6th Darijina godina za dovršetak Hrama.
Na računu u Ezri 6:19 dat je datum 14th dan 1st mjeseca (Nisan), zbog održavanja Pashe, a razumno je zaključiti da se odnosi na 7th Dariusova godina i bio bi samo 40 dana kasnije a da ga nije prekinuo jaz od 57 godina.
Na računu u Ezri 6:14 piše da su se vratili Židovi „Sagrađen i dovršen [na osnovu] naredbe Boga Izraela i zbog naredbe Kirusa i Darijera i Ar · ta · kserksa, perzijski kralj“.
Kako to možemo shvatiti? Na prvi pogled čini se da je postojao i dekret iz Artaxerxesa. Mnogi pretpostavljaju da je to Artaxerxes I i poistovjećuju ga s Artaxerxima Nehemije i Nehemije koji dolaze u Jeruzalem u njegovih 20 godinath godine kao rezultat te uredbe. Međutim, kao što smo ranije ustanovili, Nehemija nije dobila ukaz o ponovnoj obnovi Hrama. Tražio je dozvolu za obnovu zidina Jeruzalema. Kako drugačije možemo razumjeti ovaj odlomak?
Ulomak možemo bolje razumjeti ako pomnije proučimo prijevod hebrejskog teksta. Objašnjenje je malo tehničko, ali na hebrejskom je riječ o vezivanju ili spoju riječ poznato kao „vau ”. Darius i Artaxerxes imaju hebrejske reči "Vau" lik ispred "Dareyavesh" (izgovara se "daw-reh-yaw-vaysh") i ispred "Artachshashta" koji se izgovara ("ar-takh-shash-taw.") kao konjunktiv, "Vau" obično se prevodi kao „i“, ali može značiti i „ili“. Upotreba „ili“ nije isključiva radnja, već kao alternativna godina, što je ekvivalent. Primjer za to je da komunicirate s nekim ko im telefonirate ili im pišete ili im lično razgovarate. Svaka je valjana alternativa da se ispuni akcija komunikacije. Primjerak ekskluzivne akcije može biti da uz obrok možete popiti jedno alkoholno piće, tako da možete naručiti pivo ili vino. Ne možete dobiti oboje besplatno.
Ako su „i“ zamijenjeni sa „ili“, ili možda „čak“ ili „takođe“ da bi se bolje čitalo na engleskom u kontekstu kao što tvrde neki učenjaci, onda to i dalje djeluje kao konjunktiv. Međutim, ovo suptilno mijenja značenje u ovom kontekstu i daje bolji smisao teksta. Izraz „Darius i Artaxerxes ” što se podrazumeva kao dve odvojene jedinke, tada bi značilo „Darius ili / čak / takođe / poznat i kao Artaxerxes ”, odnosno da su Darius i Artaxerxes isti ljudi. To bi se, također, moglo razumjeti da je u skladu sa cjelokupnim kontekstom, pripremajući čitatelja za promjenu upotrebe kraljeve titule koju nalazimo između kraja Ezre 6 i Ezre 7.
Za primjere ove upotrebe "Vau" možemo potražiti u Nehemiji 7: 2, gdje "Optužbu sam dao bratu Hanani, to je Hananija, vođa jeruzalemske crkve, bio je vjeran čovjek i bojao se Boga više od mnogih. " ima više smisla sa "to je" od "I" kako se rečenica nastavlja "On" više nego "Oni". Čitanje ovog odlomaka neugodno je s upotrebom "I".
Još jedna poanta je da će Ezra 6:14, kako je trenutno prevedeno u NWT-u, i drugi prijevodi Biblije ukazivati da je Artaxerxes dao dekret da završi Hram. U najboljem slučaju, uzimajući ovaj Artaxerxe kao sekularni Artaxerxes I, značilo bi da Hram nije dovršen do 20th Godina s Nehemijom, nekih 57 godina kasnije. Ipak, biblijski račun ovdje u Ezri 6 jasno daje do znanja da je Hram završen na kraju 6th godine Dariusa i sugerirao je da su žrtve privedene početkom 7th godina Dariusa / Artaxerxesa.
Na računu u Ezri 7:8 dat je datum 5th mesec 7-ath Godina ali daje kralju kao Artaxerxes. Ako se Darius iz Ezre 6 ne zove Artaxerxes u Ezri 7, kao što je ranije postavljeno kao problem, imamo veoma veliki neobjašnjivi jaz u povijesti. Smatra se da je Darijem I vladao još 30 godina (ukupno 36), a slijedili su Xerxes sa 21 godinu, a nakon toga Artaxerxes I s prvih 6 godina. To znači da bi postojao jaz od 57 godina, na kraju tog razdoblja Ezra bi imala oko 130 godina. Prihvaćati da nakon svega ovog vremena i u ovoj nevjerojatno staroj dobi, Ezra tek tada odluči povesti još jedan povratak levita i drugih Židova natrag u Judu, prkosi vjerodostojnosti. Također zanemaruje činjenicu da bi to značilo da iako je hram većini ljudi dovršen cijeli život, još uvijek nisu uspostavljene redovite žrtve u hramu.
Ima puno više smisla da kad čujemo da je hram dovršen kasno u 6th godine Darija / Artakserksa, Ezra je zatražio pomoć od kralja da ponovo uspostavi učenje o zakonu i žrtvama i Levitovim dužnostima u hramu. Nakon što mu je odobrena pomoć, Ezra je stigla u Jeruzalem samo 4 mjeseca kasnije, i tek u dobi od oko 73 godine, u 5th mesec 7-ath godina Dariusa / Artaxerxesa.
Rešenje: Da
10. Josephus zapis i sukcesija perzijskih kraljeva, A Solution
Cyrus
In Josephus ' Starine Jevreja, Knjiga XI, prvo poglavlje spominje kako je Ćiro dao naređenje da se Židovi vrate u svoju zemlju ako žele i obnove svoj grad i da sagrade Hram tamo gdje je stajao prethodni. „Ostavio sam dozvolu onoliko Židova koji žive u mojoj zemlji, molim vas, da se vrate u svoju zemlju i u to obnovi svoj grad i izgradi hram Božji u Jeruzalemu na istom mjestu gdje je bio prije "[Iii].
Ovo bi potvrdilo naše razumevanje da je uredba o kojoj je reč i o Ćiru i slaže se sa rešenjem.
Rešenje: Da
Cambyses
U poglavlju 2, paragraf 2,[Iv] identificirao je Kirbiza [II] sina Ćiroa kao perzijskog kralja koji je primio pismo i odgovorio da zaustavi Židove. Tekst je vrlo sličan Ezri 4: 7-24 gde se Kralj zove Artaxerxes.
"Kad su Kambizi pročitali poslanicu, prirodno zli, bio je iznerviran onim što su mu rekli i ponovo im je napisao: „Kambiše kralja, historiografa Rathuma, Beeltethmusa, Semelliusa pisca i ostalo što ste u komisiji i prebivate u Samariji i Fenikiji, na ovaj način: Pročitao sam poslanicu koja vam je poslana; i naredio sam da se pretraže knjige mojih predaka i tamo se ustanovilo da je ovaj grad uvijek bio neprijatelj kraljevima, a njegovi stanovnici podizali su sedimente i ratove. "[v].
Ranije u ispitivanju rješenja ustanovljeno je da je to imenovanje moguće jer smo otkrili da bi potencijalno bilo koji od perzijskih kraljeva mogao upotrijebiti ili nazvati bilo koji od naslova Darija, Ahasvera ili Artakserksa. Međutim, u točki 7. predloženo je da pismo identificirano kao poslano Artaxerxesu vjerojatno Bardiya / Smerdis / Magi najbolje odgovara, kako vremenski tako i uklapaju se u događaje, i vladajuću političku klimu.
Je li Josephus pogrešno identificirao kralja (možda Artaxerxesa u svojoj referentnoj dokumentaciji) s Cambysesom?
Josipov račun se ne slaže s rješenjem što bolje pripisuje pismo Bardiya / Smerdis / Magi, za koje Josip nije mogao znati. Ovaj kralj je vladao samo nekoliko meseci (procene se kreću u rasponu od oko 3 do 9 meseci).
Bardija / Smerdis / Magi
U poglavlju 3, stav 1,[vi] Josip spominje mudre ljude (kod nas Bardiya ili Smerdis) koji su vladali oko godinu dana nakon smrti Cambysesa. Ovo se slaže sa predloženim rješenjem.
Rešenje: Da
Darius
Zatim spominje imenovanje Darija Hystapesa za kralja, što je podržalo sedam porodica Perzijanaca. Također se spominje da je imao 127 pokrajina. Ove tri činjenice koje se nalaze i slažu se s opisom Ahasuerusa u Esterovoj knjizi, za kojeg smo naveli da je Darius I / Artaxerxes / Ahasuerus u našem rješenju.
Josip također potvrđuje da je Zerubbabel Darius dopustio da nastavi obnovu hrama i grada Jeruzalema prema Ćirovoj uredbi. „NAKON pokolja mudraca, koji su po smrti Kambiza godinu dana postigli vladu Perzijanaca, one porodice koje su sedam porodica Perzijanaca zvale Darij, sin Histastasa, za svog kralja. Sada je on, dok je bio privatnik, dao zavjet Bogu da će, ako dođe kralj, poslati sve posude Božje koji su bili u Babilonu u hram u Jeruzalemu. "[vii] \ t
Postoji razlika u datumu dovršetka hrama. Ezra 6:15 daje to kao 6th godine Dariusa na 3rd Adar-a, a Josipus račun navodi kao 9th Godina Darija 23. godinerd Adar. Sve su knjige podložne pogreškama kopiranja, ali Josifovi pisani računi nisu nužno sastavljeni pomoću Biblije. Pored toga, najraniji primjerci poznati su iz 9. do 10. stoljeća, a većina je iz 11. stoljećath u 16th vekovima.
Konačno, postoji mnogo više i pregledavaju se stariji primjerci Biblijskih odlomaka nego knjige Josipa sa ograničenom distribucijom. U slučaju sukoba, ovaj se autor obraća biblijskom zapisu.[viii] \ t Alternativno objašnjenje neslaganja je da je biblijski datum bio onaj za koji je sam Hram bio dovoljno potpun da otvori žrtve, ali Josipov datum je bio kada su dovršene pomoćne zgrade i dvorište i zidovi. U svakom slučaju ovo nije problem za rješenje.
Rešenje: Da
Kserks
U Poglavlju 5[ix] Josip je napisao da je Xerxes, Dariusov sin kao nasljednik svog oca Dariusa. Zatim spominje Joacima, sina Jeshuaa, vrhovnog sveštenika. Da je to bila vladavina Xerxesa, tada bi Joachim morao biti u regiji staroj 84 i više godina, mala mogućnost. Prema predloženom rješenju on će biti između 50-68 godina u vladavine Dariusa za razdoblje od 6th godine do 20th godina Dariusa / Artaxerxesa. To spominjanje Joachima ima smisla samo ako je bilo u Darijevoj vladavini po rješenju.
Opet, iskaz Josipa u suprotnosti je s predloženim rješenjem, ali to pomaže da nasljednica Velikog svećenika ima smisla ako identificiramo događaje pripisane Deriusu Xerxesu.
Događaji i formulacije dodijeljeni 7th godina Xerxesa u Josephusu 5. poglavlje, st. 1. vrlo je sličan biblijskom prikazu Ezre 7 u 7th Godina Artaxerxesa, koju rješenje dodjeljuje Dariusu.
Iz konteksta izgleda da će biti u sljedećoj godini (8th) da je Joacim umro, a Eliashib ga je naslijedio prema Josipu u Poglavlju 5, stav 5[X]. I ovo se uklapa u rješenje.
U 25th godine Xerxes Nehemiah dolazi u Jeruzalem. (Poglavlje 5, stav 7). Ovo nema nikakvog smisla kao što je to. Xerxes ne svjedoči nijedan drugi povjesničar koji je vladao najmanje 25 godina. Ne podudara se ni sa biblijskim izvještajem ako je Xerxes bio Darius ili Artaxerxes I. Stoga, budući da se ova izjava Josipa ne može pomiriti s bilo kojom poznatom poviješću ili Biblijom, morat će se pretpostaviti da je netočna, bilo u to vrijeme pisanja ili prijenosa. (Njegova pisanja nisu čuvana podjednako pažljivo kao što su Bibliju napisali masoretski pisari).
Vreme nasledstva velikog svećenika zaista ima smisla u našem rješenju, tj. Da se Darije naziva i Artaxerxes.
Josifovo pripisivanje nekih od tih događaja Xerxesu zbunjujuće je što se na ovaj način sve čini iz hronološkog poretka. Čak i ako se koristi sekularnom hronologijom, Xerxes nije vladao 25 godina. Stoga će se smatrati da upotreba Xerxesa ovdje mora biti pogrešna.
Rešenje: Da
Artakserks
Poglavlje 6[xi] \ t daje sukcesiju kao Cyrus sin Xerxesa - zvanog Artaxerxes.
Prema Josipu, upravo se ovaj Artaxerxes oženio Esterom, kada je imao gozbu u trećoj godini svoje vladavine. Prema stavku 6, ovaj Artaxerxes je također vladao nad 127 pokrajina. Ovi događaji nisu na mjestu čak ni za sekularnu hronologiju koja ih obično dodjeljuje Xerxesu.
Međutim, ako uzmemo predloženo rješenje, naime, da se Darije u Bibliji nazivaju i Artaxerxes i Ahasuerus, a zatim sugeriramo da je Josephus zbunio Artaxerxes, sina Xerxesa, s knjigom Ezra, poglavlje 7 nadalje, nazivajući Daria I, Artaxerxes, onda su ti događaji o Esther se također može pomiriti s predloženim rješenjem.
Poglavlje 7[xii] \ t spominje da je Eliashib naslijedio Juda, a Juda njegov sin John, koji je uzrokovao zagađenje Hrama od Bagosesa generalom drugog Artaxerxesa (sekularnim Artaxerxes II koji je ili naš Artaxerxes I ili Artaxerxes III?). Visokog sveštenika Johna (Johanan) naslijedio je njegov sin Jaddua.
Ova shvatanja Josipovog zapisa dobro se uklapaju u rješenje koje smo predložili i u tom rješenju imaju smisla sukcesije Velikog svećenika bez potrebe za dupliciranjem ili dodavanjem nepoznatih Vrhovnih svećenika što je potrebno učiniti svjetovnom hronologijom. Većina Josephusova računa ovog Artaxerxesa vjerovatno bi bila Artaxerxes III u našem rješenju.
Rešenje: Da
Darius (drugi)
Poglavlje 8[xiii] \ t spominje još jednog Darija Kralja. Ovo je pored Sanballata (drugo ključno ime) koji je umro u vrijeme opsade Gaze, Aleksandera Velikog.[xiv]
Filip, kralj Makedonije i Aleksandar (Veliki) spominju se i u vrijeme Jaddue i daju im se kao suvremenici.
Ovaj bi Darius odgovarao Dariju III sekularne hronologije i posljednjem Dariju našeg rješenja.
Međutim, čak i sa komprimiranim vremenskim okvirom predloženog rješenja, postoji jaz od gotovo 80 godina između Sanballata u Nehemiji i Sanballata Josipa sa Aleksandrom Velikim. Jednostavno rečeno, zaključak mora biti da oni ne mogu biti isti pojedinac. Postoji mogućnost da je drugi Sanballat unuk prvog Sanballata, kao što su poznata imena sinova Sanballata iz Nehemije. Molimo pogledajte naš posljednji dio za detaljniji pogled na Sanballat.
Još jedan ključni zaključak uspješnog rješenja.
Rešenje: Da
11. Apokrifno imenovanje perzijskih kraljeva u 1 i 2 Esdra, Rješenje
Esdras 3: 1-3 glasi „Kralj Darij priredio je veliku gozbu svim podanicima i svima koji su se rodili u njegovoj kući i svim medijskim i perzijskim knezovima, i svim satrama i kapetanima i namjesnicima koji su bili pod njim, od Indije do Etiopije, u dvadeset i sedam pokrajina ”.
To je skoro identično početnim stihovima Estere 1: 1-3 koji glase: "Sada se to dogodilo u doba Ahasuera, to je Ahasuerus koji je vladao kao kralj od Indije do Etiopije, [preko] stotinu dvadeset i sedam jurisdikcijskih okruga ... U trećoj godini svog vladanja održao je gozbu za sve svoje prinčeve i sluge, vojnu silu Perzije i medija, plemiće i knezove jurisdikcijskih oblasti pred sobom. "
Stoga bi se uklonila bilo kakva protivrječnost između ova dva računa ako prema predloženom rješenju identificiramo Ahasuerusa i Dariusa kao istog Kralja.
Rešenje: Da
Esther 13: 1 (apokrif) čita "Ovo je kopija pisma: Veliki kralj Artaxerxes ovo piše prinčevima stotina sedam i dvadeset provincija od Indije do Etiopije i vladarima koji su postavljeni pod njima." Slično je i u Esther 16: 1.
Ovi odlomci u apokrifnoj Esteri daju Artaxerxes-u kao kralju umjesto Ahasuerus-u kao kralju Esteri. Također, apokrifni Esdras identificira kralja Darija koji se ponaša na identičan način kao kralj Ahasuerus u Esteri.
Stoga bi se uklonila bilo kakva protivrječnost između ova dva računa ako prema predloženom rješenju identificiramo Ahasuerusa i Daria i ovog Artaxerxesa kao istog Kralja.
Rešenje: Da
12. Dokaz Septuaginte (LXX), rešenje
U verziji Septuaginte Knjige Ester, pronalazimo da se Kralju nazivaju Artaxerxes, a ne Ahasuerus.
Na primjer, Ester 1: 1 glasi „U drugoj godini vladavine velikog kralja Artakseksa, prvog dana Nišana, Mardohej, Jarijev sin, “…. „I to se dogodilo nakon dana Artaxerxesa (ovaj Artaxerxes je vladao preko sto dvadeset i sedam provincija iz Indije)“.
U Ezri knjizi Septuaginta nalazimo „Assuerus“ umesto Ahasuerusa iz masoretskog teksta, i „Arthasastha“ umesto Artaxerxesa iz masoretskog teksta. Ove neznatne razlike u imenima odnose se isključivo na masoretski tekst koji sadrži hebrejsku transliteraciju, za razliku od Septuaginte koja ima grčku transliteraciju. Molimo pogledajte odjeljak H u delu 5 ove serije.
Naredba Septuaginte u Ezri 4: 6-7 spominje „I za vladavine Assuera, čak i na početku njegove vladavine, napisali su pismo protiv židova i Jeruzalema. A u dane Arthasasthe Tabeel je mirno pisao Mitradatesu i ostalim svojim kolegama: suborski sakupljač je perzijskim kraljem Arthasastha napisao pismo na sirijskom jeziku “.
Prema predloženom rješenju, ovdje bi Ahasuer bio Kambizi (II), a Artaxerxes bi ovdje bio Bardiya / Smerdis / Magi prema razumijevanju Masoretske Ezre 4: 6-7.
Rešenje: Da
Septuaginta za Ezru 7: 1 sadrži Arthasasthu umesto Artaxerxesa iz masoretskog teksta i glasi „Sada nakon ovih stvari, u doba perzijskog kralja Arthasasthe, došao je Esdras, sin Sarajin, “.
Ovo je samo razlika hebrejske transliteracije i grčke transliteracije za isto ime, a prema predloženom rješenju je Darij (I) sekularne povijesti koji odgovara opisu. Primijetite da je Esdras ekvivalentan Ezri.
Isto je i sa Nehemijom 2: 1 koja glasi „I u mjesecu Nisanu, dvadesete godine kralja Arthasasthe, vino je bilo preda mnom: “.
Rešenje: Da
Verzija Septuaginte Ezra koristi Dariusa na istim mjestima kao i masoretski tekst.
Na primjer, Ezra 4:24 glasi "Tada je prestao s radom kuće Božje u Jeruzalemu i bio je to štand sve do druge godine vladavine perzijskog kralja Darija." (Verzija Septuaginte).
Zaključak:
U septuagintskim knjigama Ezre i Nehemije Arthasastha je dosljedno ekvivalentan Artaxerxesu (iako su u različitim vremenskim vremenima Artaxerxesi različiti kralj i Assuerus koji su dosljedni ekvivalentu Ahasuerusu. Međutim, Septuagint Ester, što je prevoditelj vjerojatno preveo drugi prevoditelj Ezre i Nehemije, dosljedno ima Artaxerxes umjesto Ahasuerusa. Dariusa nalazimo dosljedno i u tekstovima Septuaginte i Masoretike.
Rešenje: Da
13. Pitanja u vezi s cuneiformom i sekularni natpisi koje treba riješiti, rješenje?
Ne još.
Nastavak u dijelu 8….
[I] Kompletni fragmenti Ctesias-a preveo Nichols, stranica 92, stav (15) https://www.academia.edu/20652164/THE_COMPLETE_FRAGMENTS_OF_CTESIAS_OF_CNIDUS_TRANSLATION_AND_COMMENTARY_WITH_AN_INTRODUCTION
[Ii] Josip - Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 8, stav 7, http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf
[Iii] Stranica 704 pdf verzija programa Kompletna djela Josipa. http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf
[Iv] Starine Jevreja, Knjiga XI
[v] Stranica 705 pdf verzija programa Kompletna djela Josipa http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf
[vi] Starine Jevreja, Knjiga XI
[vii] \ t Stranica 705 pdf verzija programa Kompletna djela Josipa http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf
[viii] \ t Za više informacija pogledajte http://tertullian.org/rpearse/manuscripts/josephus_antiquities.htm
[ix] Starine Jevreja, Knjiga XI
[X] Starine Jevreja, Knjiga XI
[xi] \ t Starine Jevreja, Knjiga XI
[xii] \ t Starine Jevreja, Knjiga XI
[xiii] \ t Starine Jevreja, Knjiga XI
[xiv] http://www.ultimatebiblereferencelibrary.com/Complete_Works_of_Josephus.pdf Josip, Antikviteti Židova, knjiga XI, poglavlje 8 v 4
